Forum.hr

Natrag   Forum.hr > Lifestyle > Stanovanje
Korisničko ime
Lozinka

Stanovanje Gdje i kako stanujete, i kako uopće doći do vlastita stana
Podforumi: Vrt, Sam svoj majstor, Interijeri

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 16.12.2009., 10:10   #1
fizikalaccc
Banned
 
Registracija: Oct 2009.
Postova: 268
cijevi za centralno

Zanima me kakve se sve cijevi danas koriste za centralno, koje su mane i prednosti, te cijena pojedinih materijala.
hvala
fizikalaccc is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.12.2009., 17:59   #2
Lee Champa
Lee
 
Registracija: Nov 2003.
Lokacija: Sisak
Postova: 7,656
Plastika, čelik, bakar....
Mislim da lova ide po radijatoru!
__________________
Ja govorim ono što kažem!
Lee Champa is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2009., 18:20   #3
fizikalaccc
Banned
 
Registracija: Oct 2009.
Postova: 268
vidim da o tom području znaš manje od mene.
znaš li uopće koliko vrsta plastike za cijevi ima??
fizikalaccc is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2009., 18:33   #4
Lee Champa
Lee
 
Registracija: Nov 2003.
Lokacija: Sisak
Postova: 7,656
Nemam pojma! Izbjegavam ju upotrebljavati (osim one crne sa mesinganim spojnicama)!
Ono što trebam radim sa bakrom i inoksom!
Zašto? Imam garnituru za autogeno (malu i veliku) i Fronius TIG + kliješta za motanje cijevi
A za plastiku treba grijač koji je samo za to i košta 200€, a kad nešto zaje... bacaš sve!
__________________
Ja govorim ono što kažem!
Lee Champa is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Old 18.12.2009., 21:14   #5
Triangl
Registrirani korisnik
 
Registracija: Nov 2009.
Postova: 25
Quote:
fizikalaccc kaže: Pogledaj post
Zanima me kakve se sve cijevi danas koriste za centralno, koje su mane i prednosti, te cijena pojedinih materijala.
hvala
Znam da se koriste bakrene i plastične cijevi

BAKRENE
Kao poluplemenit metal bakar je otporan na starenje, neosjetljiv na temperaturne razlike i utjecaje UV zraka. Za razliku od cijevi od ostalih materijala bakrene cijevi možeš obrađivati u svakom vremenu i na svakoj temperaturi, jer čak niti na temperaturi daleko ispod nule ne postaju krhke.

Bakrene cijevi se ne šarafe, nego ih zalemiš ili sastavš pomoću privojnih obruča, tj. stiskalnih spojeva

Još jedna od prednosti bakrenih cijevi je što se lako krpaju

Mana je kao i kod drugih metala provodljivost zvuka

cijena: (nemoj me drzati za rijec) vidio u bauhausu prije mjesec-dva 20-ak kn komad od valjda 2m (cijena malo varira ovisno o promjeru i debljini stjenke cijevi)


PLASTIČNE

o njima neznam mnogo osim da plastika kao plastika provodi zvuk manje nego metal pa neces morati slusati vodu kako tece i žubori (ono grgljanje u cjevima) kad ti u sustav uđe zraka.
Triangl is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2009., 21:55   #6
tomislav1203
Registrirani korisnik
 
Registracija: Nov 2009.
Postova: 218
dobro pitanje. imaš više plastičnih cijevi koje se razlikuju po sastavu i načinu spajanja.
pogledaj si proizvođače kao henco. viega, geberit, rehau, wavin, comissa... možda nešto nađeš
dosta ti se koriste alu-pex cijevi iliti troslojna cijev izvana i iznutra plastika a u sredini aluminij. imaš spajanje fazonima (press fiting) ili na razdjelnike.
bakrene su isto ok ali ako ideš u pod s cijevima moraš ih tvrdo lemiti i onda ideš na fazone(t-komadi, koljena...) cijena 15mm cijevi ti je oko 30kn/m (u zadnje vrijeme se dosta mijenjala pa je možda čak i manje)
a alu-pex ti je oko 6-7kn/m s tim da su fazoni dosta skuplji a i bolje je ić na razdjelnike pa pa nemaš spojeva u podu.
vidio sam da ima kaj su veću u paru izolirane pa je puno jednostavnija i brža montaža. i u slučaju da ideš na plastiku razmisli o integriranim radijatorima.
po meni je bakar univerzalan jer se da na više načina spajat i svi načini su vrhunski i provjereni, a mana mu je možda što se dosta rasteže a i provodi struju
trebaš vidjet kaj možeš napravit. jer ako ti je glazura tanka jel će ti stat cijevi?
tomislav1203 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.12.2009., 21:58   #7
pesek1
pesek1
 
Registracija: Oct 2009.
Postova: 69
Quote:
Triangl kaže: Pogledaj post
cijena: (nemoj me drzati za rijec) vidio u bauhausu prije mjesec-dva 20-ak kn komad od valjda 2m (cijena malo varira ovisno o promjeru i debljini stjenke cijevi)
Ugradio sam kod mene cijevi od mekanog bakra, obložene slojem plastične izolacije (cijev fi 15mm, sa izolacijom 17mm, debljina stjenke 1mm), inače se isporučuje u rolnama od 50m (barem kod nas) i s njima se radi slično kao sa plastičnim cijevima, nema ništa da se lotuje, već ima fiting na šarafljenje. Platio sam ih ovdje po nekoj nebeskoj cijeni, pa me interesuje ima li ih kod vas i koliko koštaju?
pesek1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.12.2009., 14:58   #8
tomislav1203
Registrirani korisnik
 
Registracija: Nov 2009.
Postova: 218
tzv. wicu cijevi. ima ih i kod nas ali su nešto skuplje od šipke. šipka 15mm ti je oko 30kn/m.
čuo sam da u njemačkoj izbacuju te cijevi i koriste bez izolacije jer se između bakra i te izolacije stvara kondenzat koji skraćuje vijek trajanja. a i ona izolacija ti je 0bodova kod grijanja. ove plastične kaj jesu imaju oko 3-4mm spužvaste izolacije kaj je puno bolje a najbolje ti je stavit armaflex 9-15mm i nemaš skoro nikakvih gubitaka
tomislav1203 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.12.2009., 12:45   #9
pesek1
pesek1
 
Registracija: Oct 2009.
Postova: 69
Quote:
tomislav1203 kaže: Pogledaj post
tzv. wicu cijevi. ima ih i kod nas ali su nešto skuplje od šipke. šipka 15mm ti je oko 30kn/m.
čuo sam da u njemačkoj izbacuju te cijevi i koriste bez izolacije jer se između bakra i te izolacije stvara kondenzat koji skraćuje vijek trajanja. a i ona izolacija ti je 0bodova kod grijanja. ove plastične kaj jesu imaju oko 3-4mm spužvaste izolacije kaj je puno bolje a najbolje ti je stavit armaflex 9-15mm i nemaš skoro nikakvih gubitaka
Te cijevi sam kupio i ugradio 2005. a malo mi je čudna cijena koju si stavio za cijevi u šipkama. Platio sam tada 100m 320€, a šipkaste cijevi su koštale kod nas, čini mi se 30-40% manje, tako da mi se to učinilo dosta skupo. Usput, izvinjenje jer nisam izmjerio dobro debljinu stjenke, nije 1mm nego 0,8mm. Znam da cijena bakra varira, ali izgleda da i trgovci dobro deru.
Ako misliš na Obod sa Cetinja, eto živim 50km od tuda, ali nisam imao pojma da oni to oblažu.
U kući imam kotao za etažno grijanje u kuhinji, tako da su sve cijevi ugrađene u zidove ili u pod unutar kuće, osim nešto malo na tavanu kod ekspanzione posude i tu ne računam na nekakve toplotne gubitke. Ne volim da gledam cijevi kroz kuću, pa sam tražio neko riješenje da se to sve trajno uzida, a za to su mi bile pogodne jedino plastične cijevi ili ove gore navedene, kako bi se svi priključci napravili iz jednog komada, bez spojnica u zidovima i podu.
Prema plastičnim cijevima inače imam dosta rezerve, zbog loših iskustava s nekim drugim proizvodima od plastike. Današnja tehnologija u kemijskoj industriji je toliko napredovala, da se već može programirati period nakon kojeg će se neki plastični proizvod početi razgrađivati, odnosno raspadati. Može se napraviti i plastični proizvod koji će trajati generacijama, ali tko će mi garantovati da je to baš to. Evo jedan mali biser koji mi je napravio problem početkom godine, nije vezano za grijanje, ali je plastična cijev u pitanju.

Ovo je plastična cijev za odvod vode fi 50mm, koja je bila uzidana na priključku izlaza prljave vode iz vešmašine. Stavljena je prije nekih 8-9 godina i sve je bilo u redu do skoro, kad se iznenada „začepila“. Pokušali smo riješiti problem sa svim mogućim sajlama za odčepljivanje, uključujući i električnu, ali kao što se vidi sa slike, to je bilo gubljenje vremena. Nije preostalo ništa drugo, nego da se lomi keramika, kopa zid i vidi što je u pitanju. Kad sam vidio ovakvu cijev, u prvi mah mi je palo na pamet da mi je zidar, koji je zatvarao kanal sa cijevi „sabotirao“ i nekako precvikao tu cijev (znam dobro da je bila ispravna jer sam ju sam ugradio), rekoh, prije nego okrivim čovjeka, daj da pustim kroz nju vrelu vodu, da vidimo što će biti i kad sam to uradio, sva se raskravila kao žvakaća guma. Gledam ovu cijev i pokušavam se sjetiti koji mi ju je mangup prodao (kupovao sam materijal parcijalno) pa da mu odem i ... sve po spisku, ali tko će se sjetiti nakon 8-9 godina.
Imao bih još primjera i sa firmiranim proizvodima, koji imaju plastične elemente, ali i ovako sam predugačak, pa drugi put.
Što se tiče kondenzacije između izolatora i cijevi, mislim da toga kod mene ne bi trebalo biti, a i da je ima, ne brine me mnogo, ako postoje dobro očuvani bakreni predmeti, još iz bakrenog perioda, koji su ležali u zemlji 6000-7000 godina, ja ću biti skroman i očekujem da mi cijevi u zidovima traju barem 100 godina, osim ako mi mangupi nisu ubacili nešto u bakrenu leguru, što će vremenom izgrickati cijevi.
pesek1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.12.2009., 08:45   #10
tomislav1203
Registrirani korisnik
 
Registracija: Nov 2009.
Postova: 218
Quote:
pesek1 kaže: Pogledaj post
Te cijevi sam kupio i ugradio 2005. a malo mi je čudna cijena koju si stavio za cijevi u šipkama. Platio sam tada 100m 320€, a šipkaste cijevi su koštale kod nas, čini mi se 30-40% manje, tako da mi se to učinilo dosta skupo. Usput, izvinjenje jer nisam izmjerio dobro debljinu stjenke, nije 1mm nego 0,8mm. Znam da cijena bakra varira, ali izgleda da i trgovci dobro deru.
Ako misliš na Obod sa Cetinja, eto živim 50km od tuda, ali nisam imao pojma da oni to oblažu.
U kući imam kotao za etažno grijanje u kuhinji, tako da su sve cijevi ugrađene u zidove ili u pod unutar kuće, osim nešto malo na tavanu kod ekspanzione posude i tu ne računam na nekakve toplotne gubitke. Ne volim da gledam cijevi kroz kuću, pa sam tražio neko riješenje da se to sve trajno uzida, a za to su mi bile pogodne jedino plastične cijevi ili ove gore navedene, kako bi se svi priključci napravili iz jednog komada, bez spojnica u zidovima i podu.
Prema plastičnim cijevima inače imam dosta rezerve, zbog loših iskustava s nekim drugim proizvodima od plastike. Današnja tehnologija u kemijskoj industriji je toliko napredovala, da se već može programirati period nakon kojeg će se neki plastični proizvod početi razgrađivati, odnosno raspadati. Može se napraviti i plastični proizvod koji će trajati generacijama, ali tko će mi garantovati da je to baš to. Evo jedan mali biser koji mi je napravio problem početkom godine, nije vezano za grijanje, ali je plastična cijev u pitanju.

Ovo je plastična cijev za odvod vode fi 50mm, koja je bila uzidana na priključku izlaza prljave vode iz vešmašine. Stavljena je prije nekih 8-9 godina i sve je bilo u redu do skoro, kad se iznenada „začepila“. Pokušali smo riješiti problem sa svim mogućim sajlama za odčepljivanje, uključujući i električnu, ali kao što se vidi sa slike, to je bilo gubljenje vremena. Nije preostalo ništa drugo, nego da se lomi keramika, kopa zid i vidi što je u pitanju. Kad sam vidio ovakvu cijev, u prvi mah mi je palo na pamet da mi je zidar, koji je zatvarao kanal sa cijevi „sabotirao“ i nekako precvikao tu cijev (znam dobro da je bila ispravna jer sam ju sam ugradio), rekoh, prije nego okrivim čovjeka, daj da pustim kroz nju vrelu vodu, da vidimo što će biti i kad sam to uradio, sva se raskravila kao žvakaća guma. Gledam ovu cijev i pokušavam se sjetiti koji mi ju je mangup prodao (kupovao sam materijal parcijalno) pa da mu odem i ... sve po spisku, ali tko će se sjetiti nakon 8-9 godina.
Imao bih još primjera i sa firmiranim proizvodima, koji imaju plastične elemente, ali i ovako sam predugačak, pa drugi put.
Što se tiče kondenzacije između izolatora i cijevi, mislim da toga kod mene ne bi trebalo biti, a i da je ima, ne brine me mnogo, ako postoje dobro očuvani bakreni predmeti, još iz bakrenog perioda, koji su ležali u zemlji 6000-7000 godina, ja ću biti skroman i očekujem da mi cijevi u zidovima traju barem 100 godina, osim ako mi mangupi nisu ubacili nešto u bakrenu leguru, što će vremenom izgrickati cijevi.
lijepo si to napisao ali ova cijev se sigurno nije zgužvala sama od sebe. jel znaš tvrdoću gusa odnosno lijevanog željeza (lupaš ga čekićem nećeš ga lako slomit) ali ja sam vidio di je odvodna cijev fi 160 pukla ko da je laserom odrezana. i ne jednom nego puca nakon nekog vremena. napomena: ta cijev nije uopće bila pod pritiskom.
to je o željezu. pocinčane neću spominjat pogotovo ne one kaj se danas proizvode.
bakar je trajan metal ali se dosta rasteže pa je poželjno da ima prostor za ekspanziju. i sad u kombinaciji bakra sa mesingom ili čelikom (imaš nekakav spoj na radijatoru) dešava se različito širenje. to ti je sve super ali ti ćeš za 30g i te cijevi promijenit. znam da ne vjeruješ ali vidit ćeš. samo se nadam da nisi nigdje napravio spoj odnosno dodir bakra i pocinčanog da se uvjeriš u još jednu lošu stranu bakra, provodljivost struje i u ovom slučaju galvanska struja.
bakreno koljeno staro niti 2 godine propišalo.
mana kod plastike (po mojem mišljenju) je debljina stijenke koja mora bit veća zbog manje čvrstoće plastike pa samim time dolazi do manjeg unutarnjeg promjera kod istog vanjskog promjera ko kod bakra. i zbog toga je lakše radit s bakrom jer je moguće napravit "kraće" fazone pa je veća mogućnost manevriranja i ima stvarno puno mogućnosti za spajanje.
kod crnih cijevi isto nema nekih problema jedino kaj se duže radi, ružnije izgledaju i hrđaju u nekim slučajevima.
plastika je plastičnija lakše savitljiva lakši je pomak unutar pola centimetra... mana je da su svi skeptični kod spojeva (u podu) pa ako dolazi do preinake...
inače otpornije su na vlagu manje gube toplinu i lako je radit s njima...
tomislav1203 is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.12.2009., 15:53   #11
pesek1
pesek1
 
Registracija: Oct 2009.
Postova: 69
Jasno da se cijev nije zgužvala sama od sebe, zato sam opisao ovo s vrućom vodom. Imam tu priključenu jednu, preko 20godina staru Ei-Niš mašinu za veš, koja je prilikom kuhanja veša i izbacivanja te vode deformisala cijev. Inače kanal u kojem se cijev nalazila je bio dosta velik, a zidar ga je samo površinski zatvorio, tako da je imala dosta prostora za onakvu deformaciju. Ovako zgužvana se i skratila, tako da je ispala iz ležišta gdje je drugi kraj bio utaknut i tu je pomalo curila voda u zid, ali zbog keramike nisam ništa primjetio.
Možda netko ima sličan problem s vlaženjem u zidu kupaone, evo mu jedna od mogućih opcija problema, stvarno sramota da se prave odvodne cijevi koje ne mogu izdržati temperaturu do 100C, odnosno vrelu vodu.
Što se tiče cijevi za grijanje, treba poći u neku bolnicu, općinu ili neku drugu instituciju, gdje još ima ugrađenih centralnih grijanja sa starim željeznim bezšavnim cijevima i rebrastim gusanim radijatorima. Takve cijevi su spajane varenjem i ne samo da su izdržale toplotna i kemijska naprezanja, već i mehanička, od naslanjanja i sjedenja po radijatorima i sl. Takve opreme se još može naći koja je u funkciji i pedesetak godina i koja je stotinu puta farbana, manje zbog zaštite, a više zbog šminke.
Bakrene cijevi koje sam ugradio imaju plastični omotač, koji je s unutrašnje strane malo nazubljen, tako da tu ima i zraka, a vjerovatno mu je namjena da amortizuje širenje uzidane cijevi pri grijanju. Originalni fiting koji sam koristio je mesingani, pri montaži se s njim na cijev trajno upresuje jedan prsten i u kombinaciji s još jednim gumenim prstenom se sve to zadihtuje, pri tome nema nikakvog dodira s npr. pocinčanim fitingom. I naravno, ne vjerujem da će trajati samo trideset godina.

Spojevi kod šipkastih bakrenih cijevi su već nešto drugo, kod nas je uobičajeno da se izvode lotovanjem s već pripremljenim fitingom, što mi se ni malo ne sviđa, znajući iz iskustva kako se ponašaju npr. u elektronskim uređajima nakon određenog vremena, posebno u vlažnom okruženju. Gledao sam u jednom objektu, gdje sam nešto popravljao, na sistemu centralnog grijanja te cijevi sa zavarenim spojevima. To je radila jedna ekipa iz Srbije i kako sam vidio, sve je urađeno lijepo i vrlo kvalitetno. Mislim da će takva instalacija neuporedivo duže trajati, nego lotovana.
Ni pocinčane cijevi i fiting nisu za podcjenjivanje, kod njih kvalitet cinkovanja kod grijanja nije toliko bitan, koliko kvalitet spajanja. U vodovodnim instalacijama, koje su po meni zahtjevnije od onih kod grijanja (zatvorene u zidovima i izložene vanjskoj koroziji), one su kod kvalitetno napravljene instalacije trajale 30 i više godina.
Sa plastičnim cijevima se, za razliku od gore navedenih, najlakše i najbrže radi, ali što se tiče trajnosti, one nemaju još svoju „tradiciju“ pošto su relativno novijeg datuma, tako da tek vrijeme treba pokazati koje su dobre a koje nisu.
Neznam koliko je uopće predmetno raspravljati o trajnosti tih cijevi, jer se ipak radi o periodima koji se mjere u desetinama godina, najvažnije je da se pazi prilikom montaže na izradu što kvalitetnijih spojeva.
Nego ja još nisam dobio cijenu bakrenih cijevi kao kod mene, pa ako ih tamo ima u prodaji, bio bih zahvalan za tu informaciju.
pesek1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2009., 13:38   #12
tomislav1203
Registrirani korisnik
 
Registracija: Nov 2009.
Postova: 218
Quote:
pesek1 kaže: Pogledaj post
Jasno da se cijev nije zgužvala sama od sebe, zato sam opisao ovo s vrućom vodom. Imam tu priključenu jednu, preko 20godina staru Ei-Niš mašinu za veš, koja je prilikom kuhanja veša i izbacivanja te vode deformisala cijev. Inače kanal u kojem se cijev nalazila je bio dosta velik, a zidar ga je samo površinski zatvorio, tako da je imala dosta prostora za onakvu deformaciju. Ovako zgužvana se i skratila, tako da je ispala iz ležišta gdje je drugi kraj bio utaknut i tu je pomalo curila voda u zid, ali zbog keramike nisam ništa primjetio.
Možda netko ima sličan problem s vlaženjem u zidu kupaone, evo mu jedna od mogućih opcija problema, stvarno sramota da se prave odvodne cijevi koje ne mogu izdržati temperaturu do 100C, odnosno vrelu vodu.
Što se tiče cijevi za grijanje, treba poći u neku bolnicu, općinu ili neku drugu instituciju, gdje još ima ugrađenih centralnih grijanja sa starim željeznim bezšavnim cijevima i rebrastim gusanim radijatorima. Takve cijevi su spajane varenjem i ne samo da su izdržale toplotna i kemijska naprezanja, već i mehanička, od naslanjanja i sjedenja po radijatorima i sl. Takve opreme se još može naći koja je u funkciji i pedesetak godina i koja je stotinu puta farbana, manje zbog zaštite, a više zbog šminke.
Bakrene cijevi koje sam ugradio imaju plastični omotač, koji je s unutrašnje strane malo nazubljen, tako da tu ima i zraka, a vjerovatno mu je namjena da amortizuje širenje uzidane cijevi pri grijanju. Originalni fiting koji sam koristio je mesingani, pri montaži se s njim na cijev trajno upresuje jedan prsten i u kombinaciji s još jednim gumenim prstenom se sve to zadihtuje, pri tome nema nikakvog dodira s npr. pocinčanim fitingom. I naravno, ne vjerujem da će trajati samo trideset godina.

Spojevi kod šipkastih bakrenih cijevi su već nešto drugo, kod nas je uobičajeno da se izvode lotovanjem s već pripremljenim fitingom, što mi se ni malo ne sviđa, znajući iz iskustva kako se ponašaju npr. u elektronskim uređajima nakon određenog vremena, posebno u vlažnom okruženju. Gledao sam u jednom objektu, gdje sam nešto popravljao, na sistemu centralnog grijanja te cijevi sa zavarenim spojevima. To je radila jedna ekipa iz Srbije i kako sam vidio, sve je urađeno lijepo i vrlo kvalitetno. Mislim da će takva instalacija neuporedivo duže trajati, nego lotovana.
Ni pocinčane cijevi i fiting nisu za podcjenjivanje, kod njih kvalitet cinkovanja kod grijanja nije toliko bitan, koliko kvalitet spajanja. U vodovodnim instalacijama, koje su po meni zahtjevnije od onih kod grijanja (zatvorene u zidovima i izložene vanjskoj koroziji), one su kod kvalitetno napravljene instalacije trajale 30 i više godina.
Sa plastičnim cijevima se, za razliku od gore navedenih, najlakše i najbrže radi, ali što se tiče trajnosti, one nemaju još svoju „tradiciju“ pošto su relativno novijeg datuma, tako da tek vrijeme treba pokazati koje su dobre a koje nisu.
Neznam koliko je uopće predmetno raspravljati o trajnosti tih cijevi, jer se ipak radi o periodima koji se mjere u desetinama godina, najvažnije je da se pazi prilikom montaže na izradu što kvalitetnijih spojeva.
Nego ja još nisam dobio cijenu bakrenih cijevi kao kod mene, pa ako ih tamo ima u prodaji, bio bih zahvalan za tu informaciju.
hm cijev plastična da se spiga na 100stupnjeva..hm i to u šupljini? cijev se vjerojatno omekšala a tebi očito nisu bili fiksirani sifon za perilicu pa ti je pumpa prilikom pumpanja drmala s cijevi u zidu i zbog toga se to desilo. inače da je sve bilo fiksirano ne bi se niš desilo. osim toga zašto tvoja perilica izbacuje tako vruću vodu?? ja sam vidio slučajeve di je korjen drveta probio betonsku cijev... inače imaš i KG plastičnih cijevi koje su ti puno čvršće

idemo na bakrene cijevi sa izolacijom. gle tih 1mm ti nije ni izolacija (toplinska, zvučna) ni prostor za dilataciju. ako znamo da se 5m bakrene šipke rasteže 1cm...znači da si ti imao najduže ravne relacije od 1m pa imaš odličnu dilataciju za tu dužinu

super su one crne bešavne cijevi pogotovo u novogradnji di jedva kroz neke zidove provučeš 15mm bakrenu cijev (zbog struje, armature i drugih stvari u zidu) osim toga jedno tjedan dana duže se radi. i fenomenalno je da četvorica nose jedan gusnati radijator na 4. kat jer ima 150kg. (to traje sitnicu) a još bolje je objesit gusnati radijator na knauf ili zid od siporeksa ili cigle. gle sistem gradnje se mijenja i ne žele svi imat radijatorske konzole u podu štoviše nitko više ne želi vidjet ni cijev a crna cijev je ipak duplo deblja pa ju je samim time na križanju duplo teže zaobići (preskočiti)

konkretno kaj ćeš napravit di imaš 6cm poda i 2 cijevi od 32mm debljine bez izolacije a deku ne smiješ štemati? da vidim tebe kak ćeš zavarit neku cijev sa zadnje strane 5cm od zida i 5cm od stropa?
hoćeš sjedit na limenom radijatoru? možeš zašto ne pogotovo ako je betonski zid iza. mogu i dvojica sjest

pocinčane cijevi: obožavam ih u kombinaciji sa današnjim pipama. pogotovo one starije od 10g. profil cijevi duplo sužen, kad zatvoriš vodu u zgradi pa pustiš za pola sata, svima se začepe perlatori, vodokotlići ili ne daj bože hidromasažna kada... odlične su te cijevi (jedina prednost kaj ih nije tak lako probušit bar dok ne strunu od hrđe)
a plastične se kod tebe u njemačkoj koriste 30 i više godina pa bi trebao i sam znati kakve su. uglavnom ja sam skidao aquatherm cijev 20mm (PPR, znači spajaju se fuzijom) i nakon 10g konstantnog korištenja (javni wc) cijev je ko i prvog dana
evo ti cijene. bakrena šipka 15mm 25kn/m (garancija 0mj) ne znam zašto
bakrena cijev u kolutu maloprodajna cijena 37kn/m a veleprodajna 30kn/m (evo to sam izguglao) inače ti je cijena bakra u zadnjih 2-3 godine varirala od 17-35kn/m
tomislav1203 is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Pravila postanja
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smajlići su On
[IMG] kôd je On
HTML kôd je Off





Sva vremena su GMT +1. Trenutno vrijeme je: 23:59.



Powered by vBulletin Version 3.8.4 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2014, Jelsoft Enterprises Ltd.
Site content ©1999-2009 Forum.hr
Ad Management by RedTyger