Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 05.03.2012., 17:16   #81
Gnojiti - kad - eh stručnjaci bi morali reči svoje ali ja sam 2/3 predviđenog gnojiva bacila po zemji prije štihanja. Nakon štihanja smo bacili još onu 1/3 i naravno sve prekopali da se zemlja usitni, da oblikujem gredice i isplaniram sadnju... eh od nečega moraš početi pa ćeš svake godine imati više iskustva i filinga za potrebe vrta
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.03.2012., 19:36   #82
Kod gnojenja zemlje vrijedi pravilo da se gnoj razbaca i odmah, ili u najkraćem mogućem roku, ukopa u zemlju.
Nije uputno stajski gnoj istovariti na zemlju i ostaviti ga u hrpama da stoji 10, 20...xx dana. Što gnojivo duže stoji na zemlji iz njega hlape mineralne tvari. Vrijednost stajskog gnoja opada nakon jednog dana za nekih 30%.
Biljka112 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2012., 15:20   #83
Quote:
ellory kaže: Pogledaj post
jel znaš onda koliko treba otprilike, ako možeš napisat, pliz! thanks!
hej, oprosti sada sam tek vidjela pitanje. Ako misliš koliko je potrebno unijeti mineralnog dušika uz organsku gnojidbu (pri čemu mislim na zelenu gnojidbu - zaoravanje ostataka, slama, kukuruzovina, biljni ostaci) tada da se smatra kako je 8 do 10 kg čistog N gnojiva na 1 t biljnih ostataka. Znači, za vaš mali vrt, ta količina je znatno manja. Ako gnojite stajskim gnojem, krutim stajskim gnojem koji je mješavina i posteljice i slame, mislim da je to idealno za vaš vrt i da ne treba unositi mineralni dušik. Nemojte pretjerivati niti sa stajskim gnojem i kao što je već netko napisao, obavezno ga ukopati u tlu kako bi se mogle odviti reakcije.
__________________
Ako želiš pobijediti, ne smiješ izgubiti!
Freyra is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2012., 15:44   #84
Gnojenje mineralnim dušičnim gnojem kućnog povrtnjaka i nije potrebno. Na početku sezone posijete grašak koji veže dušik iz zraka i na taj način obogaćuje tlo.
Biljka112 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2012., 16:20   #85
i ja bi volija imati malo vrta.
a ima ćaća ali on nakrca umjetnog gnojiva, ono bez veze..
__________________
"U životu nitko ne dobije ono što zaslužuje nego ono za što se izbori"
OttoRino is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2012., 19:34   #86
Gnojenje stajskim gnojivom nikada nije pretjerano.
__________________
"Great minds discuss ideas... Average minds discuss events... Small minds discuss people"
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.03.2012., 06:18   #87
Quote:
diabolica kaže: Pogledaj post
Gnojenje stajskim gnojivom nikada nije pretjerano.
e to se slažem..
stajnjak je ok..
__________________
"U životu nitko ne dobije ono što zaslužuje nego ono za što se izbori"
OttoRino is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.03.2012., 11:22   #88
evo da se javim!
jučer smo započeli vrt, odlučili smo za početak zauzdati naše megalomanske planove, pa smo odredili vrt od 30 m2, ali kad smo to počeli štihat učinilo nam se malo, pa smo proširili na 40 m2. mislim da je to za početak dovoljno, naše kućanstvo je samo nas dvoje tako da mislim da bi tu mogli imat dostatan prirod povrća. još više šta smo sve radili ručno, ne znam kako bi tako obradili veću površinu. dragi je štihao je tri sata bez stanke, jadničak )). ostao je još manji komad koji ćemo obraditi u utorak! bacili smo stajski gnoj. nismo zanli koliko je dovoljno, uzeli smo 4 vreće, od po možda 30 ak kila. to mi se kad sam kupovala činilo dosta, ali kad smo počeli bacat to gnijivo učinilo mi se jako malo. nemam pojma, uglavnom iskoristit ćemo sve šta imamo, pa šta bude
uglavnom, jako se veselim, nisam nikad ništa zasadila, a kamoli još i pojela nešto što sam sama uzgojila. jedva čekaaaam! ))
danas u 17. 50 ću gledat Vrtlaricu, ko pravi vrtlar!
pozdrav!
ellory is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.03.2012., 12:35   #89
http://www.tportal.hr/biznis/gospoda...oprivrede.html

Kod nas se pretjeruje s gnojenjem i time više štetimo nego što se ima koristi.
Gnojiti bez prethodne analize tla da se uopče vidi dal postoji potreba za istom je bacanje novaca i vremena...
To se posebno odnosi na hobi vrtove gdje ljudi ni ne kuže šta znači baciti 1000 kg stajskog gnoja. Niti znaju da se to odnosi na Hektar, niti znaju taj hektar pretvoriti u kvadrate da bi izračunali omjere za svoju površinu...To je posebni problem kod korištenja zaštitnih sredstava pa se sve to mješa odoka....

U odmorenoj zemlji bu sve raslo a jedina razlika u tome dal je gnojeno ili nije što bu prinos bio 30% možda manji. To u hobi proizvodnji ne znači ništa i stvarno se nema potrebe zamarati istom.

Tako je i sa kupovinom sjemena, možeš kupiti sjemenski krumpir ali isto tako možeš posaditi obični krumpir, raslo bu i jedno i drugo samo je prvo kemiski obrađeno a drugo nije i klijavost možda nebu 100% nego 70-80% ..
koka36 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.03.2012., 22:35   #90
Naravno,da je svejedno da li je paprika od 80 grama ili 260, i da li je ona prva tvrda jer se nije razvila , tj, uzela iz zemlje ono što je trebala, jer toga nije bilo. Mineralna gnojiva su forsirana gnojiva, dok je stajnjak prirodno gnojivo, dakle izašlo iz guze. Ako za Ha u prosjeku ide 20 do 40 TONA stajnjaka (Ovisno o kulturi), onda za 100 m 2 ide 200 do 400 Kg.rasprostre se po površini i uštiha ili zaore.
Analiza tla je do 100 kn kn po uzorku.
Sastav:NPK stajskog gnojiva kravljeg 0,5:0,3:0,5
Iz brošure:
II.1.5. Primjena stajskoga gnoja
Stajski gnoj najbolje se iskoristi u vrijeme vegetacije. Tome se treba prilagoditi i
gnojidba.
Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranivima pri čemu se uzima
u obzir:
 bilanciranje unesenih hraniva (mineralna i organska gnojidba, žetveni
ostaci, navodnjavanje) i hraniva iznesenih iz tla (odnošenje hraniva
ostvarenim prinosom, procjena gubitaka hraniva ispiranjem, isparavanjem,
denitrifikacijom) na temelju početne analize tla i tehnoloških postupaka
tijekom proizvodnje,
 očekivana razina proizvodnje i kakvoća prinosa,
 raspoloživa količina hraniva u tlu i dodatne količine biljkama dostupnih
hraniva za koja predviđamo da će nastati u tijeku rasta usjeva, ovisno o
uvjetima rasta usjeva, tipu tla, podneblju u kojem se usjev uzgaja,
 pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla, kako s gledišta
povećanja pristupačnosti hraniva, tako i s gledišta smanjenog gubitka
hraniva ispiranjem,
 direktan utjecaj gnojidbe i indirektan utjecaj mjera popravljanja tla na
raspoloživost sekundarnih hraniva: kalcij (Ca), magnezij (Mg), sumpor (S),
mikrohraniva: bor (B), klor (Cl), bakar (Cu), željezo (Fe), mangan (Mn),
molibden (Mo), nikal (Ni), cink (Zn), a posebice teških metala,
 uvjeti proizvodnje koji utječu na dostupnost hraniva, osobito poljoprivredna
kultura, predusjev, obrada tla i navodnjavanje,
 rezultati lokalnih i regionalnih poljskih pokusa.
Općenito je najbolji trenutak gnojidbe stajskim gnojem kasna zima i proljeće.
Ako se gnoji u jesen ili zimi, povećaju se gubici dušika u vode, a gnoji li se ljeti,
izgubi se amonijak u zrak.
Radi smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem (volatizacija) ne
preporučuje se:
 gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez
obzira na pokrov od 1. prosinca do 1. ožujka;
 gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo
na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja. do 1. rujna;
 gnojidba krutim stajskim gnojem na svim poljoprivrednim površinama od 1.
svibnja do 1. rujna;
__________________
"Great minds discuss ideas... Average minds discuss events... Small minds discuss people"
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.03.2012., 11:16   #91
Ako smijem pitati gdje se radi kemijska analiza tla za 100 kuna?
Ja sam analizu tla za svoj voćnjak radio na agronomskom fakultetu u Zagrebu i platio sam 700 kuna po uzorku za 2 hektara. Od toga je 350 kuna za sloj zemlje od 0-30 cm i 350 kuna za sloj od 30-60 cm. Pošto sam vršio analizu za 4 hektara imao sam 4 uzorka tako da sam platio 1500 kuna, a to je još bilo
8. 6. 2010. Sada je vjerojatno još skuplje
franjo7 is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.03.2012., 16:19   #92
Cijena analize tla - parametar pH vrijednost tla.

Za usporedbu cijena analiza pojedinih davatelja usluga (ovo zvuči kao za telekom usluge), krenuh analizirati cijenu parametra pH.
Iako jednostavan, gotovo je nevjerovatno, koliko malo poljoprivrednika uopće znade važnost pH reakcije tla. Da ne izalzim iz teme ovog posta, zadržati ću se na cijeni, a u slijedećem postu objasniti važnost pH tla.
Idemo redom.
Uzorak klasičan, jedan, tlo, 200-500 grama i da vidim koliko me to košta?
Unos u bazu na web stranici Agencije za zaštitu tla, kaže da se ista može napraviti kod ukupno 21 davatelja usluga (ocjena: odlično komentar: prostorno pokriva gotovo cijeli teritorij Hrvatske).
A cijena?
Pregled cijena kaže da je cijena u rangu 25,00-30,00 kn prosječno, ali razlike su evidentne.
Najjeftinija analiza:
1. Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč ........... 10,00 kn + PDV (bravo, moj nekadašnji Laboratorij )
2. Zavod za javno zdravstvo Sisačko-Moslavačke županije, Služba za zdravstvenu ekologiju....... 10,00 kn + PDV
3. Instituz za melioraciju krša, Split................ 13,50 kn + PDV
4. Zavod za Opću proizvodnju bilja, Agronomski fakultet Zagreb........... 13,26 kn + PDV
5. Zavod za tlo, Osijek........................................ 14,00 kn + PDV

A najskuplji,
1. Bioinstitut Čakovec............ 40,00 kn + PDV ()
2. Euroinspekt d.d, Zagreb..... 100,00 kn + PDV (slovima: stotinu kuna za jedan uzorak ). Puno, previše...

Znači izbor je poveći, cijene raznolike, a 3x (slovima: tri puta) jeftinije, analizu pH tla možete obaviti u slijedećem peterokutu: Poreč-Sisak-Split-Zagreb-Osijek, pa ako imate 20-tak uzoraka, ušteda na razlici može biti čak do 400-500 kn (i ovo bez PDV-a)

Post je objavljen 26.01.2010. u 23:49 sati.
__________________
"Great minds discuss ideas... Average minds discuss events... Small minds discuss people"
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.03.2012., 16:22   #93
Po ovome se vidi brzopletost pisca, a to sam u ovom slučaju JA, Franjo i meni je bilo čudno, ali hebiga. PH vrijednost tla je u pitanju.
Mea Culpa.
__________________
"Great minds discuss ideas... Average minds discuss events... Small minds discuss people"
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.03.2012., 22:23   #94
Sad mi je malo jasnije. To je cijena samo za pH tla, a moja je analiza uključivala pH, K, N, P, postotak humusa i stručno mišljenje
franjo7 is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.03.2012., 20:52   #95
Ako se misliš profesionalno baviti poljoprivredom onda je analiza tla neophodna. Ako pak želiš uzgajati povrće za potrebe domaćinstva u lućnom vrtu, analiza nije potrebna.
Biljka112 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2012., 18:02   #96
Htio bih svoj vrt malcirati prema uputama iz knjige Ruth Stout, Vrt bez motike, ali u imam nekoliko pitanja na koja nisam nasao odgovor u knjizi.

Vrt mi je blizu vode (kod rukavca rijeke u Slavoniji) stoga ima dosta zmija u okolici, pa me zanima ima li netko iskustva sa ovakvim uzgojem u slicnim uvjetima, naime hoce li trajni malc priviuci zmije?

Isto tako me zanima kako se boriti s misevima i voluharicama kod ovog uzgoja jer kod mene ih ima dosta, a ako stavim sloj malca, onda cu ih jos dodatno privuci?

zzokyy is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2012., 18:43   #97
S obzirom da si uz rijeku, vjerojatno su u pitanju bjelouške. Mislim da se neće zadržavati u vrtu. No čak da se i zadržavaju u vrtu one nisu opasne, čak štoviše, korisne su. Pojesti će miševe i voluharice.
Sa miševima i voluharicama mogao bi imati problema. Jedino rješenje protiv istih je mačka. Ili zmija...
Biljka112 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2012., 19:34   #98
Puno hvala na brzom odgovoru.

Znaci zmije me ne moraju brinuti.

Sto se tice miseva i voluharica, nazalost nisam u mogucnosti imatu macku jer mi je vrt malo dalje od stana gdje zivim.

Mozda ipak probam sa malciranjem, u nadi da miseva i voluharica nece biti previse.
zzokyy is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2012., 22:10   #99
Quote:
zzokyy kaže: Pogledaj post
Vrt mi je blizu vode (kod rukavca rijeke u Slavoniji) stoga ima dosta zmija u okolici, pa me zanima ima li netko iskustva sa ovakvim uzgojem u slicnim uvjetima, naime hoce li trajni malc priviuci zmije?

Isto tako me zanima kako se boriti s misevima i voluharicama kod ovog uzgoja jer kod mene ih ima dosta, a ako stavim sloj malca, onda cu ih jos dodatno privuci?
Imam isti problem - zmije - dok smo čistili teren bilo je dosta zmija i to ne samo bjelouški bilo je tu i otrovnica. Za tri zmije znam da sam im slučajno porezala repove dok sam srpom radila (uvijek u debelim rukavicama)... i nisam imala ideje sa steljom: a vidjela sam zmiju otrovnicu da ulazi u zemlju usred vrta kraj salate... Zmije u pravilu bježe od ljudi - valjda jedu miševe, a ja se štitim od njih tako da uvijek i po največoj vručini imam svjetle dokoljenice da lako vidim ako mi nešto ide prema nozi i nikad nisam bez rukavica... a i bučna sam da me čuju. Zbog vrtnih napasti ove godine ću staviti ultrazvučni rastjerivač nametnika jer ne vidim načina kako da utječem na one silne jarke po vrtu a otrovi su mi neprihvatljiva metoda rješavanja krtica i miševa.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2012., 23:16   #100
za voluharice- faciron.

ja radim na slijedeci nacin; izrezem deblje plasticno crijevo za struju na duljinu od nekih 25 cm. u mjesalicu za beton puknem 50 kg psenice, 1 l facirona, sve dobro promijesam i krecem u akciju. pored svjeze rupe u redu stavim crijevo napunjeno tretiranom psenicom a u svjeze rupe u medjuredu stavim saku tretirane psenice i rupu zatrpam. naravno, kontrola crijeva je obavezna, cim popapaju ja im dosipam novu dozu. zasto crijeva? zbog ptica. da ne bude zabune, crijeva stavljam po redu izmedju vocaka, a u medjured trpam psenicu u rupe.

nadalje, praksa mi je pokazala slijedece; voluharice se panicno boje bilo kakvog prckanja po zemlji. kad sam frezala vocnjake nisam imala problema s njima, sad ne mogu frezati jer toga ima malo previse. na jednoj maloj pokusnoj parceli( tu se igram i eksperimentiram) primjenila sam kopanje korova. nista herbicid, samo motika. ovog proljeca kad sam dosla u taj izdvojeni vocnjak malo kopati, nisam naisla na niti jedan tunel, nisam nasla niti jednu rupu. malo cudno ali istinito.

komar, zmije ne vole opuske od cigareta. takodjer provjereno. razmisli malo kako porazbacati sto vise cikova ako imas zmijurine. ( ja ih se panicno plasim pa sam tu metodu primjenjivala na moru i pokazala se uspjesnom).
__________________
Dođe tako vrijeme kad pametan zašuti, budala progovori, a fukara se obogati. - I. Andrić
teta-elza is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 03:20.