Forum.hr

Natrag   Forum.hr > Društvo > Prirodne znanosti
Korisničko ime
Lozinka

Prirodne znanosti Čista znanost za jako pametne i one koji takvima žele postati
Podforum: Armstrong Station - Astronomija i astrofizika

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 25.09.2009., 12:03   #1
ToTaL
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jun 2003.
Lokacija: Balkan
Postova: 511
Pošalji poruku preko ICQ korisniku ToTaL
Princip rada gromobrana

Lijepi pozdrav!

Zamislimo da imamo kucu na osami, da ne kompliciramo. I naravno, pametno bi na tu kucu bilo staviti gromobran da u slucaju udara munje u kucu se grom uzemlji preko gromobrana i sprijeci stetu. E sad ono sto mi nije jasno a svojedobno mi je to bilo "kvazi objasnjavano" je da osim sto ce gromobran na sebe "preuzeti" munju, da li ce on ujedno i sprijeciti ucestalost udara munje u tu kucu opcenito. U smislu da ce pomoci da se potencijal izjednaci i prije nego sto dodje do udara. Tj. da ce munja udariti samo kada dodje do naglog porasta u razlici potencijala, a ako je porast sporiji, polako ce se izbiti preko gromobrana. Ak me razumijete

Hvala unaprijed na konstruktivnim odgovorima!
__________________
Svaki dan pomalo!
ToTaL is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2009., 12:51   #2
Saško
autostoper s iskustvom
 
Saško Avatar
 
Registracija: Feb 2005.
Lokacija: Zagreb
Postova: 2,481
Ništa od tog kvazi-znanstvenog objašnjenja. Nema "sporog" porasta potencijala... nema sprečavanja udara munje u kuću. Baš naprotiv: u tvojem zamišljenom slučaju kuće na osami (s gromobranom), munje će statistički češće udarati u nju, nego u to mjesto bez kuće, budući da se naboji skupljaju na izbočinama (krajevima, vrhovima), pa u slučaju potencijala oblaka u blizini, lakše će dolaziti do pražnjenja baš na tom mjestu.
__________________
Nikad robom...
Saško is online now  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2009., 18:13   #3
Lesli Eldridž
Registrirani korisnik
 
Lesli Eldridž Avatar
 
Registracija: May 2009.
Lokacija: Over the clouds
Postova: 9,462
Quote:
ToTaL kaže: Pogledaj post
Lijepi pozdrav!

Zamislimo da imamo kucu na osami, da ne kompliciramo. I naravno, pametno bi na tu kucu bilo staviti gromobran da u slucaju udara munje u kucu se grom uzemlji preko gromobrana i sprijeci stetu. E sad ono sto mi nije jasno a svojedobno mi je to bilo "kvazi objasnjavano" je da osim sto ce gromobran na sebe "preuzeti" munju, da li ce on ujedno i sprijeciti ucestalost udara munje u tu kucu opcenito. U smislu da ce pomoci da se potencijal izjednaci i prije nego sto dodje do udara. Tj. da ce munja udariti samo kada dodje do naglog porasta u razlici potencijala, a ako je porast sporiji, polako ce se izbiti preko gromobrana. Ak me razumijete

Hvala unaprijed na konstruktivnim odgovorima!
Naponski udar se dešava baš zbog udara munje, a ne ranije. Što se tiče pitanja da li će biti više udara munje na tom mjestu zbog munjobrana, odgovor je da neće. Ali smanjit će se vjerovatnost udara u kuću. Ustvari ako je sve pravilno projektovano munje neće pogađati kuću već dijelove instalacije za zaštitu od udara munje. Instalacija za zaštitu od atmosferskog pražnjenja ne povećava broj udara munje, ali zato efikasno štiti objekat koji je njome zaštićen (ako je sve projektovano ispravno). Možda bi mali izuzetak bile hvataljke sa jonizirajućim zračenjem, ali samo u posebnim slučajevima. Ove instalacije za zaštitu od munja ne privlače munje tako da se povećava broj udara, ali zato efikasno štite građevinu. Ako bude potrebno javit ću se opet.

Zadnje uređivanje Lesli Eldridž : 25.09.2009. at 18:29.
Lesli Eldridž is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 10:33   #4
ToTaL
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jun 2003.
Lokacija: Balkan
Postova: 511
Pošalji poruku preko ICQ korisniku ToTaL
Hvala na odgovorima, obojici!

Necu se prtljat sa detaljima, jer sama tema je malo kaoticna i nemoze se naravno sa sigurnoscu izracunati broj udara ili npr gdje ce tocno udarit. To mi je jasno.

No evo upravo ono sto me zanima je razlicito odgovoreno u oba posta, pa ako nista drugo, veseli me da ocito ima tu neka caka:

Saško: ako sam shvatio ti tvrdis "Baš naprotiv: u tvojem zamišljenom slučaju kuće na osami (s gromobranom), munje će statistički češće udarati u nju, nego u to mjesto bez kuće, budući da se naboji skupljaju na izbočinama (krajevima, vrhovima), pa u slučaju potencijala oblaka u blizini, lakše će dolaziti do pražnjenja baš na tom mjestu."

Lesli Eldridž: "Što se tiče pitanja da li će biti više udara munje na tom mjestu zbog munjobrana, odgovor je da neće."

Jel to kontradiktorno ili sam nes krivo shvatio?
__________________
Svaki dan pomalo!
ToTaL is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Old 28.09.2009., 12:16   #5
zzzzzz
Registrirani korisnik
 
Registracija: Apr 2004.
Postova: 875
Veća je vjerojatnost udara groma u kuću sa dobrim gromobranom, nego u kuću bez gromobrana. Isto kao što je veća vjerojatnost da će munja udariti u gromobran, nego u samu kuću. Imam i ja jedno pitanje:
Zašto grom udari u visoku željeznu antenu, a ne u recimo samu zemlju. Kako grom bira svoj cilj, kako zna da je otpor manji, kako ga računa, kad se odlučuje, dali kad napušta oblak ili negdje usput? Pitanje je ozbiljno usprkos zubi.
zzzzzz is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 12:37   #6
ToTaL
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jun 2003.
Lokacija: Balkan
Postova: 511
Pošalji poruku preko ICQ korisniku ToTaL
Pa sad, ukratko, koliko sam ja shvatio: grom nezna nista! Stos je da prilikom porasta/nastanka velike razlike u potencijalu izmedju oblaka i npr zemlje dolazi do ionizacije zraka izmedju i on postaje vodljiv, struja naglo krene teci, zrak se zagrije, dolazi do bljeska i sirenja (zvucnog djela) prilikom praznjenja/izjednacavanja potencijala.

Ako sam u krivu, slobodno me ispravite!

Btw. kad smo vec kod toga (mislim, nije da idemo offtopic imo, jer konkretno sam to isto pitao u pocetnom topicu al mi se cini da nitko nije zamjetio):

Ako sam dobro pazio na predavanju, struja UVIJEK tece, tj. izmedju dva razlicita potencijala, uvijek tece struja. E sad naravno, kolicina otpora izmedju njih definira kolika je ta struja. Ili jednostavno postoji neki otpor nakon kojeg "struja vise ne tece?" i koliko on iznosi?
__________________
Svaki dan pomalo!
ToTaL is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 13:11   #7
mukotrpak
mislim dakle razmišljam
 
mukotrpak Avatar
 
Registracija: Apr 2008.
Lokacija: Zagreb
Postova: 4,328
Razjasnimo jedno: stavljaš li gromobran ili samo munjovode. Gromobran je šiljak, munjovodi pocinčana traka ili bakrena žica po sljemenu i rubovima krova. Gromobran, zbog veće gustoće naboja na šiljku, bitno deformira električno polje i može izazvati češće udare munja. Munjovodi, uglavnom, samo odvode struju u tlo tako da se ne ošteti objekt i ne uzrokuju pojačano el. polje samim svojim postojanjem. Efekt gromobrana se može pojačati postavljanjem radioaktivnih izotopa koji ioniziraju zrak i smanjuju napon proboja.
__________________
Ja imam onu pravu, nepatvorenu školu, školu života(Mica T.)
mukotrpak is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 13:38   #8
ToTaL
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jun 2003.
Lokacija: Balkan
Postova: 511
Pošalji poruku preko ICQ korisniku ToTaL
"Whole shabang"!

Stavljam sve, gromobran i munjovode, kuca je zasticena po PPSu!

Ovo sa radioaktivnim izotopima: ideja je znaci da se isprazni ranije sa manjom strujom (pa ispadnu i cesci udari) ili nesto drugo?

Vidim da znas o cem pricas pa ako moze i objasnjenje kako to on iskrivljuje el. polje.

Hvala!
__________________
Svaki dan pomalo!
ToTaL is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 13:53   #9
mukotrpak
mislim dakle razmišljam
 
mukotrpak Avatar
 
Registracija: Apr 2008.
Lokacija: Zagreb
Postova: 4,328
Quote:
ToTaL kaže: Pogledaj post
"Whole shabang"!

Stavljam sve, gromobran i munjovode, kuca je zasticena po PPSu!

Ovo sa radioaktivnim izotopima: ideja je znaci da se isprazni ranije sa manjom strujom (pa ispadnu i cesci udari) ili nesto drugo?

Vidim da znas o cem pricas pa ako moze i objasnjenje kako to on iskrivljuje el. polje.

Hvala!
Svaki objekt deformira el. polje. U oblaku su naboji razdvojeni zbog vertikalnih strujanja kapljica, a kod objekata na tlu dolazi do razdvajanja naboja influencijom. Šiljati objekti imaju na vrhu vrlo veliku gustoću naboja i zato stvaraju jače el. polje od okoline što se može shvatiti kao deformacija ekvipotencijalne plohe. Radioaktivni gromobrani su nekad bili popularni, u ratu su postali velika opasnost a sad nemam pojma što se s njima zbiva.
__________________
Ja imam onu pravu, nepatvorenu školu, školu života(Mica T.)
mukotrpak is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 13:54   #10
Saško
autostoper s iskustvom
 
Saško Avatar
 
Registracija: Feb 2005.
Lokacija: Zagreb
Postova: 2,481
Nemojte lažno zavaravati ljude, radioaktivni gromobrani već su godinama zabranjeni i u svijetu i kod nas. Ako te više zanima, pronađi HRN IEC 62305-1:2006 Zaštita od munje - 1. dio Opća načela (IEC 62305-1:2006 Protection against lightning - Part 1: General principles


Sve tu lijepo piše. Glede mog gornjeg posta, možda se nismo razumjeli, ja sam mislio na udar u određeno mjesto sa i bez kuće, a ne LPS-a (LPS-sustav zaštite od munje - Lightning protection system).
__________________
Nikad robom...
Saško is online now  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 17:32   #11
Lesli Eldridž
Registrirani korisnik
 
Lesli Eldridž Avatar
 
Registracija: May 2009.
Lokacija: Over the clouds
Postova: 9,462
Quote:
ToTaL kaže: Pogledaj post
Hvala na odgovorima, obojici!

Necu se prtljat sa detaljima, jer sama tema je malo kaoticna i nemoze se naravno sa sigurnoscu izracunati broj udara ili npr gdje ce tocno udarit. To mi je jasno.

No evo upravo ono sto me zanima je razlicito odgovoreno u oba posta, pa ako nista drugo, veseli me da ocito ima tu neka caka:

Saško: ako sam shvatio ti tvrdis "Baš naprotiv: u tvojem zamišljenom slučaju kuće na osami (s gromobranom), munje će statistički češće udarati u nju, nego u to mjesto bez kuće, budući da se naboji skupljaju na izbočinama (krajevima, vrhovima), pa u slučaju potencijala oblaka u blizini, lakše će dolaziti do pražnjenja baš na tom mjestu."

Lesli Eldridž: "Što se tiče pitanja da li će biti više udara munje na tom mjestu zbog munjobrana, odgovor je da neće."

Jel to kontradiktorno ili sam nes krivo shvatio?
Postoje izokerauničke karte koje se prave na različite načine odnocno različite izokerauničke karte. One pokazuju ugrubo koliki je broj udara munje na jednu godinu i kvadratnom kilometru. A mogu biti i karte koje pokazuju i broj udara na godinu u zavisnosti od pojava oluja. Ima i još načina izražavanja ali to sad i nije toliko bitno. Znači ne pojačava se broj udara u mjesto gdje se nalazi kuća, ali se projektovanjem instalacije za zaštitu od atmosferskog pražnjenja nastoji objekat zaštititi tako da ta instalacija prima na sebe te udare. Na sljedećem postu ću odgovoriti detaljnije.

Zadnje uređivanje Lesli Eldridž : 28.09.2009. at 17:59.
Lesli Eldridž is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 17:58   #12
Lesli Eldridž
Registrirani korisnik
 
Lesli Eldridž Avatar
 
Registracija: May 2009.
Lokacija: Over the clouds
Postova: 9,462
Quote:
mukotrpak kaže: Pogledaj post
Razjasnimo jedno: stavljaš li gromobran ili samo munjovode. Gromobran je šiljak, munjovodi pocinčana traka ili bakrena žica po sljemenu i rubovima krova. Gromobran, zbog veće gustoće naboja na šiljku, bitno deformira električno polje i može izazvati češće udare munja. Munjovodi, uglavnom, samo odvode struju u tlo tako da se ne ošteti objekt i ne uzrokuju pojačano el. polje samim svojim postojanjem. Efekt gromobrana se može pojačati postavljanjem radioaktivnih izotopa koji ioniziraju zrak i smanjuju napon proboja.
Termin gromobran je suštinski pogrešan. Grom je akustična manifestacija udarnog pražnjenja (munje) i u engleskom jeziku se to jasno definiše terminom lightning. Thunder je grom, grmljavina. Zato ja koristim termin "instalacija za zaštitu od atmosferskog pražnjenja" ili munjobran. E ovo munjobran je sada gotovo napušten izraz, ali se ranije koristio i možda je neobičan i sada zvuči i izgleda rogobatan, ali je suštinski tačan. Što se tiče šiljaka, tačno je da se el. polje pojačava u okolini naelektrisanih šiljaka (što je manji poluprečnik tijela veća je i količina naelektrisanja skoncentrisana na manjoj površini odnosno pojačava se i el. polje. Ali to je samo u slučaju da je šiljak naelektrisan. U slučaju da šiljak nije naelektrisan (ili nije dovoljno naelektrisan) ni munja ga neće pogoditi. Streamer i leader se neće zatvarati preko šiljka i ne može se govoriti o tome da će munja obavezno pogoditi šiljak. Za projektovanje zaštite (to ne mora biti "gromobran" na kući) veliku ulogu ima i izokeraunički nivo područja na kojem se objekat, dalekovod ili postrojenje nalazi. Principi projetovanja su dati kroz raznorazne teorije. Evo kako je to kod klasičnih terija.
Klasični modeli temelje se na udarnom razmaku (ili poslijednjem probojnom razmaku) S(I). To je takva udaljenost pri kojoj ako glava predvodnika upadne unutar te udaljenosti od najisturenije točke tog objekta, taj će objekt privući grom. Udarni razmak ovisi o količini naboja predvodnika, to jest o vršnoj vrijednosti struje udara:S(I)=alfa x I^beta

U gornjoj formuli vršnu struju groma uvrštavamo u kiloamperima, a poslijednji probojni razmak se dobije u metrima.
To je vrlo važna relacija jer direktno povezuje vršnu struju groma i poslijednji probojni razmak. Prema klasičnim modelima taj je razmak isti za zemlju i za objekte. Bitno je samo pretpostavka da kad se predvodnik približi nekom objektu na udaljenost probojnog razmaka da će tada doći do pogotka u taj objekt. Različiti autori su predlagali različite vrijednosti koeficijenata u gornjoj formuli,a u slijedećoj tablici su dane neke od tih vrijednosti.
MODEL

Alfa beta
Whitehead et Brown 6 0.8
Whitehead 6.4 0.75
IEEE1993 8 0.65
Love 100.65

Važno je reći da iako je ovo najstariji model, on se još uvijek široko primjenjuje, pogotovo kad se pri zaštiti objekta možemo zadovoljiti nižim sigurnosnim uvijetima, ili kod projektiranja manjih gromobranskih instalacija.

Postoje i drugi modeli koji su egzaktniji (ERIKSSONOV MODEL,Rizkov model, model kretanja provodnika), ali svi ovi modeli su uglavnom pokriveni propisima i kreiranjem zaštite po propisima neće se pogriješiti u projektiranju. Za zaštitu dalekovoda i postrojenja koriste se još egzaktniji modeli i preobimno je to ovde iznositi.

Znači potrebno je omogućiti udarnom pražnjenju da završi u zaštitnoj instalaciji ako električno polje toliko ojača da je moguć izboj.

Zadnje uređivanje Lesli Eldridž : 28.09.2009. at 18:36.
Lesli Eldridž is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 18:01   #13
Lesli Eldridž
Registrirani korisnik
 
Lesli Eldridž Avatar
 
Registracija: May 2009.
Lokacija: Over the clouds
Postova: 9,462
Quote:
mukotrpak kaže: Pogledaj post
Svaki objekt deformira el. polje. U oblaku su naboji razdvojeni zbog vertikalnih strujanja kapljica, a kod objekata na tlu dolazi do razdvajanja naboja influencijom. Šiljati objekti imaju na vrhu vrlo veliku gustoću naboja i zato stvaraju jače el. polje od okoline što se može shvatiti kao deformacija ekvipotencijalne plohe. Radioaktivni gromobrani su nekad bili popularni, u ratu su postali velika opasnost a sad nemam pojma što se s njima zbiva.
Ovo sam malo podrobnije objasnio, a treba znati da što je šiljak oštriji onda je i polje jače. Što je manji poluprečnik tijela jače je i el. polje.
Lesli Eldridž is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 18:05   #14
Lesli Eldridž
Registrirani korisnik
 
Lesli Eldridž Avatar
 
Registracija: May 2009.
Lokacija: Over the clouds
Postova: 9,462
Quote:
Saško kaže: Pogledaj post
Nemojte lažno zavaravati ljude, radioaktivni gromobrani već su godinama zabranjeni i u svijetu i kod nas. Ako te više zanima, pronađi HRN IEC 62305-1:2006 Zaštita od munje - 1. dio Opća načela (IEC 62305-1:2006 Protection against lightning - Part 1: General principles


Sve tu lijepo piše. Glede mog gornjeg posta, možda se nismo razumjeli, ja sam mislio na udar u određeno mjesto sa i bez kuće, a ne LPS-a (LPS-sustav zaštite od munje - Lightning protection system).
To niko i ne tvrdi, a ja sam napisao da postoje sistemi sa jonizirajućim zračenjem. E to jonizirajuće zračenje ne mora biti od radioaktivnih elemenata. Postoje najmoderniji sistemi koji se prilagiđavaju jačini el. polja. Tada se zračenje pojača i udar završi u šiljku. Preopširno je da to sada navodim detaljnije, ali ljudi su smislili zaista genijalne načine da joniziraju zrak i bez radioaktivnih elemenata. I to se ne dešava uvijek, već samo kadda polje toliko naraste da ta jonizacija počne.
Lesli Eldridž is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 18:08   #15
Lesli Eldridž
Registrirani korisnik
 
Lesli Eldridž Avatar
 
Registracija: May 2009.
Lokacija: Over the clouds
Postova: 9,462
Evo jednog od mogućih načina, ali se on ne koristi, ili barem ja nemam podataka da se na taj načion jonizira zrak.
Pojava ionizacije pri rasprskavanju slatke vode (npr. vodopad, vodoskok). Kapljice se nabijaju pozitivno, a sitnije čestice u okolnom zraku (aerosoli) nabijaju se negativno. Na krestama valova na moru (npr. vjetrovni valovi kod bure) dolazi do rasprskavanja slane vode pri čemu se sitne kapljice morske vode nabijaju negativno (Lenardov efekt).
Lesli Eldridž is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 18:14   #16
Lesli Eldridž
Registrirani korisnik
 
Lesli Eldridž Avatar
 
Registracija: May 2009.
Lokacija: Over the clouds
Postova: 9,462
Quote:
ToTaL kaže: Pogledaj post
Pa sad, ukratko, koliko sam ja shvatio: grom nezna nista! Stos je da prilikom porasta/nastanka velike razlike u potencijalu izmedju oblaka i npr zemlje dolazi do ionizacije zraka izmedju i on postaje vodljiv, struja naglo krene teci, zrak se zagrije, dolazi do bljeska i sirenja (zvucnog djela) prilikom praznjenja/izjednacavanja potencijala.

Ako sam u krivu, slobodno me ispravite!

Btw. kad smo vec kod toga (mislim, nije da idemo offtopic imo, jer konkretno sam to isto pitao u pocetnom topicu al mi se cini da nitko nije zamjetio):

Ako sam dobro pazio na predavanju, struja UVIJEK tece, tj. izmedju dva razlicita potencijala, uvijek tece struja. E sad naravno, kolicina otpora izmedju njih definira kolika je ta struja. Ili jednostavno postoji neki otpor nakon kojeg "struja vise ne tece?" i koliko on iznosi?
Evo odgovora na tvoje pitanje.
Električno izbijanje u grmljavinskom oblaku

Električni naboji u grmljavinskom oblaku raspoređuju se na elementima oblaka (jezgre kondenzacije i sublimacije, kapi kiše, ledene čestice i snježni kristali). Područja unutar oblaka, s prevladavajućim nabojem istog predznaka čine pozitivne ili negativne ćelije unutar oblaka. Sl. 4 prikazuje skicu oblaka s dvije ćelije suprotnog naboja. Nabijene čestice i ćelije naboja istog predznaka u oblaku, su prostorno odvojeni neutralnim zrakom između, a taj je loš vodič elektriciteta. Turbulencija približava ili udaljava pojedine čestice i područja istoimenog naboja unutar oblaka, što izaziva promjenljivost jakosti električnog polja. Kad momentalna vrijednost polja premaši kritičnu vrijednost jakosti (> 1 MV/m), dođe do udarne ionizacije i izbijanje električne iskre odnosno do pojave munje. U početnoj fazi pozitivni ioni ostaju praktički na mjestu (veći su i slabije pokretljivi), a negativni ioni i elektroni, znatno veće pokretljivosti, napreduju prema području induciranog suprotnog naboja.
Kanal munje proviri iz oblaka kao vodeći korak ili vodilica i napreduje stepenasto u koracima prema području suprotnog naboja. Vodilica prevali put 20 do 50 m i zastane a zatim nakon stanke od oko 5 ms (10-6 s) naglo nastavi put uz svjetlucanje, prijeđe daljnjih 20-tak m i opet zastane itd. “Koraci” slijede jedan za drugim sve do neposredne blizine tla. Brzina napredovanja je oko 105 do 106 m/s. U napredovanju od baze oblaka prema tlu, munje mogu imati 50 do 100 koraka, pa i više.

Za vrijeme stanke vidljiv je slabi sjaj do tada pređene staze kanala. Električno polje između vodilice kanala i tla je sve snažnije, a nakon premašivanja kritične vrijednosti dolazi do susreta vodilice, sada glave kanala s tzv. hvataljkom odozdo (iz ćelije induciranog pozitivnog naboja pri tlu). Time je dovršeno stvaranje ioniziranog kanala ili vodljive staze za munju. Slijedi pojava prethodnice i zatim nagli dotok struje u susret glavi kanala. Pozitivni naboj, induciran na tlu, nahrupi u krivudavi, već ionizirani silazni kanal, kao povratna struja ili povratni udar. To je zapravo lavina suprotnog naboja, koja kratkotrajno neutralizira naboj kanala (u ovom slučaju negativan). Povratna struja poteče uz zasljepljujući sjaj ili bljesak i prasak, a njena brzina je reda veličine l0^7 do 10^8 m/s. Bljesak povratne struje ili munja, duž ioniziranog kanala, je završna faza udara groma. Nakon stanke slijedi obnavljanje vodljivog kanala i priprema za sljedeći povratni udar. Naknadni udari groma ne razvijaju se u koracima, nego kontinuirano (brzina je reda veličine
10^6 m/s) u žestokom i naglom skoku s tim da svaki daljnji udar groma ima sve manju snagu dok razlika potencijala između donje baze oblaka i tla ne oslabi i konačno nestane.

Zadnje uređivanje Lesli Eldridž : 28.09.2009. at 18:31.
Lesli Eldridž is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2009., 18:44   #17
Lesli Eldridž
Registrirani korisnik
 
Lesli Eldridž Avatar
 
Registracija: May 2009.
Lokacija: Over the clouds
Postova: 9,462
Bitno je opet naglasiti da se projektant mora držati važećih propisa i tada neće biti problema sa efikasnošću instalacije. Propisi su vrlo obimni i ne mogu se ovde sada navoditi. Još ću samo dodati da sve ovo mora biti propraćeno i odgovarajućim sistemom uzemljenja, odnosno treba odabrati odgovarajuću konfiguraciju uzemljivačkih elektroda. Ukoliko je sve gore navedeno ispravno projektovano, ali uzemljivač je loš i neodgovarajuće konfiguracije onda je moguća velika šteta, pa i žrtve. Bitno je onemogućiti preskoke sa instalacije na zaštićene dijelove objekta, a pri izvedbi se takve stvari često previde. Zato je jako bitan tehnički pregled građevine, da se utvrdi da li se odstupilo od projekta, jer se neke stvari na projektu ne vide dok se ne izvrši tehnički pregled pri tehničkom prijemu... Takođe treba voditi računa i o susjednim objektima, drveću, električnim,telekomunikacionim, vodovodnim, plinskim i ostalim instalacijama, jer preskoci su mogući čak i sa uzemljivača na ove cjevovode i instalacije. Ukoliko se to desi onda na visoke naponske nivoe mogu doći i oprema i ljudi koji se koriste sa ovim podzemnim i nadzemnim instalacijama.

Zadnje uređivanje Lesli Eldridž : 28.09.2009. at 19:09.
Lesli Eldridž is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2009., 09:03   #18
ARTETUREN1
Banned
 
Registracija: Apr 2008.
Lokacija: Shangri-La
Postova: 1,937
Ja bih zasadio koprive na krovu kuće ..


Bez obzira na lingvističke finese, grom je atmosfersko pražnjenje zrak zemlja i obratno, a munja zrak zrak .. tako su rekli da su se dogovorili, ali ako te spizdi svejedno je kako se zove. Bila je i jedna tema ovdje.

Dodao bih još samo sitnicu nakon zaista odličnog izlaganja društva ljubitelja munjina..
Kao što je ToTaL primjetio - kada postoji razlika potencijala, teče struja.
U skladu sa time gromobran cijelo vrijeme privlači pražnjena većinom nevidljiva. Sjetite se da postoji i izreka grom iz vedra neba. Ako je kuća na osami onda bi bilo lukavo na nekoj udaljenosti od kuće postaviti stup sa gromobranom. Kvalitetno uzemljenje je drugi dio priče.
Šteta što nema exAzriela, slava mu na poljima sivim.
ARTETUREN1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2009., 11:29   #19
Saško
autostoper s iskustvom
 
Saško Avatar
 
Registracija: Feb 2005.
Lokacija: Zagreb
Postova: 2,481
Quote:
ARTETUREN1 kaže: Pogledaj post
[COLOR="RoyalBlue"]Ja bih zasadio koprive na krovu kuće ..

Bez obzira na lingvističke finese, grom je atmosfersko pražnjenje zrak zemlja i obratno, a munja zrak zrak .. tako su rekli da su se dogovorili, ali ako te spizdi svejedno je kako se zove. Bila je i jedna tema ovdje.

Dodao ...
Potpuno pogrešno. Imamo terminologiju i kada bismo se svi držali iste terminologije, ne bi bilo nesporazuma.

Ponovo citiram gore spomenutu normu po kojoj se projektriaju LPS-i.
U nas je na snazi "TEHNIČKI PROPIS ZA SUSTAVE ZAŠTITE OD DJELOVANJA MUNJE NA GRAĐEVINAMA", N.N. br. 87/2008 koji stupa na snagu sutra.
U njemu je detaljno objašnjeno sve, ali kome se ne da čitati norme i zakone, evo kratko:

Članak 9.

Pojedini nazivi rabljeni u ovom Propisu imaju sljedeće značenje:
munja – atmosfersko električno izbijanje između oblaka i zemlje koje se sastoji od jednog ili više pojedinačnih udara,
– opskrbni vod – kabel, nadzemni vod, cjevovod – vod koji izvana ulazi u građevinu i služi za opskrbu energijom, vodom, plinom ili za telekomunikacijske svrhe za promatranu građevinu, te koji drugi metalni cjevovod, čija se duljina računa prema normi iz Priloga B ovoga Propisa,
– parametri struje udara munje – karakteristične vrijednosti uz pomoć kojih se računaju elektromagnetski, mehanički i toplinski učinci udara munje,
– sustav – međusobno povezani unutarnji i vanjski sustav zaštite kojim se smanjuje vjerojatnost nastanka šteta na građevini zbog udara munja,
– rizik – vjerojatni godišnji gubitak (ljudi i dobara) zbog udara munja, u odnosu na vrijednost (ljudi i dobara) građevine koju treba zaštititi,
– prihvatljivi rizik – najveća vrijednost rizika koja se može prihvatiti za građevinu koju treba zaštititi (ljudi, kulturna dobra, imovina itd.),
– razina zaštite – cjelokupnost mjera zaštite od udara munje određenih parametara struje munje i za određene vrste rizika,
– odvodnik struje munje – zaštitna naprava čija je namjena zaštititi električnu instalaciju i opremu od udarne struje munje; sadrži iskrište i najmanje jednu nelinearnu sastavnicu,
– odvodnik prenapona – zaštitna naprava čija je namjena ograničiti prolazne kratkotrajne prenapone munje i ukloniti njegove struje, te koja sadrži barem jednu nelinearnu sastavnicu,
– sastavnice sustava – dijelovi od kojih se sustav izvodi (hvataljke, odvodi i uzemljivači, spojni elementi, potpornji, kućišta, odvodnici struje munje i odvodnici prenapona, iskrišta za odvajanje),
– zaštitna zona – područje građevine u kojem mogu nastati samo određeni elektromagnetski učinci.

Članak 10.

Pojedine kratice rabljene u normama na koje upućuje ovaj Propis, u smislu ovoga Propisa imaju sljedeće značenje:
– LPS je sustav zaštite od munje,
– LPC je sastavnica sustava zaštite od munje,
– LPZ je zaštitna zona od udara munje,
– SPD je prenaponska zaštitna naprava (odvodnik struje munje, odvodnik prenapona ili iskrište za odvajanje).




Kao što vidite, nema groma, a nema više niti gromobrana, nećemo ljude više dovoditi u nedoumicu.
__________________
Nikad robom...
Saško is online now  
Odgovori s citatom
Old 30.09.2009., 08:29   #20
ARTETUREN1
Banned
 
Registracija: Apr 2008.
Lokacija: Shangri-La
Postova: 1,937
@ Saško

Gle, munja je električna iskra .. ako ćemo pravo, pa se možemo natjeravati do imendana. Tu se slažeš zar ne?
No hvala, jer su izrekao službeni stav. Problem je samo da nisu potpuno pravilno definirali.
Postoje i "pražnjenja" između zemlje i oblaka. Imaš potpuno pravo da stvari treba nazvati pravim imenom, no sve to podsjeća na zrakomlat koji vozi praznomlata.


add2 što misliš o koprivama?
ARTETUREN1 is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Pravila postanja
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smajlići su On
[IMG] kôd je On
HTML kôd je Off

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +1. Trenutno vrijeme je: 18:28.



Powered by vBulletin Version 3.8.4 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2014, Jelsoft Enterprises Ltd.
Site content ©1999-2014 Forum.hr
Ad Management by RedTyger