Natrag   Forum.hr > Kultura i zabava > Glazba

Glazba Rock around the clock
Podforumi: Stvaranje glazbe, Glazbenici, Glazbena događanja

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 29.12.2013., 23:06   #1
Tradicionalna narodna glazba

Ovo je tema o prvenstveno hrvatskoj etno glazbi: guslama, diplama, tamburici, lijerici, ojkalici, gangi, reri, bećarcima i sl. Na podraspravniku Povijest i povijesne teme otvorio sam temu Čije su gusle? u kojoj je naglasak na povijesti, a ovdje je na glazbi. UNESCO je proglasio ojkalicu (gangu, reru) hrvatskom svjetskom nematerijalnom hrvatskom baštinom. Možete pisati i o drugim narodnim glazbalima i običajima, ali ja ću ponajviše o guslanju i ojkanju što nažalost mnogi smatraju primitivnim i uhoparajućim. Meni je to baš odlično. Slušanje gusala usporedivo je s gledanjem dokumentarnog filma. Prepričavaju ti se povijesni događaji, spjevovi traju po 45 minuta. Zabavnije je učiti o povijesnim događajima i osobima iz pjesama nego iz knjiga. Na temi možete bilježiti i zanimljive narodne stihove.

GUSLARI, nar. svirači koji guslama prate pjevanje junačkih nar. pjesama. Oni su nekad bili kroničari nepisane povijesti svoga naroda i njegovih davnih zgoda. Posebnu vrstu guslara čine guslari-slijepci, koji su često od guslanja i živjeli. Postojale su i posebne "sljepačke akademije" (posljednja je zatvorena potkraj XVIII. st. u Irigu). Prvi podaci o guslarima iz naših krajeva susreću se od poč. XV st. Kasnije su znameniti guslari bili A. Kačić-Miošić ("Starac Milovan"), Petar Preradović, Njegoš i dr. Među poznatim guslarima od kojih je Vuk Karadžić sabirao nar. pjesme ističu se Filip Višnjić, Tešan Podrugović, Stari Raško i Stojan Hajduk. U novije vrijeme istakao se crnogorski guslar Tanasije Vučić. Danas guslara naglo nestaje; ima ih još npr. oko Dinare, Prologa i Svilaje; oni pjevaju ponajviše hajdučke nar. pjesme (o Mijatu Tomiću, Iliji Smiljaniću i sl.).

GUSLE, nar. gudački instrument raširen među narodima Balkana kamo je dopro možda iz zap. Azije preko Bizanta oko VIII-IX st. Grade se ponajviše od jednog komada orahova, hrastova, borova ili javorova (g. javorove) drva. Sastoje se od donjeg izdubljenog dijela u obliku uzduž razrezane kruške, u nas nazvanog varjača (vagan, korito itd.) i vrata koji završava glavom s izrezbarenim likom životinje i sl. Na varjači je razapeta tanka štavljena koža u koju je užeženo 5-10 rupica, glasica. Radi bolje rezonancije urezane su rupice u obliku križa (krsta) i na poleđini varjače. Žica, obično jedna rjeđe dvije, načinjena od strune konjskog repa, napeta je preko konjića i na donjem dijelu varjače pričvršćena o zapinjaču (uvo) a na gornjem kraju vrata o ključ (zavijač). Na gudalu od tanka pruta napeta je tetiva obično konjske strune. Zvuk gusala je mekan i elegičan poput zvuka viole. Na guslama s jednom žicom mogu se proizvesti 4 do 5 tonova. G. sa dvije žice javljaju se vrlo rijetko u sjev. Dalmaciji, Lici i sjeverozap. Bosni. G. služe samo za pratnju pjevanja.

http://www.youtube.com/user/Smrtenjaca?feature=watch (kanal Hrvatske Gusle, 205 videozapisa)

Ojkanje (ili treskanje, orzenje, rozganje) je najstarija vrsta pjevanja u Hrvatskoj. Prema riječima stručnjaka, ojkanje je ostatak predslavenskog balkanskog pjevanja s područja antičke Dalmacije (današnja Dalmacija, BiH i Crna Gora), kojega su Hrvati usvojili i sačuvali. UNESCO-ov Odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu svijeta 16. studenog 2010. uvrstio je glazbeni izričaj ojkanje na popis ugrožene nematerijalne svjetske baštine.

Za južnu Dalmaciju je karakteristično jednoglasno pjevanje, a česti su kratki vokalni oblici s ojkanjem, osebujnim načinom pjevanja melodijskih ukrasa na slog "oj", uz izrazito potresanje glasom. Najčešće ga izvode dva pjevača (muška ili ženska), a svaka pjesma traje onoliko koliko vodeći pjevač može da održi dah. Melodije su uglavnom jednoglasne, a pjesme temama variraju od ljubavnih do aktualno društvenih i političkih tema.
Ojkanje je opstalo zahvaljujući organiziranim skupinama lokalnih narodnih pjevača koji su tradiciju ojkanja prenosili pjevajući na seoskim svečanostima u Hrvatskoj, ali i širom svijeta. Danas se ojkanje prenosi i naučava oralno u organiziranim folklornim društvima, ali i modernim audio i video medijima. No, vještina tehnika individualnog tresenja glasom i brojnih dvodijelnih oblika ovisi većinom o talentiranim i vještim pjevačima i njihovoj sposobnosti obrazovanja novih generacija.
Nedavni ratni sukobi i neprestana seoba seoba seoskog stanovništva u grad je reducirala broj izvođača ojkanja, čime su se izgubili mnogi arhaični stilovi i žanrovi solo pjevanja. Stoga UNESCO ističe potrebu prijenosa ovog tradicijskog načina pjevanja na mlađe generacije, za što je potrebno istraživanje, dokumentiranje i međunarodna razmjena s državama koje imaju istu i sličnu tradiciju.

http://www.youtube.com/watch?v=Zr91fnZQPeM
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2014., 11:14   #2
Nisam siguran je li ovo dobra tema (i čak uopće je li ovo dobar PDF) za ovo što želim pitat, ali za sada ne pronalazim ništa bolje.

Dakle, moje je pitanje je li pjesma "Pa po lojtrici gor" uopće hrvatska narodna/tradicionalna kao što se uopće misli i ako nije, tko je autor i kako se zove izvornik.

Potaknuo me na to pitanje filma Johna Forda "Čovjek koji je ubio Liberty Valancea" u kome se u jednom trenutku jasno čuje Meksikance kako pjevaju spomenutu pjesmu, ali bez specifičnog teksta (samo la-la-la-la-...).

Glazbene teme iz spomenutog filma inače su veoma pažljivo odabrane, kako vremenski, tako i prostorno-etnički. Što bi trebalo značiti da se radi o pjesmi iz Meksika?

Netko si je dao truda da identificira sve što je mogao iz filma, pa to stavi na IMDB:

http://www.imdb.com/title/tt0056217/...ef_=tt_trv_snd

Zahvaljujući tom popisu uspio sam identificirati jednu drugu melodiju iz istog filma, a za koju mnogi misle da je izvorna dubrovačka navijačka:

http://www.youtube.com/watch?v=VnLTG8x_g_w

Ipak, na popisu nema pjesme "Pa po lojtrici gor" ni u jednom obliku.
nvnk is online now  
Odgovori s citatom
Old 12.05.2014., 03:43   #3
U selu Ljubač u Dubrovačkom primorju održana je kulturno-umjetnička etno manifestacija Proljeće u Primorju, poduprta od Turističke zajednice Grada Dubrovnika kao sredstvo za oživljavanje primorskih sela i običaja i razvoj ruralnog turizma. Manifestacija je pod imenom Uskrs u Primorju već trebala biti održana 21. travnja, ali je odgođena zbog lošeg vremena. Danas su nastupili Dubrovački trombunjeri i Limena glazba Zaton, Udruga Dubrovački primorski svatovi (odglumili primorsku svadbu), KUD Marko Marojica iz Župe dubrovačke, KUD Stjepan Radić iz Pridvorja u Konavlima, KUD Ponikovska poskočica iz Ponikava u općini Ston, KUD Naši korijeni iz Kljaca u općini Ružić (gdje su i Čavoglave, Dalmatinska zagora) i HKUD Hutovo. Svi su izvodili tradicionalne plesove uz lijericu osim Naših korijena koji su ojkali i plesali uz diple. 21. teavnja su došli, ali im se nije dalo dvaput dolaziti idućim društvima (trebali nastupiti): KUD Sveti Juraj iz Osojnika, klapa Kurenat s Mljeta, KUD Metković, KUD humski glas iz Neuma, KUD Župa Bagalović iz Krvavca (Neretva) i KUD Sveti Leopold iz Čapljine. Pogledajte moje slike (August Dominus) spremljene u Wikimedijin spremnik.

https://commons.wikimedia.org/w/inde...us&ilshowall=1
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.05.2014., 10:03   #4
Meni su dobri gajdaši. Evo njihove stranice:http://www.gajde.com/hrvatski-gajdaski-orkestar/ Odlični svirači i pjevači. Nedavno sam ih gledao prvi put uživo u Zagrebu.
Jedna gajdaška izvedba:http://www.youtube.com/watch?v=oegaG2i0xJI
A daleko najbolji izvođači tradicionalne hrvatske glazbe je Lado. Ansambl svjetske kvalitete, cijenjen i izvan Hrvatske.
__________________
I onda kad ne bude nas bilo pivat će se pisme naše
hevi is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.10.2015., 00:58   #5
Film Ganga u srcu.

https://www.youtube.com/watch?v=evjSKyX-uh0
Dubrovčanin is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:27.