Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 21.09.2011., 00:23   #41
Quote:
zunzara kaže: Pogledaj post
..znači li to da bih trebala to svježe pokošeno lijepo skupiti i staviti oko voćaka ili prije posušiti?

I da, da li netko zna gdje se u okolici Zagreba može kupiti bala sijena ili slame?
Zahvalna sam za svaku informaciju..(a i kupit ću si knjigu...)
Od kada skupljam travu za kompost odmah nakon košnje ju skupljam. Zelena trava sama po sebi i daje vlagu i drži ju. Prvo voćke okružim slojem trave, a onda ostalo spremim na kup gdje trune sa voćem i drugim ostacima. Za prekrivanje gredica u jesen imam suhu travu koju ću raširiti po vrtu.

Okolica Zagreba je jako širok pojam - koji dio okolice? Ako nešto voziš iz Sesvetskog Kraljevca u Savski Marof (a to je okolica Zagreba) onda to nikako nije jeftino ma koliko trava bila jeftina!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2011., 10:46   #42
Quote:
komar kaže: Pogledaj post
Od kada skupljam travu za kompost odmah nakon košnje ju skupljam. Zelena trava sama po sebi i daje vlagu i drži ju. Prvo voćke okružim slojem trave, a onda ostalo spremim na kup gdje trune sa voćem i drugim ostacima. Za prekrivanje gredica u jesen imam suhu travu koju ću raširiti po vrtu.

Okolica Zagreba je jako širok pojam - koji dio okolice? Ako nešto voziš iz Sesvetskog Kraljevca u Savski Marof (a to je okolica Zagreba) onda to nikako nije jeftino ma koliko trava bila jeftina!
super, znači stavljam svježu travu odmah, drugo sušim, a meni treba sjeno ili slama za okolicu Vrbovca, tamo imam vikendicu, ali, svi ljudi koje tamo znam skupljaju za svoje potrebe i nemaju viška za prodaju. Pa ako netko zna nekog...javite mi, lijepo molim...
zunzara is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2011., 12:10   #43
Imaš mail, ja sam blizu
__________________
"Great minds discuss ideas... Average minds discuss events... Small minds discuss people"
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.10.2011., 09:09   #44
Evo, ima još problema u uzgoju sve više. Seljak sam koji misli da sve u vrtu izrovano i pojedeno je djelo krtica, a sad sam vidjela po primjerima drugih da je pojedena mrkva i krompir u mom vrtu djelo miševa.

Kako se boriti sa poljskim miševima, kad znamo da se radi o hrani - nema mi logike da stavljam razne otrove? Ma stvarno - priroda uvijek nametne nekog neprijatelja
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.12.2011., 01:30   #45
Još uvijek nisam došla u fazu vrtlarenja bez oranja i kopanja.

Do sada korišteno zemljište pripremila sam za zimu: zemlju sam posipala pepelom iz kamina od čistih drva, nabacala stajski gnoj - onaj uvrečeni te tako lijepo vilama razrahlila zemlju. Umjesto štihanja, moja sada sipka, rahla, lako obradiva zemlja prošla je obradu vilama. Pošto više godina temeljito vadim korjenje, korov i dr. nisam imala puno posla. Ovo je sada rad u vrtu kao pjesma - s lakoćom i veseljem sam ga sama prošla. Prošle godine sam vrt prekrila lišćem iz voćnjaka - pazeći da tu nebude list oraha ili hrasta. Prije sadnje u proljeće sam ostalo pozubljala i izvukla iz vrta van.

Sada mislim drugi tjedan dovesti bale sijena za kokice (i tu sam novopečeni uzgajivač) te i vrt prekriti sijenom. Kad bolje razmislim jednom je negdje napisao diabolica da to nije dobro... zbog sjemena, eh možda onda opet navučem lišće. Slijedeću jesen ću imati svoju veliku hrpu zrelog komposta.

Što se tiče krtica, voluharica, miševa i onih dubokih jaraka koji su bili izdubljeni po vrtu - vjerujem da neće više biti problema. Rješavat ću to sa dva motorna rastjerivača krtica - pogonjena baterijama. Ma stvarno je ove godine bilo gozbe u mom vrtu - mrkva, krumpir pa čak i luk je redom nestajao.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.12.2011., 01:52   #46
Do sada obrađeno i zasađeno mi je bilo na kraju godine svakako malo. Imamo i možemo više!

Vele da trud uložen u obradu tla se svakako isplati. U to sam se uvjerila - sada mi uopće netreba pomoć supruga na onom obrađivanom dijelu. MM je prošli mjesec na području livade izštihao dobar komad za proširenje vrta. Prvo sam motikom plitko isjekla gornji sloj zemlje sa travom i onda je nastupio sa štihačom.

Zašto vam sve to pišem... zapravo nikad nisam na čistom kad se i koliko mora gnojiti zemlja - pa ako mi tko može dati svoje sugestije bila bi zahvalna.

na starim gospodarstvima je sve lako, ali mi smo na žalost ubogi ljudi sa pokojnim roditeljima i djedovima koji su to znali. Mi danas, pošto ih već dugo nema, otkrivamo toplu vodu.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.12.2011., 10:43   #47
Ovisi o gnojivu. Ako zemlju gnojiš stajskim gnojem, nikada ne možeš staviti previše. Najbolje je stajnjak razbacati u jesen i plitko ga ukopati da se pomiješa sa zemljom. S obzirom da su vremenske prilike povoljne, još nije kasno napraviti ovaj posao.
Biljka112 is online now  
Odgovori s citatom
Old 12.12.2011., 12:43   #48
Quote:
Biljka112 kaže: Pogledaj post
Ovisi o gnojivu. Ako zemlju gnojiš stajskim gnojem, nikada ne možeš staviti previše. Najbolje je stajnjak razbacati u jesen i plitko ga ukopati da se pomiješa sa zemljom. S obzirom da su vremenske prilike povoljne, još nije kasno napraviti ovaj posao.
Da posipala sam pepel i stavila gnoj prije jesenske obrade, ali sad se pitam da li je potrebno još i u proljeće dodavati gnoj prije sijanja i sadnje. Vidjela sam u reklamnom materijalu firme Povratak prirodi iz Zagreba da prodaje Agrovit, pa u objašnjenju vele da se to sredstvo rasipava sa uobičajenim gnojivom po cijeloj površini npr. 30 gr u jesen i 15 gr u proljeće - pa mi tako čitajući o tom sredstvu se nameće da se gnoji dvaputa zemlja - što ja nisam radila do sada!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.12.2011., 14:10   #49
Nema potrebe. Stajsko gnojivo i pepel bit će dovoljno. I ne pretjerivati sa pepelom jer smanjuje kiselost tla. U proljeće, prije sjetve ili sadnje može se dodavati kompost.
Biljka112 is online now  
Odgovori s citatom
Old 21.01.2012., 16:34   #50
Peletirana organska gnojiva

Iz čisto praktičnih razloga za mene je bio jedini izbor kad sam došla na zemlju peletirano gnojivo. Em smrad, em transport, em alat i način kako ga rastresti po zemlji sve je bila za mene nemoguća misija jer nisam radila poljoprivredne poslove. Moja logika je donašala da je ovo najbolji izbor - da si ne ranim dušu. Našla sam članak koji je u potpunosti zadovoljio moju znatiželju i potvrdio da je moj izbor bio pravilan - bar tako dugo dok ne dođem do novih spoznaja .


PELETIRANA ORGANSKA GNOJIVA

Godinama se kao organsko gnojivo najviše koristio stajski gnoj čiji je blagotvoran i koristan učinak na poboljšanju strukture i plodnosti tla odavno poznat. Poput ostalih organskih gnojiva: gnojnice, kokošjeg ili konjskog gnojiva i stajski gnoj vrlo složenog je kemijskog sastava.
Karakteristika mu je da djeluje sporo, što je naročito važno i kod dušika, jednog od najpokretljivijih elemenata neophodno potrebnih biljkama. Stajski gnoj unesen u tlo zahtijeva određeno vrijeme da njegovi, biljkama teško pristupačni elementi, postupno prijeđu u topive oblike i postanu lako pristupačni biljkama.

Za razliku od organskih, mineralna gnojiva sadrže lako topive i s manje složene hranjive tvari lako pristupačne biljkama. Zato djeluju brzo, što povećava mogućnost da se s gnojidbom pretjera izazivajući višak određenih elemenata u odnosu na druge. Mineralna gnojiva također vrlo rijetko sadrže prijeko potrebne mikroelemente. Nedostatak im je često i njihova topivost, uslijed čega se ta gnojiva lako ispiru i gube iz tla što posebno vrijedi za dušična gnojiva.

Međutim, ni gnojiva organskog podrijetla, poput stajskog gnojiva, nisu bez mana. Osnovni nedostatci stajnjaka su nedovoljne količine, neprikladnost za transport, neugodan miris, neizbježna nazočnost sjemena korova i nazočnost spora mnogih gljivica, uzročnika biljnih bolesti. Zato danas proizvođači, poznavajući prednosti organske gnojidbe, proizvode takva gnojiva prirodnog podrijetla iz kojih su uklonjeni svi nedostatci stajskog i sličnih gnojiva, a zadržane su sve njihove kvalitete. Kao i kod stajskog gnoja, njihove hranjive tvari postupno prelaze u spojeve lako pristupačne biljkama zbog čega im je djelovanje sporo i dugotrajno. Uklonjen im je neugodan miris. Zbog termičke obrade u njima nema sjemena korova, ni spora parazitnih gljiva uzročnika bolesti. Proizvedeni su u obliku peleta, što je prikladno za transport i primjenu.
Zbog navedenog pozitivno utječu na poboljšanje kemijskih i fizičkih osobina tla, jačanje njegove mikrobiološke aktivnosti, čime utječu na povećanje prinosa.

Organic - Jedno od takvih gnojiva je i Organic Plantella.
Proizvedeno iz kokošjeg gnoja, ono sadrži sve hranjive tvari potrebne biljkama, makroelemente (dušik, fosfor, kalij), veliku količinu organskih tvari i pepela, te značajne količine mikroelemenata (kalcij, magnezij, željezo, magnan i cink). Obogaćeno je aminokiselinama, huminskom i fulvinskom kiselinom, koje povoljno utječu na rast biljaka, njihovu bolju prehranu i na povećanje prinosa. Njegovo sporo i dugotrajno djelovanje naročito je važno kod dušika. Hranjivi elementi postupno prelaze u topive oblike i postaju lako pristupačni biljkama. Reakcija mu je blago alkalna (pH 7,2).

Vrjeme i način primjene
Osnovna se gnojidba izvodi dva puta godišnje, i to u jesen i u proljeće. Ovog gnojiva potrebno je u prosjeku čak do 10 puta manje, nego stajskog za isti učlinak. Kod prihrane ono može potpuno zamijeniti brzo razgradiva mineralna gnojiva. Uz sve nabrojeno, ono popravlja strukturu tla i omogućuje pravilan razvitak korijenovog sustava biljaka. U ispitivanjima provedenim u nekoliko instituta za povrće (paprika, rajčica, luk, krumpir, kupus, salata, krastavci), kao i u voćnjacima i vinogradima primjenom Organic-a utvrđeno je povećanje prinosa, povećanje kvalitete ubranih plodova, bolje zdravstveno stanje i čak ranija zrioba za 5 do 7 dana. Osim povećanja prinosa, primjenom se povećava i sadržaj suhe tvari u plodovima, koji je u ispitivanjima bio veći za 9 d0 20 %, zavisno od kulture.

Autor: Mladen Kantoci, dipl. ing. agr.
"Zagorski list", Zabok, 23. ožujka 2007.

U mojim poljoprivrednim dućanima nalazim ono što dobave i nije uvijek isto, nekad je to kokošji, a nekad kravlji i konjski. Cijena mu je po vreči najviše 65 kn u skupljim dućanima i najvjerojatnije da je to puno skuplje od gnojiva koje proizvode i prodaju stočari, ali posao mi je relativno čist i brzo ga obavim, a i to nešto vrijedi. Po ovom ispada da je petel višak jer ovo gnojivo samo po sebi ima pepel.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.01.2012., 12:54   #51
Poštovanje "zelenoj ekipi",
kad netko krene u poljoprivredu na bilo kakvom komadiću zemlje i zaplete se na početku e to sam ja glavom i bradom.Savladala sam osnove gnojidbe humusom, nešto lani i posijala, pobrala a sad je polako vrijeme za nove akcije. A da bi to ličilo na nešto trebam pomoć. Naime nikako shvatiti pojam dobrih susjeda (u vrtu).Odnosi li se to na sadnju jednih vrsta kraj drugih ili jednih nakon drugih? Molim Vas pomoć ma koliko to pitanje izgledalo glupo.
ma da ne bi is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.01.2012., 14:19   #52
Jedno pored drugoga
__________________
"Great minds discuss ideas... Average minds discuss events... Small minds discuss people"
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.01.2012., 15:30   #53
Quote:
ma da ne bi kaže: Pogledaj post
... Naime nikako shvatiti pojam dobrih susjeda (u vrtu).Odnosi li se to na sadnju jednih vrsta kraj drugih ili jednih nakon drugih? Molim Vas pomoć ma koliko to pitanje izgledalo glupo.
To pitanje uopće nije glupo, ali to je stvar koju još nisam ni ja baš svjesno koristila - sve nešto radim kak sam vidla, čula... i rekli su mi da je jako dobro staviti kadifice i lavandu u vrt...

i tak sam na tvoje pitanje napisala na google: dobri susjedi u vrtlarstvu

te našla od službenih stranica proizvođača sjemena do iskustava drugih iiiiiiiiiii ima se tu šta naučiti. Baš ti hvala kaj si me na vrijeme za ovu godinu potakla na kreativno razmišljanje za dalje. Ma ljudi moji - čovjek uči dok je živ!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.01.2012., 22:52   #54
Smile

Quote:
komar kaže: Pogledaj post
...
Od jedne pive nisu otišli, ali od gajbe možda i oče!
Nema šanse, kad krene najezda znala sam u kišnim danima skupit po 700 komada na mojih 150 m2 vrti. Ali flance možeš pokrit prerezanom pet bocom, kad flanca ojača onda je makneš, a služi i ko mini plastenik.

Patke čiste, ja ih imam ali onda salata mora bit pod agro folijom, ostatak malča treba razmaknut na putiče i prekopat gornji sloj ne duboko, puževa jaja su obično na dubinama od 5-7 cm, pali i ideja stavljanja trulih dasaka po putičima onda će se tamo zavuč pa digneš i eliminiraš. Moj problem su bili puževi golači, njihov prirodni neprijetalj je puž vinogradar jede im jaja, svih mojih 50 vinogradara imaju napisanu adresu na kućici, i ljudi ih vraćaju kad odlutaju. (hvala susjedi)

Ali bitka sa velikim infektom traje od 3-5 godina.
d@d@ is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.01.2012., 23:33   #55
Quote:
Nema šanse, kad krene najezda znala sam u kišnim danima skupit po 700 komada na mojih 150 m2 vrti. Ali flance možeš pokrit prerezanom pet bocom, kad flanca ojača onda je makneš, a služi i ko mini plastenik.

Patke čiste, ja ih imam ali onda salata mora bit pod agro folijom, ostatak malča treba razmaknut na putiče i prekopat gornji sloj ne duboko, puževa jaja su obično na dubinama od 5-7 cm, pali i ideja stavljanja trulih dasaka po putičima onda će se tamo zavuč pa digneš i eliminiraš. Moj problem su bili puževi golači, njihov prirodni neprijetalj je puž vinogradar jede im jaja, svih mojih 50 vinogradara imaju napisanu adresu na kućici, i ljudi ih vraćaju kad odlutaju. (hvala susjedi)

Ali bitka sa velikim infektom traje od 3-5 godina.
Ajme majko koja borba i napor za malo svoje zdrave hrane

Ovo sa bocom mi nije loša ideja iako nemam puževe. Pošto vodim rat sa bocama i MM tko će ih odnijeti u kontejner ili u dućan - mislila sam da bi mogla obustaviti rat i boce veče staviti u vrt bar kraj paradajza (ovisi o tome koliko ću ih u onom vremenu imati). Zapiknuti deblju šibu dužu od boce, na nju nataknuti bocu sa grlićem prema dole u zemlju. Kad zaljevam - točim tekućinu u njih pa se pomalo spušta dole. Eto sad prvo kao zaštita za flance, a onda rezervoar.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.02.2012., 16:59   #56
Puževe možete otjerati iz vrta biljkama. Posadite ili posijte na nekoliko mjesta borač. Puževi ne vole njegov miris i otići će iz vrta. Kod mene to radi...
Biljka112 is online now  
Odgovori s citatom
Old 06.02.2012., 19:59   #57
Načini uništavanja puževa golača vrste Arion ( najčešća vrsta puževa koja se razmnožila gotovo svugdje )
1. Indijska patka trkačica - vrlo efikasna, kod nas se teško nabavi, dosta je ima u Njemačkoj
2. Pivo- najomiljenija hrana puževa, stavi se oko pola litre u posudu i puževi se utope
3. bakrena žica- ne zna se razlog, ali Arion ne prelazi preko bakra
4. nematoda Phasmahabditis Hermafrodita- inficira probavni trakt Ariona koji ugine nakon 2-3 tjedna, a u međuvremenu širi nematodu na druge puževe
( ne napada druge životinje, isključivo puževe )
5. kažu da kadulja i paprat odbijaju puževe ( o tom nemam dokaze, tako kažu )
6. kemijska sredstva- Pužomor, Limax, Pužocid, Mesurol
7. skupljanje pužve rano ujutro i u suton
Ave ovo puno ne koristi ako vaši susjedi ne uništavaju puževe.
I kao zadnje puževe je nemoguće iskorjeniti, ali može se smanjiti broj tako da ne stvara ekonomski značajnu štetu
franjo7 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 11:46   #58
Dobri susjedi u vrtu... Biljke se štite međusobno. Lavanda svojim mirisom štiti ruže od onih sitnih ušiju... itd. Sadnju bi trebalo obavljati planski tj. konbinirati povrće, voce, začinsko bilje pa cak i pojedine cvijetne vrste. Na taj nacin strah od štetnika nestaje... Ovo sa boračem mi se posebno sviđa! Nisam to znala. Moja konbincija bio vrta... Neke biljke niknu same i do godine a neke moram opet saditi. Zbog bolje iskoristivosti postojeeg humusa treba zamijeniti mjesto biljkama. Neke mahunarke crpe određene supstance iz tla a opet obogacuju tlo drugim elementima koji su potrebni manje zahtjevnim mahunarkama ili nekoj drugoj vrsti povrća, voća... Zanimljiva igra...
mimoza rulez is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 15:02   #59
Quote:
mimoza rulez kaže: Pogledaj post
Dobri susjedi u vrtu... Biljke se štite međusobno. Lavanda svojim mirisom štiti ruže od onih sitnih ušiju... itd. ......... Neke mahunarke crpe određene supstance iz tla a opet obogacuju tlo drugim elementima koji su potrebni manje zahtjevnim mahunarkama ili nekoj drugoj vrsti povrća, voća... Zanimljiva igra...
Da i ja mislim da priroda ima u sebi sve mehanizme: rasta, razvoja, zaštite.... i samo treba puno ljubavi, truda i upoznavanja!

Našla sam na netu - Ja seljak:
zibba19.04.2006., 22:00
Za puževe posadi kadifice u vrtu, ja lani nisam imala probleme usprkos kiši.
Za prirodni vrt pročitaj knjigu: Vrt bez motike, jako dobri savijeti, imam namjeru prijeći na tu tehniku kada ću imati vrt samo za sebe, sada baka ne dozvoljava nikakav način na koji ona ne sadi već kojih 80 godine. Tako da ću malo pričekati, ali mi se čini jako praktično jer nema puno zalijevanja ni gnojenja, jer se stelja sama od sebe raspada i stvara bogati humus.


I eto imam potvrdu da kadifice imaju svoju ulogu. Jedna žena mi je rekla da u vrtu moram imati kadifice. Tada me nije zanimalo zašto, ali na žalost danas više je nema pa je nemogu pitati koju ulogu kadifice imaju u vrtu. Znam jedino da je zaštitnik povrća te hren i kamilica...

Veselim se svakom novom dobrom iskustvu. Jedva čekam proljeće da nešto od toga provjerim u ovoj godini kroz svoj vrtni rad
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.02.2012., 18:29   #60
Quote:
zunzara kaže: Pogledaj post
super, znači stavljam svježu travu odmah, drugo sušim.
Nisam sigurna je li itko do sada spomenuo... sviježe pokošena trava se nikada ne stavlja direktno na biljku i tik do biljke... treba je staviti oko biljke... Dok se razgrađuje ispušta nešto, nisam sigurna što, a to smeta biljki/plodu.
mimoza rulez is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 18:42.