Forum.hr

Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest i povijesne teme
Korisničko ime
Lozinka

Povijest i povijesne teme Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest... Podforum Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 31.08.2011., 19:35   #1
Novi233
Registrirani korisnik
 
Novi233 Avatar
 
Registracija: Jul 2010.
Postova: 4,217
Hrvatski povijesni brodovi

Mislim da tema nije postajala,pa započinjem nizom slika u linkovima,od manjih prema većima


Guc

Neretvanska lađa
Stotinama godina, sve do početka 1970-ih godina XX. stoljeća lađe su bile osnovno teretno prijevozno sredstvo u dolini Neretve, za razliku od trupica, koje su bile svojevrsno "osobno" prijevozno sredstvo.

Prema pučkom vjerovanju postanak i naziv lađe temelji na nazivu jednog njezinog dijela - kobilice, također tradicionalnom i autohtonom neretvenskom plovilu, koju puk naziva trupom ili trupicom. Produženjem dna trupe i dizanjem boka novim daskama, "mala" trupa prerasta u lađu.[1]

Takvim podrijetlom trupe vezuju se s pojmom copula, primitivnog čamca koji je bio poznat duž hrvatske obale. Prvi podatci o copulima u Neretvi pripadaju mletačkim izvorima iz XVII. stoljeća, i "Kronici fra Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662.-1686.)"
Prema tim i drugim podatcima, i po broju ljudi u jednom copulu, šestorica, trebalo bi zaključiti da se radi o većem čamcu, te da Mlečani neretvanske copule izjednačuju s barkama ili čamcima. U tom slučaju ime čopula ili čopul odnosi se na veći neretvanski čamac, dakle lađu.

Pred Drugi svjetski rat lađe su pojedinačno imale i svoja imena, bilo zemljopisna kao "Hrvatska", "Zagreb", "Kozjak", "Vis"; opća kao "Vila", "Vezir"; vlastita kao "Marita"; ili pridjevna kao "Nevridna", zbog toga što ih je pod vlastitim imenom trebalo prijaviti lučkom uredu koji bi im tada izdao i prijavni broj.


Condura croatica
To su najmanji ali i najubojitiji ratni brodovi u svjetskoj povijesti. Conduru Croaticu opisao je Bizantski car Konstantin Porfirogenet, zahvaljujući tim zapisima doznajemo da su Hrvati imali veliki broj [oko 80] tih brodova. Dužine su 7-8 m, građeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. Brodovi po svom obliku spadaju u uske brodove, te su se koristili kao brze veslarice, a u slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro i tada su se funkcije paralelnih gredica na dnu mijenjale i one su postale stabilizatori broda. Ti brodovi su napravljeni i vjerojatno su plovili u vrijeme hrvatskih narodnih vladara Krešimira IV. i Zvonimira. Prema jednom povijesnom napisu, u Krešimirovo vrijeme Hrvatska je imala 20.000 veslača na kondurama, a neki izvori govore da je kralj Tomislav imao samo u Ninu spremno 15.000 veslača na kondurama.

Gajeta falkuša-močiguzica

gajeta falkuša
Viški su ribari u potrazi za što većim i boljim ulovom uvijek bili više zainteresirani za otvoreno more i rubne otoke Palagružu i Svetac, pa su majstori brodograditelji nastojali načiniti gajetu koja bi mogla udovoljiti zahtjevima baš takve plovidbe. Tako je nastao autohtoni hrvatski brod gajeta ¨falkuša¨, a odlikuje se izvrsnim plovnim karakteristikama. ¨Falkuša¨ je posebna gajeta s jedrima i 5 vesala kojima se brodica pokreće za vrijeme bonace. Duga je 9 metara, široka 2,90 metara, a jarbol joj je visok koliko je duga, dakle 9 metara. Od drugih je brodova nisu razlikovale samo dimenzije, nego i materijal. ¨Falkuša¨ se gradila isključivo od borovine s otoka Sveca, a zna li se kako na tom eruptivnom otoku ima malo zemlje i kako ga vjetrovi i valovi nemilosrdno krote, jasno je da je bor koji opstane u takvim uvjetima drvo koje podnosi najpogibeljnije situacije. Za kobilicu se tesala hrastovina, a oplata falkuše je od ariša. ¨Falkuša¨ je imala i autentičnu opremu bez koje se nije isplovljavalo. Na palubi su se nalazile drvene bačve za soljenje ribe te posude za vodu i vino, a bilo je pletenih košara za ulovljenu ribu. Ribari su se prilikom lova koristili mrežom, kompasom i feralom (fenjerom), a falkušom se aktivno plovilo sve do polovine 20. stoljeća.

Dubrovački galijun
Galijun je najčuveniji dubrovački jedrenjak i zasigurno najbolje građeni brod svog vremena. "Na dubrovački način", odnosno "argosy", tako su taj brod nazivali Englezi i zapadni Europljani. Odlično konstruiran i čvrsto izgrađen bio je dobrih manevarskih sposobnosti i pogodan za duge plovidbe i kao trgovački brod (kako se
najčešće koristio) i kao naoružani ratni brod. Građen i korišten od XVI. do XVIII. stoljeća bitno je obilježio XVII. stoljeće - zlatni vijek Dubrovnika. Bio je temeljna jedinica dubrovačke trgovačke flote i osnova razgranate trgovine koja je Dubrovniku osigurala materijalni i duhovni procvat.


Dubrovačka karaka
Dubrovačka karaka (eng. argosy) je velik jedrenjak građen u Dubrovačkoj Republici od 15. stoljeća. Pripada među najveće brodove toga dana.

Karake su prevozile skupi teret. Imale su i naoružanje do 40 topova, za obranu od gusara. Dominikanski samostan u Dubrovniku čuva najvredniji uzorak dubrovačke karake iz 15. stoljeća. Posade su bile do 140 ljudi. Dubrovačka karaka imala je tri jarbola, od kojih je srednji najviši. On ima dva križna jedra. Jarbol na pramcu ima križno jedro, a na krmi latinsko jedro. Jedra su bila teška i podizala su se uz pomoć ručnog vitla. Krma je visoka, što je karakteristika prekooceanskih brodova. U središnjem prostoru karake, bio je strop sa slikama tadašnjih slikarskih majstora. Na nekim su postojale kovačke i stolarske radionice, zdenac s vodom i vrtom, čak i nastambe za svinje, kokoši i kuniće. Karaka je krajem 16. stoljeća poboljšana, pa je mogla prevesti i do 1000 vojnika i 900 tona tereta. Dubrovčani su u gradnji karaka bili vrlo strpljivi i vrhunski majstori, koristili su najkvalitetnije drvo. Karakama su putovali i do Velike Britanije i SAD-a. Hrvatska narodna banka i Hrvatski novčarski zavod izradili su srebrni kovani novac s motivom dubrovačke karake [1]. U djelima Williama Shakespearea, "Mletački trgovac" i "Ukroćena goropadnica" spominje se riječ "argosy" koja znači dubrovačka karaka.


Omiška strijela


Omiški gusari su koristili brodove na vesla , omiške strijele, odličnih karakteristika. Jedna od najvažnijih karakteristika omiških strijela je bila plitki gaz koji im je omogućavao brzu pokretljivost a isto tako i učinkovito povlačenje u korito rijeke Cetine, u slučaju opasnosti. Omiški su gusari sagradili podvodni zid u koritu rijeke Cetine na samom ulazu u more, koji je bio neobično važan. Taj podvodni zid (Mostina) se nije vidio glede je bio pod vodom, a imao je samo jedan otvor koji je bio prilagođen omiškim brodovima i koji se mogao zatvoriti lancima, tako da bi se neprijateljski brodovi tu nasukali ako bi ih pokušali slijediti.
Evo ako sam što propustio slobodno me ispravite,ne poznam baš brodove u Istri pa ako ima koji istran da pridonese

Zadnje uređivanje žalac_1 : 01.09.2011. at 15:09.
Novi233 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 06:48   #2
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
pasara, leut? A starohrvatski jedrenjak sagena?
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 08:37   #3
Novi233
Registrirani korisnik
 
Novi233 Avatar
 
Registracija: Jul 2010.
Postova: 4,217
Edit:
U prvom postu tekst pod "Bracera" odnosi se na Gajetu falkušu,molio bi moda (ako može) da mi to ispravi...



Quote:
pasara, leut? A starohrvatski jedrenjak sagena?
Ne mogu naći njihove slike (ni išta slično) pa ako možeš molim te da doprineseš,hito bi orginalne slike tj slike koje prikazuju orginalni leut a ne novovijeke prerađevine.
Novi233 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 08:44   #4
Novi233
Registrirani korisnik
 
Novi233 Avatar
 
Registracija: Jul 2010.
Postova: 4,217
Bracera-nova saznanja

Dalmatinska bracera-jedan jarbol

Istarska bracera-dva jarbola

Dakle Braceru dijelimo na dalamtinsku i istarsku .Razlika je , u tome što dalmatinska ima jedan jarbol,dok istarska ima dva jarbola.
Nedavno je supetar kupio braceru s dva jarbola koju "prodaje" pod svoju,istine radi treba reći da bi je je bilo ljepše vidjeti pod zidinama Novigrada
Ali kako ssmo mi svi hrvati neka im bude
Novi233 is offline  
Odgovori s citatom
Advertisement
 
Advertisement
Sponsored links

Old 01.09.2011., 09:07   #5
Novi233
Registrirani korisnik
 
Novi233 Avatar
 
Registracija: Jul 2010.
Postova: 4,217
Sad bi molio pomoć oko terminologije,dakle piše ovako
-Nava,dubrovački brodovi za dugu plovidbu ,jel to različito od galijuna,jer za galijun piše da je to gusarski brod
-Karaka-znamo što je
-Karakun -veća karaka
--------------------------------------------------------------------------
Srednjovjekovni krčki jedrenjak
trojarbolni trgovački brod o kojem postoje povijesni dokumenti

Trabakul
Trabakul je naziv za tradicionalni jedrenjak na istočnoj obali Jadrana s dva jarbola. Za razliku od peliga, oba dva jarbola imaju oglavno jedro.


Pelig
Pelig je naziv za tradicionalni jedrenjak na istočnoj obali Jadrana s dva jarbola. Na pramčanom jarbolu je razapeto oglavno jedro, a na krmenom sošno.
Novi233 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 09:14   #6
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
Sagena
Nažalost o sageni se malo zna. Našao sam samo članak iz Slobodne http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20041126/mozaik04.asp:

Opis sagene nije nigdje sačuvan, ali budući se pretpostavlja da je po svom obliku negdje na sredini između trgovačkog i ratnog broda (navis rotunda - okrugli trgovački brod; navis longa - dugi ratni brod), drži se da je bila duga do 20 m, široka 4 m, a gazila 1 m. Imala je 15 pari vesala u jednom redu (monorema - jednoveslarka), 1 ili 2 jarbola na kojima je razapinjala križna ili latinska jedra; kormilarilo se veslima na krmi. Na Jadranu, moru čestih ljetnih tišina, vesla su se više koristila nego jedra. U funkciji ratnog broda sagene su opremane privremenim kaštelima s kruništem na pramcu i na krmi, kao i većina brodova toga doba kada su na njima vršene preinake za ratne potrebe.
Sagena se u grčkim izvorima uvijek vezuje za ribarsku mrežu (sageneyo - ribariti velikom mrežom; sagene - velika mreža). Vjerojatno se sagena najprije okušala u ribarstvu, prije nego što je postala ubojito gusarsko "oružje" - kao "strijela".


Postoji crtež broda u Sv. Jurju na Krku (Vrbuška kod Vrbnika) i ne bi bilo čudno da je to ustvari prikaz sagene - spominje se u ovom članku http://www.burzanautike.com/povijest...atska-korablja, ima i taj crtež.

A tu je nečiji model sagene http://www.aukcije.hr/item.php?id=1563066
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon

Zadnje uređivanje Liburn : 01.09.2011. at 09:30.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 09:20   #7
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
Quote:
Novi233 kaže: Pogledaj post
hito bi orginalne slike tj slike koje prikazuju orginalni leut a ne novovijeke prerađevine.
Pazi, leut ti se nije ni promjenio bitno. Prerađevina je ako mu je netko nasadio kabinu i uvalio makinu. Inače leut je leut i ima ih još puno "neprerađenih". To je pomalo troma barka na vesla, s malim jarbolićem za latinsko jedro, naših težaka za prijenos tereta, kad se recimo ide u grad trgovati ribom ili voćem povrćem ili obrađivati zemlju na drugom škojiću ili otoku. Ili za bacit i izvuć mrižu.

http://www.google.hr/imgres?imgurl=h...QEwCA&dur=4641

Dobar je ovaj prikaz leuta. Baš onakav starinski leut, crtač je čak i nacrtao puno dno bačvi koje se transportiraju.

Inače porijeklo leuta je navodno liburnski lembus. Lembusi su bili mali teretni ili ribarski brodovi, ali nije jasno da li je to naziv za kategoriju ili konkretni tip. Na osnovu čega se puvezuju leut i lembus, nije mi jasno, osim eventualno imenom. Po funkciji odgovaraju.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon

Zadnje uređivanje Liburn : 01.09.2011. at 09:58.
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 10:26   #8
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
Quote:
Novi233 kaže: Pogledaj post
Sad bi molio pomoć oko terminologije,dakle piše ovako
-Nava,dubrovački brodovi za dugu plovidbu ,jel to različito od galijuna,jer za galijun piše da je to gusarski brod
-Karaka-znamo što je
-Karakun -veća karaka
Pa galijun je u principu velika masivna galija i javlja se u kasnom Srednjem vijeku, mislim da je prvo prisutna u bizantskoj floti (galleon).
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 11:55   #9
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
Tu ima zanimljivih podataka i sličica http://www.hrvatski-brodari.com/drve...20u%20drvu.pdf
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 12:53   #10
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
Quote:
Novi233 kaže: Pogledaj post
Sad bi molio pomoć oko terminologije,dakle piše ovako
-Nava,dubrovački brodovi za dugu plovidbu ,jel to različito od galijuna,jer za galijun piše da je to gusarski brod
-Karaka-znamo što je
-Karakun -veća karaka
Mislim da se tu malo brlja s terminologijom pa različiti tekstovi različitim imenima nazivaju iste stvari. Nava ili Navis je "brod" u značenju a trgovački brod u korištenju, a dubrovačke nave su ustvari karake.

Kod galije i galijuna se dešava nešto drugo, pogon im je izrazito na vesla, jedra su samo pomoćna pa zbog ogromne posade nisu pogodni za prijevoz tereta, ali jesu za ratovanje. Zato netko galijun i naziva "gusarskim brodom", što samo po sebi nema veze s ničim jer je gusarski brod onaj koji koriste gusari, bilo koji, a pošto se zalijeću na trgovačke brodove, normalno da će to radit na vesla a ne na jedra jer ponekad je i bonaca...
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 12:59   #11
Novi233
Registrirani korisnik
 
Novi233 Avatar
 
Registracija: Jul 2010.
Postova: 4,217
E Liburn čuo sam nešto na emisiji More da se u Lošinju radi replika nekog drvenog broda,znaš li ti možda nešto više?
Novi233 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 13:02   #12
Novi233
Registrirani korisnik
 
Novi233 Avatar
 
Registracija: Jul 2010.
Postova: 4,217
Uskočki brod
Novi233 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 13:16   #13
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
Quote:
Novi233 kaže: Pogledaj post
E Liburn čuo sam nešto na emisiji More da se u Lošinju radi replika nekog drvenog broda,znaš li ti možda nešto više?
Ne znam, ali drago mi je čut. Da je mene pitat svako misto bi imalo neku repliku.
Ali znam da su Lošinjani imali najveće jedrenjake (bark, brik-škuner, nava) na Jadranu u 18. i 19. st. sa po 3 velika jarbola i gomilom jedara http://www.tz-malilosinj.hr/ListItem.aspx?id=1405. To je period kad se jedrenjaci povećavaju do ekstrema da bi konkurirali parobrodima, ali na kraju nažalost gube bitku i nestaju. Ovo lito je kod nas bio jedan od rijetkih preživjelih tih monstruma jedrenjaka, doslovno najveći preživjeli u svijetu, sa 4 jarbola - "Sea Cloud" američkog vlasnika ako se ne varam, izglancan do visokog sjaja, sa svakim konopom na palubi složenim u milimetar prema pravilima, nema tu zahebancije, evo ga http://www.jutarnji.hr/najveci-i-naj...-zadar/891978/.
Bilo bi lipo ako Lošinjani rade neki od tih svojih velikih...
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 13:32   #14
Novi233
Registrirani korisnik
 
Novi233 Avatar
 
Registracija: Jul 2010.
Postova: 4,217
Ma nije to veliko,dosta je dugačko i ima dva jarbola koliko mi se čini...
Bilo bi fora kada bi netko napravio repliku fregata koje su rađene u Kraljevici...
Novi233 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 13:38   #15
Novi233
Registrirani korisnik
 
Novi233 Avatar
 
Registracija: Jul 2010.
Postova: 4,217
Dodahjem i brod Uragan koji već par godina obnovljen trune nedostupan građanima...
Novi233 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 13:41   #16
Liburn
Registrirani korisnik
 
Registracija: Aug 2009.
Lokacija: ispri gradel iza pota
Postova: 3,196
Quote:
Novi233 kaže: Pogledaj post
Ma nije to veliko,dosta je dugačko i ima dva jarbola koliko mi se čini...
Možda neki stariji...

Samo jedna zanimljivost - taj Sea Cloud što san ga spomenija prije, jedra su mu klasična - križna - to znači da se mornari moraju penjati po jarbolima i križevima kad se spuštaju jedra. Ili kad se podignu pa ih treba svezat. Kod križnih jedara to je nemoguće s palube. Zamisli kako izgleda priprema za jedrenje na tom čudu, 30-ak ljudi se pentra po jarbolima. Ludilo... ka u gusarskim filmovima...
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Liburn is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 14:09   #17
Novi233
Registrirani korisnik
 
Novi233 Avatar
 
Registracija: Jul 2010.
Postova: 4,217
Mislim da bi bilo fora da se u onom skladištu exportdrva što se misli rušiti uredi muzej hrvatske brodogradnje i da su u hali izlože brodvi kao ovaj,tj koji ne mogu ploviti a da se mrrtvi kanal napuni replikama
Novi233 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 14:11   #18
Novi233
Registrirani korisnik
 
Novi233 Avatar
 
Registracija: Jul 2010.
Postova: 4,217
Quote:
Liburn kaže: Pogledaj post
Možda neki stariji...

Samo jedna zanimljivost - taj Sea Cloud što san ga spomenija prije, jedra su mu klasična - križna - to znači da se mornari moraju penjati po jarbolima i križevima kad se spuštaju jedra. Ili kad se podignu pa ih treba svezat. Kod križnih jedara to je nemoguće s palube. Zamisli kako izgleda priprema za jedrenje na tom čudu, 30-ak ljudi se pentra po jarbolima. Ludilo... ka u gusarskim filmovima...
A ja ti se baš ne kužim u to previše,meni je fora zbog doživljaja i oblika broda,ja ti se rastopim na sliku ne upuštam se previše u analiziranje viđenog
Novi233 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 21:53   #19
Michael Collins
:)
 
Michael Collins Avatar
 
Registracija: Dec 2006.
Lokacija: Springfield, Slavonia
Postova: 53,920
Quote:
Novi233 kaže: Pogledaj post
Jel imaju u Senju neke replike ili nekakav muzej o tome?

Ili u bilo kojem gradu?
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.09.2011., 22:00   #20
Dilecto Filio
Vrlo ozbiljan forumaš
 
Registracija: Jul 2009.
Postova: 2,044
http://www.amzd.hr/images/stories/muzej_nin/slika16.jpg

lijevo je rekonstrukcija, a desno pronađeni ostaci.

Quote:
Godine 1966. na ulazu u ninsku luku slučajno su pronađeni ostaci dvaju brodova, koji su 1974. god. izvađeni i preneseni u Zadar gdje je započela njihova desalanizacija, konzervacija i restauracija. Datirano je da su brodovi plovili krajem 11. st. i početkom 12. st.
eh da, jest da nije riječ o hrvatskom brodu, no ako se nađete u biogradu na moru svakako navratite u muzej jer tamo...

Quote:
Najviše interesa kod posjetitelja plijeni Kulturno povijesna zbirka «TERET POTOPLJENOG BRODA IZ XVI. ST.» jedinstvena zbirka na Jadranu. U njoj se čuva preko 10 000 predmeta izvađenih iz potonulog mletačkog broda u 16. stoljeću.
Dilecto Filio is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Pravila postanja
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smajlići su On
[IMG] kôd je Off
HTML kôd je Off





Sva vremena su GMT +1. Trenutno vrijeme je: 16:59.



Powered by vBulletin Version 3.8.4 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2014, Jelsoft Enterprises Ltd.
Site content ©1999-2009 Forum.hr
Ad Management by RedTyger