Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 17.09.2011., 07:13   #41
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post

A zakaj je zagrebački a ne zagrepski?
Postojalo je i zagrepski, ta se riječ bilježi od 15. st.

Govorilo se i Zagrebac. Iveković je napisao da u djetinjstvu nikada nije čuo da se kaže Zagrepčanin, nego uvijek Zagrebac/Zagrebec i Zagrepka. - Sufiks -čanin postao je prodoran u 19. st. Nekada je bilo Đakovac, Bjelovarac, Ljubljanac ..., a danas je Đakovčanin, Bjelovarčanin, Ljubljančanin.

Isto je i sa zagrebački. Pridjev je vjerojatno izveden od imenice Zagrebac: Zagrebac+ski. No, kako se danas ne govori Zagrebac, tvorba se tumači prema sadašnjem fondu riječi: zagrebački - nastalo od Zagreb + -ački.

Kaže se vjerojatno jer se danas ne može znati kako je pridjev nastao. Možda je odmah izveden sufiksom -ački od Zagreb.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2011., 09:12   #42
U Babića i društva od '71. stoji Bjelovarac.
__________________
Nosim sve stijene, a nisam magarac.
Hekatonhir is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2011., 09:44   #43
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Govorilo se i Zagrebac. Iveković je napisao da u djetinjstvu nikada nije čuo da se kaže Zagrepčanin, nego uvijek Zagrebac/Zagrebec i Zagrepka. - Sufiks -čanin postao je prodoran u 19. st. Nekada je bilo Đakovac, Bjelovarac, Ljubljanac ..., a danas je Đakovčanin, Bjelovarčanin, Ljubljančanin.
Koliko znam, tog -anin/-ani uopće nema u kajkavskom...

Ti posvojni pridjevi su vrlo nepravilni. Praktično ih treba zapamtiti napamet.

Pravilo bi bilo da se -ski stapa s -k, -g, -h i daje -čki, -ški, -ški, dakle nekad je bio sufiks -ьski.

Krk - krčki (krčьski)
Pag - paški (pažьski)

I naravno asimilacije:

Beč - bečki

No kako protumačiti:

pošta - poštanski
Dalmacija - dalmatinski
Krajina - krajiški
Dubrovnik - dubrovački
Vis - viški

Također, jer koji inače nestaje dolazi u "jaki" položaj (bar mi tako izgleda):

Istra - istarski
Bosna - bosanski

Dakle, posvojni pridjevi su "skamenjeni", njihova derivacija nije u sadašnjem jeziku percipirana kao regularni proces. Za one koji pokušavaju naučiti hrvatski - kaos.
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2011., 11:47   #44
Quote:
Hekatonhir kaže: Pogledaj post

U Babića i društva od '71. stoji Bjelovarac.
U Babićevoj "Tvorbi riječi ..." (2002.) stoji da se umjesto takvih etnika sve više upotrebljavaju etnici na -čanin. Za trideset godina proučio je materiju i promijenio mišljenje.

Uostalom, Bjelovarca su prepisali iz Novosadskog pravopisa. Poznato je da je Hrv. pravopis iz 1971. gotovo prepisani novosadski, a da je važniji bio naslov s "hrvatski" nego sadržaj.

Zanimljivo je da se u Šonjinu rječniku daje lagana prednost etnicima na -ac, a u Anićevu na -čanin.

Nije standardni jezik konzistentna cjelina.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2011., 12:02   #45
Hm, ja sam uspoređivanjem BFM-a i Ciprina pravopisa zaključio da su Cipra i njegovi mladci izvor - primjeri su isti, gdjegdje tek okljaštreni, sintaksa je ista, načela vrlo, vrlo slična.
__________________
Nosim sve stijene, a nisam magarac.
Hekatonhir is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2011., 12:30   #46
Quote:
Hekatonhir kaže: Pogledaj post

Hm, ja sam uspoređivanjem BFM-a i Ciprina pravopisa zaključio da su Cipra i njegovi mladci izvor - primjeri su isti, gdjegdje tek okljaštreni, sintaksa je ista, načela vrlo, vrlo slična.
Cipra i Klaić bili su izvor i putokaz i Novosadskom pravopisu, po ulaženju u detalje, po mnogim primjerima ... Boranićev je pravopis prema Cipri i Klaiću oskudna knjižica.

Oni su postigli da se nakon njih pišu solidniji pravopisi.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2011., 15:11   #47



Još da dodam. Bratoljub Klaić, suautor Hrvatskog pravopisa iz 1944. i njegova rječnika napisao je rječnik za Novosadski pravopis 1960.

Pravopisci su se međusobno bolje slagali nego političari.

Ne bi trebalo omalovažavati Novosadski/Dvomatični pravopis (1960.), a ni Hrvatski pravopis iz 1944. To su odlične stručne knjige, čak nisu ni posve zastarjele.

Nezgodna su samo njihova simbolična značenja. Oba su simboli svojih "čudnih" vremena.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2011., 04:04   #48
Zašto u Arabiji žive Arapi?
Mallicz is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2011., 09:58   #49
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Još da dodam. Bratoljub Klaić, suautor Hrvatskog pravopisa iz 1944. i njegova rječnika napisao je rječnik za Novosadski pravopis 1960.
Netko zloban bi to mogao tumačiti i tako da su neki ljudi okretali u smjeru državne blagajne, kako je ona mijenjala ruke...

Bilo bi interesantno usporediti tekstove jezikoslovaca prije 1989. i poslije.
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2011., 11:48   #50
Quote:
Mallicz kaže: Pogledaj post

Zašto u Arabiji žive Arapi?
To su srodni suglasnici: bilabijali /p/, /b/, razlika je u zvučnosti. Srodni se glasovi često zamjenjuju, zvučni se desonoriziraju i obratno.

U narodnim se govorima ponekad čuje grop umjesto grob (sjev. Dalmacija), pok umjesto bog (neki kajkavci) i sl.

Što se Arapa tiče, kod nas u organskim govorima prevladava /p/: Arapin, poarapiti se, Arap-aga, Arapović, arapača (= sablja), arapuša (= crnomanjasta žena).

Kod nas se govorilo i Arapija (= mnoštvo Arapa), a /b/ u Arabiji stiglo nam je iz zapadnoeurop. jezika: Arabia - latinski, Arabien - njemački.

Zadnje uređivanje Shain : 29.09.2011. at 11:55.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2011., 12:24   #51
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post
Što se Arapa tiče, kod nas u organskim govorima prevladava /p/: Arapin, poarapiti se, Arap-aga, Arapović, arapača (= sablja), arapuša (= crnomanjasta žena).
Što je mislim utjecaj turskog, jer se u njemu kao u njemačkom i kajkavskom oslabljuju krajnji suglasnici:

arap. kitab -> tur. kitap

arap. ʿarab -> tur. araplar "arapi" (-lar je naravno nastavak za množinu...)

Dakle, Arap je posuđeno iz turskog, a Arabija iz nekog zapadnog jezika.
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2011., 12:51   #52
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post

Dakle, Arap je posuđeno iz turskog, a Arabija iz nekog zapadnog jezika.
Misliš Arapin?
Eurifesa is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2011., 12:55   #53
Quote:
Eurifesa kaže: Pogledaj post
Misliš Arapin?
Točno, taj korijen (arap-in, arap-i)
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.09.2011., 22:32   #54
Zašto se govori i piše "sa mnom"?
__________________
život je paradižot
zamantana is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.09.2011., 22:35   #55
Zato što je posrijedi jednosložna riječ. Uz njih ide sa, radi lakšeg izgovora, i naglasak tu prelazi na prijedlog.
__________________
Nosim sve stijene, a nisam magarac.
Hekatonhir is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.10.2011., 00:29   #56
Quote:
Hekatonhir kaže: Pogledaj post
Zato što je posrijedi jednosložna riječ. Uz njih ide sa, radi lakšeg izgovora, i naglasak tu prelazi na prijedlog.
Ipak tu ima još nešto

Nije sa tim nego s tim
Nije sa njom nego s njom
...

Čak ni mn- nije karakterističan, jer imamo s mnogo...

Nego, jedno pitanje za tebe: zašto je u hrvatskom prijedlog raz nestao i očuvan je samo kao prefiks glagola? On je otprilike odgovarao engleskom "apart", što nije baš neko egzotično značenje...
__________________
Nisam lingvist! • daj Pravu šapuMa sigurno!
Daniel.N is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.10.2011., 07:48   #57
Quote:
zamantana kaže: Pogledaj post

Zašto se govori i piše "sa mnom"?
Ispravno je sa mnom, ali s njom. To je kao sabor i zbor.

Nekada je na mjestu "a" bio tvrdi poluglas. U prvom se slučaju vokalizirao, a u drugom izgubio.

Jezik nije idealno logičan.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.10.2011., 13:50   #58
Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post
Nego, jedno pitanje za tebe: zašto je u hrvatskom prijedlog raz nestao i očuvan je samo kao prefiks glagola? On je otprilike odgovarao engleskom "apart", što nije baš neko egzotično značenje...
Imaš ga i u tvorbi pridjeva (razni) i priloga (razno; a i to je pridjev u pod razno) te imenica (raskorak). Nisu dakle samo glagoli posrijedi.

A zašto je nestao? Raz je i imenica - u Skoka: raž(i) (imaš je u porazu, u razmaku i razmaknici...) i prijedlog, ali s više značenja (bez, radi, poradi, za; osim) pa je kraj tolike polisemije i homonimije vjerojatno istisnut jezičnom ekonomijom.
__________________
Nosim sve stijene, a nisam magarac.
Hekatonhir is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.10.2011., 13:12   #59
pošta - poštanski

Quote:
Daniel.N kaže: Pogledaj post

Ti su posvojni pridjevi vrlo nepravilni. Praktično ih treba zapamtiti napamet. Kako protumačiti:

- pošta - poštanski
- Dalmacija - dalmatinski
- Krajina - krajiški
- Dubrovnik - dubrovački
- Vis - viški.

Svaki od njih ima svoju priču. Evo o pošta - poštanski.

Nastavak -anski u načelu se izbjegava kada je u vezi sa stranim infiksom -an- (latinski -anus, engl. -an). Zato se u novije vrijeme govori belgijski, a ne belgijanski (usporedi: američki, afrički, meksički - amerikanski, afrikanski, meksikanski i sl.).

Ako je -anski izveden prema etniku ili etnoidu na -anin, prihvaća se: fočanski prema Fočanin, pločanski prema Pločanin, građanski prema građanin, ciganski prema Ciganin ...

Treći je slučaj kad se nastavak -anski uzima zbog glasovnih razloga, jer nije moguće uzeti -ski: neretvanski a ne *neretvski, burzanski a ne *burzski, poštanski a ne *poštski.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.06.2012., 11:19   #60
Quote:
Mallicz kaže: Pogledaj post
Zašto je npr. "koji/koji", a npr. "moj/moji" (jednina/množina)? Etimološkom usporedbom ispada bi trebalo biti koj/koji (kojь - mojь), opreka koja postoji u izgovoru.
Ispričavam se što podižem temu, ali mislim da imam prihvatljiv odgovor. Mislim da nitko nije ponudio još takvo rješenje, letimično sam doduše pregledao temu.

Anaforiče zamjenice u stsl *jь, *ja, *je. Ti oblici kako takvi nisu zabilježeni u tekstovima, ali su sudjelovali u stvaranju nekih drugih oblika.

*jь je imao i oblik i - *jь = i

pa da vidimo kojь > koi > (radi premošćivanja hijata koji baš i nije svojstven hrvatskom, jer se pitalo za hrvatski, osim na granici prefiksa i lek. morfema, umeće se j) > koji.

Tako da se ta dva upitna oblika samo formalno poklapaju. Kaj vi velite na sve to skup?
Andrijasevic is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 19:49.