Natrag   Forum.hr > Društvo > Politika > Politička scena

Politička scena Stranke i osobe na političkoj sceni RH

Pogledaj rezultate ankete: Anketama ... najviše vjerujem
Ipsos Pulsa 51 56.04%
Promocije Puls 10 10.99%
Mediane 0 0%
2x1 komunikacije 30 32.97%
Glasovatelji: 91. Ne možete glasovati u ovoj anketi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 08.08.2017., 18:41   #9601
Quote:
DJTcro kaže: Pogledaj post
Narod zna da Vlada nije zaslužna za smanjivanje nezaposlenosti niti za veće plaće.

Ova Vlada nije stvorila radna mjesta.
Da da...bice narod misli kao pola foruma da je za sve zasluzan Zoran Milanovic!!


Ali ja znam da je i opozicija svjesna svega ..znas li kako?.
Svaki puta kada se objave nekakvi pozitivni podaci, svi oni silni istinoljubivi portali i mediji se pocnu nadmetati tko ce napisati vecu glupost i pokusati relativizirati brojeve.
Ne pada im napamet pokusati dokazati da pozitivne brojke nisu rezultat rada vlade, vec pokusavaju relativizirati sam uspjeh.
__________________
Uostalom...smatram da ZAMP treba pohapsiti.

Zadnje uređivanje u prolazu : 08.08.2017. at 18:52.
u prolazu is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.08.2017., 23:31   #9602
Quote:
u prolazu kaže: Pogledaj post
Da da...bice narod misli kao pola foruma da je za sve zasluzan Zoran Milanovic!!


Ali ja znam da je i opozicija svjesna svega ..znas li kako?.
Svaki puta kada se objave nekakvi pozitivni podaci, svi oni silni istinoljubivi portali i mediji se pocnu nadmetati tko ce napisati vecu glupost i pokusati relativizirati brojeve.
Ne pada im napamet pokusati dokazati da pozitivne brojke nisu rezultat rada vlade, vec pokusavaju relativizirati sam uspjeh.
Je, za sve dobre stvari su zaslužni ovi današnji, a za sve loše Milanović i SDP.

Evo čestitam ovoj Vladi što je "odgodila" uvođenje poreza na nekretnine. To je velik uspjeh i govori mnogo o reformskom potencijalu vjerodostojne Vlade.
DJTcro is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.09.2017., 19:02   #9603
Je li nakon onaj jedan kratak period kad je ORaH u anketama pretekao SDP bio jedini slučaj da po anketama dvije vodeće stranke nisu HDZ i SDP?
Također, ako je tko ovdje upoznat s anketama iz vremena 90-ih, da li su tih godina na prva dva mjesta ikad bile stranke koje nisu HDZ, SDP, HSS ili HSLS? Mada mi se čini da sam od nekih ljudi čuo da tih godina baš i nije bilo anketa...
The Great Duck is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.09.2017., 19:09   #9604
Quote:
The Great Duck kaže: Pogledaj post
Je li nakon onaj jedan kratak period kad je ORaH u anketama pretekao SDP bio jedini slučaj da po anketama dvije vodeće stranke nisu HDZ i SDP?
Također, ako je tko ovdje upoznat s anketama iz vremena 90-ih, da li su tih godina na prva dva mjesta ikad bile stranke koje nisu HDZ, SDP, HSS ili HSLS? Mada mi se čini da sam od nekih ljudi čuo da tih godina baš i nije bilo anketa...
bilo je anketa od 1993-99 u Globusu svaka dva broja mislim,HDZ je uvjek bio na 35-42% ,HSLS na 14-19% mislim Savkini HNS oko 7-8% i SDP je nekada bio na 5-6% pa skočio tamo 1998 na 20%
kakma is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.09.2017., 19:42   #9605
Quote:
kakma kaže: Pogledaj post
bilo je anketa od 1993-99 u Globusu svaka dva broja mislim,HDZ je uvjek bio na 35-42% ,HSLS na 14-19% mislim Savkini HNS oko 7-8% i SDP je nekada bio na 5-6% pa skočio tamo 1998 na 20%
HSLS je (u drugoj polovici devedesetih) postupno izgubio glasače koji su prešli SDP-u (koji se tada postupno dokazivao kao jedina stvarna alternativa HDZ-u). I ja sam jedan od njih. Poslije se pokazalo da je i HSLS bio nevjerojatna nakupina potpuno nespojivih ljudi i da je u njemu bilo nemali broj ljudi koji su slobodno mogli biti članovi HDZ-a ili čak i HSP-a.

A HDZ će imati 30% glasova i nakon nuklearne kataklizme ...
__________________
Ignore lista: 7nationarmy, bogdanić, Bunga Bungalow, casio, international, IscoAlarcon, Pene79trator, quadzilla, nasmijanonebo, - Sizif -, pinzgauer, Martian7
stagediver is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2017., 12:22   #9606
Exclamation Istraživanja javnoga mnijenja od prosinca 1989. do travnja 1990.

Quote:
The Great Duck kaže: Pogledaj post
Također, ako je tko ovdje upoznat s anketama iz vremena 90-ih, da li su tih godina na prva dva mjesta ikad bile stranke koje nisu HDZ, SDP, HSS ili HSLS? Mada mi se čini da sam od nekih ljudi čuo da tih godina baš i nije bilo anketa...
Bilo je anketa više nego danas, objavljivanih u raznim medijima. Neke od njih su bile napravljene sumnjivim metodologijama, neki put i očito namještene. Ipsos Puls je počeo djelovati još 1993, ostali su nestali sa scene, a Promocija Plus djeluje otprilike od početka 2000-ih.

Prve ankete su pravljenje još krajem 1989.. Evo, može vam biti zanimljivo: kopipejstam svoje bilješke o onim anketama, koje su bile objavljivane prije prvih slobodnih izbora!



Neke ankete obavljane su od kraja 1989. Jedno istraživanje javnog mnjenja čiji je rezultat objavljen u "Startu", 23.12.1989. Počelo je kao simulacija bez podloge u stvarnoj situaciji, a završilo u danima "ubrzane Povijesti" nakon odluke SKH o slobodnim izborima. Naime, započelo je 7, a završilo 13. prosinca.
Rezultati su bili mnogo drugačiji od rezultata izbora četiri mjeseca kasnije.
SKH 20,20 %
Zeleni 16,75 (!!)
HKDS 13,55
UJDI 10,59
HDZ 8,37 (!!)
HDS 7,14
SDSH 6,90
HSLS 5,67
SSRNH 4,19
HSS 4,19

Zanimljivo je, da se u prikazima ispitivanja javnog mnjenja čak dva puta pojavio isti naslov: "Zeleni ispred crvenih", naime u "Danasu" 26.12.89. i u "Slobodnoj Dalmaciji" 7.01.1990. U anketi u Splitu, Zelena akcija dobila je čak 22,4% i po tome bila na prvom mjestu, na drugom je mjestu bio SKH sa 13,3% itd. ("nijedna" ili "bez odgovora" 21,5%).

17. ožujka 1990,
"Večernji list" objavljuje rezultate svoje druge ankete. Čak 42,3% odgovara "ne znam". Sada su već rezultati nešto bliži onime što se na izborima dogodilo: SKH-SDP dobiva 18,5%, HDZ 15,7%, stranke koje su tada već osnovale Koaliciju narodnog sporazuma (HSLS, SDSH, HKDS, HDS, HSS i HMP) 13,7%, te Savez zelenih Hrvatske (koji se našao na upitniku pogrešno) 5,8% (Već je bila formirana Evropska zelena lista, još je samo RUSED dobio 0,2%) Ostali posve marginalni.

Na "Večernjakovoj" anketi u veljači, Zeleni su još dobivali čitavih 13%!

Nekoliko dana ranije, i "Vjesnik" je obavio rezultate jednog ispitivanje javnog mnjanja, koje je vršio Institut za društvena istraživanja. Po njemu, uz 39% onih koji odgovaraju "Ne znam", "bez odgovora" ili "neću izaći na izbore", SKH-SDP dobiva 27%, Hrvatski blok 17%, KNS 13% i Zeleni 3%.

Ja sam međutim napisao na dijagramu "falsifikat"!, ne sjećam se više, ali vjerojatno sam nešto čuo u to doba o namještanju rezultata u korist komunista.

"Večernji list" je očito bio pošteniji. Njihova treća anketa, čiji su rezultati objavljeni 14. travnja, bila je bliža rezultatima izbora (uzevši u obzir da se mnogi očito nisu usuđivali izjasniti da su za nacionaliste). Uz 20,3% odgovora "ne znam", Hrvatski demokratski blok dobiva 29,4% (od toga sam HDZ 28,6; ostalo je HS, HSP i HSS - koji se u međuvremenu već stigao rascjepiti, jedan dio prišao je Koaliciji, pa je u prikazu rezultata ankete njegovih 1% glasova podjeljeno). "Lijevi blok" dobiva 27,5%, KNS 15,0% i Evropska zelena lista 2,6%. (Zanimljivo je, u Zajednici općina Zagreb EZL je dobila tek 1,5%, međutim na izborima su njeni kandidati dobili u prosjeku oko 4,5%).
__________________
Apeliram glede javnog istupanja, pa makar i pod nickom na Netu: Ispeci, pa reci! Triput mjeri, jednom sjeci!
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2017., 13:13   #9607
Exclamation Ankete i izbori 1990-ih

U razdoblju od 1990. do jeseni 1998., na svim izborima i u svim anketama bilo je neupitno da je HDZ prvi s oko 40-45% glasova, a borba se vodila za drugo mjesto.

U tome je 1991.-1992. prednjačio HNS, ali im je popularnost opadala tijekom 1992, tako da je na izborima za tadašnji Zastupnički dom Sabora u kolovozu 1992. HSLS bio uvjerljivo drugi. To se ponovilo na izborima za tadašnji Županijski dom u veljači 1993..

Krajem listopada 1991, u anketi "Globusa", usred rata dakle, HDZ je pao ispod 40%, HNS je bio na 35%, treći SDP sa 15%, HSLS na samo 4,2%. U jednoj anketi u svibnju 1992. HDZ je bio na samo 23,8%, HNS na 20,7% a HSLS na 18%. U anketama za predsjedničke izbore, Tuđman je bio na samo 26,6%, Budiša 21,4% a Dapčević-Kučar na 17,8%. U dodatnom pitanju, kako biste glasali u drugom krugu, po rezultatima je Tuđman gubio od oboje!

Ipak, nakon što su stvarno raspisani izbori. parlamentarni i predsjednički, i zahuktala se HDZ-ova mašinerija, ankete su pokazivale znatnu prednost HDZ-a i Tuđmana.

Polovinom 1993., u doba neuspjeha i razočaranja u Hrvatskoj i mučnog rata u BiH, HDZ opada a HSLS je na vrhuncu i u nekim anketama je na prvom mjestu. Npr. u anketi koju je "Globus" objavio 4. lipnja 1993, HSLS je dobio 34,0% a HDZ samo 25,9%. Slijedili su HSS sa 5,3% te HSP i HNS sa 5,2%. SDP nije bio među strankama koje dobivaju više od 1%.

Međutim, nakon toga, u drugoj polovici 1993. i tijekom 1994. ponovo raste HDZ i pada HSLS. U anketi koju je "Globus" objavio 1994. HDZ je imao 34,4% a HSLS 30,8%. Treći HSP sa 7,3%, a ponovo je porastao SDP sa 5,1%.

Međutim, na izborima 1995. je HSLS znatno opao, a narastao je SDP, tako da su 1995.-1997. SDP, HSLS i HSS bili približno izjednačeni, vrte se oko 10%.

Izbori 1995. bili su prijevremeni (tri godine nakon prethodnih), raspisani naravno u maksimalno povoljnom trenutku za HDZ, nakon ratne pobjede. Koliko je to bilo značajno, vidi se iz slijedećeg: "Globus" od 12. svibnja 1995. objavljuje razultate dvije ankete, 30. travnja, dakle dan prije operacije "Bljesak", te 8. svibnja. Nimalo iznenađujuće, razlika je drastična. Za predsjednka, Tuđman je prije dobio 36,5%, a poslije 59,5%! Budiša ostaje na drugom mjestu uvjerljivo, prije sa 20,1% a poslije čak sa 22,0%.

Među strankama, HDZ je sa 32,3% skočio čak na 48,1%. Anketa daje još uvijek čvrsto drugo mjesto HSLS koji nije štetovao ovim skokom vladajućih - dobiva 27,3% prije i 26,9% kasnije.

Ipak, na izborima za Zastupnički dom u listopadu 1995. HDZ nije pobijedio s više od 50% glasova, kako su se nadali, nego s 45,2%, što je samo malo više nego 1992.. Na drugom mjestu tada je bila koalicija "Novi Sabor '95" koju su činili HSS, HNS, IDS i dvije male stranke), treći HSLS sa 11,56% (znatan pad u odnosu na 1992.), četvrti SDP sa 8,93% (znatan rast).

Istovremeno su međutim bilo održani izvanredni izbori za skupštine Grada Zagreba i Zagrebačke županije (naime, ranije su bili jedna jedinica lokalne samouprave, pa je to promijenjeno posebnim zakonom i trebalo je raspisati izbore za dvije novouspostavljene skupštine). Tu je HDZ doživio ozbiljan udarac: doduše u glasovanju za liste bili su uvjerljivo prvi sa 36,55%, ispred SDP-a 18,63%, HSLSA 12,87%, HSS-a 8,01% i Akcije socijalnih demokrata 6,53%, ali su zbog neuspjeha u većinskom djelu izbora gdje je pet stranaka bilo nastupilo sa zajedničkim kandidatima osvojili samo 16 od 51 mjesta u GS.

Tada je nastala "Zagrebačka kriza2, jer je Tuđman koristio svoje predsjedničke ovlasti da odbije potvrditi gradonačelnika kojeg je Skupština izabrala, tako da je dvije godine Zagrebom vladala HDZ-ovka, imenovana od Tuđmana osobno. Zbog tog iskustva bili smo vrlo nervozni 1999, kad je bilo jasno da će HDZ izgubiti parlamentarne izbore; kakve bi sve ustavne, a možda i neustavne mjere Tuđman mogao poduzeti da spriječi "oporbenu situaciju"? Sticajem okolnosti, umro je malo ranije (za razliku od Tita, koji je živio deset godina predugo).

Predsjednički izbori 1997. označili su preokret u toj borbi za drugo mjesto. Bila su samo tri kandidata, Tuđman uvjerljivo pobjedio, ali na drugom mjestu našao se Zdravko Tomac koji je bio kandidat samo SDP-a, ispred Vlade Gotovca kojeg je uz HSLS podupiralo još osam stranaka.

Ankete su dobro ukazivale na sve te trendove. "Globus" je npr. objavljivao istraživanje javnoga mnijenja od 12. kolovoza 1991. svakog tjedna.

Nakon toga, 1997.-1998. u anketama SDP raste i učvršćuje se kao druga stranka, a HSLS i HSS su treći do četvrti.

Imam svoje zapise o tri ankete, koje su u travnju 1998. objavili Globus, Nacionaln i Hrvatski obzor. HDZ je tada bio između 30 35%, SDP na oko 25%, "Porečka skupina" (HNS, LS, IDS) 10-15%, HSLS 10-13%, HSS 5-9%. To je bilo 20 mjeseci prije izbora, na kojima su ugrubo rezultati bili u tim okvirima (HDZ je još opao na oko 25%, SDP i HSLS su nastupili kao koalicija, a udružili su se i Porečka skupina i HSS).

Onda je u rujnu 1998. neočekivano objavljena koalicija Račan-Budiša. Uvažavajući rezultate anketa, dogovorili su zajedničke liste uz odnos 2-1 u korist SDP-a za projecirana osvojena mjesta. Ankete su tada pokazivale da je ta koalicija izjednačena s HDZ-om, a zatim da napreduje a HDZ pada.
__________________
Apeliram glede javnog istupanja, pa makar i pod nickom na Netu: Ispeci, pa reci! Triput mjeri, jednom sjeci!
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2017., 14:31   #9608
Vrlo zanimljive stvari. Hvala, Zorane!


-Stipe
Stipe23 is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.09.2017., 00:01   #9609
Kako nema ništa zanimljivo s istraživanjima javnoga mnijenja u Hrvatskoj (svi su otprilike na istom), evo nešto o Njemačkoj.

Zanimljiva zapažanja jednog psihologa o raspoloženju njemačkih birača uoči parlamentarnih izbora 24. rujna, na osnovu jednog psihološkog istraživanja s 50 sudionika ("dubinski intervjui" i tematske grupne diskusije).

http://www.spiegel.de/international/...a-1165684.html

Ljudi su zbunjeni zbog krize s izbjeglicama, koja je istisnuta kao bitna tema u kampanji, ali nije jasno razriješena. Imaju proturječne osjećaje: spremnost da se pruži dobrodošlica, ali i osjećaj ugroženosti zbog rasta broja stranaca.

Međutim je to samo jedan od simptoma dublje nesigurnosti uzrokovane globalizacijom. Bore se da nađu svoje mjesto; također su problemi o kojima brinu radna mjesta, briga za djecu, parkirališta, stanovi.

Neki smatraju da Njemačka slabi, a drugi je vide kao ugroženi otok obilja u moru rizika. U tom su moru tri opasna nasilnika: Trump, Putin i Erdogan. Pojava Donalda Trumpa povećala je šanse Angeli Merkel da ponovo trijumfira.

Martina Schulza su nakratko gledali kao spasitelja, koji će popuniti odsustvo figure Oca u politici; ali on kao osoba to ne ispunjava - više je kao dobri ujak, i zato se ta popularnost brzo ispuhala.

Usprkos osjećajima straha pa i mržnje, birači žele zadržati kontrolu nasuprot ekstremima. Zato AfD ima ograničen uspjeh, a osim toga nakon odlaska Frauke Pety nema lidersku figuru.

Zeleni također nemaju prostora za rast, jer birači, iako uvažavaju problem klimatskih promjena, smatraju da su glavni problemi drugde. Osim toga doživljavaju Zelene kao arogantne, jer je njihova borba za prirodu često usmjerena protiv ljudske prirode.

Popularan je Christian Lindner, lider pro-biznis stranke FDP. Koalicija između Merkel i njemačkog "mini Macrona" bi mogla biti "dram team".

ovdje su rezultati istraživanja javnoga mnijenja: https://en.wikipedia.org/wiki/Opinio...election,_2017

Vidljiva su dva veća pomaka ove godine: nagli rast SPD kad je Schulz preuzeo vodstvo do 30-ak posto i zatim opet nagli pad na najviše 25%, te opadanje AfD s oko 15% na oko 10%.

Na izborima 2013. FDP je ostala ispod 5% i nije ušla u Bundestag, pa je došlo do sklapanja "velike koalicije" CDU/CSU i SDP. Sada po anketama FDP sigurno ulazi s 8-10%. Moguće je da CDU/CSU i FDP zajedno imaju apsolutnu većinu zastupnika u Bundestagu. Ukoliko u tome ne uspiju, koaliciji bi se mogli pridružiti Zeleni ("Jamajka koalicija", zbog stranačkih boja: crno, žuto i zeleno). Druga mogućnost bi bila obnova "velike koalcije".

CDU/CSU je u anketama znatno ispred SPD-a, ali ispod rezultata iz 2013., kad su prešli 40%. FDP ponovo ulazi u Bundestag, a AfD prvi put. Ljevica i Zeleni su otprilike na istom. Tako će biti šest stranaka u Bundestagu, što se nije dogodilo još od 1950-ih (1958.-1983. bile su samo tri).
__________________
Apeliram glede javnog istupanja, pa makar i pod nickom na Netu: Ispeci, pa reci! Triput mjeri, jednom sjeci!
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2017., 14:49   #9610
Na jučerašnjim izborima u Njemačkoj, CDU/CSU je osvojila nešto manji postotak nego što je imala u anketama, a AfD nešto više. Razlike nisu velike, pa desničari vjerojatno neće galamiti kako je to dokaz da sve agencije varaju.

CDU/CSU je u anketama dobivala između 34% i 38%, a dobila je 33,2%.

AfD: 8-13% → 12,6%

SPD: 20-24% → 20,4%

FDP: 8-11% → 10,7%

Ljevica: 8,5-11% → 9,1%

Zeleni: 6-9% → 9,0%

Vrlo velike su razlike po regijama. Ima već na netu i podataka o tome kako su glasale dobrne skupine idr., ali ne da mi se sad točno gledati.
__________________
Apeliram glede javnog istupanja, pa makar i pod nickom na Netu: Ispeci, pa reci! Triput mjeri, jednom sjeci!
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2017., 20:34   #9611
NOVA TV - Ipsos

HDZ 31,7%
SDP 21,7%

Živi zid 8,8%
MOST 7,3%
Bandić Milan 365 3,9%
HSS 2,7%
IDS 2,4%
HNS 1,1%
Reformisti 1,1%
GLAS 0,2%

Vladinu politiku

podržava 30%
ne podržava 61%

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvat...ladom/6584037/
DJTcro is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2017., 09:57   #9612
Quote:
DJTcro kaže: Pogledaj post
NOVA TV - Ipsos

HDZ 31,7%
SDP 21,7%

Živi zid 8,8%
MOST 7,3%
Bandić Milan 365 3,9%
HSS 2,7%
IDS 2,4%
HNS 1,1%
Reformisti 1,1%
GLAS 0,2%

Vladinu politiku

podržava 30%
ne podržava 61%

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvat...ladom/6584037/
Mjesečni pomaci su beznačajni. (Za stranke koje imaju oko 30%, ±3% je u okviru očekivane statističke varijacije s vjerojatnošću od 95%, a za stranke koje imaju oko 10%, ±2% je očekivano.)

Gledajući dulji period, postoji blaga tendencija pada HDZ-a od lipnja, kad je imao 34,8%. To ih ipak još ne treba zabrinjavati. Razlika između HDZ-a i SDP-a u svibnju je bila 12,6%, a sad je 10,0%.

Izvjesne sličnosti s Njemačkom (znatno su opali na ovim izborima i CDU/CSU i SPD u odnosu na 2013., ali je CDU/CSU zadržala uvjerljivo prvo mjesto); naravno, razlika je što je Njemačka zemlja koja dobro funkcionira, i nema akrobacija s pretrčavanjem stranaka i pojedinaca u Bundestagu s jedne strane na drugu. (I u Njemačkoj su oko 25% dobile stranke "alternative", AfD i Ljevica.)

Za usporedbu s rezultatima izbora u rujnu 2016., možemo odbiti neodlučne, te zbrojiti postotke stranaka koje su tada bile u koaliciji (SDP, HNS, HSS i HSU). Tako gledano HDZ ima 35,4%, a SDP i partneri 30,4%, dakle HDZ jednako, a potonji malo manje nego na izborima.

Mijenjali su se partneri i o tome ovisi tko sastavlja vladu. Kako će biti do idućih izbora, ne možemo predvidjeti: promiskuitet je kod hrvatskih političara uobičajen.

HDZ je prošle godine znatno napredovao, kad je odbacio Karamarka i prihvatio Plenkovića, koji je privukao neodlučne glasače centra (koje samo pola u šali zovem "domobrani"), koji ne vole radikale (ustaše i partizane), a radikale uspješno marginalizirao. To donosi dodatnih oko 10% u odnosu na onaj minimum od 25%, koji bi glasali za HDZ uvijek i bez obzira na sve. Otada je prošao kroz spektakularne obrate, suočio se s brojnim krizama, ali podrška glasača je vrlo stabilna.

U ovom ispitivanju uočljivo nedostaje stranka "Nezavisni za Hrvatsku", odnosno Bruna&Haso ili kako se već točno ta stranka zove; uopće se ne spominje čak ni među strankama koje su dobile manje od 1%. U istraživanju CroDemoskop (koje se objavljuje svakog 5. u mjesecu), od srpnja dobivaju po oko 2% - primjetljivo, ali ipak marginalno.

Kao što smo u Hrvatskoj navikli, ljudi su vrlo pesimistički: čak 64% kaže da zemlja ide u lošem smjeru, a samo 25% u dobrom. Vladine politike ne podupire 61%, a podupire 30% - potonji postotak je dakle čak manji od postotka onih, koji kažu da bi glasali za HDZ.

Pa ipak većina i dalje glasa za HDZ i druge poznate stranke, o kojima se već sve zna i ne može se očekivati neka promjena.

Davno sam već pisao, da smo od sredine prošloga desetljeća (nakon što su znatno nazadovale stranke centra, koje su bile vrlo jake na izborima 2000. g. - HSLS 24 mandata, HSS 17) u situaciji da 1/4 glasova sigurno ide HDZ-u, 1/4 sigurno ide SDP-u, 1/4 se koleba između jednih i drugih ili stranaka "centra" koje koaliraju ili s jednima ili s drugima (HNS, HSS, HSLS, IDS, HSU i još neki), a 1/4 traži neku "alternativu", neki "treći put".

HDZ je bio na donjem rubu na izborima 2000. g, a SDP je sada (24,2% kad se odbiju neodučni).

U ovu posljednu četvrtinu sam uvrštavao glasače svih stranaka, koje nikad nisu na nacionalnoj razini koalirali ni sa SDP-om ni sa HDZ-om. Ajd, recimo, da tu priznamo i Most, kakav jest da jest, nakon dva braka sa HDZ-om. Most, Živi zid, Pametno, HSP, Glas, Radnička fronta, HDSSB… - opet svi zajedno nemaju ni 25%.

Narod je nezadovoljan situacijom nacije, ali kad glasaju, ako glasaju, vode se svojim partikularnim interesima (ono što zovem KPKM - kronističko-patronsko-klijentelistička mreža). Za ideale više ne ginu ni budale (čak ni simbolički da "ginu"). Nezadovoljni odlaze. Narod umire.

»Ovaj narod nije za drugo van da čim prie propadne ter da nebude samo na nepriliku sebi i drugim. Tu nema ljudih, nema značajah, nema ništa osim herdje.« (Ante Starčević o Hrvatima, 1879.)

Gotovo svi Hrvati su slavoserbi, rekao bi Otac Domovine. Oni pravi izumiru - npr. veliki intelektualac i domoljub Slavko Goldstein, koji je nedavno umro uz izlive mržnje slavoserba.
__________________
Apeliram glede javnog istupanja, pa makar i pod nickom na Netu: Ispeci, pa reci! Triput mjeri, jednom sjeci!
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2017., 09:58   #9613
Quote:
DJTcro kaže: Pogledaj post
NOVA TV - Ipsos

HDZ 31,7%
.

.
.
Bandić Milan 365 3,9%
.
.
HNS 1,1%
.
.

Vladinu politiku

ne podržava 61%
interesantno, ne podržava vladu ali bi ipak glasalo za iste stranke....
K-pax is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2017., 20:49   #9614
Quote:
K-pax kaže: Pogledaj post
interesantno, ne podržava vladu ali bi ipak glasalo za iste stranke....
Ne kužim kaj vas muči
Ako 30% podržava onda 30% glasa za one koji su na vlasti, jer ih podržava. Što je tu nejasno?
Od ovih preostalih 60%, koji ne podržavaju, trećina glasa za one druge, trećina za kojekakve, a trećina je odustala od izbora i stranačke politike.
I to je to, sve štima. Sve dok je 30% tih koji misle da je dobro, vladajući će imati te glasove.
A kad bi na vlasti bili oni drugi, to bi bilo drugih 30%, znači onih koji misle da sada nije dobro, ali bi mislil da je dobro, kada bi njihovi bili na vlasti.

Sve jasno
Klibicl is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.10.2017., 07:07   #9615
Nadam se da mi nećete zamjeriti što ovdje kopipejstam komentar s topica o Austriji, jer sam dao neke načelne primjedbe o anketama, a želim malo podići ovaj zamrli topic (kad ankete u Hrvatskoj danas ne daju ništa zanimljivo).


Quote:
DJTcro kaže: Pogledaj post
Najnovija anketa za austrijske parlamentarne izbore: http://images01.oe24.at/171010_Sonnt...pg/303.247.235
Sviđa mi se što su ovdje uočljivo naznačene granice statističke greške uzorka, koje se inače zanemaruju, ili prikazuju negdje dolje sitnim slovima i velika većina to ne čita i ne razumije.

Granice su izražene u okviru vjerojatnosti od 95%. To znači: u anketi je ÖVP dobila 33%, a na osnovu toga možemo reći da je u ukupnoj populaciji broj onih koji namjeravaju glasati ia njih s vjerojatnošću od 95% između 30% i 36%.

To je znatan raspon, a pritom postoji i nezanemariva mogućnost od 5% da je greška i veća, pa zapravo u trenutku anketiranja podrška ÖVP-u iznosi samo 29% ili čak 37%.

Pouzdanost mjerenja povećana je kad ima veći broj anketa, a njihovi rezultse ne razlikuju drastično, pa možemo gledati opći prosjek i opću procijenjenu granicu pouzdanosti.

Kad se radi o prognozi rezultata izbora, treba naravno uzeti u obzir i tri procjene:

1. kako će glasati oni koji su u anketi odbili sudjelovati,

2. kako će glasati oni koji su u trenutku ankete neodlučni, te

3. koliko se njih može predomisliti. Iskustvo pokazuje da uobičajeno na izborima 10-15% odlučuje u tijeku zadnjeg tjedna, a neki i na samom mjestu za glasanje.

Uobičajeno se pretpostavlja, i to uglavnom i jest tako, da će se glasovi tih triju grupa raspodjeliti jednako, kako su raspoređeni glasovi onih, koji su već odlučili. Dakle, recimo, ako u ovom trenutku ima 10% još neodlučnih, od njih će trećina dati glas ÖVP-u itd..

Ali to nije uvijek tako.

1. Moguće je da jedna grupa glasača natprosječno često odbija sudjelovati u anketi. To je npr. mogao biti čimbenik koji je prošle godine doveo do znatno većeg broja glasova za Trumpa na izborima za predsjednika SAD i Hofera na izborima za predsjednika Austrije.

2. i 3.: netko može imati vrlo uspješan finiš kampanje, ili se pak može dogoditi nešto dramatično što promjeni opredjeljenje znatnog broja birača. Spominjao sam primjer slovenskih izbora .... kad je Udružena ljevica šest dana pred izbore imala samo 1,2%, dva dana pred izbore (dan nakon TV debete u kojoj je njihov predsjednik odlično prošao) 4,2%, a na izborima dobila 6,0%.
__________________
Apeliram glede javnog istupanja, pa makar i pod nickom na Netu: Ispeci, pa reci! Triput mjeri, jednom sjeci!
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.10.2017., 13:37   #9616
Jel netko stavljao brojke za izbore u 2016. zbrojene na razini cijele države?

Evo ih ovdje;


Quote:
Hrvatski parlamentarni izbori 2016.

1.HDZ 36,27% : 682.687 glasova, 61 mandata
2.SDP- HNS - HSS - HSU 33,82% : 636.602 glasova, 54 mandata
3.Most 9,91% : 186.626 glasova, 13 mandata
4.Živi zid 6,23% : 117.208 8 mandata
5.Milan Bandić 365 4,04%: 76.054 glasova, 2 mandata
6.IDS 2,29%: 43.180 glasova, 3 mandata
7.HDSSB 1,25% : 23.573 glasova, 1 mandat

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvats...ni_izbori_2016.
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.10.2017., 12:54   #9617
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Jel netko stavljao brojke za izbore u 2016. zbrojene na razini cijele države?

Evo ih ovdje;

Kad sam svojedobno raćunao postotke, čini mi se da je Most imao 9,97%, a ne 9,91%

Takodjer kad se spominje HDSSB koji je osvojio 1,25% i jedan mandat, treba spomenuti i Pametno, koje je po mom izracunu osvojilo 2.08% na drzavnom nivou i ni jedan mandat...

Ako zbrojimo sve postotke (uz postotak Pametnog) dolazimo do 96% glasova...

Najveci dio od preostalih 4% su osvojle dvije HSPove liste, Orah i Laburisti...
__________________
Francisco Román Alarcón Suárez, 21 de abril de 1992, Benalmádena, Málaga, mejor conocido como Isco...
LJEVIČARIMA JE TEŠKO TOLERIRATI DESNIČARE, JER ONI ISTE OPTUŽUJU ZA MRŽNJU... JA NAPROTIV NEMAM NIKAKVIH PROBLEMA S TOLERIRANJEM LJEVIČARA JER NAPROSTO SMATRAM DA SU ONI U KRIVU...
IscoAlarcon is online now  
Odgovori s citatom
Old 22.10.2017., 15:34   #9618
Danas su izbori za predsjednika Slovenije. Prema anketama, Boris Pahor je siguran pobjednik i jedino je pitanje hoće li biti potreban drugi krug. Po anketama dobiva između 31% i 41% glasova, što je u većini slučajeva više nego svi ostali kandidati zajedno jer ima puno neodlučnih. Pahor je član Socialnih demokrata (stranke-nasljednice Saveza komunista Slovenije), ali se takmiči kao nezavisni kandidat.

Na drugom mjestu je Marjan Šarec, gradonačelnik Kamnika, čelnik stranke "Lista Marjana Šarca - Naprej Kamnik", Šarec je bivši komičar. U anketama je dobivao između 13% i 23% glasova.

Svi ostali kandidati su ispod 10%.

https://en.wikipedia.org/wiki/Sloven...election,_2017
__________________
Apeliram glede javnog istupanja, pa makar i pod nickom na Netu: Ispeci, pa reci! Triput mjeri, jednom sjeci!
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.10.2017., 15:08   #9619
Kao što sam bio napisao, ankete pred predsjedničke izbore davale su veliku prednost Pahoru, čak i pobjedu u prvom krugu, ali je bilo i mnogo neodlučnih.

Na izborima prekjučer, Pahor je dobio 47,07%. U drugom krugu će protiv njega nastupiti Marjan Šarec, koji je dobio 24,96%.

Treća je Romana Tomc, kandidatkinja Slovenske demokratske stranke (konzervativno-liberalna, predsjednik Janez Janša), koja je dobila 13,74%, znatno više nego u anketama.

S obzirom na veliki broj neodlučnih u anketama, ne može se reći da su ova odstupanja u postocima nenormalna. Izlaznost je bila vrlo niska, samo 43,57%. Kampanja je, po općoj ocjeni, bila dosadna.

Neobično je da je po izlaznoj anketi Pahor imao čak 56%!?

http://www.rtvslo.si/slovenija/mmczi...-besedi/435851
__________________
Apeliram glede javnog istupanja, pa makar i pod nickom na Netu: Ispeci, pa reci! Triput mjeri, jednom sjeci!
Zoran Oštrić is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.10.2017., 20:30   #9620
Nova TV Ipsos

HDZ 32,5%
SDP 23,4%
Zivi zid 10,5%
Most 6,9%
Bandić 4,2%

Podrška Vladi:

NE 63%
DA 28%
DJTcro is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 20:03.