Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest i povijesne teme

Povijest i povijesne teme Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 07.06.2011., 04:07   #81
Bog, zanimaju me ako mi možete dati neke knjige i videa o vijetnamskom sukobu, posebno me zanima uloga Francuza,ako imate možda neke knjige da su na hrvatskom ili videa,bio bih vam zahvalan
gargarov is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.06.2011., 02:28   #82
Grb obitelji feljan

zanima me ako mi itko moze pomoci, kako da nadem grb feljana, sve sam pretrazio, ali bez uspjeha,
cuo sam da postoji, al nemam srece
kingPit is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.06.2011., 16:41   #83
Jesu li teme o populacijskoj genetici zabranjene na ovom forumu ili nisu? Pitam jer vidim da su neke od tih tema stopirane, a u Večernjem najavljuju 7. konferenciju forenzičke, antropološke i medicinske genetike – što će se sljedeći tjedan, od 20. do 24. lipnja, održati u Bolu na Braču.

http://www.vecernji.hr/vijesti/prezi...-clanak-300151
Zavelim is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.06.2011., 11:30   #84
Quote:
4. Ako želite raspravljati o neprovjerenoj informaciji ili jednostavno imate kratko pitanje koje se ne uklapa u postojeće teme, učinite to na topicu "Info pult".

Srdačno,
vaši moderatori.
di ste moderatori?
Zavelim is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.06.2011., 16:49   #85
Quote:
Zavelim kaže: Pogledaj post
Jesu li teme o populacijskoj genetici zabranjene na ovom forumu ili nisu? Pitam jer vidim da su neke od tih tema stopirane, a u Večernjem najavljuju 7. konferenciju forenzičke, antropološke i medicinske genetike – što će se sljedeći tjedan, od 20. do 24. lipnja, održati u Bolu na Braču.

http://www.vecernji.hr/vijesti/prezi...-clanak-300151
što se mene tiče, nema problema - sve dok je u skladu s pravilima (pod)foruma. također, bilo bi super kad bi netko od vas koji znate više o cijeloj problematici napravio nekakav uvod u tematiku za one koji nisu previše upućeni.
Dilecto Filio is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.06.2011., 18:46   #86
Quote:
Dilecto Filio kaže: Pogledaj post
što se mene tiče, nema problema - sve dok je u skladu s pravilima (pod)foruma. također, bilo bi super kad bi netko od vas koji znate više o cijeloj problematici napravio nekakav uvod u tematiku za one koji nisu previše upućeni.
pandorina kutija
__________________
Πόλεμος πάντων μὲν πατήρ ἐστι πάντων δὲ βασιλεύς, καὶ τοὺς μὲν θεοὺς ἔδειξε τοὺς δὲ ἀνθρώπους, τοὺς μὲν δούλους ἐποίησε τοὺς δὲ ἐλευθέρους
von_ungern is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.06.2011., 15:31   #87
Zanima me zasto su neke ljude u Hrvatskoj prije (to mislim prije 20. st) pokapali unutar Crkve a nisu bili svecenici? kojem stalezu je takva osoba pripadala i kakav znacaj je imala ?
junot is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.06.2011., 15:50   #88
Quote:
junot kaže: Pogledaj post
Zanima me zasto su neke ljude u Hrvatskoj prije (to mislim prije 20. st) pokapali unutar Crkve a nisu bili svecenici? kojem stalezu je takva osoba pripadala i kakav znacaj je imala ?
U ranom srednjem vijeku su crkvena i svjetovna vlast bile dosta umrežene i ispremješane. Ponegdje i u nekom trenutku je biskup utjelovio i crkvenu i svjetovnu vlast, poslije se to više djelilo itd. Civilna (necrkvena) osoba pokopana u crkvi može biti netko važan za lokalnu zajednicu, dostojanstvenik čiju zaslugu je prepoznavala i crkva. Vrlo često su to donatori biskupijama, samostanima i crkvama. Mogu biti i ljudi čiji rad je zadužio i svjetovnu i crkvenu zajednicu pa mu se na taj način odaje počast. Na taj način je pokopan naš filozof u dijaspori, Frane Petrić (Francius Petricius) koji je pokopan u jednoj crkvi u Rimu, a nije bio crkvenjak.

Ali ima toga i u 21. st. kod nas, vjerovao ili ne. Evo u Zadru je prije nekoliko godina pokopan mons. Šime Duka u grob u crkvi Gospe od Zdravlja. Doduše radi se o crkvenoj osobi, bivši tajnik vatikanskog arhiva i građanin Vatikana, ali mu je grob smješten među srednjovjekovne u crkvi, što je poprilično neuobičajeno za današnja vremena, ali je razlog uobičajen. A zasluga je bogata donacija zadarskoj nadbiskupiji kojom se obnovio čitav niz crkvenih objekata u Zadru u zadnjih 10 god.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon

Zadnje uređivanje Liburn : 16.06.2011. at 15:57.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.06.2011., 16:29   #89
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
U ranom srednjem vijeku su crkvena i svjetovna vlast bile dosta umrežene i ispremješane. Ponegdje i u nekom trenutku je biskup utjelovio i crkvenu i svjetovnu vlast, poslije se to više djelilo itd. Civilna (necrkvena) osoba pokopana u crkvi može biti netko važan za lokalnu zajednicu, dostojanstvenik čiju zaslugu je prepoznavala i crkva. Vrlo često su to donatori biskupijama, samostanima i crkvama. Mogu biti i ljudi čiji rad je zadužio i svjetovnu i crkvenu zajednicu pa mu se na taj način odaje počast. Na taj način je pokopan naš filozof u dijaspori, Frane Petrić (Francius Petricius) koji je pokopan u jednoj crkvi u Rimu, a nije bio crkvenjak.

Ali ima toga i u 21. st. kod nas, vjerovao ili ne. Evo u Zadru je prije nekoliko godina pokopan mons. Šime Duka u grob u crkvi Gospe od Zdravlja. Doduše radi se o crkvenoj osobi, bivši tajnik vatikanskog arhiva i građanin Vatikana, ali mu je grob smješten među srednjovjekovne u crkvi, što je poprilično neuobičajeno za današnja vremena, ali je razlog uobičajen. A zasluga je bogata donacija zadarskoj nadbiskupiji kojom se obnovio čitav niz crkvenih objekata u Zadru u zadnjih 10 god.
Puno hvala na odgovoru , to me bas zanimalo jer sam u maticnim knjigama nasao jednu zenu mojeg roda koja je bila pokopana u lokalnoj Crkvi u 18. st
junot is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.06.2011., 10:16   #90
objašnjenje je ipak malo kompleksnije. od kasne antike, ako je u nekom naselju postojala crkva u kojoj su se čuvale relikvije nekog sveca, ljudi su željeli biti pokopani što bliže tim ostacima - tako počinju ukopi oko srve. od srednjeg vijeka groblja su najčešće četvrtasta crkvena dvorišta. jedan zid najčešće je bio zid crkve, a uz ostale zidove nalazile su se kosturnice (jedan bizaran detalj - težilo se "umjetničkom" raspoređivanju kostiju, a u 18. stoljeću kosti se koriste za izradu lustera i ornamenata!).

naravno, kosturnice u crkvenim dvorištima imale su ograničeni kapacitet i kad bi se napunila, jednostavno bi maknuli stare kosti i napravili mjesta za nove mrtve. naravno, to je vrijedilo za sirotinju, bogatiji su imali više sreće. oni su uglavnom pokapani ispod ploče unutar crkve (samim time bili su i bliže svecu). međutim i njihove su kosti ponekad vađene da bi se napravilo mjesta za nove.

uglavnom, u srednjem vijeku grob kao trajno mjesto najčešće je bio nepoznat pojam. najbitnije je da se kosti nalaze u crkvenom krugu. to je često dovodilo do toga da se kosti izvađene iz kosturnica bacaju u jame koje su zatim prekrivane zemljom. kako to baš nije rađeno pedantno, često se događalo da lokalni psi iskopaju poneku kost i veselo odlepršaju u nepoznatom pravcu.

ono što je najzanimljivije, groblja su imala pravo azila i stoga se upravo na njima odvijaju prvi sajmovi, javna okupljanja i zabave. naravno, postupno su otvorena pitanja higijenske naravi, te od kasnog srednjeg vijeka započinju prve zabrane ukopa unutar gradskih zidina.

sve ovo, a i niz drugih zanimljivih detalja možete naću u knjizi philippea ariesa, eseji o istoriji smrti na zapadu.
Dilecto Filio is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.06.2011., 12:02   #91
OK. O grobovima i pokopanju se može čitati i pričati danima. Ali pitanje se odnosi na civilne grobove unutar crkve, koji se većinom nalaze u podu crkve, ponegdje u zidu ili kao zaseban oltar.

Htio bi samo ukazati na jednu čestu pojavu u crkvama, a to su posvete donatorima. Stoljećima su crkve bile najmonumentalnije, najveće, najkompleksnije i najvažnije građevine u gradovima i selima. U prijevodu: bile su skupe i njihova gradnja je koštala i često ili uglavnom prelazila mogućnosti lokalne crkvene organizacije. Tu su uskakali donatori. Ako se obrati pažnja može se u bilo kakvoj crkvi, starijoj ili novijoj naletit na posvetu ili zahvalu. Npr. ispod slike sveca piše tko ju je i koje godine poklonio. Neke iznutra bolje opremljenije crkve su ustvari nakrcane takvim natpisima. Tako mi je frendica pričala za jednu katedralu u Francuskoj da je prekrasna iznutra i da se ima što vidit ali da turisti koji je obilaze najviše vremena troše na čitanje natpisa posveta i zahvala na zidovima, slikama, ispod kipova ili na unutrašnjim crkvenim grobovima, a ne vide genijalni vitraj iznad sebe. Želim reći da su takve posvete, zahvale praktički postale sastavni dio crkvene arhitekture jerbo bez financijske pomoći tih ljudi mnoge od tih crkava ne bi ni mogle biti izgrađene. U Europi ima sada baroknih katedrala koje se grade veće dugi niz stoljeća i još nisu dovršene jer je ta gradnja izuzetno komopleksna i skupa.

A grob koji nije smješten u crkvenom dvorištu, nego unutar građevine same crkve znači da se toj osobi odaje posebna počast. Ona je bliža svetačkoj relikviji, a njezin grob je zaštićen od propadanja i postao je dio arhitekture same crkve. Nisam bezveze spomenuo mons. Duku u prvom postu, jer je baš to tipičan primjer zašto se nekom odaje takva počast. Konkretno Duka je očito bio financijski dobro potkovan i njegova donacija je ipak bila malo veća. Njom nisu samo obnovljeni mnogi crkveni objekti u Zadru, nego je izgrađeno i nekoliko novih ckava na zadarskom području. A najvažnije je da su u potpunosti što popravljena što rekonstruirana 2 bisera zadarske crkvene arhitekture srušena bombardiranjem u 2. svj. ratu, dominikanska kapela Sv. Dimitrija i crkva Gospe od Zdravlja u kojoj je Duka na kraju i pokopan. Navodno je Duka svoju donaciju uvjetovao svojim ukopom u Gospu od Zdravlja i nadbiskupija mu je izašla u susret. Tako se to radilo i prije.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.06.2011., 20:42   #92
Do početka 19. stoljeća pokapanje u crkvama je bilo uobičajeno za svakoga, neovisno o staležu. To je posebno izraženo u primorskim krajevima, a naročito u gradskim sredinama gdje je svaka crkva bila groblje. Tek zdravstvenim propisima od 19. st. počinju se zabranjenjivati ukopi u crkvama. Tada nastaju i prva zajednička gradska groblja izvan gradova.
ramiro is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.06.2011., 03:21   #93
Quote:
ramiro kaže: Pogledaj post
Do početka 19. stoljeća pokapanje u crkvama je bilo uobičajeno za svakoga, neovisno o staležu. To je posebno izraženo u primorskim krajevima, a naročito u gradskim sredinama gdje je svaka crkva bila groblje. Tek zdravstvenim propisima od 19. st. počinju se zabranjenjivati ukopi u crkvama. Tada nastaju i prva zajednička gradska groblja izvan gradova.
Zasto je onda u mojoj Crkvi u 800 godina postojanja pokopano samo 2 ljudi i to u razdoblju od 100 godina?

I nije u Primorju niti gradska sredina.

junot is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.06.2011., 10:32   #94
Zato jer je ono gori krivo
__________________
Πόλεμος πάντων μὲν πατήρ ἐστι πάντων δὲ βασιλεύς, καὶ τοὺς μὲν θεοὺς ἔδειξε τοὺς δὲ ἀνθρώπους, τοὺς μὲν δούλους ἐποίησε τοὺς δὲ ἐλευθέρους
von_ungern is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.06.2011., 23:27   #95
Da li se znaju imena odgovornih za pokolj na Daksi 1944\1945 ?
Sherlock Holmes is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.06.2011., 10:03   #96
okrugli stol 20 godina od proglašenja neovisnosti republike hrvatske
Dilecto Filio is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.06.2011., 10:40   #97
Quote:
Vojni povjesničar Davor Marijan na današnjem okruglom stolu govorio je o kontroverzi o mogućem kraju rata 1991./1992. godine. Podvrgnuvši kritici tezu da se moglo završiti rat 1991./1992. izrečenu u povodu 20. obljetnice osnutka Oružanih snaga Republike Hrvatske, Marijan je ustvrdio kako je sva sreća što je obranu Hrvatske vodila politika, a ne generali došli iz JNA koji misle da se moglo završiti rat 1991., odnosno 1992. Marija se suprostavio takvoj tezi na osnovi dokumenata iznijevši nesrazmjeran odnos postrojba i naoružanja kojim je raspolagao agresor u odnosu na hrvatsku obranu te područje koje je bilo pod okupacijom. Oni koji misle kako je bilo moguće završiti brzo rat u hrvatsku korist, pokušavaju političko djelovanje prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana svesti na navodnu podjelu BiH, a ne stvaranje hrvatske države.
Po Marijanovim riječima od šest bojišta početkom 1992. hrvatske oružane snage bile su čak na pet bojišta u fazi obrane, osim zapadne Slavonije, a JNA je činila sve kako bi završila s osvajanjem prije nego što dođu međunarodne snage.
Osporavajući tezu o brzom završetku rata Marijan je citirao izvješće glavnog inspektora generala Špegelja iz kraja 1991. u kojem kritizira Glavni stožer da ne vlada osnovnim elementima oružane borbe, djelotvornost vojno-obavještajne službe, loše usklađeno djelovanje, loše zapovijedanje te nepovjerenje profesionalnih časnika i onih proizišlih iz borbe.
I onda josipović da špegelju orden isuse jada...
__________________
Πόλεμος πάντων μὲν πατήρ ἐστι πάντων δὲ βασιλεύς, καὶ τοὺς μὲν θεοὺς ἔδειξε τοὺς δὲ ἀνθρώπους, τοὺς μὲν δούλους ἐποίησε τοὺς δὲ ἐλευθέρους
von_ungern is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.06.2011., 09:06   #98
Quote:
von_ungern kaže: Pogledaj post
pandorina kutija
... je opet otvorena ajme
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.06.2011., 10:27   #99
za one koji ne znaju tko je mijo pem evo malo laganog štiva za vruće ljetne dane (prvenstveno za pobornike "maksimalizma").

Quote:
U četiri knjige - 'Hrvatska povijest – Prapovijest i povijest VII – XV stoljeća, Povijest XVI – XX stoljeća, Povijest hrvatskih zemalja XX stoljeća, Povijest MCI – MMXI' – Mijo Pem je cjelovito zahvatio hrvatsku političku povijest, društvena zbivanja te bogatu i raznovrsnu kulturnu povijest hrvatskoga naroda.

Sve četiri knjige 'Hrvatska povijest – Prapovijest i povijest VII – XV stoljeća, Povijest XVI – XX stoljeća, Povijest hrvatskih zemalja XX stoljeća, Povijest MCI – MMXI' objavljene su u vlastitoj nakladi, a u njima autor obrađuje vrijeme seobe naroda i dolazak Hrvata, iranske etnogenetske korijene, prve dodire Hrvata s Rimskom crkvom.

Obrađene su i prve državne tvorbe – Karantanska, Posavska, Dalmatinska, Neretvanska i Crvena Hrvatska te ujedinjeno Hrvatsko kraljevtsvo. U knjizi 'Povijest XVI – XX stoljeća' preko hrvatskih povijesnih velikana autor obrađuje tragičnu stranu nacionalne povijesti od 15. stoljeća do danas.

Knjiga 'Povijest hrvatskih zemalja XX stoljeća' bavi se odnosom susjednih naroda prema Hrvatskoj. U četvrtoj piše o komunističkim zločinima, a objavljen je popis svetaca, hrvatskih velikana i mučenika s kratkim životopisima.
Publicist Mijo Pem rođen je 1927. godine u Dolu kod Krašića. Bio je sudionik Križnog puta, a nakon završena Ekonomskoga fakulteta bavio se pitanjima elektroprivrede u Hrvatskoj i BiH. (Hina)
svakako pogledajte i autorovu osobnu stranicu.
Dilecto Filio is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.06.2011., 11:31   #100
Quote:
Dilecto Filio kaže: Pogledaj post
za one koji ne znaju tko je mijo pem evo malo laganog štiva za vruće ljetne dane (prvenstveno za pobornike "maksimalizma").
Nisam nikad vidio te knjige u prodaji, knjiga.hr ih ne poznaje, a na internetu čitam ovo:

Quote:
Knjiga je nedavno (2008.) publicirana, ali bez velike pompe, „skrivečki“ od kamera Hrvatske televizije i Jutarnjeg lista, Interlibera i pompoznih tribina. Knjiga ima 591 stranicu, lijep tisak, i ilustrirana je s mnogobrojnim zemljovidima i fotografijama. Autor Mijo Pem je diplomirani ekonomist, u mirovini, ali ako može povijesni laik Slavko Goldstein objavljivat knjige o povijesti zašto ne i Mijo Pem. Žena mu je ne tako davno umrla pa čovjek ima vremena pisat.
http://crniblogkomunizma.blog.hr/200...-lopovska.html

Inače je ovaj link na "crnom blogu" na trenutke urnebesan.

Mogu li se te knjige uopće nabaviti? Jel ih netko čitao?
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 18:59.