Forum.hr

Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo > Banke, osiguranja, krediti
Korisničko ime
Lozinka

Banke, osiguranja, krediti Ja ne radim za novac. Ja radim za kamatu.

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 05.11.2009., 19:42   #1
Nostrađurus
Super korisnik
 
Nostrađurus Avatar
 
Registracija: Mar 2007.
Postova: 2,762
Financijski sustav i izvor novca

Svi radimo sa novcem, zarađujemo ga i trošimo. Znamo gdje se štampa, ali glavno je pitanje odkud nama novac. Običan papir koji ima tek neznatnu vrijednost od napisane. Nekad je svaka novčanica bila pokrivena deponiranim zlatom, ali danas toga više nema. Kako to sve funcionira?

Nakon uvoda već svi mislite da mi nisu svi kod kuće, ali neki pute je teško razdvojiti crtu genijalnosti od ludila. Prema mojoj teoriji, koja je prosto seljačka da ne može biti jednostavija, može se pokazati da država ne može bankrotirati ako postoji profit u radu privrednih subjekata. Tj. ako je globalno ostvarena dobit.

E tu je osnova terorije baš u novo stvorenoj vrijednosti. Na novu države je to teško pokazati, ali je moguće na nivou jedne obitelji. Npr. glava obitelji (bilo kojeg spola zarađuje novac i on ga posjeduje). Međutim, ako bilo koji ukućan želi nešto prodati glavi obitelji on za to traži novac, a novac dolazi izvana. Zamislimo da je sin Ivica vičan drvodjelja i napravio je grablje za sijeno. Od glave obitelji traži 100 kuna. I u redu je da mu glava obitelji plati jer su grablje dobre i trebaju im (poljeprivrednici). Međutim, novac glavi obitelji dolazi izvana i on mora od svoje vanjske zarade dati Ivici novac. I sve je naizgled o.k. međutim tu je paradoks. Novac je dobro sredstvo za robnu razmjenu, ali kad se radi o dodanoj vrijednosti tu je mala dilema. Naime, da je sin Ivica dobar slikar, mogao je naslikati novčanicu od 100 kuna i za nju kupiti grablje i zatim ih prodati glavi obitelji i na taj način bi došli do istog rezultata. U oba slučaja se radi o stvaranju proizvoda sa dodanom vrijednosti, ali je razlika što je u 2. primjeru u novčani opticaj plasirana dodatna novčanica od 100 kn. Dakako to je i zakonom kažnjivo premda je i prvo također zakonom kažnjivo (ilegalna proizvodnja i trgovina).

Evo načeo sam temu o načinu vrednovanja proizvoda sa dodanom vrijednošću, a praktički svi su proizvodi takvi.

Nastaviti ću se na primjer. Da je mali Ivica još bolji majstor napravio bi drvenu vršilicu (stroj za odvajanje žita od slame). E tu bi nastao problem. Glava obitelji nema toliko novaca i diže kredit da bi platio malom Ivici. Koji apsurd, Ivica je stvorio nešto što vrijedi toliko da i glava obitelji nema toliko da mu plati. Malo sliči tema na zaduživanje države. Želi nešto i diže kredit da bi to dobio. Sva sreća da je postojao vanjski izvor financiranja..

Po mom primjeru se vidi da u jednoj obitelji može nastati problem ako netko izrađuje proizvode, a za to nema novaca da se plate. Da je glava obitelji napravila dosta vrbovih metli, mogla je kupovinu unutar obitelji riješiti čistom trampom. Pod uslovom da malom Ivici baš trebaju vrbove metle. Ali on ih može prodati na vanjskom tržištu i zaraditi novce. Opet super jer imamo vanjsko tržište.

Malo po malo, postaje jasno da se slično može prenijeti i na državu. Ali kuda dalje? Da li je Švicarska izvor novca ili možda Amerika (tekuća sitacija). Diljem svijeta milijarde ljudi rade i žele novac za svoj rad. Otkud svima njima novac?

I odgovor je: novac se štampa u tiskari. Jedni problem je, ako ta tiskara nije u našoj državi. Pa gdje je?

Ostavim sad tiskaru i razmislimo, zašto se treba tiskati novac? Prema mojoj teoriji nema povećanja bogatstva (svakodnevna novo stvorena vrijednost) bez tiskanja novca (stručnije povećanja novčane mase). I pazi sad moja teorija predpostavlja da bi država trebala tiskati novac. Ali koliko? Pa prema mojoj teriji, ako tiska onoliko koliko je novo stvorena vrijednost, tada novcu ne pada vrijednost. I evo poslije kilometarskog obrazloženja dolazimo do financijeske jednadžbe koja sve države koje imaju radišan narod spašava od bankrota.

Država ne može dijeliti odštampani novac, a u svojim rukama teoretski ima svu našu novostvorenu vrijednost (u friško štampanim novčanicama). Država treba taj novac ubacivati u novčani sustav. I tu sam malo u dilemi jer je novac sredstvo za razmjenu vrijednosti i ne može ga se jednostrano ubacivati. Tu bih volio mudre glave da mi nastave misao.

A zašto je potrebno ubaciti taj novac u opticaj? E zato jer se sa svakom novostvorenom vrijednošću isisava novac iz sustava i događa se kriza. Evo baš neki dan rekoše da je krizu 1929 u Americi izazvala hiperproizvodnja nekih proizvoda. I baš se lijepo uklopila u moju teroriju. Jer ako netko proizvede bezbroj proizvoda i proba ih plasirati po dotadašnjoj cijeni tada može srušiti financijski sustav. Sustav može ostati bez novca. Bez obzira što su ti proizvodi zbilja toliko vrijedni.

E upravo name se urušava finincijski sustav. Neki bi rekli još nam je dobro, ali ja bih rekao da to može reći i skupina budala koja se baci sa 50. kata dok padaju pored 3. kata. Pa mogu to reći i dok padaju pored drugog i prvog kata, ali će u prizemlju sigurno promijeniti ploču.


Dakle, vjerujem da sam izabrao pravu temu. Premda nisam ekonomista, vjerujem da sam na dobrom putu da riješim ekonomsku krizu. Vjerujem da su u prošlosti vladari ekonomsku krizu rješavali na najjednostavniji mogući način. A puno povijesnih događaja to potvrđuje da je ratni pohod bio razlog da bi se napunila državna blagajna i unijelna nova sredstva u financijski sustav. Primjer imamo i danas - Somalija. Otkupninama za brodove se unosi nova vrijednost u financijski sustav Somalije.

Dakle trebam Solomona sa riješi gordijski financijski čvor.

Rješenje mora biti brzo, jer kad uđemo u Europu i euro zonu stvari će se još više zakomplicirati.

Molio bih da se na temu ne odgovara kvalifikacijama već samo pravim argumentima.

Zadnje uređivanje Nostrađurus : 05.11.2009. at 19:58.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.11.2009., 22:55   #2
Empty Space
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jun 2009.
Lokacija: Zagreb
Postova: 83
Biti ću nježna. Iz pozicije nekog tko ima blage dume o novcu valjaš teške gluposti.

Za početak guglaj monetarnu politiku: Bretton Woods sporazum i zlatni standard, centralnu banku i njenu neovisnost, primarnu i sekundarnu emisiju novca, ponudu i potražnju i monetarne agregate.

Kad pročitaš sve to, vjerujem da ćeš shvatiti koliko ne znaš.

LP
Empty Space is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 06:34   #3
Nostrađurus
Super korisnik
 
Nostrađurus Avatar
 
Registracija: Mar 2007.
Postova: 2,762
Baš si mi puno pomogao

Quote:
Empty Space kaže: Pogledaj post
Biti ću nježna. Iz pozicije nekog tko ima blage dume o novcu valjaš teške gluposti.

Za početak guglaj monetarnu politiku: Bretton Woods sporazum i zlatni standard, centralnu banku i njenu neovisnost, primarnu i sekundarnu emisiju novca, ponudu i potražnju i monetarne agregate.

Kad pročitaš sve to, vjerujem da ćeš shvatiti koliko ne znaš.

LP
Biće da i ti nemaš pojma kao ni ja.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 08:19   #4
Empty Space
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jun 2009.
Lokacija: Zagreb
Postova: 83
Ma kako ti nisam pomogla? Rekla sam ti što trebaš pogledati da bi shvatio ono što te zanima.

Pojednostavniti ću. Pročitaj ovo:
Perišin I, Šokman A, Lovrinović I: “Monetarna politika”, Fakultet ekonomije i turizma “Dr.Mijo Mirković”, Pula, srpanj 2001.g. (450 stranica)

Ti hoćeš da ti netko u dvije rečenice objasni monetarnu stranu ekonomije. To se neće dogoditi.
Empty Space is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Old 06.11.2009., 08:42   #5
markotros
Registrirani korisnik
 
Registracija: Nov 2006.
Postova: 3,320
logika ti ide dobro sve do trenutka kad zakljucujes da je kriza nastala zbog previse proizvodnje. ono:

Quote:
Evo baš neki dan rekoše da je krizu 1929 u Americi izazvala hiperproizvodnja nekih proizvoda. I baš se lijepo uklopila u moju teroriju. Jer ako netko proizvede bezbroj proizvoda i proba ih plasirati po dotadašnjoj cijeni tada može srušiti financijski sustav. Sustav može ostati bez novca. Bez obzira što su ti proizvodi zbilja toliko vrijedni.
ako netko proizvede bezbroj proizvoda ljudi ce mu sami po sebi, spontano, oduzet vrijednost. i ako proizvodac nesmanji cijenu ljudi nece kupovat. npr. na trzistu je bezbroj iPodova, i ja kupim jedan, i svatko kupi jedan, u tom trenutku novi iPod vrijedi 0 jer ga nitko vise ne zeli kupit. A sve sto ga vise ljudi ima to mu je vrijednost manja.

Sustav ne moze ostati bez novca. Kolko god cudno zvucalo, u sustav mozes ubaciti novaca koliko hoces, i to vrlo lagano i brzo. Izvlacenje tog novca iz sustava je akademski problem i imas nekoliko znanosti koje se time bave.

I jos ova zadnja recenica...proizvodi su onoliko vrijedni koliko im ljudi pridaju vrijednosti. Najshvatljiviji primjer je dionica HTa koja na IPOu kosta 265 kuna, a od trenutka izlaska na burzu 400. Da bi sada vrijedila 270 ili koliko. U HTu se nista nije promjenilo. To je i dalje ista firma s priblizno istom zaradom. Ali ljudi (u prosjeku, ne svi zajedno od jednom) su toj dionici pridali drugu vrijednost.
__________________
bok
markotros is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 09:59   #6
somied
Moderator
 
somied Avatar
 
Registracija: Aug 2006.
Postova: 9,876
Hiperprodukcija nemoze postojati... Ljudske potrebe su prakticno neogranicene i vjerovatno nema nikoga tko nebi htio povecati svoju potrosnju. Tako da "previse proizvodnje" definitivno nemoze biti uzrok krize.
Dapace, svi tezimo proizvoditi sto vise. Ono sto se moze desiti, sto markotros ispravno primjecuje, je da odredjene robe moze biti prozivedeno vise nego sto je potrebno. Tada onaj tko je to proizveo trpi gubitak (jer nemoze naplatiti vise nego je potrosio na faktore proizvodnje). Njegov gubitak ne nastaje zbog "nedostatka novca", nego zbog njegove pogresne procjene potraznje za njegovim proizvodima. Mislim da je to jos i Adam Smith primjetio.
__________________
"... Choice is the essence of ethics: if there were no choice, there would be no ethics, no good, no evil; good and evil have meaning only insofar as man is free to choose."
somied is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 12:39   #7
Nostrađurus
Super korisnik
 
Nostrađurus Avatar
 
Registracija: Mar 2007.
Postova: 2,762
Tema je izvor novca u financijskom sustavu

Gospodarski aspekt mi nije zanimljiv. Zakoni ponude i potražnje utječu na cijenu proizvoda. Bit je porijeko novca za razmjenu. Recimo, da smo uspješno plasirali proizvode i ugradili dodanu vrijednost (cijena umanjena za troškove). Novo nastala vrijednost se može zamijeniti za nečiji novac. Mi možemo gomilati novac i ulagati ga u razne djelatnosti i čak posuđivati te time vraćati u opticaj. Međutim, očigledno je da novca počinje faliti. U zatvorenom sustavu je to jasno vidljivo (imaginarna obitelj), a cijela Zemlja je globalno zatvoren sustav.

Za primjer sam naveo jednu imaginarnu familiju. Ako bi željeli svoje proizvode razmjenjivati putem novca, očigledno je da ga trebaju imati. A u početku ga nemaju. Mogu iskoristiti drugi nači i uvesti bodove, ali nemaju ni bodove. Netko ih mora napraviti. A kad ih napravi mora ih podijeliti, jer ako ih ne podijeli tada bi svako morao dati neke proizvode za taj novac, a ustvari taj novec je tek sredstvo razmjene. I u tome je bit taj koji je napravio sav novac ima svu vrijednost razmjene kod sebe. A ne može ni podijeliti novac, jer svaki član obitelji ne može imati i ovce i novce.

Odgovor na ovo pitanje izvora novca mora biti bezvremenski jer novac se koristi već stoljećima od kada su nastala prva carstva.

Nije problem u početnom izvoru novca jer je papirnati odštampan na osnovu zlatnog pologa, već u povećanju obima novca u opticaju (plus rast stanovništva u 22 godine je +20%). Taj koji ubacuje novac u opticaj pada u pradoks primjera imaginarne obitelji.

Pa valjda se to može objasniti u 10 rečenica. Jer obim novca se sigurno povećao, ali kako. Da li je to bilo na prijevaran način?

Evo primjera za objašnjenje. Otkud mlijelo. Mogli bi pričati o dućanima, kamionima, mljekarskoj industriji, farmama i tek na kraju došli do krava kojih je i prije tisuće godina bilo sve dok ih ljudi nisu pripitomili i upregnuli u svoju korist. Znači, odgovor bi bio mlijeko potiče od krava (koza, ovaca, itd).

Tako i za novac u opticaju znamo da potiče iz štamparija (farma), ali neka mi netko pametan otkrije koja je to štamparija (U Europi, Americi, Kini, ...). Jer taj koji je ima, ima svu našu novo stvorenu vrijednost u svojim rukama i za cijenu papira i troškovi tiska je otkupljuje. To je pitanje za milijardu milijardi. Trebam zdravo seljački odgovor. Stručnjak koji ne zna dati zdravo seljački odgovor u svom fahu, može si odmah podrapati diplomu. Npr. dipl. ing elektrotehnike si može odmah podrapati diplomu, ako ne može objasniti porijeko struje elektrona tj. AC struju koju svi danas koristimo u kućanstvu.

Odgovor na ovo pitanje vjerojato će svima prosvijetliti poimanje o financijskom sustavu kakav danas poznajemo. Ja ga još ne nalazim, ali slutim da će pravi odgovor doista zanimljiv za sve nas.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 12:54   #8
Nostrađurus
Super korisnik
 
Nostrađurus Avatar
 
Registracija: Mar 2007.
Postova: 2,762
Hiper produkcija i cijena

Quote:
markotros kaže: Pogledaj post
logika ti ide dobro sve do trenutka kad zakljucujes da je kriza nastala zbog previse proizvodnje. ono:

ako netko proizvede bezbroj proizvoda ljudi ce mu sami po sebi, spontano, oduzet vrijednost. i ako proizvodac nesmanji cijenu ljudi nece kupovat. npr. na trzistu je bezbroj iPodova, i ja kupim jedan, i svatko kupi jedan, u tom trenutku novi iPod vrijedi 0 jer ga nitko vise ne zeli kupit. A sve sto ga vise ljudi ima to mu je vrijednost manja.

.
Hiper produkcija i cijena ne moraju biti vezane kada se radi o monopolu. Npr. Firma Microsoft bez problema prodaje svoj software u količini kojoj želi bez ideje da smanji cijenu. Da pače, cijene svakog novog izradka je uvijek viša. Dakle, Microsoft bi po postulatima tržišta trebao unositi poremćaj u gospodarstvo jer je hiper produkcija prisutna (nema nestašice njihovih proizvoda - osim zastarjelih), a cijena je i dalje ista ili približna. Tj. dolazi do kumulacije sredstava. Možda i griješim, ali čini se da je dobar primjer. Ali to i nije tema koja me zanima. Odnosi na tržišu su toliko kompleksni da su ih tek vrhinski matematičari uspjeli riješiti i načiniti jednadžbe koje opisuju tržište.

Bitna stvar je novac za razmjenu. Tko njega producira, taj može kupiti sve novonastale vrijednosti za cijenu papira, boje i tiska.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 13:06   #9
Empty Space
Registrirani korisnik
 
Registracija: Jun 2009.
Lokacija: Zagreb
Postova: 83
Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
Odgovor na ovo pitanje izvora novca mora biti bezvremenski jer novac se koristi već stoljećima od kada su nastala prva carstva.
Odgovor na to pitanje nije univerzalan. Sustav izdavanja novca nije uvijek bio isti.

Samo tiskanje novčanica i kovanje kovanica je zanemarivi dio sustava. Velika većina novca je knjižni - novac na računima banaka. Npr. udio gotovine u RH je nešto oko 25%, u svijetu je to puno manje.

Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post

Bitna stvar je novac za razmjenu. Tko njega producira, taj može kupiti sve novonastale vrijednosti za cijenu papira, boje i tiska.
Kao što rekoh, guglaj centralne banke, primarnu i sekundarnu emisiju novca. Novac emitiraju centralne banke. One određuju količinu koja će biti emitirana vrlo pažljivo kako ne bi došlo do inflacije ili deflacije.
Empty Space is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 13:19   #10
markotros
Registrirani korisnik
 
Registracija: Nov 2006.
Postova: 3,320
evo ti zdravo seljacki odgovor:

jedan dio novonastalog novca je inflacija. to je novac koji drzava ubaci u sustav kroz place u drzavnim sluzbama, naknade, subvencije, itd...

drugi dio novonastalog novca je rezultat frakcijske rezerve banaka. nastaje kao razlika stednje i kredita u bankama.

treci dio novonastalog novca je rezultat falsificiranja novcanica koje falsifikatori uspiju ubaciti u sustav prije nego ih drzava otkrije.

eto, jel to dovoljno zdravoseljacki?
__________________
bok
markotros is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 14:13   #11
Nostrađurus
Super korisnik
 
Nostrađurus Avatar
 
Registracija: Mar 2007.
Postova: 2,762
Quote:
markotros kaže: Pogledaj post
evo ti zdravo seljacki odgovor:

jedan dio novonastalog novca je inflacija. to je novac koji drzava ubaci u sustav kroz place u drzavnim sluzbama, naknade, subvencije, itd...

drugi dio novonastalog novca je rezultat frakcijske rezerve banaka. nastaje kao razlika stednje i kredita u bankama.

treci dio novonastalog novca je rezultat falsificiranja novcanica koje falsifikatori uspiju ubaciti u sustav prije nego ih drzava otkrije.

eto, jel to dovoljno zdravoseljacki?
Prvo shvaćam i najpošteniji je način ubacivanja novca. Drugo nema utjecaja na volumen novca nego samo na gotovinu. Treće možemo zanemariti.

Znači, ako je ostalo samo prvo, tada je moguće da maksimalno svu novo nastalu vrijednost nastalu radom svih nas još jednom plasira država preko emisije novca u plaćama javnih službi. I gle paradoksa još je u banani. Pa ko tu pije i plaća. Ili ovo gornje nije istina pa država ne koristi jedini mogući sistem za plasiranje novca ili taj novac ne plasira u javnu službu nego u nešto drugo. Tada ćemo zbilja biti u banani iz koje nas jedino revolucija može izvući.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 14:41   #12
markotros
Registrirani korisnik
 
Registracija: Nov 2006.
Postova: 3,320
Pa drzava plasira na sve sto joj je potrebno. Izgradnju autocesta, mostova, subvencije poljoprivrednicima, place sluzbenicima, troskove predsjednickih voznji helikopterom... Sve troskove koje drzava moze imati, drzava moze i servisirati izdavanjem novog novca, i obzirom da ima monopol, i zakonski je uredeno da je novac sredstvo placanja, nitko se nesmije buniti.
Jedini problem je ako se zanese malo previse moze odvest sustav u hiperinflaciju, a to nikome nije cilj.

I ne mogu se slozit s tobom da razlika stednje i kredita banaka nema utjecaja na novcanu masu. I te kako da ima prouci malo vidjet ces da se novcana masa poveca nekoliko puta nakon sto je banke obrade.

jel mi moze samo neko ovdje na brzinu objasnit frakcijsku rezervu banaka, opet sam je zaboravio izgleda jednostavno, ali je mali komplicirani mother fucker
__________________
bok
markotros is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 14:50   #13
Monsignor.m
Uilliam Uallas
 
Monsignor.m Avatar
 
Registracija: Oct 2008.
Lokacija: Glaschu
Postova: 13,029
Pošalji poruku preko Skype korisniku Monsignor.m
Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
Prema mojoj teoriji nema povećanja bogatstva (svakodnevna novo stvorena vrijednost) bez tiskanja novca (stručnije povećanja novčane mase).
Eto, tu si zasrao (između ostalog). Kako je ono islo u vojsci: "Poooo-novi".

Inace, meni je i dalje fascinantno kako ljudi imaju motiva potrosit sate na forumu, ali procitat jednu jedinu knjigu ili booklet tipa "Modern money mechanics"
__________________
Bheir sinn saors' d' ar linn.
Monsignor.m is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 14:51   #14
markotros
Registrirani korisnik
 
Registracija: Nov 2006.
Postova: 3,320
procitao sam u wiipediji, np
__________________
bok
markotros is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 14:54   #15
Nostrađurus
Super korisnik
 
Nostrađurus Avatar
 
Registracija: Mar 2007.
Postova: 2,762
Quote:
markotros kaže: Pogledaj post

I ne mogu se slozit s tobom da razlika stednje i kredita banaka nema utjecaja na novcanu masu. I te kako da ima prouci malo vidjet ces da se novcana masa poveca nekoliko puta nakon sto je banke obrade.
Razlika između štednje i kredita se događa zbog zaduživanja Banaka na vanjskom tržištu. Vjerujem da Banka ne može izdati kredit ako nije položila devize u HNB i za to dobila kune. To bi značilo da bi morala sama naštampati novac. Pa mislim da to ipak nije moguće.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 15:00   #16
Monsignor.m
Uilliam Uallas
 
Monsignor.m Avatar
 
Registracija: Oct 2008.
Lokacija: Glaschu
Postova: 13,029
Pošalji poruku preko Skype korisniku Monsignor.m
Quote:
Empty Space kaže: Pogledaj post
One određuju količinu koja će biti emitirana vrlo pažljivo kako ne bi došlo do inflacije ili deflacije.
I kad ce vise skuzit da je to nemoguce?
__________________
Bheir sinn saors' d' ar linn.
Monsignor.m is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 15:01   #17
Nostrađurus
Super korisnik
 
Nostrađurus Avatar
 
Registracija: Mar 2007.
Postova: 2,762
Quote:
Monsignor.m kaže: Pogledaj post
Eto, tu si zasrao (između ostalog). Kako je ono islo u vojsci: "Poooo-novi".

Inace, meni je i dalje fascinantno kako ljudi imaju motiva potrosit sate na forumu, ali procitat jednu jedinu knjigu ili booklet tipa "Modern money mechanics"
Govorio sam o globalnom bogatstvu unutar države. Ako nemaš novca u opticaju da bi mogao nešto kupiš, bogatstvo ti u društvu ne vrijedi ništa. Čisti zakon tržišta. Tj. novac je tada jako vrijednan da obezvređuje materijalno bogatstvo (robe i nekretnine). A kako ga imaš malo, nemaš ni puno vrijednosti.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 15:03   #18
Monsignor.m
Uilliam Uallas
 
Monsignor.m Avatar
 
Registracija: Oct 2008.
Lokacija: Glaschu
Postova: 13,029
Pošalji poruku preko Skype korisniku Monsignor.m
Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
Govorio sam o globalnom bogatstvu unutar države. Ako nemaš novca u opticaju da bi mogao nešto kupiš, bogatstvo ti u društvu ne vrijedi ništa. Čisti zakon tržišta. Tj. novac je tada jako vrijednan da obezvređuje materijalno bogatstvo (robe i nekretnine). A kako ga imaš malo, nemaš ni puno vrijednosti.
Ne seri tamo. Rekao si da nema povecanja stvorene dodatne vrijednosti bez povecanja novcane mase, a sto nije istina i sad mozes vrdat kuda ti drago, ali to sto si rekao nece postat tocno.
__________________
Bheir sinn saors' d' ar linn.
Monsignor.m is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 15:18   #19
Nostrađurus
Super korisnik
 
Nostrađurus Avatar
 
Registracija: Mar 2007.
Postova: 2,762
Quote:
Monsignor.m kaže: Pogledaj post
Ne seri tamo. Rekao si da nema povecanja stvorene dodatne vrijednosti bez povecanja novcane mase, a sto nije istina i sad mozes vrdat kuda ti drago, ali to sto si rekao nece postat tocno.
Novac je za razmjenu vrijednosti. Kako ćeš postati bogatiji razmjenom, ako u toj cijeloj priči nema više novca za razmjenu. Možeš samo preselit tuđe bogatstvo sebi. A suma bogatstva je ista. Tek sa novim novcem se suma može povećati.
Nostrađurus is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.11.2009., 15:21   #20
Monsignor.m
Uilliam Uallas
 
Monsignor.m Avatar
 
Registracija: Oct 2008.
Lokacija: Glaschu
Postova: 13,029
Pošalji poruku preko Skype korisniku Monsignor.m
Quote:
Nostrađurus kaže: Pogledaj post
Novac je za razmjenu vrijednosti. Kako ćeš postati bogatiji razmjenom, ako u toj cijeloj priči nema više novca za razmjenu. Možeš samo preselit tuđe bogatstvo sebi. A suma bogatstva je ista. Tek sa novim novcem se suma može povećati.
Ma, zaboravi. Ti si u pravu. Nek sad netko drugi preuzme.
__________________
Bheir sinn saors' d' ar linn.
Monsignor.m is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Pravila postanja
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smajlići su On
[IMG] kôd je On
HTML kôd je Off





Sva vremena su GMT +1. Trenutno vrijeme je: 11:17.



Powered by vBulletin Version 3.8.4 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2014, Jelsoft Enterprises Ltd.
Site content ©1999-2009 Forum.hr
Ad Management by RedTyger