Forum.hr

Natrag   Forum.hr > Lifestyle > Zdravlje
Korisničko ime
Lozinka

Zdravlje Najvažnija stvar na svijetu
Podforumi: Žensko zdravlje, Dječje zdravlje, Stomatologija i oralna higijena

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 31.08.2004., 08:13   #1
Anastasia
Lepršava i vesela
 
Anastasia Avatar
 
Registracija: Feb 2003.
Lokacija: .
Postova: 7,449
Pošalji poruku preko ICQ korisniku Anastasia
Arrow Karcinom mjehura

Ja bih molila cijenjene forumaše koji nešto više znaju o ovom karcinomu da to podijele samnom na ovom topicu.
Hvala.
Anastasia is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2004., 11:03   #2
Anastasia
Lepršava i vesela
 
Anastasia Avatar
 
Registracija: Feb 2003.
Lokacija: .
Postova: 7,449
Pošalji poruku preko ICQ korisniku Anastasia
očito je da od vas nikakve pomoći
Anastasia is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2004., 12:35   #3
Aragorn
Registrirani korisnik
 
Aragorn Avatar
 
Registracija: Jan 2003.
Lokacija: Zgb
Postova: 604
Neznam o njemu ništa, osim da se neki drugi mogu proširiti na mjehur.
nažalost, morao sam se informirati o jednom drugom
jako dobra stranica ti je http://www.cancerbacup.org.uk/Home
Aragorn is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2004., 12:42   #4
Vilko
I'm Australian!
 
Vilko Avatar
 
Registracija: Mar 2003.
Lokacija: Juzna Australija,Adelaide
Postova: 7,166
Pošalji poruku preko AIM korisniku Vilko Pošalji poruku preko Yahoo korisniku Vilko
RAK MOKRAĆNOG MJEHURA:
Znatno je češći u muškaraca nego u žena.
Činioci nastanka: Postoji niz kancerogenih supstanci u kemijskoj industriji, anilinske boje, guma koji štetno utjeću, kao i pušenje.
Znaci upozorenja: Povremena ili stalna krv u mokraći zahtijeva pregled liječnika.Katkad, nakon prvog krvarenja , mirno razdoblje traje i mjesecima dok rak i dalje rastebol i popratne infekcije, nelagodnost i poteškoće pri mokrenju.
Kako spriječiti: Potrebno je provoditi zaštitne mjere na ugroženom radnom mjestu


Rak mokraćnog mjehura

Čimbenici rizika:
- dob iznad 60. godina
- stanovanje u urbanim sredinama
- zaposlenje u industriji kože, boja i tkanina
- pušenje


Karcinom mokracnog mjehura najcešca je maligna bolest mokracnog sustava. Ne predstavlja jednu vec spektar bolesti koje ukljucuju površinsku, invazivnu te metastatsku bolest od kojih svaka ima drugacije klinicko ponašanje, prognozu i lijecenje. Kako se javlja pretežno kod starijih osoba, ocekuje se povecanje broja oboljelih zbog strenja populacije.

Epidemiologija
Rak mokracnog mjehura je bolest starijih osoba. Otprilike 80% slucajeva dijagnosticira se kod osoba starijih od 60 godina. Zapadna Europa i Sjeverna Amerika imaju najviše, a Istocna Europa te azijske zemlje najniže stope oboljevanja. Odredene regije svijeta povezane su s visokim rizikom, primjerice Bugarska, Grcka, Rumunjska te zemlje bivše Jugoslavije zbog tzv. Balkanske nefropatije, bubrežnog poremecaja povezanog s nastankom karcinoma prijelaznih stanica. Visoki rizik kod stanovnika Taiwana objašnjava se prisutnošcu arsena u pitkoj vodi. Jedna od najupadljivijih epidemioloških karakteristika ove bolesti jest spolna raspodjela: muškarci u SAD obolijevaju triput cešce, u Italiji sedam puta, a medu americkim Indijancima deset puta cešce. Ovaj trend objašnjava se vecim brojem pušaca medu muškarcima te izlaganjem profesionalnim karcinogenima – cimbenicima na random mjestu koji pogoduju nastanku raka. Prije se smatralo kako žene imaju unutarnje cimbenike (primjerice hormonski utjecaji) koji prijece nastanak karcinoma mjehura, ali noviji podaci pokazuju kako su žene jednako podložne kao i muškarci kad se izlože jednakim rizicnim cimbenicima.

Uzroci
Okolišni cimbenici se okrivljuju za vecinu slucajeva karcinoma mokracnog mjehura. Površne stanice mokracnog mjehura (uroepitel) izložene su potencijalnim karcinogenima koji se izlucuju mokracom ili se aktiviraju u mokraci djelovanjem hidrolizirajucih enzima. Ovo je samo jedna od hipoteza kojima se pokušava objasniti pojava karcinoma na više mjesta unutar mokracnog sustava (multifokalni karcinom). Ipak, u vecini slucajeva, multifokalni karcinomi uroepitela su monoklonalni, što znaci da potjecu od jedne stanice koja je doživjela zlocudnu pretvorbu te su se nakon umnažanja stanice karcinoma proširile na više mjesta. Stanice koje oblažu unutrašnjost mokracnog sustava su tzv. prijelazne stanice. Oko 90% tumora uroepitela su kacinomi prijelaznih stanica (TCC – tranziciocelularni karcinom), a manjina otpada na skvamozni (SCC) i adenokarcinom. Skvamozni karcinom obicno nastaje na sijelu kronicne infekcije, kao npr. kod shistosomijaze.

Kemijski karcinogeni
Povezanost karcinoma mokracnog mjehura i kemijskih karcinogena prvi put je opisana ranih 1800ih godina te ukazala na potencijalne opasnosti industrijalizacije. Vecina kemijskih karcinogena mokracnog mjehura su aromatski amini ili spojevi izvedeni od njih. Rane studije njemackih radnika u industriji boja okrivila je boje koje sadrže anilin te arilamine poput 2-naftilamina. 1930-ih je studijama na životinjama dokazana povezanost karcinoma mokracnog mjehura s uzimanjem 2-naftilamina na usta, a kasnija britanska istraživanja radnika u industriji tekstila, gume, boja i kemikalija su pokazala trideset puta veci rizik od uroepitelnog karcinoma nakon izlaganja benzidinu i 4-aminobifenilu. Amidi i azo-boje takoder su okrivljeni. U Japanu je opisana povecana incidencija karcinoma mokracnog mjehura kod radnika u proizvodnji kimona jer su na usta unosili male kolicine azo-boja prilikom bojanja kimona što zahtijeva lizanje cetkica kako bi se postigle fine linije na tkanini. Gomilanje dokaza koji su povezali ove spojeve s karcinomom rezultiralo je u njihovom povlacenju iz uporabe u mnogim zemljama. Usprkos tome, profesionalna izloženost ostaje važan cimbenik u nastanku raka. Dugotrajan period latencije od izloženosti do razvoja tumora (preko 20 godina) te izloženost radnika brojnim kombinacijama spojeva otežava istraživanja. Izloženost kemikalijama u industriji aluminija, boja, petroleja, tekstila i gume povezuje se s 20% slucajeva ove bolesti. Umjeren rizik opisan je kod vozaca kamiona, autobusa i taksija zbog dizelskog isparavanja. Povecan rizik opisan je kod frizera što s eobjašnjava dugotrajnom izloženošcu trajnim bojama za kosu.

Pušenje cigareta
Pušenje je prije 30 godina povezano s karcinomom mokracnog mjehura. Brojne studije ukazuju na 2-3 puta veci rizik kod pušaca. procjenjuje se kako je svako drugi ili treci slucaj bolesti povezan s pušenjem cigareta. Iako relativni rizik nije tako dramatican kao kod profesionalnih karcinogena, zbog velikog broja pušaca ovo je najvažniji rizicni cimbenik. Rizik je povezan s dužinom izloženosti duhanu te dugogodišnji pušaci velikog broja cigareta imaju najviši rizik. Pušenje cigara i lule povezano je s mnogo manjim rizikom.


Rak mjehura...na hrvatskom Google 12 stranica linkova
__________________
Eight days in Sydney.
Ja sam prezivio 3 raka,2011 R/bubreg izvadjen,2012 rak prostate i mjehura sve izvadjeno,2013 rak se vratio na limfne cvorove...43 godine kronicne bolove.I izgubio sina Daria 50 godina staroga." ostalo mi je 2 mjeseca zivota...umirem,Octobar 2014
Vilko is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Old 31.08.2004., 14:07   #5
Anastasia
Lepršava i vesela
 
Anastasia Avatar
 
Registracija: Feb 2003.
Lokacija: .
Postova: 7,449
Pošalji poruku preko ICQ korisniku Anastasia
Hvala

Kojom brzinom, ako se uopće može reći, metastazira?
Anastasia is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2004., 14:39   #6
Samantha
Prêt-à-Porter prostitute
 
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: NewYork London Milan Paris
Postova: 8,032
bas jucer sma cula za moju susjedu da ima rak mjehura,al nije primarni...vec ga negdje ima jos.

ako je vidim malo cu je propitati o detaljima.
Samantha is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2004., 15:37   #7
Vilko
I'm Australian!
 
Vilko Avatar
 
Registracija: Mar 2003.
Lokacija: Juzna Australija,Adelaide
Postova: 7,166
Pošalji poruku preko AIM korisniku Vilko Pošalji poruku preko Yahoo korisniku Vilko
Simptomi pri mokrenju
Simptomi prilikom mokrenja obicno se javljaju kod lokalne bolesti (CIS – carcinoma in situ) te mogu biti posljedica funkcionalnog smanjenja kapaciteta mjehura, pretjerane aktivnosti mišica, invazije donjeg dijela mjehura ili zacepljenja izlaza mjehura. Ovi se simptomi pojavljuju kod prosjecno trecine pacijenata, a ukljucuju: ucestalo mokrenje tijekom dana i/ili noci, hitna potreba za mokrenjem, otežano mokrenje, nekontrolirano mokrenje. Simptomi zacepljenja mokracnog sustava su rjedi: isprekidan mlaz mokrace, nocno mokrenje, slab mlaz mokrace te osjecaj nepotpunog pražnjenja mjehura.

Opci simptomi
Umor, gubitak tjelesne mase, gubitak apetita (anoreksija) obicno su znaci uznapredovale ili metastatske bolesti te su pokazatelji loše prognoze.

Dijagnoza
Prisutnost krvi u mokraci kod osoba starijih od 40 godina smatra se karcinomom dok se ne dokaže suprotno. Kod takvih je pacijenata potrebna detaljna procjena mokracnog sustava osim ako postoje jasni znaci krvarenja iz bubrega. Dijagnosticki postupak treba ukljucivati cistouretroskopiju (pretraga kod koje se optickim aparatom ulazi u mokracnu cijev i mjehur), citologiju urina (analiza stanica) te dijagnostiku gornjeg mokracnog sustava jer uropeitelna maligna bolest može postojati na više mjesta izmedu bubrežne zdjelice i mokracne cijevi. Preporucuje se uraditi CT (kompjutorska tomografija) trbuha/zdjelice s urografijom ili intravenskom pijelografijom (IVP) te ultrazvuk bubrega. Cilj dijagnostickog postupka je odredivanje dijagnoze, mjesta i opsega proširenosti karcinoma.

Analiza mokrace
Analiza mokrace treba ukljuciti mikroskopsku analizu i promatranje golim okom. Mokraca koja nije pohranjena u frižider treba se analizirati unutar 30 minuta od prikupljanja. Prosjecno osoba izluci trideset tisuca eritrocita na sat, što na mikroskopskom pregledu znaci jedan eritrocit na jednom polju (high power field –HPF). Mikroskopsko krvarenje (mikrohematurija) se obicno ne smatra znacajnim, osim ako se nade više od tri eritrocita u polju. Izgled eritrocita može ukazati na uzrok krvarenja; stanice iz bubrežnih glomerula cesto su poremecena izgleda te ukazuju na bubrežnu bolest, dok su uredni i jednaki eritrociti vjerojatno posljedica kamenca, tumora, zacepljenja ili infekcije.
Boja mokrace ovisi o njenoj koncentraciji, uzimanju odredene hrane ili lijekova te prisutnosti bakterija. Pigmenti koji imitiraju krv u mokraci su:
- betain koji se nalazi u cikli
- fenolftalein, cest sastojak laksativa
- fenazopiridin, mokracni analgetik
- biljne boje
- urati
- mioglobin
- bakterija Serratia marcescens
U ovim slucajevima se mikroskopskom analizom nece naci eritrociti.
Specificna težina mokrace je važna zbog utjecaja na stabilnost eritrocita ili leukocita. Primjerice, kad je protok mokrac visok i mokraca vrlo razrijedena, eritrociti se raspadaju te nece biti vidljivi analizom.

Cistoskopija - cistoskopska procjena iznimno je važna za dijagnozu i stupnjevanje karcinoma. Pocinje s pregledom objema rukama lijecnika kako bi se pokušala utvrditi opipljiva tumorska masa. Opticki instrument cistoskop uvodi se u mokracni mjehur te se uzima uzorak mokrace koji se analizira na prisutnost malignih stanica. Cistoskop omogucuje promatranje unutrašnjosti mjehura te se procjenjuje njegova velicina, postojanje karcinoma, njihov broj, smještaj i uzorak rasta. Ove ce informacije biti važne za slijedece cistoskopske preglede. Pregleda se i naoko nezahvacena sluznica. Od tumora se uzima komadic tkiva za analizu (biopsija). Ako se cistoskopija ponavlja preporucuje se uzeti uzorak tkiva s više mjesta, cak i onih s kojih je prije uzet, bez obzira na njihov izgled. Biopsija se obavlja i na nazigled zdravim podrucjima sluznice.
Kod pacijenata kod kojih se u mokraci nalaze tumorske stanice, ali se tumor ne vidi u mjehuru niti biopsija mjehura pokazuje tumorske stanice, potrebno je obaviti detaljnu procjenu mokracovoda.
Informacije dobijene cistoskopijom te lijecenjem služe za klinicko stupnjevanje te ne obuhvacaju patološko stupnjevanje koje se odreduje analizom tkiva. Znacajna nepodudarnost uocena je izmedu klinickog stupnja odredenog nakon odstranjenja tumora kroz mjehur (transuretralna resekcija) te patološkog stupnja u vrijeme odstranjenja mjehura (cistektomija), osobito u klinickim istraživanjima koja procjenjuju potencijal neoadjuvantne kemoterapije u svrhu smanjenja velicine primarnog tumora ili njegova klinickog stupnja. Primjerice, u jednoj studiji je neoadjuvantna MVAC kemoterapija (metotreksat, vinblastin, doksorubicin, cisplatin) dovela do potpunog klinickog odgovora (nema dokaza primarnog tumora nakon transuretralne resekcije; T0 bolest) kod 57% pacijenata, medutim svega 30% pacijenata je imalo patološki T0 stadij nakon odstranjenja mjehura.

Citologija mokrace – je analiza stanica u mokraci. Tumori nižeg stupnja imaju manje promjena u stanicama koje bi dovele do gubitka sposobnosti prianjanja za druge stanice, stoga se ne odbacuju lako kao stanice tumora višeg stupnja. Kad otpadnu, stanice tumora niskog stupnja obicno se nalaze u velikim prstastim komadima, jednolikcna su izgleda, malih promjena u omjeru jezgre i citoplazme, s malim ili odsutnim jezgricama. Stanice tumora visokog stupnja su cešce izolirane u labavim nakupinama te produžene i vrlo razlicita izgleda. Povecan je omjer jezgre naparama citoplazmi te su jezgrice razlicite velicine. Pozitivna citologija (postojanje tumorskih stanica u mokraci) bez dokaza bolesti u mjehuru nalaže hitnu procjenu gornjeg dijela mokracnog sustava te prostaticnog dijela mokracne cijevi. Ukoliko se ne može uociti sumnjiva promjena, može se obaviti selektivno ispiranje mokracovoda i bubrežne zdjelice, ali se o dijagnostickoj pouzdanosti ovih pretraga mnogo raspravlja zbog moguceg zagadenja stanicama iz mjehura.
Uzorak mokrace za citološku analizu potrebno je ispravno prikupiti te pohraniti kako bi se postigla što bolja dijagnosticka pouzdanost. Uzorak dobijen kateterizacijom može ogoliti normalne epitelne stanice koje se grupiraju te mogu navesti na krivu pretpostavku o prstastim uzorcima tumora niskog stupnja. Uzorak dobijen mokrenjem nakon dužeg stajanja ili uzorak kod žene koji je zagaden stanicama vagine, vrata maternice ili endometrija, može se lako pogrešno ocitati. Kronicne infekcije mokracnog sustava, upalna stanja, kamenci, nedavno uvodenje dijagnostickih instrumenata te nadomjeci za mokracni mjehur mogu uzrokovati degeneraciju stanica te dovesti do pogrešnih zakljucaka.

Protocna citometrija mokrace (urine flow cytometry) služi za brojenje i analiziranje stanica. Njena uloga u probiru pacijenata za mokracne maligne bolesti nije jasna. Procjena abnormalne tumorske DNA ploidije (broj setova kromosoma u stanici) može biti tocnije obavljena protocnom citometrijom nego citologijom u svrhu otkrivanja maligne stanice. U usporedbi s citologijom koja zahtijeva mnogo truda od strane strucnjaka, citometriju obavlja aparat. Nedostatak predstavlja potreba za korištenjem uzorka mokrace dobivenog kateterizacijom (postavljanjem plasticne cijevi, katetera, u mokracni mjehur) umjesto uzorka dobijenog mokrenjem.
Medutim, kod probira (screening) karcinoma mokracnog mjehura, protocna citometrija, koja zahtijeva velik broj stanica, cesto ne može otkriti mali broj aneuploidnih stanica kod pocetnog karcinoma. Kombinacijom protocne citometrije i citološke analize nije uoceno poboljšanje dijagnosticke pouzdanosti.

Imunocitokemija mokrace (urine immunocytochemistry) – imunocitokemija je biokemijsko-imunološka metoda kojom se otkriva i demonstrira sadržaj stanice korištenjem antigen-antitijelo reakcija. Ogranicenja citologije te invazivna priroda cistoskopije pobudile su zanimanje za drugim neinvazivnim pretragama kakva je imunocitokemija mokrace. U usporedbi s citologijom, imunocitokemija izgleda osjetljivija za tumore niskog stupnja, ali ipak nije dovoljno osjetljiva da bi potpuno zamijenila cistoskopiju. Citologija mokrace ostaje najbolja metoda za otkrivanje bolesti visokog stupnja.
Mokracni biomarkeri – u tijeku je procjena drugih bioloških markera u mokraci poput DNA ploidije i analize kvalitativne fluorescentne slike, molekularne citogenetike, ekspresije telomeraze, unutarstanicnih ili izvanstanicnih tumorskih proizvoda, onkogenih mutacija, mikrosatelitskih alteracija te markera apoptoze. Dosad se nijedan od ovih testova nije pokazao dovoljno pouzdan. U praksi se neki od ovih testova koriste za kontrole nakon lijecenja karcinoma, ali nijedan nije odobren niti se trenutno koristi za pocetnu dijagnozu ili probir potencijalnih pacijenata.

Radiološka procjena – svrha radioloških snimanja je dvostruka: otkrivanje smještaja tumora te vjerojatnosti postojanja multifokalne (na više mjesta) bolesti.
__________________
Eight days in Sydney.
Ja sam prezivio 3 raka,2011 R/bubreg izvadjen,2012 rak prostate i mjehura sve izvadjeno,2013 rak se vratio na limfne cvorove...43 godine kronicne bolove.I izgubio sina Daria 50 godina staroga." ostalo mi je 2 mjeseca zivota...umirem,Octobar 2014
Vilko is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2004., 15:45   #8
Vilko
I'm Australian!
 
Vilko Avatar
 
Registracija: Mar 2003.
Lokacija: Juzna Australija,Adelaide
Postova: 7,166
Pošalji poruku preko AIM korisniku Vilko Pošalji poruku preko Yahoo korisniku Vilko
Ultrazvuk – nije osobito koristan za stupnjevanje karcinoma. Može potvrditi postojanje mase mekog tkiva, ali obicno ne može odrediti dubinu invazije karcinoma niti status limfnih cvorova. Ipak, koristan je u procjeni gornjeg dijela sustava, odnosno postojanja bolesti bubrežnog tkiva, hidronefroze te razlikovanja neehogenog kamenca i mase mekog tkiva.

Stupnjevanje, nakon što je definitivno potvrdena dijagnoza karcinoma mjehura, može se upotpuniti drugim dijagnostickim metodama u svrhu procjene proširenja bolesti izvan mjehura te udaljenih mjesta širenja (metastaze)
. Odluka o dodtanim pretragama donosi se na temelju rezultata pregleda, cistoskopije te histološko/citoloških nalaza. Buduci se tumor obicno nalazi kod starijih osoba preporucljivo je obaviti detaljniji opci pregled tijela kako bi se utvrdile ostale postojece bolesti koje bi eventualno mogle utjecati na odluku o lijecenju (primjerice može li pacijent podnijeti opcu anesteziju, dugu operaciju, kemoterapiju).

Rentgenska snimka prsnog koša koristi se u pocetnoj procjeni te kasnije za povremeno kontroliranje postojanja plucnih metastaza, iako pretraga ne prikazuje metastaze manje od jednog centimetra. Metastaze su tipicno bez kalcifikata i prikazuju se kao gušca podrucja mekog tkiva. Ukoliko se sumnja na metastaze, slijedi CT snimanje.

CT trbuha se rutinski koristi za klinicko stupnjevanje kod pacijenata s invazivnim ili lokalno uznapredovalim karcinomom. Pretraga može pokazati širenje karcinoma izvan mjehura, zahvacenost limfnih cvorova u zdjelici ili retroperitoneumu, plucne ili koštane metastaze te stanje gornjeg mokracnog sustava. Iako CT bolje prikazuje tumore nego ultrazvuk, ipak ne mora prikazati tumore manje od jednog centimetra te ne može razlikovati dubinu prodora karcinoma u stjenku mokracnog mjehura. Zadebljanje mišicnog zida mjehura na Ctu jedinu ukazuje na prisutnost invazije u mišic te je za tocnu procjenu dubine invazije potrebna biopsija. Osjetljivost CTa u otkrivanju zahvacanja limfnih cvorova je relativno niska te zahtijeva biopsiju iglom ili uzimanje komada tkiva za potvrdu.

Magnetska rezonancija (MR) je pouzdana koliko i CT za stupnjevanje invazivne illi lokalno uznapredovale bolesti. Iako može biti korisna kod pacijenata s alergijom na kontrastno sredstvo, teško je toleriraju pacijenti s klaustrofobijom te se ne može primijeniti kod pacijenata koji imaju pacemaker ili druge metalne predmete u tijelu (mrežice u krvnim žilama, implantate, projektile…). Otvoreno MR snimanje bolje odgovara klaustrofobicnim pacijentima, ali je rezolucija slike tu slabija zbog manjeg magneta.

Transvezikalna iglena biopsija je uzimanje uzorka tkiva iglom koja se probada kroz trbušni zid i mjehur pod navodenjem CTa. Može biti korisna za stupnjevanje karcinoma mjehura jer omogucuje procjenu cijele debljine zida mjehura. Objavljen je ogranicen broj istraživanja na temelju ove metode te još uvijek postoje mnoga pitanja glede njene sigurnosti, ucestalosti komplikacija te osjetljivosti za stupnjevanje.

Skeniranje kostiju – snimanje kostiju pomocu radionuklida, nuklearno-medicinskim metodama, koristi se za otkrivanje koštanih metastaza te se preporucuje jedino pacijentima s invazivnom ili lokalno uznapredovalom bolesti, postojanjem koštanih simptoma ili neobjašnjenim povecanjem serumske alkalne fosfataze. Ukoliko se ovom i/ili drugim pretragama postavi sumnja na metastaze, potrebno je obaviti biopsiju kosti za potvrdu.

Stupnjevanje
Razlikujemo klinicko i histološko stupnjevanje tumora,
Histološko stupnjevanje temelji se na analizi tkiva pod mikroskopom. Danas se prema tome razlikuju karcinomi mokracnog mjehura niskog ili visokog stupnja. Ovaj opis zamjenjuje prethodni gdje se govorilo o karcinomu niskog (G1), srednjeg (G2) te visokog (G3) stupnja. Histološki stupanj razlikuje se kod neinvazivnih tumora, dok se gotovo svi invazivni (tumorski stadij T1) visokog stupnja. Histološki stupanj se odreduje temeljem stupnja nalikovanja karcinoma normalnoj arhitekturi tkiva.

Klinicko stupnjevanje je važno za prognosticku procjenu napredovanja i preživljenja pacijenata. Najcešce se koristi TNM sustav pri cemu se slovo T odnosi na tumor (velicinu tumora), N (nodus) – limfni cvorovi (zahvacanje cvorova karcinomskim stanicama) te M – metastaze (postojanje udaljenog širenja karcinoma).

Tumor
TX: Tumor se ne može procijeniti
T0: Nema dokaza tumora.
Ta: Tumor je neinvazivni papilarni karcinom koji se ne
Tis: Tumor ogranicen na sluznicu mjehura
T1: Tumor se proširio na tkivo ispod sluznice mjehura
T2: Tumor se proširio na mišicni sloj mjehura
T3: Tumor se proširio na masno tkivo izvan mokracnog mjehura
T4: Tumor se proširio na prostatu, maternicu, vaginu, zid zdjelice ili trbuha

Nodus (limfni cvor)
NX: Limfni cvorovi u zdjelici se ne mogu procijeniti
N0: U limfnim cvorovima se ne nalaze karcinomske stanice
N1: Stanice karcinoma mokracnog mjehura pronadene u jednom limfnom cvoru ciji je promjer dva centimetra ili manji
N2: Stanice karcinoma mokracnog mjehura pronadene u jednom ili više limfnih cvorova od kojih nijedan nije veci od pet centimetara u promjeru
N3: Stanice karcinoma mokracnog mjehura pronadene u jednom ili više limfnih cvorova koji mjere više od pet centimetara u promjeru
Metastaze(širenje karcinoma izvan zdjelice)
MX: širenje karcinoma ne može se procijeniti
M0: Nema dokaza o postojanju stanica karcinoma mokracnog mjehura drugdje u tijelu
M1: Dokazano postojanje
Prijelomna tocka u TNM klasifikaciji je T2 stadij kod kojeg karcinom zahvaca mišicni sloj mjehura. U ovom stadiju je kirurško odstranjenje mjehura standardna terapija te je povecan rizik zahvacanja švorova i postojanja metastaza.

Prognoza
Bolest proširena izvan mjehura (T3, T4) te zahvacanje limfnih cvorova ima slabu prognozu bez sistemske terapije, s ukupnim petogodišnjim preživljenjem od cetiri do trideset i pet posto. Loša prognoza izgledna je i kod postojanja metastaza gdje je srednje preživljavanje nakon dijagnoze šest do devet mjeseci. Vrlo mali broj pacijenata preživi pet godina nakon dijagnoze ako postoji metastatska bolest.
Terapija
Raspoložive mogucnosti lijecenja ukljucuju kirurški zahvat, radioterapiju (zracenje) te kemoterapiju (lijekovi protiv tumora).

Kirurški zahvati su djelomicno ili potpuno odstranjenje mjehura.
Djelomicno odstranjenje mjehura obavlja se kad je tumor ogranicen na zid mjehura; moguca je parcijalna cistektomija kod koje se djelomicno odstranjenje mjehura obavlja kroz rez na zidu trbuha ili transvezikalna (transuretralna) resekcija kod koje se tumor odstranjuje uvodenjem instrumenta kroz mokracnu cijev u mjehur. Nakon ovih operacija moguce je normalno mokrenje.

Cistektomija je naziv za odstranjenje mjehura. Potpuno odstranjenje mjehura (kompletno ili radikalno) radi se kad je tumor proširen toliko da se djelomicnim odstranjenjem pacijentu ne može prikladno pomoci. Ova operacija kod žena obicno ukljucuje odstranjenje cijelog mokracnog mjehura, mokracne cijevi, prednjeg zida vagine, maternice, jajovoda i jajnika. Kod mladih žena se jajovodi mogu sacuvati. Nakon zahvata ce vagina biti kraca i uža.
Kod muškaraca se odstranjuje mjehur, prostata, donji dio mokracovoda te ponekad mokracna cijev. Ponekad je nemoguce izbjeci oštecenje živaca u zdjelici zbog cega muškarac više nece moci postici erekciju, a seksualno uzbudenje i orgazam može biti nemoguc kod oba spola. Kod nekih muškaraca se postizanje erekcije može omoguciti dodatnom operacijom. Pacijentu može biti neugodno razgovarati o seksualnoj funkciji sa sestrom ili lijecniko; ovdje treba zapamtiti kako se medicinsko osoblje susrece s ovakvim problemima svakodnevno te su navikli na razgovor o ovakvim osobnim stvarima. Posjet lijecniku zajedno s partnerima može pomoci u razumijevanju i prihvacanju situacije.
Ove su operacije vrlo opsežne te odstranjuju vecinu organa u zdjelici, ali to se cini kako bi se omogucilo potpuno izlijecenje te smanjila mogucnost ponovne pojave karcinoma.

Zamjena za mokracni mjehur
Kad se odstrani cijeli mjehur potrebno je oblikovati novi spremnik za mokracu.
Obicno se na mjesto mjehura postavi mali dio tankog crijeva koji provodi mokracu direktno iz bubrega i mokracovoda kroz otvor (stoma ili urostoma) na koži trbuha u vanjsku kesicu. Nakon što se uzme mali komad crijeva koji ce biti novi rezervoar, krajevi crijeva se opet spoje te bi se funkcija probavnog sustava trebala uredno nastaviti.
Prazna kesica koja se nastavlja na stomu je plosnata, nepropusna za vodu, može se mijenjati te se iz nje mokraca odstranjuje malim ventilom.
Vecina se pacijenata s vremenom psihološki prilagodi ovom obliku odstranjenja mokrace. Buduci se izvodi u kratkom vremenu te je niska ucestalost komplikacija, mnogi kirurzi preferiraju ovakvo rješenje.
Druga je mogucnost rekonstrukcija mjehura pomocu komada crijeva koji se oblikuje poput balona te prišije za mokracovode i mokracnu cijev. U ovom slucaju neki pacijenti mogu mokriti normalno, a ako to nije moguce mokraca se odstranjuje kateterom više puta dnevno. Danas se mnogi pacijenti odlucuju za takav kontinentni rezervoar mokrace koji ne zahtijeva vanjsku vrecicu. Neki kontinentni rezervoari su povezani sa stomom na koži trbuha. Mokraca se prazni cetiri do šest puta dnevno kroz stomu pomocu katetera koji se uvodi u rezervoar napravljen od crijeva. Stoma se lako prekrije i sakrije gazom.
__________________
Eight days in Sydney.
Ja sam prezivio 3 raka,2011 R/bubreg izvadjen,2012 rak prostate i mjehura sve izvadjeno,2013 rak se vratio na limfne cvorove...43 godine kronicne bolove.I izgubio sina Daria 50 godina staroga." ostalo mi je 2 mjeseca zivota...umirem,Octobar 2014
Vilko is offline  
Odgovori s citatom
Old 31.08.2004., 15:46   #9
Vilko
I'm Australian!
 
Vilko Avatar
 
Registracija: Mar 2003.
Lokacija: Juzna Australija,Adelaide
Postova: 7,166
Pošalji poruku preko AIM korisniku Vilko Pošalji poruku preko Yahoo korisniku Vilko
Zracenje
Radioterapija se koristi za ubijanje karcinomskih stanica rentgenskim zrakama visoke energije pri cemu se pokušava što manje štete nanijeti zdravim stanicama organizma. Zracenje se može obaviti prije, nakon ili umjesto kirurškog zahvata, ovisno o stanju pacijenta. Doza zracenja i dužina lijecenja individualno se odreduje. Terapija obicno traje cetiri do šest tjedana ako je zracenje jedina vrsta lijecenja, a može trajati svega jedan tjedan ako se daje prije operacije. Radioterapija se detaljno planira kako bi se karcinom tretirao maksimalnom dozom uz minimalne nuspojave. Na koži se mogu nacrtati linije koje tocno navode zrake te se treba paziti da se linije ne obrišu dok traje lijecenje. Tretman traje nekoliko minuta te se tijekom zracenja ne osjeca nikkava neugoda. Radioterapija može uzrokovati umor, osjetljivu kožu, proljev, nadražiti mjehur te se primjenjuju razlicite mjere kako bi se simptomi ublažili. Potrebno je mnogo odmaranja te se nuspojave bicno povlace nekoliko tjedana nakon završenog lijecenja. Terapija zracenjem ne usrokuje radioaktivnost kod lijecene osobe te pacijent za vrijeme lijecenja ili nakon njega nije opasan za druge osobe.

Kemoterapija
Lijecenje lijekovima protiv tumora (antitumorski ili citotokiscni lijekovi) naziva se kemoterapija. Za invazivni karcinom mjehura kemoterapijski lijekovi se uvode kroz venu ruke te putem krvi dolaze u mjehur,a isto tako u cijelo tijelo. Kemoterapija se obicno kominira s drugim oblicima lijecenja. Ponekad se daje kao infuzija, a ponekad kao jedna injekcija. Buduci lijekovi dolaze u sve dijelove tijela nuspojave nisu ogranicene na mjehur. Na našoj web stranici mogu se pronaci detaljne informacije o ovoj vrsti lijecenja:

http://www.medicina.hr/clanci/kemoterapija.htm

Imunoterapija
Od svih medicinskih disciplina, iskljucivo u urologiji je danas imunoterapija karcinoma dobro utvrdena. Imunoterapijska sredstva koja se ovdje primjenjuju su bacillus Calmette-Guerin (BCG) te interferon-cb, od kojih je BCG uspjesniji. BCG terapija se smatra najuspješnijoim oblikom imunoterapije u ovom trenutku. Lijecenje se provodi uvodenjem terapijskog sredstva u mjehur (intravezikalna terapija). Iako nacin djelovanja nije posve razjašnjen, istraživanja pokazuju kako se uspješnost BCG imunoterapije temelji na složenoj i dugodjelujucoj aktivaciji imunološkog sustava sa svrhom uništenja stanica karcinoma. Mokracni mjehur je ogranicen odjeljak u kojem se može postici visoka lokalna koncentracija imunoterapijskog sredstva te ucinkovito aktivirati imunološke stanice te predstavlja idealnu metu za ovakav terapijski pristup.
BCG je živi, umrtvljeni oblik bakterije Mycobacterium bovis, uzrocnika govede tuberkuloze. Iako se ova terapija opcenito dobro podnosi, mogu nastati lokalne i sustavne komplikacije koje se lijece lijekovima protiv tuberkuloze te kortikosteroidima. Još nije potpuno jasno jesu li ove komplikacije posljedica reakcije preosjetljivosti ili infekcije.
Komplikacije se javljaju kod pet posto lijecenih; najcešca je vrucica iz koje slijede krv u mokraci, granulomatozna upala prostate, upala pluca i/ili jetre, bolovi u zglobovima, upala epididimisa, sepsa, osip, zapreka mokracovoda, skvrcavanje mjehura, apsces bubrega te smanjen broj krvnih stanica.

Lijecenje površinskog karcinoma mjehura
Pacijenti s jednim malim karcinomom niskog stupnja s normalnom kolicinom DNA (diploidija) koji je ogranicen na površinske stanice (uroepitel) imaju malen rizik za ponovno javljanje bolesti. Obicno se lijece odstranjenjem karcinoma ulaskom instrumenata kroz mokracni mjehur (transvezikalno) nakon cega se obavljaju povremene cistoskopije, citološka testiranja te odredivanje DNA ploidije. Intravezikalna terapija (uvodenje lijekova u mokracni mjehur) se uz kirurški zahvat primjenjuje kod ovih pacijenata jedino nakon ponovne pojave karcinoma.
Pacijenti s više tumora, visokog stupnja, abnormalnom kolicinom DNA (aneuploidija), tumorom koji zahvaca sluznicu mjehura (carcinoma in situ), imaju visok rizik od ponovnog javljanja karcinoma te njegova napredovanja. Nakon odstranjenja tumora provodi se intraveziklana terapija s BCG (bacillus Calmette-Guerin) te kemoterapijskim lijekovima kao što su mitomicin, doksorubicin, tiotepa. Ovi se lijekovi tipicno uvode u mjehur pomocu katetera dva sata tjedno kroz šest do osam tjedana. Povremeno se propisuje dugotrajna terapija.

Lijecenje invazivnog karcinoma mokracnog mjehura
Terapija se ovdje prilagoduje prema opcem stanju bolesnika, opsegu širenja karcinoma te osobnim željama. Kad se donese odluka o agresivnijem lijecenju u obliku vanjskog zracenja, sustavne kemoterapije, kirurškog zahvata ili njihovih kombinacija, treba razmisliti koliko je sigurno i poželjno ocuvanje mjehura.
Za invazivni karcinom T2-T3a stupnja najbolju mogucnost izljecenja predstavlja kompletno odstranjenje mjehura. Djelomicno odstranjenje se može pokušati kod nekih pacijenata. Prednost djelomicnog odstranjenja je ocuvanje seksualne i mokracne funkcije. Pacijenti sa samo jednim tumorom smještenim pokraj kupole mjehura koji nemaju carcinoma in situ u drugim dijelovima mjehura su najbolji kandidati za djelomicno odstranjenje mjehura. Ako uz jedan tumor oko kupole postoji carcinoma in situ (karcinom u sluznici mjehura) u drugim podrucjima, može se najprije pokušati lijecenje s BCG te, ako se time izlijeci carcinoma in situ, obaviti djelomicno odstranjenje mjehura. Kod nekih pacijenata s velikim lokalnim invazivnim tumorom može se prje operacije pokušati sustavna kemoterapija te, ako se smanji tumorska masa, djelomicno odstraniti mjehur. Uvijek treba imati na umu kako se u preostalom dijelu mjehura mogu nalaziti karcinomske stanice.
Jedna od najtežih i najkontroverznijih odluka kod lijecenja invazivnog karcinoma mjehura je odredivanja vremena kada ce se primijeniti sustavna (primjena lijeka u venu koji nakon toga djeluje u cijelom sustavu, odnosno tijelu) kemoterapija. Sustavna kemoterapija se može dati prije ili poslije operacije. Druga faza istraživanja gdje se koristio M-VAC (metotreksat, vinblastin, adriamicin [doksorubicin] i cisplatin) protokol prije kirurškog zahvata pokazala je 70%-tni odgovor te trogodišnje preživljenje kod trecine pacijenata. Istraživanja koja se trenutno provode trebala bi rasvijetliti ovo pitanje.
Neki lijecnici vjeruju kako se najprije treba odstraniti tumor jer bi se potencijalno tijekom kemoterapije karcinom mogao proširiti i onemoguciti kirurško lijecenje, a ako se obavi operacija i smanji tumorska masa naknadna kemoterapija treba ubiti manje tumorskih stanica te se analizom tkiva može donijeti preciznija odluka o kemoterapiji. Osim toga, pacijenti bolje prihvacaju kemoterapiju ako znaju kako je širenje bolesti izvan mjehura i/ili u cvorove definitivno dokazano tijekom kirurškog zahvata. Ogranicen broj objavljenih istraživanja o primjeni kemoterapije nakon operacije nema suglasne rezultate.
Terapija zracenjem takoder je na raspolaganju pacijentima.

Lijecenje metastatskog karcinoma mokracnog mjehura
Metastatski karcinom postoji ako se tumorske stanice nalaze u limfnim cvorovima, kostima, plucima te drugim mjestima izvan zdjelice. Iako metastaze u plucima i cvorovima mogu pokazati dobar pocetni odgovor na terapiju, pacijenti s koštanim metastazama prosjecno preživljavaju godinu dana nakon dijagnoze. Istraživanja pokazuju kako je M-VAC najucinkovitiji protokol kemoterapije. Nažalost, taj protokol ima ozbiljne nuspojave koje cesto zahtijevaju smanjenje doze ili odstranjenje nekog lijeka iz protokola. Istraživanja su pokazala dobar odgovor na vinblastin i ifosfamid, što je vrlo ohrabrujuce s obzirom na ogranicene alternative za lijecenje.
Intravenska pijelografija (IVP) – omogucuje prikaz cijelog mokracnog sustava te se preporucuje svim pacijentima s krvlju u mokraci te kod sumnje na karcinom mokracnog mjehura. IVP je osjetljiviji za otkrivanje malih karcinoma mokracovoda ili bubrežne zdjelice, dok su CT i ultrazvuk bubrega bolji za procjenu bolesti unutar tkiva bubrega. Uporaba IVP može biti ogranicena kod osoba oboljelih od zatajenja bubrega, dijabetesa ili alergije na rentgensko kontrastno sredstvo. U ovim slucajevima, kao i kod osoba kod kojih se na IVP ne prikazuju dobro mokracovodi i bubrežne zdjelice, može se obaviti retrogradna pijelografija u vrijeme cistoskopije. Pacijenti s alergijom na kontrastno sredstvo mogu prije snimanja biti lijeceni kortikosteroidima u nekoliko doza prije pretrage te antihistaminikom sat prije pretrage. U idealnom slucaju IVP treba obaviti prije transuretralne resekcije tumora kako bi se izbjegle pogrešne pretpostavke o postoperativnim promjenama. Snimanje prije uvodenja kontrasta rijetko pomaže otkrivanju karcinoma mjehura, iako neki tumori (do 7%) mogu sadržavati nakupine kalcija (kalcifikati) zbog odumiranja stanica, krvarenja ili cisticne degeneracije pa se tada prikazuju na nativnoj snimci bez kontrasta. Cistogramska faza IVP, kod koje se kontrastom puni mokracni mjehur, otkriva do 85% velikih tumora mjehura, a mali tumori se ne moraju prikazati. Filmovi se trebaju pozorno promotriti kako bi se uocili defekti punjenja. Klasican znak karcinoma gornjeg mokracnog sustava jest znak kaleža ili Bergmannov znak kod kojeg je kontrastno sredstvo zarobljeno unutar prstastog tumora. Oko polovine pacijenata s defektima punjenja kontrasta u bubrežnoj zdjelici ili mokracovodima ima hidronefrozu, hidroureter ili se bubreg ne prikazuje zbog zapreke. Invazivni karcinomi mjehura mogu uzrokovati zacepljenje donjeg dijela mokracovoda te sekundarnu hidronefrozu. Ako ne postoji ovaj nalaz, to ne znaci da nema invazivne bolesti, ali njegova prisutnost ukazuje na invazivni karcinom u preko 90% slucajeva.
Bubrezi se na snimci ne prikazuju kod uznapredovale bolesti koja je cesto povezana sa širenjam karcinoma na tkivo bubrega. Suženje (stenoza) je takoder tipican znak infiltrativne bolesti te se cešce vida u bubrežnoj zdjelici nego u mokrcovodu.
__________________
Eight days in Sydney.
Ja sam prezivio 3 raka,2011 R/bubreg izvadjen,2012 rak prostate i mjehura sve izvadjeno,2013 rak se vratio na limfne cvorove...43 godine kronicne bolove.I izgubio sina Daria 50 godina staroga." ostalo mi je 2 mjeseca zivota...umirem,Octobar 2014
Vilko is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2009., 19:50   #10
korki
Registrirani korisnik
 
Registracija: Dec 2009.
Postova: 2
Karcinom mokraćnog mjehura

Poštovani,
Obraćam Vam se s molbom da pročitate povijest bolesti i date svoje mišljenje o predviđenom, odnosno savjetovanom zahvatu.
Moj tata (rođ. 1948.) je prvi puta boravio u Kliničkoj bolnici Dubrava u Zagrebu od 13. do 17.10 2008. zbog operacije papilarnog tumora mjehura i transrektalne biopsije prostate. U cijelosti se resecira tumor mjehura 1xo,5 cm iznad d. ureternog ušća.
Drugi je puta pacijent boravio u istoj bolnici od 18.11. do 8.12. 2008. kada je učinjena radikalna retropubična prostatektomija.
Nakon toga je započeta terapija IMMUCYST u mjehur koju je pacijent teško podnosio da bi 15.04.2009. bio primljen u istu bolnicu s dijagnozom:
Cystitis ac.specifica/tbc/St.febrilis. St. Post instalationem Immucyst ppt ca v. Urinariae.
Terapija je bila infuzija i antituberkulotici ( Rimactan, Eutizon, Alopurinol).
Upućen je na pulmološku obradu.
U Klinici za plućne bolesti Jordanovac obavio je pulmološku obradu gdje je dijagnoza bila milijarna TBC, a terapija je bila Etambutol, Eutizon i Rimactan.
Na sljedećoj kontroli ustanovilo se pogoršanje te je pacijent hospitaliziran u klinici Jordanovac od 13. do 21.07. 2009. Nakon obrade pacijentu je ustanovljena sarkoidoza i preporučena je terapija steroidima koju je pacijent odbio.
Nakon cistoskopije u studenom 2009. ustanovljen je recidivni tumor m. Mjehura veličine veće maline, smještenog na d. lat. stjenci mjehura koji je uklonjen operacijom u prosincu (2.-7.12. 2009.). Zbog invazije plitkog muskularisa i ponovnog nalaza «ca in situ» potrebno je dodatno liječenje.
Nalaz biopsije je: Carcinoma urotheliale papillare invasivum gradus gravis.
Tumorsko tkivo infiltrira laminu propriju sluznice te početno dijelove mišićne stijenke.
Mišljenje liječnika je da postoje dvije indikacije za cistektomiju: ca in situ i invazivni urotelni ca. , te da treba napraviti urostomu.
Moje pitanje je postoji li neka druga mogućnost izrade umjetnog mjehura koji bi ostao unutar organizma i koliko je takav zahvat moguć obzirom na dob (62 godine) i tijek širenja ca i ostalih komplikacija izazvanih terapijom?

Unaprijed hvala
korki is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2013., 14:14   #11
zoazoe
Registrirani korisnik
 
Registracija: Apr 2007.
Postova: 12
Tumor na mokraćnom mjehuru

ocu mi je dijagnosticiran papilarni tumor na sirokoj bazi na mokracnom mjehuru...problem je sto je prebolio i karcinom bubrega in situ..moze li biti to usko povezano ili?
zoazoe is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.12.2013., 23:52   #12
Hvedica
Registrirani korisnik
 
Hvedica Avatar
 
Registracija: Dec 2007.
Postova: 872
Pozdrav! Baki mog dragog dana je dijagnoza Metaplasio epithelis mokracnog mjehura. Upucena je na cistoskopiju nakon problema sa mokrenjem i pojavom krvi u mokraci. Uskoro bi trebala na kiretazu mokracnog mjehura (tako joj je receno). Znam sto u doslovnom prijevodu znaci dijagnoza no nigdje nisam nasla informacije o njoj. Svaka informacij bi dobro dosla.
__________________
"To the well organized mind, death is but the next great adventure."
Hvedica is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.12.2013., 07:55   #13
Ivanicapeca
Svarožić
 
Ivanicapeca Avatar
 
Registracija: Mar 2006.
Lokacija: Šuma Striborova
Postova: 10,582
radi se o rijetkoj dijagnozi i najcesce pogadja zene koje su lijecene od ca maternice i jajnika tj.nastane kao posljedica zracenja tog predjela.
__________________
Kad je baka ovo izrekla, strahovito jeknu cijela dubrava, prestadoše čari u šumi Striborovoj, jer je baki bila draža njezina nevolja, nego sva sreća ovog svijeta.
Ivanicapeca is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Pravila postanja
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smajlići su On
[IMG] kôd je On
HTML kôd je Off

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +1. Trenutno vrijeme je: 23:26.



Powered by vBulletin Version 3.8.4 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2014, Jelsoft Enterprises Ltd.
Site content ©1999-2014 Forum.hr
Ad Management by RedTyger