Riječi koje izumiru

[Hekatonhir]

Govorio sam o semantici, a ne o tvorbi. Ti baš hoćeš da ti glava završi na kolcu, ha?

[sun.shine]

Shain kaže:

Lijepa! Lijepa je na isti način na koji bi lijepe bile sveštenik, opština, svešta, graždanin, mežda da su se uobičajile umjesto svećenik, općina, svijeća, građanin, međa.

U daždu je rezultat jotacije netipične za hrvatski jezik.

Sve je to primjer da je jezična ljepota efekt navike ili stava, a ne sustavnosti i idealne logičnosti.

Hm, moja je prabaka govorila dažd, a prilično sam sigurna da nije govorila sveštenik i opština.

[Zekoslawa]

Shain kaže:

U daždu je rezultat jotacije netipične za hrvatski jezik.

A? Što je tu neobično? Aj pliz, pojasni se malo.

@Sunča
Moja baba govori opština.

[Liburn]

sun.shine kaže:

Hm, moja je prabaka govorila dažd, a prilično sam sigurna da nije govorila sveštenik i opština.

I moja baka tako, dažd, svećenik i općina. Dažd je kiša tamo di je krevet postelja, a vatra oganj

[Liburn]

Hekatonhir kaže:

To je istina. "Dažd" sam posljednji put vidio u Ujevića, a umjesto "čuna" draži nam je turcizam "čamac" ili talijanizam "barka".

Eh sad, ako to nije isto, neka me Dalmoši isprave.

Barka nije talijanizam. Barcus je liburnizam, dakle lokalna riječ odn. dalmatinski romanizam, prije će biti da je u talijanski ušla iz ovih krajeva ili od u mediteranskim okvirima raširenijeg zajedničkog pretka prisutnog i u italskim jezicima. A je li PIE ili IE . Maloazijska/mezopotamska arka ili arca je očito istog porijekla.

A mislim da se čun nije nikad ni upotrebljavao na moru, to je kontinentalno, ja kad čujem čun onda vidim duguljastu plitku riječnu barkicu

P.S. Čun je kajkavski, kod Slovenaca je čoln, barka je čakavski, a čamac očito jedan od turcizama u štokavskom

[Shain]

Hekatonhir kaže:

Znam da nema, mislio sam na -ak. To -je- dio je druge riječi, možda jesti, ali hipoteza je previše hrabra da bih je izrijekom napisao.

Ovo je prošlo nezapaženo.

Je l' to svjesno plasiraš besmislice, ili zaista nemaš pojma?

Taj tvoj model tvorbe riječi dosad nije viđen: dom + je(sti) + ak. Čestitam na otkriću. :klap:

[Dlapek]

Volim glagol kaniti rijetko se koristi,a baš je uhu ugodan.

[Daniel.N]

Shain kaže:

Je l' to svjesno plasiraš besmislice, ili zaista nemaš pojma?

Taj tvoj model tvorbe riječi dosad nije viđen: dom + je(sti) + ak. Čestitam na otkriću. :klap:

Uh Grci i Turci , dajte se malo ohladite. Znam da ste temperamentni, ali bolje je sve raspraviti na fini način.

[Daniel.N]

Liburn kaže:

Barka nije talijanizam. Barcus je liburnizam, dakle lokalna riječ odn. dalmatinski romanizam, prije će biti da je u talijanski ušla iz ovih krajeva ili od u mediteranskim okvirima raširenijeg zajedničkog pretka prisutnog i u italskim jezicima. A je li PIE ili IE . Maloazijska/mezopotamska arka ili arca je očito istog porijekla.

A mislim da se čun nije nikad ni upotrebljavao na moru, to je kontinentalno, ja kad čujem čun onda vidim duguljastu plitku riječnu barkicu

P.S. Čun je kajkavski, kod Slovenaca je čoln, barka je čakavski, a čamac očito jedan od turcizama u štokavskom

Ima u čun u sjevernih čakavaca, u Istri i oko Rijeke, kao i još nekih riječi koje dijeli sa slovenskim (lačan, otrok, delavac...)

čьlnъ je jednostavno prasl. riječ za malo plovilo...

[Liburn]

Daniel.N kaže:

Ima u čun u sjevernih čakavaca, u Istri i oko Rijeke, kao i još nekih riječi koje dijeli sa slovenskim (lačan, otrok, delavac...)

čьlnъ je jednostavno prasl. riječ za malo plovilo...

Da, nakon što san napisa taj komentar je i meni palo to na pamet, ali nisam bija siguran, na Kvarneru čakavština dosta toga dijeli s kajkavštinom i slovenskim.

[colbert]

Daniel.N kaže:

Uh Grci i Turci , dajte se malo ohladite. Znam da ste temperamentni, ali bolje je sve raspraviti na fini način.

Mislis, daj se malo ohladi, Shaine. Nisam primijetila da ima sugovornika.
Ali da, u pravu si.
Pa kad nece milom, mozda ce silom.

[Shain]

Hekatonhir kaže:

Ti baš hoćeš da ti glava završi na kolcu, ha?

A ovo je moglo proći bez opomene?

[colbert]

Shain kaže:

A ovo je moglo proći bez opomene?

U medjuvremenu ste se pocastili i na drugoj temi, nakon koje sam izrijekom zatrazila da se ignorirate, ako niste u stanju normalno razgovarati.
H. je poruku shvatio ekstremno i odonda nije napisao nijedan post ovdje.
Docim si ti zakljucio da je nastavak prepucavanja nakon zadnjeg upozorenja (nakon pet dana!) ipak dobra ideja.
Ja mislim da nije.

Otud karton.

[ElliQuinn]

Daniel.N kaže:

Uh Grci i Turci , dajte se malo ohladite. Znam da ste temperamentni, ali bolje je sve raspraviti na fini način.

Realno, bilo bi bolje da se ispičkaraju pa da se to napokon riješi. Ovako će svako toliko netko u rukavicima i dugim štapom ići čačkati fekaliju, da ne kažem trolati.

[Shain]

zec gadiš mi se kaže:

Što je tu neobično? Aj pliz, pojasni se malo.

Ma riječ je dažd u redu, to je samo primjer da jezik nije idealno logičan.

Za hrvatski je standard karakterističan "đ", npr. međa. Staroslavenski je mežda, slovenski meža, kod nas dijalektalno meja. Različiti su rezultati jotacije u raznim dijalektima i jezicima. Makedonski je odežda, čakavski odeja, štokavski arhaizam odeđa (danas je od druge osnove: odjeća).

Tu je "žd" - ostatak iz crkvenoslavenskog. Slovenci imaju dež. - Dažd je na izoglosi između hrvatskoga i makedonskog.

[sunshinestar]

Meni je žao što je govor kojime je govorila moja nona na izdisaju
Čak ni na selu više ne govore među sobom jer ima masu Bosanaca.
I nije samo stvar u čakavskom dijalektu, već govorim o specifičnom govoru sela moje none.


I da, kad smo već kod srbizama u hravtskim dijalektima, odakle opšte u međimurju?

[IgorIngva]

Shain kaže:

Ma riječ je dažd u redu, to je samo primjer da jezik nije idealno logičan.

Za hrvatski je standard karakterističan "đ", npr. međa. Staroslavenski je mežda, slovenski meža, kod nas dijalektalno meja. Različiti su rezultati jotacije u raznim dijalektima i jezicima. Makedonski je odežda, čakavski odeja, štokavski arhaizam odeđa (danas je od druge osnove: odjeća).

Tu je "žd" - ostatak iz crkvenoslavenskog. Slovenci imaju dež. - Dažd je na izoglosi između hrvatskoga i makedonskog.

Šašavo je oživljavati ovo ali mi je razgovor djelovao zanimljivim.

Naime, mislim da "žd" u dažd nije odraz praslovjenskoga *dj . Vidim da se u etimologijama navodi uglavnom praslov. oblik dъždь, etimološki rječnik koji ja najčešće koristim (Rick Derksen, Etymological Dictionary of the Slavic Inherited Lexicon) navodi *dъzdjь.

No, treba opratiti pažnju na savremene oblike u slov. jezicima:
rus: dožd
češ: dešt'
slč: dažd'
polj: deszcz (staropolj. dezdz)
g.l.srp: dešć
sh dažd
čak: daž
slov. dəž
bug: d'žd

Teško da bi se bugarski oblik uspio tako raširiti u sve ostale slov. jezike. =)

[Shain]

U praslavenskom je bilo *dъzdja, od čega je postalo *dъžd'a.

Takav rezultat prve jotacije karakterističan je za staroslavenski (bugarski, makedonski).

Mislim da je u naš suvremeni jezik dažd ušao preko dijalekta.

[sunshinestar]

Liburn kaže:

Barka nije talijanizam. Barcus je liburnizam, dakle lokalna riječ odn. dalmatinski romanizam, prije će biti da je u talijanski ušla iz ovih krajeva ili od u mediteranskim okvirima raširenijeg zajedničkog pretka prisutnog i u italskim jezicima. A je li PIE ili IE . Maloazijska/mezopotamska arka ili arca je očito istog porijekla.

A mislim da se čun nije nikad ni upotrebljavao na moru, to je kontinentalno, ja kad čujem čun onda vidim duguljastu plitku riječnu barkicu

P.S. Čun je kajkavski, kod Slovenaca je čoln, barka je čakavski, a čamac očito jedan od turcizama u štokavskom

Kolko sam čitao kod kapovića štokavska riječ je lađa, slavenskog porijekla (kao i ladja u slovenskom, iako je to više brod, a čoln barka) zamjenjena sa turcizmom čamac

[sunshinestar]

ljoljo ljoljiqi kaže:

Vidim da je netko otvorio temu o riječi "polag" koja znači nešto kao pored. I moja je baka, čini mi se, govorila 'poleg toga' u smislu 'osim toga', 'uz to'. Što bi bilo onda "polag Božje volje"? Vjerujem da su nekad ljudi drugačije osjećali Božju volju, kao nešto što ide pokraj njih, kao Providnost, a ne kao direktivu nekakvog CK koja ih tjera u carstvo nužnosti. Jer i čovjek ima kakvu-takvu slobodnu volju, ne?

Bilo bi zanimljivo ovdje stavljati neke riječi koje se više ne koriste ili ljudi više ne razumiju izvorno značenje tih riječi jer se i sama stvarnost promijenila. Tko još razumije značenje riječi: "domjenak", "čajanka"? Čak i "žurka" je zastarjelo, a "tulum" se još nekako drži.

Poleg = pored, poleg tega =osim toga
itd...

polimer kaže:

U Bosni se za bedaka kaže tudum a za slavlje teferić. Izraz tulum se koristi uglavnom u Zagrebu.

Nije li to književna riječ.
Mi u Rijeci u slobodnog govoru kažemo fešta ili party.
Kad hoćemo biti službeniji, pristojniji, kažemo tulum...

Anton kaže:

Meni je recimo žao što više nema u upotrebi lijepih starih slavenskih riječi kao npr. dažd ili dub. Mada se dub i dalje koristi naveliko u zapadnoj Hercegovini.

Daž na čakavskom ili dež na slovenskom...

Daniel.N kaže:

Evociraju me na babe iz Zagorja koje prodaju vrhnje. I to je Hrvatska...

Vrlo mi je zanimljivo kako je marama zamijenila rubac. Pa zar ti ljudi nisu imali rupce ili rupčiće? Isto tako je zanimljivo kako je dosta tih "kulturnih" riječi iz turskog ili slično = krevet, jastuk... kao da su oni koji su primili te riječi prvi put vidjeli da se može spavati ne samo na podu i da se pod glavu može staviti nešto drugo osim kamena

Da ne govorimo o riječima baš, bar(em), čak...



Meni su te riječi oduvijek bile strane. U Zagrebu, okolo i sjevernije je samo bratić, sestrična, šogor(ica). Znam da postoji i rodica u Dalmaciji, to nije tako loša riječ.

Postelja, oganj, rubac se koristi u okolici Rijeke, tko i kada govori na dijalektu.
Kada dođe u grad, neće reći ni rubac, ni oganj ni poste(l)ja .

Anton kaže:

Eto, kao što rekoh, književnost.



To mi je drago čuti. Ja se ne sjećam kada sam čuo tu riječ ( ako ikada ) od nekoga u kolokvijalnom razgovoru.



Ne bih se složio da nije zaboravljena, nažalost. To što se koristi u Istri ( a i to je upitno je li u svim dijelovima ),je lijepo i naravno da je lijepo čuti da se koristi još uvijek, ali je na nekom višem nivou jednostavno nema.

Govore oni koji govore na dijalektu. A takvih je sve manje. Jer kod nas je sramota govriti na dijalektu.

ljoljo ljoljiqi kaže:

Nešto kao 'tušta i tma' gusaka koje idu u 'tmu i tmušu' neke (jugo/euro)magle...
Tušta bi moglo imati veze i s riječi 'tust', u značenju 'ugojen, zdepast'. Označava nekoga ili neku životinju velike mase. A 'tušta i tma' me podsjeća na biblijskog 'goga i magoga', kao neku veliku količinu naroda.

Nego, ne čini li vam se da će riječ 'tupe' uskoro izumrijeti zbog tehnološkog napretka u presađivanju kose? Izgleda mi da to još ima samo Duško Lokin (ako i on)?

Riječ tušpe će izurijeti zajedno sa onim što imenuje, Stvar mode. Ćelavci svuda ojko nas. Mnogim ženama je danas puno privlačnije vidjeti ćelavca ngo nekoga sa kosom.

DelmatST kaže:

veriga - lanac

Postoji u slovenskom.

Shain kaže:

Ma riječ je dažd u redu, to je samo primjer da jezik nije idealno logičan.

Za hrvatski je standard karakterističan "đ", npr. međa. Staroslavenski je mežda, slovenski meža, kod nas dijalektalno meja. Različiti su rezultati jotacije u raznim dijalektima i jezicima. Makedonski je odežda, čakavski odeja, štokavski arhaizam odeđa (danas je od druge osnove: odjeća).

Tu je "žd" - ostatak iz crkvenoslavenskog. Slovenci imaju dež. - Dažd je na izoglosi između hrvatskoga i makedonskog.

na slovenski je meja. Na hrvatski granica