Natrag   Forum.hr > Društvo > Gospodarstvo

Gospodarstvo Novac, profit, blagostanje. Kako doći do toga?
Podforumi: Dionice, Ostali oblici investiranja, Banke, osiguranja, krediti, Poduzetništvo, računovodstvo i porezi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 19.02.2012., 12:47   #41
Quote:
voajer kaže: Pogledaj post
Zašto podrazumijevaš da je vlasniku kapitala (dakle, hrvatskim štedišama) u interesu kreditirati hrvatsku državu, poduzeća i građane?
Ne odlučuju štediše koga će se kreditirati već bankari, niti štediše u krajnjem slučaju to zanima. Njihov interes je u neopravdano visokoj kamatnoj stopi koju su opet formirale banke i regulator. Štediše koje ne žele kreditirati nikoga u hr. ili misle da štednja u hr. nije sigurna svoje pare poput Luke Rajića i mnogih drugih pretvorbeno-privatizacijskih ratnih profitera parkiraju na račune švicarskih ili londonskih banaka.

Usprkos takvima u rh i dalje prevladava domaći kapital i domaća štednja, a to je činjenica koja se uporno od strane stranih banakrskih lobija pokušava skriti i prikazati kao da smo mi bez stranog kapitala potpuno mespomoćni.
__________________
Acta, non verba
sperr is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.02.2012., 13:07   #42
Quote:
sperr kaže: Pogledaj post
Ne odlučuju štediše koga će se kreditirati već bankari, niti štediše u krajnjem slučaju to zanima.
Upravo tako. Štediše zanimaju dvije stvari - sigurnost njihove štednje i kamata koju ostvaruju na istu.

Dakle, jedini kojima smeta način na koji banke raspolažu novcem štediša su oni koji bi htjeli kredit, ali ga ne mogu dobiti ili ga dobivaju po cijeni koja im se ne sviđa.
voajer is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2012., 16:14   #43
Nostradjurius ima (ponovo) pravo. Imamo nekoliko mehanizama koji simultano djeluju:
- slobodna trgovina
- bankarstvo parcijalne rezerve
- primarna emisija novca

Primarna emisija moze generirati novac i to konstantno radi. US ima stalno neke "stampaone", u zadnje vrijeme zove ih Quantitative Easing. ECB nedavno je napravila slicnu akciju: Long term repo operation (LTRO), gdje je izmislila oko 700 milijardi Eura i podjelila ih bankama po 1% na 3 godine kako bi one kupile drzavne obveznice. Dakle da je primarna emisija moguca bez da ekonomija rikne, moguca je, dokazano iz prakse cijelog svijeta kroz zadnjih 50+ godina (post Bretton Woods).

Bankarstvo parcijalne rezerve dovodi do toga da banke u biti oporezuju ostatak drustva. Drzava ne emitira lovu direktno, ali to radi preko banaka (vidi npr. LTRO gore). Pri tome banke zarade postotak, sto dalek nadmasuje njihov doprinos drustvu i vodi u to da banke polako postaju vlasnici svega, odnosno sve sto se trosi na dug vodi u jos vece zaduzenje.

Na kraju, trgovina koja se odvija u valuti koju drzava ne emitira dovodi do problema s deficitom. Tko previse uvozi, mora posudjivati Eure ili Dolare da to plati, cime se zakapa u veliki dug. To se desava vecini danasnjih zemalja, jer u globalizaciji proizvodnja se koncentrira, a umjesto da se deficit ispravlja on se potencira kreditima.

Zakljucak: direktna primarna emisija novca je dobra dok je kontrolirana tako da ne vodi u znacajno povecanje uvoza, nego aktivira dodatni dio ekonomije. Npr. da RH nastampa novac i time plati gradnju autocesti, ali samo domace firme, samo domaci radnici i samo domaci materijal, to bi bilo OK. Ako podjeli grupi ljudi, npr. politicarima i oni krenu uvoziti aute, televizore i sl, to je katastrofa, jer im de-facto preda devizne rezerve, koje su ogranicene.
succorosso is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2012., 19:05   #44
Ajde da vidim jesam li ja to dobro shvatio...

Dakle zemlje izvoznici, one zemlje koje imaju vanjskotrgovinski suficit, one tiskanjem novca imaju manje problema, jer dosta njihove valute se nalazi u stranim zemljama, nešto kao štednja, a nešto kao sredstvo plaćanja uvezenih roba i usluga, što u matičnoj zemlji dovodi do manje inflacije i ostalih posljedica emisije novaca.

Jer ako SAD tiska dolar, recimo da 40% tog dolara završi u nekoj stranoj zemlji, a 60% se cijepa u njihovo gospodarstvo, što znači da će i inflacija biti 40% manja nego u zemljama uvoznicama, koje tiskanjem novca ruše vrijednost svoje valute, pa im uvezena roba na kraju bude skuplja, a i dovodi do inflacije. Jesam li na pravom tragu?
__________________
Life is a bitch and Im gonna fuck it
Lion_punk is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.03.2012., 22:29   #45
Ja mislim opet dokle god USA štampanjem novog novca pokriva dubioze i gubitke poslovnih banaka nastale multipliciranjem kroz raznorazne proizvode tipa CDO-s, da nema straha od inflacije ili nedajbože hiperinflacije.
Na ruku im ide i to što je dolar konvetibilan i predstavlja globalno sredstvo plaćanja pa je i dalje tražen na tržištu. Nasuprot dolaru našu kunu ili bilo koju drugu nekonvetibilnu valutu ne treba nitko pa njihovim umnažanjem one gube vrijednost pogotovo ako to umnažanje služi za krpanje dubioza u proračunu ili nedajbože za kupovinu uvoznih proizvoda.
Štampanje novih kuna ne bi izazvalo poremećaj jedino kad bi se tim novcem financirale novostvorene vrijednosti, no to nam opet ne dozvoljava ECB koja inzistira na novom zaduživanju radi financiranja razvojih projekata.
Tako nas najlakše držati u podređenom (robovlasničkom) odnosu spram velikih ekonomija.
__________________
Acta, non verba
sperr is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.03.2012., 06:42   #46
Kada bi se napravilo to sto ti pricas Marko onda bi ljudi shvatili da se danasnji monmetarni sustav bazira upravo na tome. Nekima se nemilice printa i dariva dok za vecinu - sipak.
No to ljudi ne smiju znati i u tome je problem jer bi svi poceli traziti da se malo i njima isprinta friskih kuna.
Printer se pokrece za privilegirane a ne za obicnu raju - to je sve sto trebas znati.
g. Rohatinski ne radi nistra drugo doli odreduje kolicinu KN u opticaju i samim time umjetno odrzava njenu vrijednost. Sve dok nam se svi ti silni printeri sto se gomilaju na nasim granicama a koji su vec duze u "ON" stanju ne obiju u glupu glavurdu
Lucky is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2012., 14:38   #47
Quote:
Lion_punk kaže: Pogledaj post
Ajde da vidim jesam li ja to dobro shvatio...

Dakle zemlje izvoznici, one zemlje koje imaju vanjskotrgovinski suficit, one tiskanjem novca imaju manje problema, jer dosta njihove valute se nalazi u stranim zemljama, nešto kao štednja, a nešto kao sredstvo plaćanja uvezenih roba i usluga, što u matičnoj zemlji dovodi do manje inflacije i ostalih posljedica emisije novaca.

Jer ako SAD tiska dolar, recimo da 40% tog dolara završi u nekoj stranoj zemlji, a 60% se cijepa u njihovo gospodarstvo, što znači da će i inflacija biti 40% manja nego u zemljama uvoznicama, koje tiskanjem novca ruše vrijednost svoje valute, pa im uvezena roba na kraju bude skuplja, a i dovodi do inflacije. Jesam li na pravom tragu?
Jesi na pravom tragu, osim sto pretpostavljas pogresno da zemlje ciji novac je u inzomenim rukama moraju biti izvoznici. Nisu izvoznici nego vlasnici "rezervne valute", ergo USA.

Kad Saudi Arabija proda naftu Japanu, onda Japan plati Dolarima. Ako Fed nastampa jos dolara, a 60% iz drze neki likovi izvan USA, onda im stampanjem izbije dio vrijednosti iz ruke, odnosno oprezuje ih. Kinezi naprave sitnice, prodaju za dolare, Fed emitira, kinezima ostane manje...
Saddam proda naftu za Eure, pa mu dodju marinci objasniti neke stvari i zavrsi na vjesalima. Gadhafi prodaje naftu za Eure, pa mu smjeste pobunu i bombardiranje, kad pobuna bas nije isla, dok ga ne ustrijele. Iran sad prodaje naftu za razne valute, bas me zanima sta ce biti s Iranom...

Naravno, nikad javni razlog nije uklanjanje diktatora koji odbija placati porez uncle Sam-u, nego obrana demokracije, ljudskih prava, prevencija sirenja oruzja za masovno unistenje i bla bla truc-budala-tko-vjeruje.
succorosso is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2012., 14:56   #48
Quote:
succorosso kaže: Pogledaj post
Jesi na pravom tragu, osim sto pretpostavljas pogresno da zemlje ciji novac je u inzomenim rukama moraju biti izvoznici. Nisu izvoznici nego vlasnici "rezervne valute", ergo USA.

Kad Saudi Arabija proda naftu Japanu, onda Japan plati Dolarima. Ako Fed nastampa jos dolara, a 60% iz drze neki likovi izvan USA, onda im stampanjem izbije dio vrijednosti iz ruke, odnosno oprezuje ih. Kinezi naprave sitnice, prodaju za dolare, Fed emitira, kinezima ostane manje...
Saddam proda naftu za Eure, pa mu dodju marinci objasniti neke stvari i zavrsi na vjesalima. Gadhafi prodaje naftu za Eure, pa mu smjeste pobunu i bombardiranje, kad pobuna bas nije isla, dok ga ne ustrijele. Iran sad prodaje naftu za razne valute, bas me zanima sta ce biti s Iranom...

Naravno, nikad javni razlog nije uklanjanje diktatora koji odbija placati porez uncle Sam-u, nego obrana demokracije, ljudskih prava, prevencija sirenja oruzja za masovno unistenje i bla bla truc-budala-tko-vjeruje.
U kojoj valuti recimo Norveška prodaje naftu? Hoće li i tamo marinci?
__________________
I don't spend a nickel, if I can help it, unless it somehow profits my mileage account ... The miles are the goal.
neno1966 is online now  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2012., 21:45   #49
Quote:
neno1966 kaže: Pogledaj post
U kojoj valuti recimo Norveška prodaje naftu? Hoće li i tamo marinci?
Nebi trebali... jer je prodaju u $
http://en.wikipedia.org/wiki/Brent_Crude

Trading
The symbol for Brent crude is LCO. It was originally traded on the open-outcry International Petroleum Exchange in London, but since 2005 has been traded on the electronic IntercontinentalExchange, known as ICE. One contract equals 1,000 barrels (159 m3). Contracts are quoted in U.S. dollars. Each tick lost or gained equals $10.
Francisco is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2012., 01:04   #50
Quote:
succorosso kaže: Pogledaj post
Jesi na pravom tragu, osim sto pretpostavljas pogresno da zemlje ciji novac je u inzomenim rukama moraju biti izvoznici. Nisu izvoznici nego vlasnici "rezervne valute", ergo USA.

Kad Saudi Arabija proda naftu Japanu, onda Japan plati Dolarima. Ako Fed nastampa jos dolara, a 60% iz drze neki likovi izvan USA, onda im stampanjem izbije dio vrijednosti iz ruke, odnosno oprezuje ih. Kinezi naprave sitnice, prodaju za dolare, Fed emitira, kinezima ostane manje...
Saddam proda naftu za Eure, pa mu dodju marinci objasniti neke stvari i zavrsi na vjesalima. Gadhafi prodaje naftu za Eure, pa mu smjeste pobunu i bombardiranje, kad pobuna bas nije isla, dok ga ne ustrijele. Iran sad prodaje naftu za razne valute, bas me zanima sta ce biti s Iranom...

Naravno, nikad javni razlog nije uklanjanje diktatora koji odbija placati porez uncle Sam-u, nego obrana demokracije, ljudskih prava, prevencija sirenja oruzja za masovno unistenje i bla bla truc-budala-tko-vjeruje.
Ovo mi je nekako previše Zeitgeist, ali ne zvuči presuludo što je najgore. Ali... Ajmo nazad na temu. Mene zanima utjecaj izvoza/uvoza na posljedice emisije novca iz CB.

Izvoznik prima novac za svoju robu, i taj novac izvana dolazi u gospodarstvo pa se dalje ponaša slično kao emitirani novac,kada bi se uzimala u obzir samo čista zarada, jer nešto je i utrošeno na samu proizvodnju. Koja je onda razlika emisije novca iz CB-a i "ponašanja" novca iz izvoza? I naravno pitanje, kako emisija djeluje na gospodarstvo koje više uvozi/izvozi?
__________________
Life is a bitch and Im gonna fuck it
Lion_punk is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2012., 05:02   #51
Quote:
Lion_punk kaže: Pogledaj post
Ovo mi je nekako previše Zeitgeist, ali ne zvuči presuludo što je najgore. Ali...
a zeitgeist je povezan sa guglom

What is the Google zeitgeist?

a gugl sa nsajom

Department Of Justice Wants Court To Keep Google/nsaj Partnership Secret

a ako imas win onda ti mogu pristupiti racunalu kad god hoce

_NSAKEYhttp://en.wikipedia.org/wiki/NSAKEY

A kak ti to zvuci ?

__________________
Sometimes it just plain sucks to do the right thing. The right things usually are the hardest ones, but almost always worth the effort.
"da, volim jebati, pa sta?..nije zlocin, nije grijeh"
wizardofOZ is offline  
Odgovori s citatom Received Infraction
Old 20.03.2012., 08:58   #52
Quote:
wizardofOZ kaže: Pogledaj post
a ako imas win onda ti mogu pristupiti racunalu kad god hoce
kako to ?
sta ako im ne otvorim vrata, kako ce pristupit ?
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2012., 09:02   #53
Quote:
Lucky kaže: Pogledaj post
Kada bi se napravilo to sto ti pricas Marko onda bi ljudi shvatili da se danasnji monmetarni sustav bazira upravo na tome. Nekima se nemilice printa i dariva dok za vecinu - sipak.
No to ljudi ne smiju znati i u tome je problem jer bi svi poceli traziti da se malo i njima isprinta friskih kuna.
Printer se pokrece za privilegirane a ne za obicnu raju - to je sve sto trebas znati.
g. Rohatinski ne radi nistra drugo doli odreduje kolicinu KN u opticaju i samim time umjetno odrzava njenu vrijednost. Sve dok nam se svi ti silni printeri sto se gomilaju na nasim granicama a koji su vec duze u "ON" stanju ne obiju u glupu glavurdu
e, a sta ce bit kad udjemo u EU ? ko ce nam onda printat kunu ? niko jer ce mo imat EURE, a sigurno si ih sami necemo printat, nego ce mo dobit svoje eurice iz brisela. Jel tako ?

Pa onda ako moram odabrati dal da si rohatinski printa kunu (i sebi i nama), ili da brisel printa, bolje da je onda kuna, jer tako bar nekakav utjecaj na kolicinu novaca iz printera imamo.

Kad to budu euri sumjnam da ce nam posudit printer za eure preko noci
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2012., 11:34   #54
tiskanje novca se isplati jedino onoj državi koja se zadužuje u vlastitoj valuti. mi smo dužni u eurima/dolarima, dakle tiskanje kuna nema smisla. a druge valute ne možemo tiskati. također, inflacija UVIJEK udara u idućem razdoblju, dok tržište odreagira. i što se onda dešava? nominalni dohodak je svima veći, a realni u najboljem slučaju isti kao i prije tiskanja. jer, kako je već rečeno X puta, cijene će porasti. isto tako, podizanjem nominalnog dohotka smanjuje se realni tečaj što dalje smanjuje našu konkurentnost pri izvozu roba i usluga, tj. naši proizvodi i usluge su skuplji. prevedeno, naš neto izvoz opada što direktno smanjuje i naš BDP.

dakle, smanjenjem realnog dohotka prouzročenog inflacijom, smanjuje se osobna potrošnja (u srednjem roku) iako je ona porasla u kratkom roku, zbog efekta OGRANIČENOG printanja novca. smanjuje se i neto izvoz, kao što sam već rekao. što se događa s investicijama u zemlji u kojoj vlada inflacija procjenite sami, to je bar jednostavno... i ostaje državna potrošnja koja je snažno korelirana s osobnom potrošnjom budući da se većina prihoda države ostvaruje iz PDV-a i drugih poreza na potrošnju i dohodak. a pošto je potrošnja nominalno veća, a realno manja, i država ima manje za potrošiti.

dakle, printanje novca smanjuje već u srednjem roku osobnu i državnu potrošnju, neto izvoz i investicije. sve to zajedno generira ogroman pad BDP-a. najvažnija riječ u prethodnoj rečenici je SREDNJI rok. u kratkom roku će, naravno, svima biti bolje. a kad taj kratki rok (godina dana) prođe, onda imamo dvije opcije; ponovno printanje novca ili razbijanje barikada prema markovom trgu...

Zadnje uređivanje mata000 : 20.03.2012. at 11:43.
mata000 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2012., 11:49   #55
Quote:
mata000 kaže: Pogledaj post
tiskanje novca se isplati jedino onoj državi koja se zadužuje u vlastitoj valuti. mi smo dužni u eurima/dolarima, dakle tiskanje kuna nema smisla. a druge valute ne možemo tiskati. također, inflacija UVIJEK udara u idućem razdoblju, dok tržište odreagira. i što se onda dešava? nominalni dohodak je svima veći, a realni u najboljem slučaju isti kao i prije tiskanja. jer, kako je već rečeno X puta, cijene će porasti. isto tako, podizanjem nominalnog dohotka smanjuje se realni tečaj što dalje smanjuje našu konkurentnost pri izvozu roba i usluga, tj. naši proizvodi i usluge su skuplji. prevedeno, naš neto izvoz opada što direktno smanjuje i naš BDP.

dakle, smanjenjem realnog dohotka prouzročenog inflacijom, smanjuje se osobna potrošnja (u srednjem roku) iako je ona porasla u kratkom roku, zbog efekta OGRANIČENOG printanja novca. smanjuje se i neto izvoz, kao što sam već rekao. što se događa s investicijama u zemlji u kojoj vlada inflacija procjenite sami, to je bar jednostavno... i ostaje državna potrošnja koja je snažno korelirana s osobnom potrošnjom budući da se većina prihoda države ostvaruje iz PDV-a i drugih poreza na potrošnju i dohodak. a pošto je potrošnja nominalno veća, a realno manja, i država ima manje za potrošiti.

dakle, printanje novca smanjuje već u srednjem roku osobnu i državnu potrošnju, neto izvoz i investicije. sve to zajedno generira ogroman pad BDP-a. najvažnija riječ u prethodnoj rečenici je SREDNJI rok. u kratkom roku će, naravno, svima biti bolje. a kad taj kratki rok (godina dana) prođe, onda imamo dvije opcije; ponovno printanje novca ili razbijanje barikada prema markovom trgu...
Opet floskule Dali si procitao prvi post ? Ovo svi znamo, povecana poduna novca uzrokuje inflaciju bla bla.

Lijepo to razlozi od najmanjeg faktora. Dakle na iducu placu svi u HR dobiju 100 kuna isprintanih.
Neko ce kupit kruh i meso vise, neko 100 kn bolje tenisice.
Od tuda kreni i fino objasni.

Prodat ce se 5% kruha vise (samo za sirotinju koja je reicmo gladna), pekar ce imat 5% veci promet, moci ce ili zaposlit radnika vise (+1 zaposleni), ili investirat pa unaprijedit pekaru.
Ako ce investirat tada dobija posao taj tko izvodi investiciju. Dali je to preuredjenje pekare pa pare dobiju izvodjaci radova, ili je to nova krusna pec - pa pare dobije proizvodjac peci - to je sad nebitno.

Netko ce kupit 100 kn skuplje tenisice, pa ce se prodat manje jeftinijih , vise skupljih tenisica.

Znaci foino objasni na realnom primjeru, jer ove makoro mikro ekonomske pojmove svi slusamo konstantno i papiga ih zna ponoviti.
Probaj obrazloziti primjer od onog prvog covjeka koji je na minimalcu, i koji ce dobiti 100kn vecu placu, kako ce to dovesti do inflacije ?
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2012., 10:26   #56
Quote:
Marko1976 kaže: Pogledaj post
Opet floskule Dali si procitao prvi post ? Ovo svi znamo, povecana poduna novca uzrokuje inflaciju bla bla.

Lijepo to razlozi od najmanjeg faktora. Dakle na iducu placu svi u HR dobiju 100 kuna isprintanih.
Neko ce kupit kruh i meso vise, neko 100 kn bolje tenisice.
Od tuda kreni i fino objasni.

Prodat ce se 5% kruha vise (samo za sirotinju koja je reicmo gladna), pekar ce imat 5% veci promet, moci ce ili zaposlit radnika vise (+1 zaposleni), ili investirat pa unaprijedit pekaru.
Ako ce investirat tada dobija posao taj tko izvodi investiciju. Dali je to preuredjenje pekare pa pare dobiju izvodjaci radova, ili je to nova krusna pec - pa pare dobije proizvodjac peci - to je sad nebitno.

Netko ce kupit 100 kn skuplje tenisice, pa ce se prodat manje jeftinijih , vise skupljih tenisica.

Znaci foino objasni na realnom primjeru, jer ove makoro mikro ekonomske pojmove svi slusamo konstantno i papiga ih zna ponoviti.
Probaj obrazloziti primjer od onog prvog covjeka koji je na minimalcu, i koji ce dobiti 100kn vecu placu, kako ce to dovesti do inflacije ?
do inflacije će doći iz vrlo jednostavnog razloga; pekar neće povećati proizvodnju, već cijene. maksimizirati će svoju dobit minimizirajući svoje troškove. prevedeno, neće proizvoditi i prodavati više proizvoda, već će proizvoditi i prodavati jednako proizvoda, ali će oni sada biti skuplji.

ako ti imaš plaću u iznosu X kuna i onda jedan mjesec dobiješ 200 kn "bonusa" kojeg je HNB natiskao, ti ćeš taj mjesec realno i nominalno imati veći dohodak. ali koliku ćeš plaću imati slijedeći mjesec? X ili X+200?

i upravo zbog toga što tiskanje novca nikad i nigdje, osim kod potpunog uvođenja nove valute, nije ograničeni proces te zbog premise proizvođača o minimiziranju troškova i maksimiziranju dobiti podizanjem cijena, printanje novca nije dobra stvar.

osim na sam realni dohodak u nekom srednjem roku, dužem od godinu dana koliko i inače treba inflaciji da odreagira, printanje loše utječe i na BDP.

rekao sam već, smanjuje se realni dohodak što automatski smanjuje realnu osobnu potrošnju. ako pada osobna potrošnja, padaju i državni prihodi od poreza, država ima manje za potrošiti pa pada i državna potrošnja.

ako pada osobna potrošnja, a neki proizvodi se ipak moraju kupiti, razliku između dohotka i cijene proizvoda namiruju banke kroz kredite. rast potražnje za kreditima rezultirati će i rastom kamata. a rast kamata je negativno koreliran s investicijama, dakle dolazi i do pada investicija.

ako naš nominalni dohodak raste, a realni je u najboljem slučaju isti, zbog rasta cijena naši proizvodi su sve skuplji, a uvoz sve jeftiniji. vanjsko-trgovinska bilanca je negativna, odnosno više uvozimo nego što izvozimo.

da zaključim: printanje novca, ograničeno ili neograničeno, neminovno vodi inflaciji jer pekar/lekar/apotekar neće povećati proizvodnju, već cijene.

isto tako, printanje novca ruši državnu i osobnu potrošnju, investicije i neto izvoz- ruši BDP!

da mi živimo u kratkom roku od godine dana, printanje novca bi bila super stvar. da smo mi autarkija i tamo bi printanje bila super stvar. uostalom, to je jedan od razloga zašto SAD još uvijek funkcionira, u njihovom BDP-u vanjska trgovina zauzima jedan jako mali dio. međutim, mi živimo dosta dugo, bar većina, i živimo u europi koja potiče neograničenu razmjenu ljudi, dobara, usluga i kapitala.
mata000 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2012., 10:39   #57
Quote:
mata000 kaže: Pogledaj post
do inflacije će doći iz vrlo jednostavnog razloga; pekar neće povećati proizvodnju, već cijene. maksimizirati će svoju dobit minimizirajući svoje troškove. prevedeno, neće proizvoditi i prodavati više proizvoda, već će proizvoditi i prodavati jednako proizvoda, ali će oni sada biti skuplji.

ODAKLE TI TO ? ZNACI TI TVRDIS DA BEZ OBZIRA KOLIKO I STA SE PRODAJE, NIKADA SE NECE POVECATI PROIZVODNJA ?
TO JE JEDNOSTAVNO LAZ. PO TOME SVI KOJI BILO STA PROIZVODE, UVIJEK BI BILI NA INICIJALNOJ PROIZVODNJI I NIKAD NEBI POVECALI PROIZVODNJU, I NIKAD ZAPOSLILI NOVOG RADNIKA.

DALI SE SLAZES DA POSTOJE ONI KOJI S 1 RADNIKA PREDJU NA 2, PA NA 3, PA NA 4 ?
POSTOJE.




ako ti imaš plaću u iznosu X kuna i onda jedan mjesec dobiješ 200 kn "bonusa" kojeg je HNB natiskao, ti ćeš taj mjesec realno i nominalno imati veći dohodak. ali koliku ćeš plaću imati slijedeći mjesec? X ili X+200?


IDUCU CU IMATI BEZ TOG NAPRINTANOG. DA SI CITAO POST GOVORILO SE O JEDNOKRATNOM POVECNAJU, A NE SVAKI MJESEC OPET TISKANJE.,
ZASTO NE CITAS ?

i upravo zbog toga što tiskanje novca nikad i nigdje, osim kod potpunog uvođenja nove valute, nije ograničeni proces te zbog premise proizvođača o minimiziranju troškova i maksimiziranju dobiti podizanjem cijena, printanje novca nije dobra stvar.


UPRAVO ZGOD TOGA TI NE VRIJEDI, JER SE GOVORI O JEDNOKRATNOM TISKANJU, A NE SVAKI MJESEC.
DAKLE IDUCI MJESEC SVI DOBIJEMO 100 KUNA VISE NA PLACI.
ONAJ IDUCI VISE NEMA TIH 100 KUNA.
JEL SAD JASNIJE ?


osim na sam realni dohodak u nekom srednjem roku, dužem od godinu dana koliko i inače treba inflaciji da odreagira, printanje loše utječe i na BDP.

rekao sam već, smanjuje se realni dohodak što automatski smanjuje realnu osobnu potrošnju. ako pada osobna potrošnja, padaju i državni prihodi od poreza, država ima manje za potrošiti pa pada i državna potrošnja.


RASTE OSOBNA POTROSNJA JER IMAS 100 KUNA VISE ZA POTROSITI


ako pada osobna potrošnja, a neki proizvodi se ipak moraju kupiti, razliku

RASTE OSOBNA POTROSNJA JER IMAS 100 KUNA VISE ZA POTROSITI


ako naš nominalni dohodak raste, a realni je u najboljem slučaju isti, zbog rasta cijena naši proizvodi su sve skuplji, a uvoz sve jeftiniji. vanjsko-trgovinska bilanca je negativna, odnosno više uvozimo nego što izvozimo.

ODAKLE IDEJA DA CE RASTI CIJENA ? BAZIRAS JU NA GORNJOJ TVRDNJI DA PEKAR NECE IC U INVESTICIJU NEGO SAMO DIC CIJENU.
NITI TA TVRDNJA NIJE ARGUMENTIRANA, JER KAO STO ZNAMO POSTOJE INVESTICIJE I NETKO ZAPOSLI RADNIKA VISE, A NE DA SAMO DIZU CIJENE.


da zaključim: printanje novca, ograničeno ili neograničeno, neminovno vodi inflaciji jer pekar/lekar/apotekar neće povećati proizvodnju, već cijene.

ZAKLJUCENO NA TEMELJU GORNJIH KRIVIH NAVODA.
ODAKLE TI IDEJA DA AMA BAS NITKO, STA GOD PROIZVODIO, NECE POVECAT PROIZVODNJI I ZAPOSLIT COVJEKA VISE ?? ODAKLE SAMO TE IDEJE ?

I KAKO MISLIS ARGUMENTIRATI ISTE ?
OD 10 PROIZVOCACA, AMA BAS NITKO NECE INVESTIRAT. MA MOLIM TE OTKUDA TO ?

edit: TE PRETPOSTAVLJAS (KRIVO) DA JE TAJ NAS PEKAR, ODNOSNO BILI KOJI PROIZVODJAC, NA MAXIMALNOJ EXPLOATACIJI POGONA. U NASEM PRIMEJRU, TVRDIS DA ON MOZE PROIZVESTI 100 KIFLI S TRENUTNIM KAPACITETIMA LJUDI IS TROJEVA, TE ZATO DA CE DICI CIJENU JER NE MOZE PROIZVESTI 101 KIFLU JER MU ZA TO TREBA INVESTICIJA.
A TO JE OPET POGRESNO. KOLIKO ZNAS PROIZVODJACA DA RADE S 100% KAPACITETA ????

DAKLE, TAJ NAS PEKAR DANAS PECE 60 KIFLI, A U PEC STANE 100 KIFLI. NO ON NE PECE TIH 100 JER PRODAJE DNEVNO SAMO 55, A 5 BACI JER IH NITKO NE KUPI. AKO ZA TOH 100 KN POCNU LJUDI VISE KUPOVAT, ON MOZE PECI I 70 KIFLI I 80, SVE DO 100 KIFLI, TEK ONDA IDE ILI U INVESTICIJU ILI U DIZANJE CIJENE.

A VJERUJ MI DA PROIZVODNJA DANAS NIJE NITI NA 80% KAPACITETA A KAMOLI NA 100% KAO STO TI TVRDIS.

Zadnje uređivanje Marko1976 : 21.03.2012. at 10:45.
Marko1976 is offline  
Odgovori s citatom Received Infraction
Old 21.03.2012., 15:02   #58
pa neće se povećati potražnja za kruhom ako se poveća dohodak!! zašto bi ja kupio 2 bureka, ako ću pojesti samo jedan?? naravno da ima proizvoda za kojima će potražnja porasti, ali to neće imati nikakav pozitivan TRAJNI učinak na ekonomiju.

ako bi samo jedan mjesec tiskali novac i podijelili ga, taj mjesec bi se živjelo bolje, to je točno. ali što bi bilo idući mjesec? dakle, plaće bi opet bile 100 kn manje, ali bi oni tiskani novci i dalje bili u opticaju. samo je pitanje gdje bi taj novac kanalizirali, u štednju, investicije ili potrošnju?

po tvome, otišlo bi u potrošnju. recimo da si za taj mjesec u pravu. ljudi bi imali više novca, potrošili bi milijardu kuna više taj mjesec, proizvođači bi skužili da je prodaja porasla. ti si uvjeren da bi oni povećali proizvodnju zbog povećane potrošnje u jednom mjesecu, iako i ti proizvođači ZNAJU da je taj porast produkt ograničenog tiskanja novca, da idući mjesec ljudi opet imaju "normalne" plaće i da će potrošnja idući mjesec opet biti niža. i ti tvrdiš da će oni, usprkos svim tim saznanjima, povećati proizvodnju u drugom, trećem, n-tom mjesecu?! zašto bi sebi povećavali troškove, ako je kupovna moć opet manja, odnosno jednaka kao prije tiskanja novca?

stavi se u poziciju tog pekara. svaki dan prodaš x komada kruha. tiska se novac i podijeli, ti taj mjesec i dalje prodaješ x komada kruha, neće porasti potražnja za kruhom toliko značajno jer je kruh nužno dobro, nije elastična potražnja za njim!! ako ne raste potražnja u skladu s rastom dohotka, zašto podizati proizvodnju? normalno da ćeš kao pekar podići cijene!! ista ti je stvar sada s gorivom; cijena ide gore, ali potrošnja nije (značajnije) pala, zato jer je gorivo danas nužno dobro. nekad nije bilo, ali danas je.

jer što bi se desilo da pekar podigne proizvodnju, a idući mjesec potrošnja opet ode na nižu razinu? to je valjda jasno...

ali jednu stvar nikako ne razumijem. ako bi isprintali novac i plasirali ga jedan mjesec na tržište, gdje bi ti taj novac stavio idući mjesec? u banke? u čarapu? ne razumijem taj dio...
mata000 is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2012., 15:22   #59
Pa valjda se taj novac kroz centralnu banku daje bankama kao kapital koji mogu pozajmiti građanima. Znači opet sav taj emitirani novac ide u ruke onih koji ga traže, neće sigurno odjednom svi dobiti 100-200kn više. Netko će dobiti 1000kn više, a netko 50kn više. A oni koji ostanu na istom, imati će manje za onaj postotak kolika je inflacija bila.

Vi se jadnog pekara uvatili, on od toga neće ništa dobiti, niti znači da će on podići cijene na temelju jedne povišene emisije novca. Ne može se printati novac i jednostavno podijeliti građanima, pa se jednostavno te hipoteze ostavite, jer kako zaključak može biti valjan ako je sama premisa netočna?

Svaka emisija novca vodi inflaciji, ali i valjda povećanim gospodarskim rastom i gospodarskom aktivnošću. Neće se emitirati novac ako to tržište ne traži, kada tržištu fali novaca on će se tiskati, sada ovisi kakve će to posljedice imati. Valjda je idealno ako se emitira novac koji će podići gospodarsku aktivnost i time podići nacionalni doodak te će time i doći do rasta standarda. Ne mora značiti da će to uvijek imati negativan učinak na vanjskotrgovinsku bilancu, ako će ta emisija doprinjeti rastu konkurentnosti i tehnološkom napretku. A ako će se tiskati da pokrije proračnske rupe, onda jebiga... onda su svi na gubitku.
__________________
Life is a bitch and Im gonna fuck it
Lion_punk is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.03.2012., 21:00   #60
Quote:
Lion_punk kaže: Pogledaj post
Vi se jadnog pekara uvatili, on od toga neće ništa dobiti, niti znači da će on podići cijene na temelju jedne povišene emisije novca. Ne može se printati novac i jednostavno podijeliti građanima, pa se jednostavno te hipoteze ostavite, jer kako zaključak može biti valjan ako je sama premisa netočna?
točno!! i tu bi svaka priča trebala prestati...

Quote:
Lion_punk kaže: Pogledaj post
Svaka emisija novca vodi inflaciji, ali i valjda povećanim gospodarskim rastom i gospodarskom aktivnošću. Neće se emitirati novac ako to tržište ne traži, kada tržištu fali novaca on će se tiskati, sada ovisi kakve će to posljedice imati. Valjda je idealno ako se emitira novac koji će podići gospodarsku aktivnost i time podići nacionalni doodak te će time i doći do rasta standarda. Ne mora značiti da će to uvijek imati negativan učinak na vanjskotrgovinsku bilancu, ako će ta emisija doprinjeti rastu konkurentnosti i tehnološkom napretku. A ako će se tiskati da pokrije proračnske rupe, onda jebiga... onda su svi na gubitku.
vodi nominalno povećanom gospodarskom rastu, ali realno ne nužno. jer ako se tiskani novac, ili onaj otpušten iz rezervi HNB-a, iskoristi za potrošnju, nema kruha od toga. vrlo slična stvar se dogodila prije 2-3 godine kada je rohatinski otpustio 6 mlrd kn u opticaj, a novac potrošen na gluposti!!

da je taj novac potrošen na investicije u realno gospodarstvo ili barem na povećanje likvidnosti, bilo bi neke koristi od toga. ali je novac otišao u potrošnju, glupu potrošnju i danas se ne vide pozitivni pomaci.

što se tiče VT bilance, uzimam trenutnu našu situaciju, a ne moguće situacije. naravno, negdje bi tiskanje novca pomoglo povećanju izvoza, ali kod nas to nije slučaj...

a bojim se da ova tvoja zadnje rečenica najbolje opisuje naše stanje. padalo je i meni par puta na pamet kako bi bilo zanimljivo da se natiska nekoliko mlrd kuna, s time se smanji likvidnost ili javni dug, pa se onda taj novac povuče i ritualno splai na trgu hr. velikana... sad sam smiješan sam sebi...
mata000 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 18:12.