Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 16.02.2012., 19:29   #1
Zašto ne printati novac?

POzdrav, jel ima tu netko ko kuzi ekonomiju, pa da stvarno LAICKIM primjerom odgovori na ovo pitanje.

Sta bi se desilo da sad recimo HRV sama sebi isprinta jednostavno recimo 1 MLD kuna, i to ubaci u proracun ?
Sta bi se desilo, ali dajte fakat laicki objasnite.

Evo ja cu zapoceti kako ja mislim a tko zna neka ispravi ili nadoda.

Znaci jednostavno isprintaju pare i ubace u proracun.

Umirovljenicima ce se lakse vratit dug, djedica ce umjesto kruha sada mozda kupiti i pecivo jer ima vise novaca.

pekar sada ima vise novaca pa ce kupiti jos jedne tenisice makar mu se stare nisu jos raspale.

prodavaonica tenisica ce bolje poslovati i nece otpustiti radnicu u ducanu.

Dugovanja koja drzava ima prema recimo gradjevinskom sektoru... platit ce nekoj gradjevinskoj firmi, koja sada mozda ima blokiran racun jer ceka uplatu od drzave...

znaci tako laickim primjerom sta bi se desilo ?

EDIT: znaci nemojte sad s spikom kako bi kuna devalvirala i novaac izgubio vrijednost, nego fino play by play od pekara do mesara... od one najmanje karike koja ce primit taj isprinatani novac

Zadnje uređivanje Marko1976 : 16.02.2012. at 19:43.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.02.2012., 20:17   #2
Laički?

Baba dobije 3500 kn penzije i ide trošiti. Cijene su kao do sada. Odjednom pekar vidi da je velika potržanja za njegovim kruhom, pa odluči dignuti cijene.

Odjednom svi plaćaju 10+ kn za kruh, čak i oni koji nisu dobili ni lipe od tog isprintanog novca.

One budale što još štede u kunama? E, one više ne štede u kunama.
voajer is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.02.2012., 20:35   #3
Quote:
voajer kaže: Pogledaj post
Laički?

Baba dobije 3500 kn penzije i ide trošiti. Cijene su kao do sada. Odjednom pekar vidi da je velika potržanja za njegovim kruhom, pa odluči dignuti cijene.

Odjednom svi plaćaju 10+ kn za kruh, čak i oni koji nisu dobili ni lipe od tog isprintanog novca.

One budale što još štede u kunama? E, one više ne štede u kunama.

Nije velika potraznja za njegovim kruhom jer je samo penzic koji je bio gladan kupio extra kruh, netko drugi je kupio extra tenisice.

Znaci niti jedna grana sam po sebi nece dobit SAV priliv, nego ce se raspodjelit.

Nisi objasnio korak po korak. Zato sam lijepo rekao na sve slojeve drustva. Nece svi kupit kruh vise, vec samo oni gladni.

Sto vise netko ima novaca, to kupije vise luxuzna dobra.
Znaci netko ce kupit tenisice vise, netko auto vise, a netko kruh vise.
Nikad nece svi kupit ISTU robu vise.


edit: ili solucija 2.. pekar vidi da je potraznja velika pa ZAPOSLI novog covjeka, kupi vise brasna i napravi vise kruha. I zaradi i on vise, i 1 zaposleni vise, i tvornica brasna ima vise.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.02.2012., 22:14   #4
Ameri to stalno rade, pa vidi gdje su sad.
ivankrstitelj is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.02.2012., 22:23   #5
Gle, povećanje novčane mase bez povećanja ponude roba i usluga znači da će cijena postojećih roba i usluga porasti.

Ako ti i dalje nije jasno, zamisli da svaki put kada nekome zatreba novac za kruh, režije ili kladionicu on jednostavno ode u špajzu i isprinta par stotki. Ako baš želiš cjepidlačiti, zamisli da printer ima limit od xy novčanica.

EDIT:

Quote:
ivankrstitelj kaže: Pogledaj post
Ameri to stalno rade, pa vidi gdje su sad.
Rezultat:
http://thect.blog.com/files/2011/04/...esvsdollar.gif

Zadnje uređivanje voajer : 16.02.2012. at 22:29.
voajer is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 09:23   #6
Jednostavno rečeno: ono čega ima previše, tomu cijena pada. Za primjer, uzmi cijenu krumpira - proizvodimo ga na veliko i cijena mu je 1 kn/kg. Pistacije pak ne proizvodimo nego uvozimo - za kilu pistacija morat ćeš izdvojiti više od 100 kn.

Kad bi to bilo ekonomski izvedivo (naštampati novac i tako riješiti dug), onda bi sve države to radile. Pa i Juga je krajem osamdesetih štampala dinare - pa smo imali novčanice na kojima su se samo množile nule - a nisu nešto vrijedili...

Ili poznati primjer inflacije (zapravo hiperinflacije) u Njemačkoj 20-ih godina:


Cijena unce zlata u to vrijeme:


Novac je bio toliko bezvrijedan da su ga koristili kao - tapete...

...a isplativije je bilo ložiti tim papirom nego kupovati drva!


Iz malo bliže povijesti:
Budući da tzv. Krajina nije imala pojma o ekonomiji (a trebalo je uzdržavati i vojsku - uz obilatu pomoć iz tadašnje SRJ)...
The Republic of Serbian Krajina went through its worst inflation in 1993. In 1992, the highest denomination was 50,000 dinara. By 1993, the highest denomination was 50,000,000,000 dinara. Note that this unrecognized country was reincorporated into Croatia in 1995.

Ili, slučaj Juge (SRJ):
However, before the year was over, the highest denomination was 500,000,000,000 dinars. In the 1994 currency reform, 1 new dinar was exchanged for 1,000,000,000 old dinars. In another currency reform a month later, 1 novi dinar was exchanged for 13 million dinars (1 novi dinar = 1 German mark at the time of exchange).



Neki od ekstremnih slučajeva su:

- Njemačka 1923. godine, kada je stopa inflacije bila 3.25 × 106% mjesečno (cijene su se udvostručavale svakih 49 sati).
- Grčka tijekom nacističke okupacije (1941. - 1944.) sa 8.55 × 109% mjesečno (cijene su se udvostručavale svakih 28 sati).
- Najozbiljniji poznati incident inflacije se dogodio u Mađarskoj nakon završetka Drugog svjetskog rata (1945.) sa 4.19 × 1016% mjesečno (cijene su se udvostručavale svakih 15 sati).
http://en.wikipedia.org/wiki/File:HU...46_obverse.jpg
- SR Jugoslavija je pretrpjela inflaciju od 5 × 1015% mjesečno (cijene su se udvostručavale svakih 16 sati) u periodu od 1. listopada 1993. do 24. siječnja 1994. godine.


Jedina možda pozitivna stvar je ova:
Prodaje i kupovine na kredit postaju sve omiljenije zato što inflacija umanjuje vrijednost rata.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hiperinflacija
http://en.wikipedia.org/wiki/Hyperinflation
(Sjećam se da smo mi tako otplatili kredit za kuću - jer su rate (iako izražene u stotinama tisuća dianara) bile vrijednosti kutije šibica ili cigareta.)
__________________
Nije bitno ciljati u metu. Bitno je metati u cilj...

Zadnje uređivanje FeetF1 : 17.02.2012. at 09:37.
FeetF1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 11:41   #7
Quote:
voajer kaže: Pogledaj post
Gle, povećanje novčane mase bez povećanja ponude roba i usluga znači da će cijena postojećih roba i usluga porasti.

Ako ti i dalje nije jasno, zamisli da svaki put kada nekome zatreba novac za kruh, režije ili kladionicu on jednostavno ode u špajzu i isprinta par stotki. Ako baš želiš cjepidlačiti, zamisli da printer ima limit od xy novčanica.

EDIT:



Rezultat:
http://thect.blog.com/files/2011/04/...esvsdollar.gif

Opet ti o masi, punudi bla bla.
Rekao sam na primjeru pekara i svakodnevnom zivotu.
Pusti spike o spajzi. Dao sam jednostavan primjer.

Evo zamisli da SVI od ovog trenutka dobiju 100 kuna povisice na placu, koja je isprintana.

FIno odgovori step by step sta bi se desilo.
Kreni od sebe. Sta bi ti extra kupio za tih 100 kn da bi to u konacnici utjecalo na ekonomiju.
Ja mogu rec za sebe sta bi kupio extra.

Upravo u tome i je trik. nisam ja rekao da se isprinta NEOGRANICENO (tvoj primejr s printerom).

nego da se isprinta odredjena kolicina - dakle konstantni printer ne postoji.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 11:45   #8
Quote:
feet01 kaže: Pogledaj post
Jednostavno rečeno: ono čega ima previše, tomu cijena pada. Za primjer, uzmi cijenu krumpira - proizvodimo ga na veliko i cijena mu je 1 kn/kg. Pistacije pak ne proizvodimo nego uvozimo - za kilu pistacija morat ćeš izdvojiti više od 100 kn.

Kad bi to bilo ekonomski izvedivo (naštampati novac i tako riješiti dug), onda bi sve države to radile. Pa i Juga je krajem osamdesetih štampala dinare - pa smo imali novčanice na kojima su se samo množile nule - a nisu nešto vrijedili...
Pusti sad te spike. To slusamo stalno. Ja ne pitam dal bi to bilo ekonomski izvedivo, vec pitam vrlo jednostavno i konkretno.

Evo jos konretnije pa molim da mi objasnis na primjeru pocevsi od sebe, pekara mesara pa i uvoznika pistacija.

ODJEDNOm svi u HR dobijemo 100 kuna vecu placu. Tih 100 kuna je isprintano.

Dakle step by step sta bi se desilo ?
KOja bi to sirovina proizvod ili usluga ODJEDNOM postalo previse ?
Od tih 100 kuna na tvojoj i mojoj placi ?

Evo kreni od sebe i sta bi ti kupio za tih 100 kuna ?

Cijelo vrijeme vi pretpostavljate NEOGRANICENO printanje novaca, i onda zakljucujete da je to lose i navodite probleme koji su u tom slucjau jasni.

ja sam konretno pitao za OGRANICENU kolicinu isprintanih novaca.

Znaci isprinta se urpavo tolko da svako za primjer dobije 100 kn vecu placu.

Ako netko zna step by step objasniti onda molim da napise.

Krivulje ponude i potraznje znamo i sami naci na googlu, ali dajte konretno.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 11:46   #9
Quote:
ivankrstitelj kaže: Pogledaj post
Ameri to stalno rade, pa vidi gdje su sad.
Evo gledam
Nemoj im dat "svoju" naftu, pa ces vidjet gdje su oni, a gdje si ti i tko ce izvuc deblji kraj
Probaj se "bost" s njima pa lako vidis gdje je ko.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 12:02   #10
Quote:
Marko1976 kaže: Pogledaj post
...Evo kreni od sebe i sta bi ti kupio za tih 100 kuna...
Ja bi kupio eure i kada bi svi tako isisali bi Rohi devizne rezerve
__________________
I don't spend a nickel, if I can help it, unless it somehow profits my mileage account ... The miles are the goal.
neno1966 is online now  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 13:07   #11
Quote:
neno1966 kaže: Pogledaj post
Ja bi kupio eure i kada bi svi tako isisali bi Rohi devizne rezerve
Ali NECE svi tako i upravo u tome i je poanta pitanja.
Svi odgovori na tu temu idu u smjeru da ce SVI radit isto. Kupovat istu robu ili uslugu ili stedit.

A nece svi raditi isto, i nikako doci do konretnog odgovora sta bi se desilo.

Osobno mislim, da se APSOLUTNO nista nebi desilo s ekonomijom RH, da svaki umirovljenik dobije 100 kn vecu penziju, svaki zaposleni 100 kn vecu placu.

Ako netko zna bas konkretno objasniti prateci tih 100 kuna od malog covjeka na dalje, onda neka napise.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 13:17   #12
Ma problem ti je kad mesar odnese pare u banke na štednju, pa banka fino onda od njegovih 100 kuna lijepo izda nekih 700 kuna 'novog' novca u obliku kredita..
Moraš prvo bankama onemogućiti davanje kredita bez pokrića (a to možeš napraviti tako da im digneš obveznu rezervu na 50%). Nakon toga možeš kontrolirano printat.
Ma, pitaj Nostarđurusa, on ti je majstor u tome...

Ljudi to teško shvate.
munjeviti.juric is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 13:20   #13
Novac se u Hrvatskoj ne smije printati jer ne dozvoljavaju gospodari. Inače si naravno u pravu, i svi koji razumiju financijsko ekonomski sustav to znaju, samo ne govore to stalno i uvijek, već kako ih napadne iskrenost. Recimo Ljubu Jurčića je napala neki dan, guglaj si svježe izjave njegove.
ljupčeodmilošte is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 13:21   #14
Quote:
munjeviti.juric kaže: Pogledaj post
Ma problem ti je kad mesar odnese pare u banke na štednju, pa banka fino onda od njegovih 100 kuna lijepo izda nekih 700 kuna 'novog' novca u obliku kredita..
Moraš prvo bankama onemogućiti davanje kredita bez pokrića (a to možeš napraviti tako da im digneš obveznu rezervu na 50%). Nakon toga možeš kontrolirano printat.
Ma, pitaj Nostarđurusa, on ti je majstor u tome...

Ljudi to teško shvate.
A čijim je to bankama dozvoljeno da izmišljaju novac i zašto to nije dozvoljeno hrvatskoj državi?
ljupčeodmilošte is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 13:24   #15
Tih 100 kn svakome nije ni pola one cifre koju si spomenuo na početku, vjerovatno se ne bi ništa bitno desilo (niti bi se ljudi baš jako usrećili ).

Ipak mi se čini da bi se sve svelo na euro:

-većina koja štedi to radi u eurima
-ako kupuješ vani (gdje je jeftinije ) trebaju ti euri
-ako bi kupovao kod nas gdje je većina robe iz uvoza opet trebaju euri
__________________
I don't spend a nickel, if I can help it, unless it somehow profits my mileage account ... The miles are the goal.
neno1966 is online now  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 13:26   #16
Quote:
munjeviti.juric kaže: Pogledaj post
Ma problem ti je kad mesar odnese pare u banke na štednju, pa banka fino onda od njegovih 100 kuna lijepo izda nekih 700 kuna 'novog' novca u obliku kredita..
Moraš prvo bankama onemogućiti davanje kredita bez pokrića (a to možeš napraviti tako da im digneš obveznu rezervu na 50%). Nakon toga možeš kontrolirano printat.
Ma, pitaj Nostarđurusa, on ti je majstor u tome...

Ljudi to teško shvate.
To mi je jasno za kredite. No ako banka ima vise sredstva za davat kredite, tada smanjuje kamatu. Jeli tako ?

znaci krediti su dostupniji ljudima, narodu, jer je kamata manja.

No u mom primjeru, od tih 100 kuna na placi, sumnjam da ce BILO KOJA vrsta robe ili usluge (mesar, pekar...) imati toliko EXTRA vise, da bi to nosio na stednju.

nece svi trosit kod mesara, neko ce ribu, neko kruh, neko cipele.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 13:29   #17
Quote:
neno1966 kaže: Pogledaj post
Tih 100 kn svakome nije ni pola one cifre koju si spomenuo na početku, vjerovatno se ne bi ništa bitno desilo (niti bi se ljudi baš jako usrećili ).

Ipak mi se čini da bi se sve svelo na euro:

-većina koja štedi to radi u eurima
-ako kupuješ vani (gdje je jeftinije ) trebaju ti euri
-ako bi kupovao kod nas gdje je većina robe iz uvoza opet trebaju euri
Pa kako si to izracunao ? kolko ima umirovljenika ? kolko zaposlenih, kolko na soc pomoci ?

Svakom 100 kuna vise. Ajmo ovako globalno racunat

Neka ima 5 MIl stanovnika u hr. nek je svakom 100 kuna, to je 500 MIL.

Neka je svakom 200 kuna pa eto nas na racunici.

I ja mislim da se nebi nista desilo po toj jednokratnoj uplati

Prontanje novaca je !"otpis dugova". kada bogatije zemlje jednostavno OTPISU dug siromasnijima - i to se desavalo.

TO je isto ko da im je neko "naprintao" te novce koji su duzni.
Ista stvar zar ne ?
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 13:31   #18
Jedini problem EU je što nije fiskalna unija, već samo monetarna, što za posljedicu ima da ne može lako tiskat novac poput USA. Sad to riješavaju i bacaju eure dibidusima poput hrvata.

Ove teorije o inflaciji su više nego smiješne.
ljupčeodmilošte is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 13:38   #19
Quote:
Marko1976 kaže: Pogledaj post
Pa kako si to izracunao ? kolko ima umirovljenika ? kolko zaposlenih, kolko na soc pomoci ?

Svakom 100 kuna vise. Ajmo ovako globalno racunat

Neka ima 5 MIl stanovnika u hr. nek je svakom 100 kuna, to je 500 MIL.

Neka je svakom 200 kuna pa eto nas na racunici.

I ja mislim da se nebi nista desilo po toj jednokratnoj uplati

Prontanje novaca je !"otpis dugova". kada bogatije zemlje jednostavno OTPISU dug siromasnijima - i to se desavalo.

TO je isto ko da im je neko "naprintao" te novce koji su duzni.
Ista stvar zar ne ?
Pa sam si odgovorio kako sam izračunao

Rekoh po mojem mišljenju što direktno što indirektno sve bi se svelo na euro tj. smanjenje deviznih rezervi a razlog tome je nerealan tečaj kune.
__________________
I don't spend a nickel, if I can help it, unless it somehow profits my mileage account ... The miles are the goal.
neno1966 is online now  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2012., 13:40   #20
Evo što kaže Lj. Jurčić: Koje bi konkretne poteze Vlada trebala povući i prijeti li nam grčki scenarij?

- Mi doista klizimo prema Grčkoj, jer se sve više zadužujemo. Hrvatska narodna banka bi morala što prije dokapitalizirati hrvatske banke onako kako to ovih dana čine banke ostalih europskih zemalja. Sve države iz kojih dolaze vlasnici najvećih hrvatskih banaka (Italija, Austrija, Njemačka...) imaju veći deficit od Hrvatske, no središnje banke tih zemalja ovih dana tiskaju novce kojim dokapitaliziraju svoje banke, a mi za to vrijeme tim bankama plaćamo skupe kamate, te tako svojim novcem podupiremo tu dokapitalizaciju. U isto vrijeme Hrvatska narodna banka ne želi dokapitalizirati naše banke, što je suludo. Žao mi je da Hrvatska tako propada, iako može biti najbolja zemlja na zemaljskoj kugli.

>>>Hrvatska može imati najbrže rastuću ekonomiju bez krvi, znoja i suza
Kako komentirate aktualne događaje u Mađarskoj? Radi li se o brutalnoj diktaturi ili mađarska vlada samo pokušava zemlju spasiti iz ralja pohlepnih bankara i financijskih mešetara?

- Mađari su prebrzo prodali sve resurse i tek odnedavno shvaćaju da je to bila velika pogreška. Sada to pokušavaju ispraviti preradikalnim potezima, zbog čega i jesu u problemima. Mi srećom još imamo prostora i vremena da izbjegnemo taj scenarij, no aktualna vlada čini iste greške kao i bivše mađarske garniture. Stoga imamo apsurdnu situaciju da naši susjedi pod svaku cijenu ovih dana žele vratiti ono od čega mi u isto vrijeme odustajemo. Oni bi htjeli povratiti poluge svoje državne politike, dok se mi u isto vrijeme odričemo toga za čim oni žude. Valja naglasiti da Hrvatska još nije u tako kritičnoj situaciji kao većina europskih zemalja, no mi s ovakvom politikom jurimo njima u susret.
ljupčeodmilošte is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 11:37.