Forum.hr

Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest i povijesne teme > Vojna povijest i tehnologija
Korisničko ime
Lozinka

Vojna povijest i tehnologija Od praćke do ratova zvijezda.

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 26.07.2009., 16:58   #1
žalac_1
Moderator
 
Registracija: Jan 2008.
Lokacija: zd
Postova: 2,994
Oružja koja su mijenjala svijet

...pošto sam odabran za moderatora, evo malog doprinosa od mene..

(ako tko misli po naslovu teme da je prikladnije na podforumu VPT nek javi)



1. Koplja i kopljanici

U Europi, Aziji i Africi koplje je najraširenija i najosnovnija vrsta oružja do vremena raširene uporabe baruta.

Prvi ljudi koristili vjerojatno sve što im se našlo pod rukom čime su mogli zatući protivnika ili životinju.
Spaljivanjem vrha kolca ili grane stabla, te "brušenjem" o čvrstu podlogu dobili su zašiljeni komad drveta kojim su mogli probosti kožu žrtve. Nakon nekog vremena su skužili da ako nađu dovoljno dug komad drveta mogu se obraniti od zvjeri i na sigurnoj distanci držati napadača.

Jednom genijalcu palo je na pamet na kolac učrvstiti oštri kamen koji je njegova žena koristila za rezuckanje mesa i "deranje" kože s životinjskih leševa i tako je nastalo prvo koplje s čvrstom oštricom.
Kao najbolji materijal za "špicu" pokazao se mineralni kamen obsidijan, čvrst, oštar kao staklo, koji se lako obrađivao i lomljenjem davao tanke i oštre komadiće koji su se pričvršćivali na manje štapove i tako su nastale prva primitivna bacačka koplja (preteča sulice).


Prvo koplje - kameni vrh vezan suhim tetivama za drveni kolac

Otkrićem metala i širenjem njihove uporabe i obrade kamene vrhove kopalja zamjenili su bakreni i brončani. Bakar je sam po sebi mekan metal i sklon krivljenju i pucanju, pa je ubrzo zamjenjen broncom. Prvi brončani vrhovi pojavili su se negdje u Mezopotamiji oko 3500BC.

Osnivanjem gradova i pojavom urbanog života, ali i razvojem poljoprivrede, čovjek je u razvijenim civilizacijama prestao biti lovac i počeo se razvijati kao biće ovisno o kooperaciji i timskom radu unutar veće gradske zajednice.
Nestala je potreba za lovom i izgubila se praksa bacanja koplja,te je to oružje dobilo uglavnom obrambenu funkciju.
Razvoj novog Načina života u gradovima utjecao je i na račin ratovanja- pojavile su se prve gradske straže i zbijene formacije, falange. Prvi tragovi takvih formacija nađeni su na kamenim spomenicima u Mezopotamiji iz 3.tisućljeća.BC, a osnovno oružje bilo je i ono najjednostavnije- koplje.

Najstariji prikaz falange, Sumer, 4.mil.BC.


Zbijena masa ljudi na bojnom polju bila je izvrsna meta za strijelce i kopljanike s suroptne strane, stoga je pojava falangi zahtjevala i adekvatnu tjelesnu zaštitu. Pojačavanjem oklopa kopljanika kroz stoljeća nastale su teške falange hoplita poput onih iz makedonskih i grčkih ratova, npr. za Filipa i Aleksandra Makedonskoga, koje su s čela praktično bile imune na strijelice protivničke vojske. Vrijednost svojih teških pješaka oboružanih dugačkim sarissama dokazali su osvajanjem tadašnjeg antičkog svijeta.

Makedonska falanga

Rimljani su modificirali falangu, formacije učinili pokretljivijima i prilagodljivijima. Umjesto velikih kopalja grčkog tipa manipule iz prvih redova opremili su laganim bacačkim kopljima, pilama (pilum).
Pilum je bio dugačak oko 2m, vojnik je nosio dva piluma(lakši i teži), bacao ih je na udaljenosti iz koje je mogao pogoditi nperijatelja. U slučaju da se pilum zabio u štit protivnika, težina drvenog dijela teškog piluma vukla je štit prema podu, a nesretnik ga nije ga mogao slomiti jer je čitava gornja polovica od metala. Iščupati još teže.


Rimski pilum

Kroz srednji vijek nastale su brojne varijacije kopalja koja se skupno nazivaju oružja na motkama. Nastale su tako popularne viteške turnirske motke (koplja bez metalnog šiljka,dugačka preko 3m i s štitnikom za šaku) koje su bile namjenjene obaranju i onesposobljavanju protivnika bez zadavanja ubodne rane. Takve tupe izvedbe su se koristile i u bitkama jer nisu duboko probadale neprijatleja, a pokazalo se da konjanik u trku teško se mogao vraćati u rikverc da izvuče motku iz tijela usmrćenog protivnika.
S druge strane, pojavila su se oružja na motkama s sječivima gotovo poput mača ili satare, naročito popularna na dalekom istoku poput japanske naginate, a u Europi su ih nazivali glaive.


U 15.st. popularne su helebarde, kombinirano oruđe na motci s sjekirom, kukom i vrhom koplja, pravi švicarski nožić i simbol švicarske plaćeničke vojske do današnjih dana. Švicarska renesansna vojska pikeniri bi zaustavili navalu protivničke konjice, dok bi helebardiri krenuli pod njihovom zaštitom u borbu prsa o prsa obarajući konjanike helebardama.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Helebarda

Bodno koplje kod konjice u engleskoj literaturi naziva se lance (stručniji hr naziv ne znam) i bilo je to najraširenije oružje konjanika do 17.st. Prve velike uspjehe s postigao je Aleksandar Veliki kojem su njegovi lanceri služili za potjeru i razaranje prethodno zaustavljenih neprijateljskih formacija. Uporaba konjaničkog bodnog koplja splasnula je izumom muškete i kratkog vatrenog oružja a nestala potpuno za vrijeme WW2.

Slika dolje: Poljski ulani iz vremena Napoleonskih ratova nakratko su obnovili slavu konjanika-kopljanika koja se ugasila tijekom 16. i 17.st. Napoleon je bio toliko oduševljen poljskim konjanicima da je u potpunosti oživio taj tip konjice.


Što se tiče primjene lakih bacačkih kopalja kod konjice- do izuma stremena rijetko se tko na konju odlučio na takav tip "posla". Iz starijih vremena poznati su libijski konjanici u Hanibalovoj vojsci i galski konjanici koji su imali nešto slično rimskom pilumu.

Libijski konjanici (iz neke igre)
ispravak:
evo "pravog" Libijca:
http://media.photobucket.com/image/l..._/4a61bcac.jpg



prvi od pedeset (ako bude interesa i vremena),doduše,malo je veliko i ko za blog- uf, bit će posla (dok ne svladam ovo s slikicama)...komentari slobodni (ali bez gluposti i nepotrepština)..
slijede strijele...

Zadnje uređivanje žalac_1 : 30.07.2009. at 23:52.
žalac_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2009., 17:45   #2
Gilles de Rais.
Registrirani korisnik
 
Gilles de Rais. Avatar
 
Registracija: Jun 2009.
Postova: 655
Odlicna tema. Da li i drugi mogu nesto da napisu, ili smijemo samo da gledamo.

Quote:
prvi od pedeset
Dok to bude gotovo, pojavice se i 51 oruzje. Btw; da li je to William Weir?
__________________
"Marxism is omnipotent because it is true." - Lenin
Gilles de Rais. is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2009., 18:26   #3
žalac_1
Moderator
 
Registracija: Jan 2008.
Lokacija: zd
Postova: 2,994
Quote:
Gilles de Rais. kaže: Pogledaj post
Odlicna tema. Da li i drugi mogu nesto da napisu, ili smijemo samo da gledamo.



Dok to bude gotovo, pojavice se i 51 oruzje. Btw; da li je to William Weir?
slobodno piši i komentiraj,raspravljaj,dodaj..ima posla..ako hoćeš i imaš "materijal" ubaci se

jest, William Weir je(zaboravio napisati)...odlučio sam ga skratiti, dodati sličice i staviti na forum ako bude interesa
valjda će biti gotovo do božića
žalac_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2009., 18:56   #4
joe enter
Registrirani korisnik
 
joe enter Avatar
 
Registracija: Aug 2007.
Postova: 8,170
Čestitam ti crno ime Žalče!

Probaču malo reći o jataganima šta znam!

Ubojito oružje u svim prilikama bitke! , naročito u prepadima! , postoje dve vrste koje se uglavnom koriste u kombinaciji!
Duži jatagan zvani Bjelosapac(po beloj dršci) služio je za napad , crnosapac kao vrsta dužeg noža za odbranu!

Tehnika napada je posebna jer jatagan ima unutrašnje sečivo , pa je napad kao posledica odbrane crnosapcem izvodila potezom sečenja od stomaka na gore prema glavi , što bi se reklo "od učkura do bijelog grla"!!
Svojevremno je bio nadmoćan nad evropskim mačevima u 16,17 veku!

Na osnovu crnosapca(manjeg) su urađeni prvi bajoneti!
__________________
МАНИТА ВЕРУША
joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Old 26.07.2009., 20:18   #5
žalac_1
Moderator
 
Registracija: Jan 2008.
Lokacija: zd
Postova: 2,994
2. Lukovi, strijele i strijelci

Dugi luk (made in England)


Smatra se da su se prvi "dugi" lukovi na europskom tlu počeli izrađivati negdje oko 6000BC, u vrijeme dok su Europom lutale lovačke i sakupljačke skupine ljudi a poneki upoznavali i čari sjedilačkog života uz vrt, psa i domaće životinje (ovi bliže sredozemlju i uz rijeke).
Uporaba takvog luka i strijele proširila se Europom u periodu bronačnog doba, u vrijeme tzv. kulture zvonastih pehara ( http://en.wikipedia.org/wiki/Beaker_culture ) 2800-2000BC. Oni su u grobovima pokojnika ostavljali metalne vrhove strijela i "štitnike" za podlaktice, a i trgovali s okolnim kulturama i mjenjali svoje lukove za metalne sjekire i bodeže. kako je vrijeme prolazilo nestala je i ta kultura i njena "ljubav" za dugim lukovima.

Dugački luk je kao važno oružje ostao prihvaćen u Skandinaviji i na tokovima rijeka sjeverne Europe, gdje se transport obavljao vodenim putevima, i gdje oružja za blisku borbu nisu bila pogodna za obranu robe i ljudi na vodama. Nasljednici tih ljudi, poznati Normani (Vikinzi), koristili su lukove u svojim osvajačkim pohodima po Europi, pa je dosta značajnu ulogu dugi luk odigrao i u bitci kod Hastingsa 1066. kojom je uspostavljena normanska prevlast u Engleskoj.


kralj Harold sa strijelom u glavi-poginuo 1066. (sa tepiserije iz Bayeuxa)

Preko Normana luk je dospio u sve kutke britanskog otočja, a posebno se udomaćio kod Velšana koji su ionako već imali razvijenu tradiciju streličarstva i znali ga primjeniti na pravi način. Uspjeh Velšana u obrambenim ratovima protiv engleskih vitezova ponovno je vratio dugi luk u prvi plan, među jednice engleske vojske, i otada započinje europska priča english longbowa.

Velški strijelci

Jednog ljetnog dana 1346. kod francuskog grada Crecya vojska kralja Filipa VI presrela je "agresora" Edvarda III. Ne računajući masu običnih pješaka (9000), kvalitetnu većinu francuske vojske činili su vitezovi-konjanici (8000), dok su ostalo bili đenoveški plaćenici sa samostrijelima(4000). Kod Engleza je situacija bila ovakva- 3000 teških konjanika i oko 7000 strijelaca.


prikaz bitke kod Crecyja

Francuski vojnici tog dana su doživjeli dva neugodna iznenađenja- prvo, po prvi puta u životu su vidjeli topove na djelu i guste oblake dima od izgorenog baruta. No to prvo iznenađenje bilo je ništa prema drugome. Nit je bitno za ovu priču.
Đenoveški samostrijelci, proslavljeni diljem Europe zbog svog oružja i vještine, stali su gađati engleske redove čim su im ovi došli na domet. Iznenađenje za njih je bilo poprilično krvavo kad su ih engleski strijelci odjednom zasuli kišom strijelica- naime, do toga trenutka bili su uvjereni da svojim samostrijelima, vrhunskim oružjem toga doba, mogu svakoga držati na distanci i da im na bojnom polju po dometu nema ravnih.

Užasnuti bljeskom i grmljavinom topova i kišom strijela Đenovezi su se raspali i povukli u panici. Uvidjevši kakvu mu prijetnju predstvljaju engleski strijelci, francuski kralj je hitno naredio juriš teške konjice. Krenuli su u masovni napad prema engleskim redovima, i umjesto da pokušaju potući strijelce zabijali su se prema neprijateljskim vitezovima.
Napad se pretvorio u tragediju prepunu mrtvih i ranjenih francuskih chevaliera i njihovih konja. Do kraja dana izginulo je preko 3000 skupih francuskih vojnika i skoro svi laki pješaci, a da su Englezi izgubili samo stotinjak ljudi.
Bitka kod Crecya bila je europsko vatreno krštenje engleskog dugog luka i po prvi puta u povijesti promovirala Englesku kao kopnenu vojnu silu.

http://www.burscougharchers.co.uk/re...al+archers.jpg

Engleski luk bio je dugačak oko 170cm, s strijelama od 70ak cm, izrađen od elastičnog i izdržljivog drva (u pravilu tise) i dometa oko 200 metara. Snaga luka potrebna za napinajnje tetive iznosila je oko 80-80 funti (30-40kg).

Domet dugog luka nije bio ništa veći od đenoveškog samostrijela (cca.200m). Sva tajna uspjeha kod Crecya je u tomu što đenoveški samostrijelci nisu imali iskustva u borbi s takvim protivnikom i nisu očekivali ništa dovoljno velikog dometa što se može mjeriti s njihovim oružjem. Kako bi lakše nišanili samostrijelom previše su se približili Englezima, očekujući da ovi imaju prosječne lukove kratkog dometa i doživjeli debakl.

Jedina stvarna prednost dugog luka naspram samostrijela bila je u tomu što je strijelac s lukom mogao ispaliti pet strijelica više od svog protivnika s samostrijlelom u zadanim vremenskim okvirima.

Kompozitni luk

Kako veli Weir ta stvar od dvije riječi glavni je razlog zašto su Hiksi pokorili faraonski Egipat, Rimljani slomili zube na Partima, Križari pali u svojoj svetoj misiji a trupe Džingis-kana porazili svakoga tko im je stao na put.

Izumljen je negdje u središnjoj Aziji i činio je glavno oružje nomadskih plemena Skita, Sarmata, Huna, Mongola, Turaka. Smatra se da je to najmoćnije streljačko sredstvo do izuma vatrenog oružja.
Proces izrade takvog luka trajao i do godinu dana, pa i više. Prvo se drvo iskrivljivalo suprotno od smjera napinjanja. Luk se zatim s stražnje strane obljepljivao konjskim ili goveđim tetivama, pa sušio i na kraju svega toga postavljala se tetiva. Rezultat svega je malen i fleksibilan luk dovoljno snažan za izbacivanje strelica s velikom probojnošću na blizini. itd...
Zanimljivost: kod Turaka je bio stari običaj da svaki turski princ (budući sultan) izuči neki zanat koji je zahtjevao manualni rad. Većina njih odabrala je izradu kompozitnog luka.


Zadnje uređivanje žalac_1 : 26.07.2009. at 20:39.
žalac_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2009., 23:59   #6
leteči
šank filozof
 
leteči Avatar
 
Registracija: May 2009.
Lokacija: kraljevstvo nebesko
Postova: 563
A šta velite na pračku. Jednostavno a vrlo efikasno oružje. Ajde treba malo vježbat da se postigne preciznost. No jednostavno za napravit. Dvije Uzice i komad kože ili platna. Koristile su ju sve antičke i pred antičke vojske. Sigurno vam je svima poznata priča o Davidu i Golijatu.
leteči is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2009., 00:50   #7
T1950
28.10.1950.
 
T1950 Avatar
 
Registracija: Feb 2008.
Lokacija: na brdovitom balkanu
Postova: 177
moze li nesto o onom luku kojim su avari imali nadmoc, kako se ono zvase, refleksni?
T1950 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2009., 07:26   #8
Magor
Registrirani korisnik
 
Magor Avatar
 
Registracija: Jan 2004.
Lokacija: Ugarska
Postova: 4,369
Quote:
T1950 kaže: Pogledaj post
moze li nesto o onom luku kojim su avari imali nadmoc, kako se ono zvase, refleksni?
Da, refleksni.

Evo, mađarski refleksni luk iz X. st.: slika

poznata izreka u zapadnoj Europi u X. st.:
"A sagittis Hungarorum libera nos, Domine!" ili na engleskom "God save us from the arrows of the Hungarians!"
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2009., 15:17   #9
slafko
wicked wizZard
 
slafko Avatar
 
Registracija: Dec 2002.
Lokacija: Unseen University
Postova: 39,518
Quote:
žalac_1 kaže: Pogledaj post

Libijski konjanici (iz neke igre)
Rome: Total War je igra. Ako me pamćenje služi, ovo je rimska laka konjica. Ima boljih primjera, tipa Sarmatski plaćenici, Partski katafrakti...
I sram vas može biti, pričate o lukovima, a niti riječi o Tutmozisu III.

Što se samih oružja koja su promijenila svijet tiče, svakako treba pročitati "Guns, germs and steel".
__________________
"And that is the most important topic on earth: peace. What kind of peace do I mean and what kind of a peace do we seek? Not a Pax Americana enforced on the world by American weapons of war. Not the peace of the grave or the security of the slave. I am talking about genuine peace, the kind of peace that makes life on earth worth living, ..."
slafko is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.07.2009., 01:58   #10
TIGR
Banned
 
Registracija: Apr 2009.
Postova: 1,485
Quote:
T1950 kaže: Pogledaj post
moze li nesto o onom luku kojim su avari imali nadmoc, kako se ono zvase, refleksni?
Refleksni luk je onaj koji u nenapetom polozaju ima oblik suprotan onome u napetom polozaju.

U nenapetom polozaju izgledao bi ovako: C

A u napetom polozaju ovako: D

Vecina refleksnih lukova je kompozitnih, dakle sastavljenih iz razlicitih materijala (drvo, kost, rogovi) razlicitog stupnja elasticnosti. To daje takvom sastavljenom luku vecu snagu.

Nomadski lukovi (mongolski, avarski, hunski, mađarski, turski) svi su refleksni i ujedno i kompozitni.
__________________
Puntarska! Nezaboravno!
TIGR is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.07.2009., 23:49   #11
žalac_1
Moderator
 
Registracija: Jan 2008.
Lokacija: zd
Postova: 2,994
Galije


Priča o galijama započinje još u prapovijesnim vremenima, kada su nastala prva plovila s kožnom oplatom i slijepljenim komadima kore drveta, učvršćenima na drvenu konstrukciju. S vremenom su takvi čamci dobili i prve veslače, a ubrzo se otkrilo i da razapinjanjem širokog komada tkanine nad trupom čamca, veslanje u slučaju povoljnog vjetra nije potrebno. Tako su postavljeni osnovni principi razvoja galije, a sve kasnije je samo pitanje čiji će brod biti veći i izdržljiviji.

Najstariji dokaz o plovidbi galijom je ep o Argonautima Apolonija Rođanina, o Jasonu i njegovoj mitskoj potrazi za zlatnim runom od Grčke do Kolhide (danas Gruzija). Prema legendi, ta pustolovina se imala dogoditi generaciju prije trojanskog rata. Da bi ispitao stvarnu izvedivost takvog pothvata pustolov Tim Severin (prešao Atlantik u čamcu s oplatom od kože) je izradio repliku Jasonove galije Argo (prema metodama izrade brodova iz toga vremena), dugu 15 metara i s 20 mjesta za veslače, i u tom svom eksperimentu i uspio. Po svjedočanstvu članova posade, nimalo ugodan put, ali su istaknuli da je galija uspješno savladavala jake vjetrove u pramac i bosporske struje koje su znale poslati na dno i moderne brodove.

Ispraćaj Severinove galije

S vremenom je kroz antiku izgradnja galija dosta napredovala (kao i brodogradnja općenito), smanjivala se visina palube kako bi kut između veslača i morske površine bio što manji radi efikasnijeg veslanja, galije su postajale lakše ali dovoljno čvrste i pozdane. Galije se s pravom smatra i prvim primjerom specijaliziranog ratnog broda, zamišljenog i dizajniranog isključivo za vojne potrebe i ratna djelovanja na moru. To pokazuje i njihov "škrti" izgled, štednja na prostoru i materijalu, gdje je u prvom planu samo praktičnost i efikasnost. Posebno je na to profiliranje galija utjecao napredak matematike i građevinarstva, čime brodogradnja postaje znanost i unosan posao.
Investitori i vlasti potaknute pomorskim znalcima su inzistirale na izgradnji sve većih galija, i to ne više samo s jednim redom vesala, pa se najprije kod Feničana u 7.st.BC. javljaju i prve bireme , a zatim i trireme/trijeri. Veće galije zahtjevale su i masivnija vesla, koja su pak zahtjevala veću ljudsku snagu, pa se umjesto jednoga veslača stavljaju dva ili tri, do čak pet veslača na jednom veslu.
Antičke ratne galije kao svoje glavno oružje imale su kljun na pramcu kojim su mogle probušiti drvenu oplatu neprijateljskog broda (on će uvođenjem topova kroz 16.st. postati suvišan). Kasnije se kod većih primjeraka dodaju i mostovi, te velike kuke za privlačenje neprijateljskih lađa.

Npr, grčka trirema iz Peloponeskog rata mogla je "nakrcati" 18 vojnika-pješaka, 160 veslača, 20ak časnika, naglednika i zapovjednika broda. Svi veslači bili su građani polisa, svi su bili opremljeni kratkim hladnim oružjem i morali biti spremni za slučaj borbe na palubi. Takva galija bila dugačka oko 30ak metara, procjenjene istisnine 80 tona i max.brzine do 8 čvorova.

Ono po čemu su se galije isticale među brodovima jest iznimna pokretljivost. Zahvaljujući pogonu na vesla, poput tenka mogle su se okrenuti u mjestu i u čas promjeniti smjer kretanja. Takva pokretljivost i sposobnost izvođenja brzih manevara su bili od vitalne važnosti broda i posade, jer je svaki zapovjednik galije nastojao naći "meki trbuh" protivničkog broda prije nego bi se i sam našao u moru.

Galija je u pogledu ratne strategije zapravo produžena ruka kopnene vojske, i 99% pomorskih bitaka od Salamine do Lepanta vodilo se uz obalu, uz bok pješačkih armija i na dosegu s obale gdje su ih mogli promatrati promatrači s stina. I sam način borbe galija zaposjedanjem i osvajanjem tuđe palube mačem koji su uspješno primjenjivali Rimljani protiv Kartažana podsjećao je na oblik kopnenog ratovanja modificiran za potrebe mornarice. Takvo što nije bilo prikladno izvoditi s slabije pokretljivim jedrenjacima, što je još jedan debeli razlog zašto su u pomorskom ratu do pojave topova jedrenjaci ostali u sjeni galija. Pored toga, za razliku od jedrenjaka, nisu ovisile o vjetru i strujama.
Uz te prednosti galije su imale i neke nedostatke- npr. zbog svoga izduženog oblika koji ima je dao brzinu i fleksibilnost galije nisu imale prostor za zalihe i potrepštine, pa su mogle djelovati samostalno tek nekoliko dana i udaljavati se tek par stotina kilometara od opskrbnih luka.
To je i jedan od niza razloga zašto su vikinzi sa svojim uskim brodovima zapamćeni kao pljačkaši i otimači- jako malo materijala su mogli ponijeti sobom na brod.

I u kasnijem periodu, kada su galije ušle u eru baruta i topova, hendikep zbog nedostatka prostora i koncentracija topova na pramcu zahtjevali su poseban način korištenja galije u sukobu, potpuno drugačiji nego kod tadašnjih jedrenjaka, linijskih brodova, kod kojih su topovi bili raspoređeni po bokovima.
Galija je bilo u napadu ili u obrani uvijek morala biti pramcem okrenuta prema protivniku, a poput zapovjednika na kopnu, i kapetani galija su nastojali prići neprijatelju s nezaštićenog boka ili ga čak potpuno okružiti. To je bilo lakše izvesti onomu tko je imao u rukama više brodova od protivnika, dok je onaj brojčano slabiji bio u banani i nastojao raširiti svoj front uvijek prateći širinu protivnikovog "čela" kako bi neutralizirao pokušaje opkoljavanja. Ili se osloniti jednim krilom na obalu, što u galije zbog svog niskog gaza mogle. Zato na prikazima bitaka uvijek imamo slične slike gdje su galije zaraćenih strana poredane u vrstama, u jednakoj širini, i gdje doslovno svaka ima svog para s druge strane. Iako se ne može uspoređivati jedno s drugim, zapravo po principima ratovanja i karakteristikama galije zapovjedanje galijama u boju bilo je puno sličnije vođenju jedinice tenkova nego brodova.

primjer rapsoreda pred bitku- Lepanto
http://upload.wikimedia.org/wikipedi..._(550x500).jpg

U borbama galija posade sukobljenih strana su često bacale baklje i zapaljeno ulje u vrčevima kako bi izazavali požar na suparničkom brodu, ali i rastopljenu masti i sapun koji su pretvarali palubu u klizavu površinu i otežavali kretanje i veslanje. Čak je u poviejsnim vrelima zabilježeno i bacanje otrovnih zmija.
U vrijeme helenske Grčke i Rima na galijama su se postavljale bacačke sprave i katapulti koji su na velikim galijama mogli biti dovoljno veliki za izbacivanje kamenih projektila sličnih onima kod kopnenih opsadnih sprava.

Jedan zanimljiv detalj s galija je par "očiju" na pramcu broda. Te oči imali su simboličko značenje čuvara broda, štitile su brod i posadu od nesreće i pokazivale put kroz maglu i nevrijeme. Taj detalj je preuzet iz egipatske mitologije kao varijacija izvedena iz "svevidećeg" Horusovog oka.

Najpoznatija bitka galija je ona kod Lepanta 1571. gdje je kršćanski savez Španjolske,Pape, Venecije, Austrije, Napulja i Sicilije porazio tursku mornaricu sultana Selima Pijanca. Nakon toga poraza turska mornarica se više nikada nije oporavila. (više: http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Lepanto_(1571) )
Iako su galije odnijele pobjedu bio je to njihov zadnji veliki uspjeh. Zahvaljujući i iskustvima iz Lepanta, pažnju pomorskih stručnjaka, admirala i graditelja sa Sredozemlja privukli su veliki, tromi galijuni. Iz jednostavnog razloga- mogli su ponijeti više topova. Kada se neprijatelja moglo kuglama savladati s udaljenosti, ni pokretljivosti, ni brzina ni metalni kljunovi i katapulti više nisu bili važni.
Bitka za Lepanto 1571 označila je kraj dominacije galija na Mediteranu koja je trajala još tamo od grčko-perzijskih ratova u 5.st.BC.
žalac_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.07.2009., 08:56   #12
slafko
wicked wizZard
 
slafko Avatar
 
Registracija: Dec 2002.
Lokacija: Unseen University
Postova: 39,518
Supercool.

Što se tiče sukoba Rima i Kartage, ovdje Rim na svoje brodove (koji su kopije kartažanskih) ugrađuje mostove. Znali su da u sukobu brodova nemaju baš nekih šansi za pobjedu i odlučili su borbu prenijeti tamo gdje je njihovo pješaštvo bilo nadmoćno - palube brodova. Mislim da prije toga forsiranja borbe prsa o prsa nije bilo u većim razmjerima.

Glede rasporeda brodovlja u bitkama, jedan od većih genijalaca je bio Temistoklo. Protiv Perzijanaca je grčke brodove rasporedio u slovo C kako bih lakše okružili neprijatelja. Naravno, ludi Perzijanci su svoje rasporedili u (obrnuto) D jer su brijali probiti grčki centar. Rezultat - katastrofa brojčano premoćne perzijske flote. Male i brze grčke galije su bez problema koristile kaos u kojemu su se našle veliki i tromi perzijski brodovi.

Podsjeti me, topove na brodove prva stavlja Genova, zar ne? Zatim i Venecija.
Da li je Rim imao veću pomorsku tragediju od one kod Camarine? Tamo su izgubili oko 180 brodova i desetke tisuća ljudi.
__________________
"And that is the most important topic on earth: peace. What kind of peace do I mean and what kind of a peace do we seek? Not a Pax Americana enforced on the world by American weapons of war. Not the peace of the grave or the security of the slave. I am talking about genuine peace, the kind of peace that makes life on earth worth living, ..."
slafko is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.07.2009., 09:22   #13
Legion
Sensory Overload
 
Legion Avatar
 
Registracija: Dec 2002.
Lokacija: The Dark Side
Postova: 16,191
Udarac kljunom baš nije otišao u povijest masovnijom primjenom baruta (topova)
Hint Viška bitka ... no dobro, to je ipak izdvojen primjer.

Što se tiće teksta o Galijama i i piši samo piši
__________________
VIŠE MESA U BUREKEEEEEEE!!!
Legion drinks his weight, drinks like Richard Burton, dance like John Travolta, now
Legion is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.07.2009., 09:44   #14
Josey_Wales
Banned
 
Registracija: May 2007.
Lokacija: Dixie Land
Postova: 11,041
Quote:
Legion kaže: Pogledaj post
Udarac kljunom baš nije otišao u povijest masovnijom primjenom baruta (topova)
Hint Viška bitka ... no dobro, to je ipak izdvojen primjer.

Što se tiće teksta o Galijama i i piši samo piši
Hm da ta znamenita bitka kod Visa koja je proslavila von Tegetthoffa, koliko znam tamo su Talijani primjenili svoj prvi metalni bojni brod i to sa topovima koji su se nalazili na rotacijskim turretama, apsolutno nesto najmodernije naspram onoga sto je onda bilo u opticaju... Mislim da su taj brod dali izraditi u Engleskoj i da mu je naziv bio "Nepobjedivi", "Potapljac", "Mamojebac" ili nekako sl. "Affondatore" na tal. ali je u bici za Vis dobio po poprilicno po glavi i pobjegao te vise nije bio vidjan u bitkama... Uglavnom zesci debakl Talijana...
__________________
«Are ya gonna pull those pistols or whistle Dixie?»

Zadnje uređivanje Josey_Wales : 31.07.2009. at 10:00.
Josey_Wales is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.07.2009., 20:18   #15
žalac_1
Moderator
 
Registracija: Jan 2008.
Lokacija: zd
Postova: 2,994
Quote:
slafko kaže: Pogledaj post
Supercool.

Što se tiče sukoba Rima i Kartage, ovdje Rim na svoje brodove (koji su kopije kartažanskih) ugrađuje mostove. Znali su da u sukobu brodova nemaju baš nekih šansi za pobjedu i odlučili su borbu prenijeti tamo gdje je njihovo pješaštvo bilo nadmoćno - palube brodova. Mislim da prije toga forsiranja borbe prsa o prsa nije bilo u većim razmjerima.

Glede rasporeda brodovlja u bitkama, jedan od većih genijalaca je bio Temistoklo. Protiv Perzijanaca je grčke brodove rasporedio u slovo C kako bih lakše okružili neprijatelja. Naravno, ludi Perzijanci su svoje rasporedili u (obrnuto) D jer su brijali probiti grčki centar. Rezultat - katastrofa brojčano premoćne perzijske flote. Male i brze grčke galije su bez problema koristile kaos u kojemu su se našle veliki i tromi perzijski brodovi.

Podsjeti me, topove na brodove prva stavlja Genova, zar ne? Zatim i Venecija.
Da li je Rim imao veću pomorsku tragediju od one kod Camarine? Tamo su izgubili oko 180 brodova i desetke tisuća ljudi.
navodno su upravo mostovi bili veliki krivac (uz pretrpanost) što otežane galije nisu mogle izdržati oluju pa su popucale i otišle na dno. Teške galije u pravilu su stradavale na svakoj većoj oluji. I ne samo u tom slučaju između Camarine i rta Paschino (Pachynus).
Nakon Prvog punskog rata mostovi su se sve manje koristili.

Kako sam našao na netu, između 264. i 259., tijekom prvih godina Prvog punskog rata Rimljani su na moru izgubili oko 100 000 ljudi.

za topove, tko ih je na Mediteranu prvi počeo ugrađivati, Venecija ili Genova, ne znam.
žalac_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.08.2009., 12:33   #16
-EXCALIBUR-
Banned
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: Dalmacija
Postova: 64
Pa sigurno je da je pojava baruta, tj. prvih topova i pušaka moderniziranih na temelju baruta promjenila lice Zemlje glede odnosa snaga, sto je uvelike pomoglo Europljanima da postanu "nepobijediva" sila u svijetu u vrijeme kolonijalizma Novog Svijet a i prije.
-EXCALIBUR- is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.08.2009., 13:49   #17
UrchinStar47
BC Commander
 
UrchinStar47 Avatar
 
Registracija: Jun 2006.
Lokacija: Manticore
Postova: 3,316
Quote:
-EXCALIBUR- kaže: Pogledaj post
Pa sigurno je da je pojava baruta, tj. prvih topova i pušaka moderniziranih na temelju baruta promjenila lice Zemlje glede odnosa snaga, sto je uvelike pomoglo Europljanima da postanu "nepobijediva" sila u svijetu u vrijeme kolonijalizma Novog Svijet a i prije.
Nope. Jedino sto su na pocetku puske imale bolje od lukova i strijela je bilo vrijeme treninga. Vrijeme punjenja je bilo ocajno, a domet slab.

Doba baruta tek pravilno pocinje prstenastim bajunetom.
__________________
Our imagination is stretched to the utmost, not, as in fiction, to imagine things which are not really there, but just to comprehend those things which are there.
--Richard P. Feynman
UrchinStar47 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.08.2009., 16:30   #18
-EXCALIBUR-
Banned
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: Dalmacija
Postova: 64
Quote:
UrchinStar47 kaže: Pogledaj post
Nope. Jedino sto su na pocetku puske imale bolje od lukova i strijela je bilo vrijeme treninga. Vrijeme punjenja je bilo ocajno, a domet slab.

Doba baruta tek pravilno pocinje prstenastim bajunetom.
Frend, reci to arapskim trgovcima u Bogoti, kad im je jedan Portugalski brod naoruzan topovima (što je bila novina) u 15 stoljeću, potopio desetak brodova kao od šale, sto je unijelo strah od Europljana ne samo Arapima već i ostatku...

Poznata ti je valjda priča o trgovini Začina iz toga doba? koja je stizala iz indije preko arabije, gdje su arapi nabijali monopol glede prodaje Europljanima...

E pa ovim potezom Portugalskog broda je taj monopol pao, prema tome, barut je bio ključan na ovaj ili onaj način.
-EXCALIBUR- is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.08.2009., 17:50   #19
žalac_1
Moderator
 
Registracija: Jan 2008.
Lokacija: zd
Postova: 2,994
Quote:
-EXCALIBUR- kaže: Pogledaj post
Frend, reci to arapskim trgovcima u Bogoti, kad im je jedan Portugalski brod naoruzan topovima (što je bila novina) u 15 stoljeću, potopio desetak brodova kao od šale, sto je unijelo strah od Europljana ne samo Arapima već i ostatku...

Poznata ti je valjda priča o trgovini Začina iz toga doba? koja je stizala iz indije preko arabije, gdje su arapi nabijali monopol glede prodaje Europljanima...

E pa ovim potezom Portugalskog broda je taj monopol pao, prema tome, barut je bio ključan na ovaj ili onaj način.
sličan je slučaj i u indijskoj luci Diu 1509. kada je 15ak portugalskih jedrenjaka s topovima potopilo 100tinjak turskih, indijskih i egipatskih galija i manjih brodica


a ovo gore je UrchinStar47 u pravu za ratove na kopnu- prve puške nisu bile ništa efikasnije od srednjovjekovnog streljačkog oružja i morali su ih kopljanici štiti kopljima do otkrića bajunete.
žalac_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.08.2009., 18:22   #20
-EXCALIBUR-
Banned
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: Dalmacija
Postova: 64
Quote:
žalac_1 kaže: Pogledaj post
sličan je slučaj i u indijskoj luci Diu 1509. kada je 15ak portugalskih jedrenjaka s topovima potopilo 100tinjak turskih, indijskih i egipatskih galija i manjih brodica


a ovo gore je UrchinStar47 u pravu za ratove na kopnu- prve puške nisu bile ništa efikasnije od srednjovjekovnog streljačkog oružja i morali su ih kopljanici štiti kopljima do otkrića bajunete.
Bože di je i meni pamet bila da napišem BOGOTA , propust, misli mi vrludale mislio sam na Bombay ili Mumbai...

Uglavnom radi se o istim incidentima istog značenja na koji smo i ja i ti mislili, iako o dva razlicita ovome sto sam ja napisao i tome koji si ti spomenuo gdje je stavljena točka na i.
-EXCALIBUR- is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Pravila postanja
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smajlići su On
[IMG] kôd je On
HTML kôd je Off

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +1. Trenutno vrijeme je: 10:44.



Powered by vBulletin Version 3.8.4 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2014, Jelsoft Enterprises Ltd.
Site content ©1999-2014 Forum.hr
Ad Management by RedTyger