Natrag   Forum.hr > Društvo > Filozofija

Filozofija Misaone teme lišene dogme

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 09.09.2012., 17:01   #1
Bogovi (počela) filozofa

Prema "Grosse Kulturen der Welt - Griechenland", tekst Catherine Regulier - "Grcima bogovi ni idaleka nisu značili ono što moderni sociolozi i filozofi smatraju 'svetim'.

(..) ...sve što moramo reći o Partenonu i Akropoli pokazat će na drugom mjestu u kojoj mjeri ova mjesta i građevine za Grke odišu prisutnošću Palade Atene.

Nietzscheova analiza zanemarila je ponešto ove mitove i legende o Ateni. Nietzshce je bio poglavito zabavljen time da obuhvati grčku tragediju u svoj njezinoj raznolikosti. Da bi se razumio grčki grad, a Atena posebno, moramo svhvatiti divnu statuu Atene Parthenos (Djevice Atene) koja se nalazi u srcu Partenona..."



Nika je obično štovana uz božicu Atenu s kojom je povezivana nakon grčke pobjede nad Perzijancima u Maratonskoj bitki. Katkad je i sama Atena prikazivana s Nikinim atributima. Prema Pauzaniju, kip božice Atene Nike koji prikazuje Niku bez krila (Nika Apteros) bio je takav da božica nikad ne napusti grad Atenu.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Nika


Koliko se da usporediti istoznačnost Duha svetoga, odnosno mudrosti kao jednog od njegovih darova s Atenom, te uopće?

Nakon "pohoda deset tisuća", pa potom uspjeha Aleksandra Velikog, s obzirom na stvaranje Serapisova kulta, odnosno širenja utjecaja kulture Museuma po prostorima koje su prvotno osvojili Perzijanci, sinkretizam s egipatskim svećenikom Manetonom kao koautorom podloge za širenje hramova Serapeuma i bez vojnih osvajanja, gnoza i mudrost kao istoznačnosti - kakve su granice između logosa i sofije, te na kraju - je li Bazilije Veliki http://en.wikipedia.org/wiki/Basil_of_Caesarea , s konceptima Duha svetoga glavni grobar mudrosti, odnosno pretvaranja njenog štovanja u sakramentalnu magiju... (o vezama magije i religije preporučam don Ante Škobalj ... "Obredne gomile")...

Paralelno ovome, navodno Aleksandar nagovarajući Grke i mješavinu Makedonaca i Tračana (politika njegovog oca koju nastavlja na čitavi istok usprkos drugačijem savjetu Aristotela) na osvajanje u planine - kaže istima da idu osloboditi Prometeja...

Dakle osim Atene, tu je i donositelj, osim vatre i koječega, pa sve Hermesa i Totha...

Autori grčki drama, su sukladno praksi da visoki državni službenici imaju i svećeničke uloge su dakle i svećenici...

U Sparti ove se prakse kraljeva-svećenika drže trajno...

Što je tu zapravo filozofski ateizam - nevjera u personifikaciju tih počela; kojima su suprotnost možda demoni, kakvi se kao zlo-dusi istjeruju iz ljudi po kršćanskim primjerima iz Novog zavjeta, ali naravno i iz čitave magijske prakse još i Asiraca i ostalih... Ukoliko bi odgovor bio takav, ateizam te vrste ne bi značio izostanak štovanja istih tih vrijednosti - tek oduzimanje magijskih modela kojima im se pristupa...

Zadnje uređivanje pavaogc : 09.09.2012. at 17:29.
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.09.2012., 17:20   #2
Prema Nietzscheu svi grčki "bogovi" su proistekli iz Dioniza (glavne svečanosti su Velike te Male Dionizije...), Atena je ratnička, Ištar također ...

Glavni sokol - sin, osvetnik, Horus amo, Heraklo tamo... Atena poji Herakla...


rad Durisa...

Što bi značilo da je predočavanje dokaza da je netko na strani "Duha svetoga" alternativno dakle Atene opravdanje za koloniziranje, eventualni imperijalizam, prozelitizam... Dakle skok sa "svete epistemologije" do politike viših ako ne nacija i rasa, tada dakle sustava mišljenja i svijesti je mali...



Da li demistifikacijom/prosvjetljenjem ovoga svega možemo anulirati utjecaj vjersko-fundamentalističkih poriva za nasilnim dolaženjem do (pre)vlasti na našoj plavoj planetici?


Od ateista se vjeruje da je Primus in orbe deos fecit timor... ne dajte se strahu onda postaviti štogod i tek teoretski, povijest je u magli pa kruna neće pasti s glave...
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.09.2012., 19:47   #3
Tema ti je malo nepregledna. Nije jasno što je zapravo tvoja teza. Pokušaj to malo jasnije i konciznije postaviti.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.09.2012., 20:08   #4
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Tema ti je malo nepregledna. Nije jasno što je zapravo tvoja teza. Pokušaj to malo jasnije i konciznije postaviti.
Primjerice prema Feuerbachu Hegelov idealizam je racionalizirana religija...

Govoreći o filozofima (antičkim grčkim), a napominjem i da se na stvaranje drama gledalo kao na filozofiju neke vrste, dakle kako onima koji su pretendirali na nekakva vlastita univerzalna učenja i škole, tako i na one koji su bili ma kakvi ateisti i materijalisti - zanima me; gdje je ta granica postavljena da bi razdvojili okultno i magijsko obožavanje počela ili elemenata koja ili čine svijet, ili ga stvaraju, od obožavanja, ili ljubljenja mudrosti...

Nešto kao kad netko govori o katoličkom, pravoslavnom i muslimanskom ateistu... Jest oksimoron, ali zaista ljudi odgojeni u tim sredinama i kao ateisti nose značajke sredine u kojoj su rasli...

Za početak
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.09.2012., 19:13   #5
Quote:
pavaogc kaže: Pogledaj post
Primjerice prema Feuerbachu Hegelov idealizam je racionalizirana religija...
Iako kažu da je Hegel rekao kako je svaka filozofija u biti teologija, ima toliko dijametralno suprotnih tumačenja Hegela, i metafizičkih i nemetafizičkih, da se može reći kako Hegel podnosi sve, kao što papir podnosi sve.

Quote:
pavaogc kaže: Pogledaj post
Govoreći o filozofima (antičkim grčkim), a napominjem i da se na stvaranje drama gledalo kao na filozofiju neke vrste, dakle kako onima koji su pretendirali na nekakva vlastita univerzalna učenja i škole, tako i na one koji su bili ma kakvi ateisti i materijalisti - zanima me; gdje je ta granica postavljena da bi razdvojili okultno i magijsko obožavanje počela ili elemenata koja ili čine svijet, ili ga stvaraju, od obožavanja, ili ljubljenja mudrosti...
Ima u Hegelovoj Fenomenologiji zanimljiva interpretacija Antigone s aspekta običajnosti. Antigona predstavlja "božanski zakon" onaj dio običajnosti koji je tako duboko ukorijenjen u kolektivnu svijest, da ga smatramo "prirodnim", vječnim i nepromjenjivim. Radi se o običajnosti koja je srasla s nama; ne moramo ju tumačiti i pitati se o njoj; dio je naše podsvijesti; inuitivno i neposredno nam je jasna. Njeno oličenje je ritual. Antigona ne može zamisliti da ne pokopa svog brata, to joj je totalno "neprirodno". Kreont, s druge strane predstavlja racionalnu običajnost, "ljudski zakon", čije je oličenje pravo i država. On će osuditi Antigonu na smrt usprkos svim nagovaranjima da to ne učini, jer je to njegova dužnost, jer je on zaštitnik tog zakona.
A granica između religije i filozofije možda i nije tako oštra, ali nije ni nejasna - to je racionalno mišljenje. Čak je možda ranije bila i jasnija nego danas, jer sad imamo i pojavu još jedne, još mutnije granice - između filozofije i znanosti. Kao što je filozofija izrasla iz religije, tako je znanost izrasla iz filozofije.

Quote:
pavaogc kaže: Pogledaj post
Nešto kao kad netko govori o katoličkom, pravoslavnom i muslimanskom ateistu... Jest oksimoron, ali zaista ljudi odgojeni u tim sredinama i kao ateisti nose značajke sredine u kojoj su rasli...
Naravno, jer su određeni tom običajnošću (vidi gore), koju Hegel zove "duh", a danas ju nazivamo "kolektivna svijest". Pojedinac se ne može te svijesti odreći u potpunosti koliko god se trudio. I zato je normalna pojava prvo pijetizma, a zatim i kršćanskih (muslimanskih, budističkih...) ateista.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.09.2012., 20:47   #6
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Iako kažu da je Hegel rekao kako je svaka filozofija u biti teologija, ima toliko dijametralno suprotnih tumačenja Hegela, i metafizičkih i nemetafizičkih, da se može reći kako Hegel podnosi sve, kao što papir podnosi sve.
Kažu i da su mišljenja poput anusa, svatko ih ima.



Quote:
Ima u Hegelovoj Fenomenologiji zanimljiva interpretacija Antigone s aspekta običajnosti. Antigona predstavlja "božanski zakon" onaj dio običajnosti koji je tako duboko ukorijenjen u kolektivnu svijest, da ga smatramo "prirodnim", vječnim i nepromjenjivim. Radi se o običajnosti koja je srasla s nama; ne moramo ju tumačiti i pitati se o njoj; dio je naše podsvijesti; inuitivno i neposredno nam je jasna. Njeno oličenje je ritual. Antigona ne može zamisliti da ne pokopa svog brata, to joj je totalno "neprirodno". Kreont, s druge strane predstavlja racionalnu običajnost, "ljudski zakon", čije je oličenje pravo i država. On će osuditi Antigonu na smrt usprkos svim nagovaranjima da to ne učini, jer je to njegova dužnost, jer je on zaštitnik tog zakona.
Eto i Sokrat se sam predao na tu caku.

Quote:
A granica između religije i filozofije možda i nije tako oštra, ali nije ni nejasna - to je racionalno mišljenje. Čak je možda ranije bila i jasnija nego danas, jer sad imamo i pojavu još jedne, još mutnije granice - između filozofije i znanosti. Kao što je filozofija izrasla iz religije, tako je znanost izrasla iz filozofije.
Pokušati ću biti još malo konsupstancijalniji; Sokrat prekorava Atenjane jer su iz Atene (mudrost, sova, maslina), a ne mare za um i srodno mu. Je li kritizira time upravo time običajnost (tragedije, drame, obredi i predavanje autoritetima) koji vladaju umjesto osviještenosti pojedinaca?

Quote:
Naravno, jer su određeni tom običajnošću (vidi gore), koju Hegel zove "duh", a danas ju nazivamo "kolektivna svijest". Pojedinac se ne može te svijesti odreći u potpunosti koliko god se trudio. I zato je normalna pojava prvo pijetizma, a zatim i kršćanskih (muslimanskih, budističkih...) ateista.
A Carl Gustav Jung bi imao naravno tome što pridodati, dok će crkva od navodnih "bogova" Grka i Egipćana stvoriti anđele i arhanđele koji stoje na čelu pojedinih naroda od koji se hoće stvoriti entiteti tako koji bi potvrdili podjelu na gore i pod oblacima...
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2012., 12:04   #7
meni to danas izgleda kao da su svi uzeli vjeru i sto ide s njome zdravo za gotovo. kod nas npr, vjerujem u boga , molim se i idem u crkvu... nit on, nit svecenik nemaju pojma sto se nalazi iza tog. trend ili tradicija, covjecanstvo koje kad bi gledao od gore izgledalo bi kao ovce na pasi.. prepadnes ih i svi idu u istom smjeru. da vam skratim muke, niti jedna molitva vam nece donjeti ono sto trzite. to u fizickom svijetu ne postoji.

bog se u puno izraza spominje kao svijetlo. a izvor svjetla je sunce. angeli su samo trenutni bljeskovi svjetla koji vam cistom srecom mogu donjeti srecu. posto je osnova nastanka pozitivno i toliko negativno sva ta sreca vas prati istom tolikom nesrecom. i sve funkcionira kao random sat. gledajuci u detalje nije random, ali za nas obicne smrtnike je random. da bi uskladili bioritam da bude sve 5. izgubili bi toliko onog sto volite danas... da bi se ubrzo zeljeli vratit u ovo sto jeste

kao sto zemlja ima godisnje mjene , tako i solarni sustav ima. sunce kao glavni generator , a ostali planeti su rezonatori , ovisno o njihovim kemijeskim komponetama , u ovisnosti o fizickim vektorima jedan prema drugom , a svako organsko tjelo se sastoji od istog , a fizika rezoniranja stvara razlicite efekte

toliko o fizici postojanja. o kompleksnosti koje vidimo danas , zar mislite da mozete sve pohvatati preko noci , evoluciija se stvara miljonima godina , bog ovo, bog ono... je sve tjek sponzaje

vrh spoznaje se prevada kao susret s bogom. vrh spoznje je tvoj osobni status tamo di jesi. jer si ti to rezonatno svjetlo prema okolini.

Zadnje uređivanje MillionMan : 18.09.2012. at 12:17.
MillionMan is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2012., 13:47   #8
Quote:
MillionMan kaže: Pogledaj post
...vrh spoznaje se prevada kao susret s bogom. vrh spoznje je tvoj osobni status tamo di jesi. jer si ti to rezonatno svjetlo prema okolini.
Ako bi tako gledali onda bi vrijedilo i obrnuto, a pojedinačno gledano razina znanja sljedbenika religiozih sekti nije baš prevelika, i tome i služi organizacija, da posreduju u hijerarhiji... Znači li to da crkvena organizacija - podjela poslova i uloga, kler i stada, služe otupljivanju društva umjesto njegovom napretku?

Kod sustava vrijednosti ljudi koji su imali nešto više znanja, čitam negdje kako je Leonardo da Vinci zagovarao istinu i znanje pa je bio okarakteriziran kao raskolnik..

Dalje, zanimljiv je ovaj;

Antičko poimanje umjetnosti dalje je razvio i modificirao filozof Plotin (207.-270.), koji prevazilazi pojam imitacije i uvodi pojamemanacije (istočnjačkog porijekla).Predmet postaje lijep samo ukoliko sadrži misao koja dolazi odbožanskog. Duša teži najvišoj ljepoti, koja je i najviše dobro –Bog.

U razdoblju renesanse utjecat će na neoplatoniste - toerijaemanacije.

Obnovitelj je platonizma, no u njegovu su djelu u značajnoj mjeri prisutne natruhe i aristotelizma,stoicizma,čak i misticizma.Njegovo učenje, svojevremeno veoma popularno u Rimu, gdje je predavao filozofiju, temelji sena ideji o Jednom, božanstvu koje vječno emanira, a rezultat tog emaniranja je sve postojeće. Jedno
nije moguće spoznati, jer je iznad i izvan spoznajnog aparata pojedinačnog entiteta. Pojavnost Jednog zrcali se u prvoj emanenciji, Duhu (Nus), koji, pak, u sebi nosi misleće i zamišljeno, dakle pretpostavljenu dvojnost. Iz duha proizlazi Duša, most između nadosjetilnog i osjetilnog svijeta. Zadnja iz Jednoga proizlazi materija, koja je istovjetna nebiću i zlu. Te trikategorije zajedno čine trojstvo koje je osnovna postavka Plotinove filozofije.


http://hr.scribd.com/doc/30676019/Po...sti-umjetnosti

Dakle utjecaj i na renesansu, njegov učenik Porfirije uz 30-tak knjiga djela "Protiv kršćana" piše i druga... Ne znam što u svjetlu istine u enciklopedijskom priručniku "Religija" kršćanske sadašnjosti 1990. ne stoje ove informacije već "njegovi učenici su se bavili bogovima" e c'est tout?
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2012., 23:43   #9
u fizici postoji sirenje. sve je to oblik sirenja a mi unutar istog
ljudi su zatoceni ispod orbitalnog plasta i eto postali su inteligetna bica i sad se pitaju kako su dosli tu
od pocetka do sada, sve preskoci jer ti ne mozes na to djelovati. nas okolis je jako malen. i sam znas sto pojedes to izbacis iz sebe i opet to pojedes. kakva umjetnost?
MillionMan is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2012., 17:38   #10
Quote:
MillionMan kaže: Pogledaj post
u fizici postoji sirenje. sve je to oblik sirenja a mi unutar istog
ljudi su zatoceni ispod orbitalnog plasta i eto postali su inteligetna bica i sad se pitaju kako su dosli tu
od pocetka do sada, sve preskoci jer ti ne mozes na to djelovati. nas okolis je jako malen. i sam znas sto pojedes to izbacis iz sebe i opet to pojedes.
Kruženje, širenje, stezanje, poput slučaja kad su pokoje tisućljeće prije obične ere ljudi negdje u Indiji imali kanalizaciju, a 300 godina prije u Dalmaciji nije bilo ni putova... a tu i tamo nešto novo kad se dogode ljudi poput da Vincia, Newtona (i nalete na nekakve alkemije...).


Quote:
kakva umjetnost?
Preskočit ću za ovaj put, kratak s vremenom...

Da se ispravim u detalju uže u vezi s temom:

U dakle enciklopedijskom priručniku "The world's religions" (London, 1982.), nekih 40-tak autora, prvo izdanje u Zagrebu 1987., drugo izdanje 1991. - pisalo da su Plotinovi učenici pisali hvalospjeve bogovima, a ovaj detalj s Porfirijem, kao što rekoh, preskočen, kao nešto valjda nebitno za enciklopediju o religijama , mada se prepostavlja da su Dioklecijanovi progoni povezani s ovim radom... ali dobro; koji bi bili bogovi dakle filozofa; osim Sokratove Atene možda još:

Toth, Prometej vatronosač, Diana Lucifera da ne ostanemo na muškom rodu opet?

http://simple.wikipedia.org/wiki/Selene

http://groups.yahoo.com/group/Wilson...c/message/3193

http://www.ecauldron.com/forum/showthread.php?1499-Torches-for-Hekate-Hecate-Artemis-and-Diana




Dijana Lucifera (Čitluk pokraj Sinja)

Zadnje uređivanje pavaogc : 20.09.2012. at 17:57.
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2012., 21:24   #11
covjek je zatocen u prostoru. i s cim se bavi , bavi se svojom projekcijom. sva te informacije i stvaralastva su s ovog podrucja od istog okolisa... nema se tu sto vise naucit... dosli smo do ovog nivoa di jesmo.... i sam vidis da religije i sve sto ide s njima propada... znaci da je sadasnje svijest to sve preizisla. kakava umjetnost? nikakva. idemo dalje
MillionMan is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2012., 22:14   #12
Što su ljudi u antici mislili kad su pjevali bogovima, nama je danas teško shvatiti. Svako doba na drugačiji način i s drugačijom svrhom doživljava bogove. Od starih bogova meni su osobno najdraži Loki i Hermes Trismegistos
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2012., 14:03   #13
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Što su ljudi u antici mislili kad su pjevali bogovima, nama je danas teško shvatiti.
Pa čemu služi filozofija?

Quote:
Od starih bogova meni su osobno najdraži Loki
Je li jači Loki, Veles ili Cernunnos?

Ruski filolozi Vjačeslav Vsevolodovič Ivanov i Vladimir Toporov rekonstruirali su mitsku borbu Peruna i Velesa komparativnom metodom, proučavajući razne indoeuropske mitologije te slavenske narodne priče i pjesme. Zajednička karakteristika svih indoeuropskih mitoloških priča jest borba između boga gromovnika i goleme zmije ili zmaja. U slavenskoj mitologiji Perun je gromovnik, a Veles mu je protivnik. Sličan je i etruščanskom podzemnom čudovištu Vethi te hetitskom zmaju Illuyankasu, neprijatelju olujnog boga.

U grčkoj mitologiji četiri lika pokazuju sličnosti s Velesom: Pan (glazba i stoka), Hermes (magija i prijevara), Had (smrt i podzemlje) te Tifon (zmijoliki Zeusov neprijatelj). Po njegovu bijegu i transformiranju u različite životinje i povezanošću s vodom, može ga se povezati i s Protejom. Samo u keltskoj mitologiji postoji božanstvo slično Velesu sa svim njegovim atributima i složenošću: Cernunnos, bog druida, prirode, rogatih životinja i šamanizma, a simbol mu je ovnolika zmija.


http://hr.wikipedia.org/wiki/Veles_(mitologija)
__________________
UPOZORENJE: Gledanje ovog sadržaja može dovesti do povećanja kamatnih stopa na vašim stambenim kreditima!
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2012., 14:04   #14
Quote:
MillionMan kaže: Pogledaj post
kakava umjetnost? nikakva. idemo dalje
Umjetnost je ponekad osebujna prerada informacija, a ponekad sluga režima i praznovjerja (neki hijeroglifi su zabranjeni, odnosno egipatski ljudi se prikazuju bez perspektive, sa svim udovima, jer se narod toliko plašio moći slika...), dugo je trajalo takvo stanje..

Dalje, gdje? Mene u analitici svega skupa posebno pozornost zaokuplja ubojstvo Hipatije; lijepe navodno neoplatonistice, matematičarke koja je naslijedila oca u upravljanju Aleksandrijske biblioteke, napisala komentar Diofanta - a oderana joj je koža naknadno pod optužbom za - herezu... Je li hereza i krivovjerje isto, ili i to govori koliko su pristaše Serapisa, Izide bili slični kršćanskim sektama kasnije, a s obzirom da se sve odvijalo u Serapeumu, da se analizirati još pitanje - je li judeo-kršćanski patrijarhalizam s ovim potezom, te Pavlovim savjetima, uništio uobičajeni model prijenosa informacija i odnosa tako da su muškarci i ženske radili jedno te iste poslove... Tj. je li žena svedena na stroj za rađanje, a židovski sinovi-graditelji s tim također nisu bili zadovoljni, pa su za razliku od epikurejaca ili indijaca bitno povećavši tenzije među spolovima učinili od društva nešto gore nego kaste; deformacijom erosa i agapea, pretvarajući agape u dužnost, deformirali mogućnost ljubavi (pisao je jedna pricidnik na forumu nešto o terorizmu "ljubavi") - tako da je voljenje drugog, (kao samog sebe) postalo iluzorna djelatnost - bez uzora, a na formu zakona koji treba očuvati državi odgovarajuće modele nadodata je težina i vrata raja i pakla...

Umjetnost kao odraz psihologije pojedinca i psihologije društava mogla bi nam tu još štogod reći, u slučajevima gdje joj je namjera bila biti most do opažanja, viđenja, spoznaje...
__________________
UPOZORENJE: Gledanje ovog sadržaja može dovesti do povećanja kamatnih stopa na vašim stambenim kreditima!
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2012., 21:51   #15
Quote:
pavaogc kaže: Pogledaj post
Umjetnost kao odraz psihologije pojedinca i psihologije društava mogla bi nam tu još štogod reći, u slučajevima gdje joj je namjera bila biti most do opažanja, viđenja, spoznaje...
Umjetnost je esencija života, destilirani, koncentrirani život.
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.09.2012., 09:09   #16
Red face offtopic, sorry

pavogc, lijep ti je potpis (link za buduće istraživače povijesti forumske filosofije, za slučaj da ga do tada promijeniš ). Pentagram, kad se ne zaboravi da je u krugu, lijep je simbol. Kad se izostavi krug, ne baš.
nitko drugi is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.09.2012., 11:46   #17
Quote:
nitko drugi kaže: Pogledaj post
pavogc, lijep ti je potpis (link za buduće istraživače povijesti forumske filosofije, za slučaj da ga do tada promijeniš ). Pentagram, kad se ne zaboravi da je u krugu, lijep je simbol. Kad se izostavi krug, ne baš.
Postoje tradicionalno i drugačiji dodaci:


Pentagram s likovima ptica i rozetama. Ploča oltarne pregrade iz krunidbene crkve kralja Zvonimira, sv. Petra u Solinu, kraj XI. st.

Sada u Jupiterovom hramu u Splitu.


Cernunnos...

I Ištar se štovalo sličnim oblikom, a egipatski hijeroglif za obožavanje netera je sličan; Egipćanin s uzdignutim rukama okrenut prema mršavoj zvijezdi.
__________________
UPOZORENJE: Gledanje ovog sadržaja može dovesti do povećanja kamatnih stopa na vašim stambenim kreditima!
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.09.2012., 11:54   #18
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Umjetnost je esencija života, destilirani, koncentrirani život.
To je uljepšana definicija, i stoji, za sve ono što nije kič, i može biti i puno toga još... Apstrahiranje biva i pojednostavljenje, a daljnje uniformiranje vodi do mnogih mogućnosti zlouporabe.

Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Prema objavljenim predavanjima Rudolf Steiner toga svrstava među osobe poput Mojsija... Kao pravac među ezoterijama, teozofijama, alkemija neke vrste zasigurno je popularan. A kako je Atena pomagala Egipat u srazu s Perzijom, mogućnosti prijenosa svake vrsta znanja su neosporne.

Guraju li pokoje državice/polisi spojeve netera-počela-božanstava u dizanje vlastitih vladara u vječnost kad je recimo Telamon, sin Eakov, kralj otoka Salamine istoimeni stup-bradonja.
__________________
UPOZORENJE: Gledanje ovog sadržaja može dovesti do povećanja kamatnih stopa na vašim stambenim kreditima!
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 13:56   #19
Još o petici, a potom pitanje o obožavanju mudrosti?

A da dodam radi potpunije analize petice; Pitagorejcima je 2 prvi ženski broj, 3 prvi mušk (jedinica je monada pa posebna) tako da je 5 broj ljubavi...

Dalje, razne religijske priče o postanku svijeta sadrže broj 5, 360 dana plus 5 kojih zasluže kojekakva počela u međusobnom nadmetanju, a podijeljeno s 5 72...

Kinezi baštine teoriju o 5 elemenata.

Ako bi prvi jing i jang, ili kakvo trojstvo il bilo sukladno jedinstvu tada možda nije za nastanak raznih priča nebitno to što slijedi četvoro djece; npr. Geb, bog Zemlje i Nut, božica neba, imaju – Ozirisa, Izidu, Seta i Neftis.


Potom su tu likovi koji znanjem i vještinama donose spas tijekom "borbe" bogova, odnosno nastupa zamjene vlasti netera nad zemljom i narodima, rođeni nerijetko iz odnosa smrtnice i Boga (Grci...). Pored svega imamo dva puta rođenog Dioniza, a i Atenu, iz očeve glave... Što je priča nevjerojatnija to je neter koje se "porodio" iz nje time veći...


Bi li nam Lacanovska analiza riječi mudrost pomogla u genezi različitih shvaćanja i načina štovanja iste?
__________________
UPOZORENJE: Gledanje ovog sadržaja može dovesti do povećanja kamatnih stopa na vašim stambenim kreditima!
pavaogc is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2012., 14:25   #20
Quote:
pavaogc kaže: Pogledaj post
A da dodam radi potpunije analize petice; Pitagorejcima je 2 prvi ženski broj, 3 prvi mušk (jedinica je monada pa posebna) tako da je 5 broj ljubavi...

Dalje, razne religijske priče o postanku svijeta sadrže broj 5, 360 dana plus 5 kojih zasluže kojekakva počela u međusobnom nadmetanju, a podijeljeno s 5 72...

Kinezi baštine teoriju o 5 elemenata.

Ako bi prvi jing i jang, ili kakvo trojstvo il bilo sukladno jedinstvu tada možda nije za nastanak raznih priča nebitno to što slijedi četvoro djece; npr. Geb, bog Zemlje i Nut, božica neba, imaju – Ozirisa, Izidu, Seta i Neftis.


Potom su tu likovi koji znanjem i vještinama donose spas tijekom "borbe" bogova, odnosno nastupa zamjene vlasti netera nad zemljom i narodima, rođeni nerijetko iz odnosa smrtnice i Boga (Grci...). Pored svega imamo dva puta rođenog Dioniza, a i Atenu, iz očeve glave... Što je priča nevjerojatnija to je neter koje se "porodio" iz nje time veći...


Bi li nam Lacanovska analiza riječi mudrost pomogla u genezi različitih shvaćanja i načina štovanja iste?
Po mom mišljenju, lacanovska analiza bilo čega ne bi nam pomogla da shvatimo...bilo što. Religija i mitologija govore ponekad isto što i filozofija ali govore to slikama i emocijama, a ne izravno. Drugim riječima piče ti drito u mozak. Iznimka je u mitologiji jedino tajno znanje koje se kamufliralo mitološkim pričama. Npr. razna znanja o astronomiji, kao što je precesija ekvinocija, što su fino pokazali Santillana i Dechend u sjajnoj knjizi Hamletov mlin.
Joseph Campbell je mislio da se jedino pravo znanje o ljudskoj egzistenciji može steći preko mitologije, a za filozofiju je smatrao da je puko "žongliranje pojmovima". Samo, treba znati da je on pri tome imao na umu anglosaksonsku analitičku filozofiju, koja se doista može svesti na žongliranje pojmovima. Ni on, kao ni većina angloamerikanaca, nije imao pojma o "kontinentalnoj" filozofiji poslije Kanta; drugim riječima, o spekulativnoj filozofiji.
Tako imamo u sredini filozofiju koja racionalno izlaže ono što znamo ili možemo znati; s jedne strane imamo mitologiju i religiju koje pričaju nešto slično u opernom stilu; i s druge strane imamo francuze koji su pretvorili racionalnu filozofiju u drugu vrstu opere, i svojim baroknim pretjeranim jezikom ponovno zamaglili ono što je jednom bilo jasno. Kad čitaš Derridu ili Lacana, to ti je kao da slušaš Hegela kako priča nakon što je pojeo canard a'l orange i popio 3-4 krigle piva (one švapske, od jedne litre!).
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 04:24.