Natrag   Forum.hr > Društvo > Prirodne znanosti

Prirodne znanosti Čista znanost za jako pametne i one koji takvima žele postati
Podforum: Armstrong Station - Astronomija i astrofizika

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 03.09.2015., 11:33   #21
Quote:
kor-im kaže: Pogledaj post
ali to nije lamarkizam, to je epigenetika, epigenetika nije lamarkizam

inače, ako imamo čitav jedan dna zapis informacija, logično je da postoji i čitav pogon koji štampa i odrađuje taj zapis, pa je logično da se zapis i mjenja, dal spontano, usljed grešaka, manjka kvalitetnih sirovina ili utjecaja toksina, zamora materiala i slične redundancije, dali po nekakvim editor funkcijama inherentnim u tom rna pogonu koji preštampava zapis

zapravo, vjerojatno je da čim čemo više znati o tome kako sustav funkcionira na toj razini to više če biti jasan taj nekakav biomehanički super-kompleks u svakoj stanici, otprilike kao da u sebi imamo bilijune industrijskih pogona koji konstantno prerađuju biomolekule od kojih se i sami sastoje

implikacije toga su goleme ustvari, znači da bi čitava jedna populacija mogla sustavno razvijati sebe iz generacije u generaciju forsajuči neke načine prehrane, setove aktivnosti, dril ovaj onaj, post, fizički napor itd...

ustvari to se svejedno i dešava, samo boktepita u kojem smjeru, ovako nasumice vjerojatno nizbrdo
Ovisno o definiciji. Epigenetika bi trebala biti lamarkizam ako je promjenjena DNK struktura, a ne samo ovojnica.
Ali DNK ostaje isti.
Kao što je ostao isti i u ovom slučaju:




Gušteri s Pod Mrčaru (Richard Dawkins – Najveća predstava na zemlji) Kraj hrvatske obale, u Lastovskom arhipelagu nalaze se dva mala otočića po imenu Pod Kopište i Pod Mrčaru. Godine 1971. vrsta sredozemnog guštera, primorska gušterica Podarcis sicula, koja se pretežno hrani kukcima, bila je prisutna na otočiću Pod Kopište, ali ne i na Pod Mrčaru. Te su godine eksperimentatori prebacili pet pari gušterice Podarcis sicula s Pod Kopišta na Pod Mrčaru. Onda je 2008. jedna druga skupina pretežno belgijskih istraživača, suradnika Anthonyja Herela sa Sveučilišta u Antwerpenu, posjetila te otoke kako bi ustanovila što se dogodilo. Oni su na Pod Mrčaru pronašli bujnu populaciju guštera, a analizom uz pomoć DNK potvrđeno je da je to uistinu Podarcis sicula.

Pročitajte više na: http://www.znanostblog.com/evolucija...r-iz-hrvatske/ | Znanost Blog


Po ovome se vidi da i epigenetika spada u evoluciju iako se ne mijenja sam DNK zapis.
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.09.2015., 20:18   #22
Quote:
kor-im kaže: Pogledaj post
ali to nije lamarkizam, to je epigenetika, epigenetika nije lamarkizam

inače, ako imamo čitav jedan dna zapis informacija, logično je da postoji i čitav pogon koji štampa i odrađuje taj zapis, pa je logično da se zapis i mjenja, dal spontano, usljed grešaka, manjka kvalitetnih sirovina ili utjecaja toksina, zamora materiala i slične redundancije, dali po nekakvim editor funkcijama inherentnim u tom rna pogonu koji preštampava zapis

zapravo, vjerojatno je da čim čemo više znati o tome kako sustav funkcionira na toj razini to više če biti jasan taj nekakav biomehanički super-kompleks u svakoj stanici, otprilike kao da u sebi imamo bilijune industrijskih pogona koji konstantno prerađuju biomolekule od kojih se i sami sastoje

implikacije toga su goleme ustvari, znači da bi čitava jedna populacija mogla sustavno razvijati sebe iz generacije u generaciju forsajuči neke načine prehrane, setove aktivnosti, dril ovaj onaj, post, fizički napor itd...

ustvari to se svejedno i dešava, samo boktepita u kojem smjeru, ovako nasumice vjerojatno nizbrdo
Zapravo, ništa od boldanog nije sporno. Međutim, ako imaš 5 miljardi kopija CD-a i jednu uspiješ nekim naprednim alatom poboljšati, samo kopije te jedne kopije će biti poboljšane. Ako stanica u mojoj jetri za mog života (prije potomstva) doživi neku pozitivnu promjenu, ona će se dijeliti i dalje u stanice jetre. Nakon nekog vremena će dio moje jetre biti poboljšan.

Međutim, da bi se to moglo spustiti u moje testise i ugraditi u stanicu koja će postati spermić, morao bi postojati nekakav mehanizam. Otkriće takvog mehanizma bi već bio veliki game changer u biologiji.
MrBlc is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.09.2015., 12:57   #23
Quote:
MrBlc kaže: Pogledaj post
Zapravo, ništa od boldanog nije sporno. Međutim, ako imaš 5 miljardi kopija CD-a i jednu uspiješ nekim naprednim alatom poboljšati, samo kopije te jedne kopije će biti poboljšane. Ako stanica u mojoj jetri za mog života (prije potomstva) doživi neku pozitivnu promjenu, ona će se dijeliti i dalje u stanice jetre. Nakon nekog vremena će dio moje jetre biti poboljšan.

Međutim, da bi se to moglo spustiti u moje testise i ugraditi u stanicu koja će postati spermić, morao bi postojati nekakav mehanizam. Otkriće takvog mehanizma bi već bio veliki game changer u biologiji.
Epigenetika tvrdi da ćeš dobiti bolju kopiju koja je ušla u tvoje spermiće na jedan malo drugačiji način:
ti si kopirao CD i svi su ti sa nekim malim varijacijama skoro pa isti. Ali si dobio poboljšanje kada si ga lakirao.
I to je lakiranje prešlo u tvoje spermiće. A samo prženje nije.
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.11.2015., 21:29   #24
Kako bi glasila jednostavna,narodska definicija lamarkizma?
__________________
Veoma su ceste noci kad nemir neda usnuti.
Nemir koji je isprva sladak i drag,a sto duze zalazi u noc biva sve tezi i mucniji
- Ex Ponto
Daluge Klaipeda is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.11.2015., 01:07   #25
Quote:
Daluge Klaipeda kaže: Pogledaj post
Kako bi glasila jednostavna,narodska definicija lamarkizma?
Teorija EVOLUCIJE1 koju je predložio francuski zoolog Pjer Antoan de Man, vitez od Lamarka* /Lamarck/. Lamark je smatrao da evolucija živih organizama nastaje kao rezultat zbira napora mnogih generacija da se izbore da prežive u svojoj sredini i da iskoriste mogućnosti koje im se pružaju u njoj. Klasičan primer je žirafa koja je razvila dugačak vrat da bi dohvatila više lišće sa drveća. Njena želja i svrha odredile su njenu osobenu karakteristiku koja se prenosi nasleđem. DARVINIZAM je zastupao drugačiju teoriju, po kojoj se u toku niza generacija vrši prirodna selekcija među slučajnim varijacijama kod vrsta, i u modifikovanom obliku postao je opšte-prihvaćeno naučno gledište. Međutim, sam Darvin je manje ubeđeni darvinista od mnogih svojih sledbenika i pred kraj života je pisao svojoj rođaci Frensis Galton /Galton/ da je iz godine u godinu sve više priteran da se vrati teoriji stečenih osobina. Lamarkizam je za mnoge privlačan zbog svoje sugestije da ljudska volja i napor imaju značaja u evolutivnim procesima, za razliku od darvinizma koji za vrhovne određuje slučajnost i verovatnoću. Činjenica da se Josif Staljin strasno priklonio lamarkizmu (koga je u formi lisenkizma učinio zvaničnom komunističkom doktrinom) doprinela je lošoj reputaciji lamarkizma u dvadesetom veku. Osim toga, prihvaćenu teoriju je, izgleda, diskreditovala i sama zvanična nauka, budući da centralni princip molekularne biologije glasi da se genetska informacija prenosi jedino od hromozomske nukleinske kiseline prema belančevini a ne i obrnuto, pa, prema ovom principu, nije moguće prenošenje stečenih informacija između generacija. Međutim, Lamarkizam nije potpuno odbačen.

U stvari se radi o epigenetici: http://bioloska.blogspot.com/2014/04...i-skripta.html


Odnosno: http://bioloska.blogspot.com/2014/04...ika-lamarkizam

Zaključak
Sve ovo jasno potvrđuje da talas pseudonauke koji se nagomilao oko epigenetike i tvrdnje poput kojih je klasična genetika “bačena na kolena” zaista nemaju ikakvog smisla. Što je još žalosnije, niski kriterijumi i senzacionalizam kojim mediji dočekuju takve uzbudljive i „revolucionarne“ tekstove poslednjih godina (vođeni željom za što većim brojem čitalaca) nanose više štete nauci nego što joj koriste. Za takve pokušaje slobodno možemo reći da imaju samo jednu svrhu – manipulaciju.

Banalan primer, na sajtu jedne od najvećih svetskih novina, Guardian portalu, objavljuje se članak u kojem se glorifikuje (samo jedna u nizu) knjiga "The Epigenetics Revolution" autorke Nessa Carey, a koja navodno dokazuje i to da Darvinizam više ne važi. Cilj i motiv koji stoji iza odluke da jedna ovakva novinska kuća objavi tako nešto je jasan - ponuditi uzbudljiv tekst koji će pronaći nove čitaoce - jеr na žalost, svakako ih nećete pronaći ako budete pisali o tome da se klasična genetika iznova i iznova potvrđuje sa novim otkrićima.

Takođe, sa aspekta evolucione biologije, iz eksperimenata koje smo ovde videli, cela ideja o epigenetici kao „neprijatelju teorije evolucije“ je neozbiljna. Otkrića u epigenetici jesu veoma interesantna, i proširila su naše znanje o tome kako geni rade. Takva istraživanja jesu od koristi i trebaju biti nastavljena i u budućnosti, to niko ne spori. Ali ova epigenetska otkrića se potpuno uklapaju u modernu teoriju evolucije, koja podrazumeva evolucione promene putem prirodne selekcije, genetičkog drifta, slučajnih mutacija, specijacije, itd. Geni imaju centralnu ulogu u evoluciji i ta činjenica se ne može pobiti time što ćemo samo medijski preuveličavati značaj epigenetike i predstavaljati rezultat svakog njenog istraživanja kao revolucinarno čudo.

Zadnje uređivanje krena : 20.11.2015. at 01:20.
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.11.2015., 17:56   #26
Quote:
krena kaže: Pogledaj post
Lamark je smatrao da evolucija živih organizama nastaje kao rezultat zbira napora mnogih generacija da se izbore da prežive u svojoj sredini i da iskoriste mogućnosti koje im se pružaju u njoj.
Dakle,mogli bismo donjeti pretpostavku kakav će biti svijet nakon nas,odnosno kakvi smo mi danas u odnosu na prijašnje generacije..
Ali,prije svega moramo biti svijesni da unazad 50 godina,jedne generacije,imamo tehnološki skok ikad viđen u odnosu na poznatih nam nekoliko tisuća godina...
Tehnologija će odrediti naše buduće ponašanje,kroz niz umjetno stvorenih platformi za život.

Hoće li čovjek biti nešto inteligentniji zbog ubrzanog razvoja?
__________________
Veoma su ceste noci kad nemir neda usnuti.
Nemir koji je isprva sladak i drag,a sto duze zalazi u noc biva sve tezi i mucniji
- Ex Ponto
Daluge Klaipeda is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.11.2015., 21:22   #27
Quote:
Daluge Klaipeda kaže: Pogledaj post
Kako bi glasila jednostavna,narodska definicija lamarkizma?
Pa, lamarkizam pretpostavlja, pojednostavljeno, da ak imaš recimo odrezanu ruku prije nek začneš potomka, onda bu i potomak imal odrezanu ruku

Ovi autori u eksperimenti s miševima nisu opisali ništa drugo nego evoluciju.
Naime, ako se dogodi promjea u stanici, prije začeća jasno da će se to nasljediti. A ta promjena se upravo i dogodila, jer miševi ne upravljaju svojim postupcima "svijesno" nego instinktivno, odnosno, biokemijskim reakcijama. Druge sile kojima se služi evolucija jesu mutacija gena, genetički drift, protok gena i seksualna selekcija. Da se ovo kod miševa dogodilo odmah u slijedečoj generaciji, čisto sumnjam. Makar je i to moguče.
Hellboy31 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.04.2016., 22:15   #28
Vidim da se tu pričalo o epigenetskom nasljeđivanju pa ću ovdje staviti jedno skroz novo istraživanje iz Cella sa značajnim rezultatima:

In C. elegans, small RNAs enable transmission of epigenetic responses across multiple generations. While RNAi inheritance mechanisms that enable “memorization” of ancestral responses are being elucidated, the mechanisms that determine the duration of inherited silencing and the ability to forget the inherited epigenetic effects are not known. We now show that exposure to dsRNA activates a feedback loop whereby gene-specific RNAi responses dictate the transgenerational duration of RNAi responses mounted against unrelated genes, elicited separately in previous generations. RNA-sequencing analysis reveals that, aside from silencing of genes with complementary sequences, dsRNA-induced RNAi affects the production of heritable endogenous small RNAs, which regulate the expression of RNAi factors. Manipulating genes in this feedback pathway changes the duration of heritable silencing. Such active control of transgenerational effects could be adaptive, since ancestral responses would be detrimental if the environments of the progeny and the ancestors were different.

http://www.cell.com/cell/fulltext/S0092-8674(16)30207-0


Biological mechanism passes on long-term epigenetic 'memories'
- Researchers discover the on/off button for inheriting responses to environmental changes
__________________
I think we're like fire and water, I think we're like the wind and sea, you're burning up, I'm cooling down, you're up, I'm down, you're blind, I see...
NOD14 is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.07.2017., 23:06   #29
Quote:
MrBlc kaže: Pogledaj post
Zapravo, ništa od boldanog nije sporno. Međutim, ako imaš 5 miljardi kopija CD-a i jednu uspiješ nekim naprednim alatom poboljšati, samo kopije te jedne kopije će biti poboljšane. Ako stanica u mojoj jetri za mog života (prije potomstva) doživi neku pozitivnu promjenu, ona će se dijeliti i dalje u stanice jetre. Nakon nekog vremena će dio moje jetre biti poboljšan.

Međutim, da bi se to moglo spustiti u moje testise i ugraditi u stanicu koja će postati spermić, morao bi postojati nekakav mehanizam. Otkriće takvog mehanizma bi već bio veliki game changer u biologiji.
Kada kažeš "otkriće" misliš li na otkrivanje nečega postojećeg ili "izumljivanje" mehanizma koji bi to omogućiti?
Mihail Suslov is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.07.2017., 20:05   #30
Pa, zapravo bi i jedno i drugo bila velika stvar.
MrBlc is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2017., 00:41   #31
Quote:
MrBlc kaže: Pogledaj post
Pa, zapravo bi i jedno i drugo bila velika stvar.
Definitivno
Mihail Suslov is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.07.2017., 00:06   #32
U ovom topicu su se spominjali neki primjeri kako se naucena ponasanja prenose na potomke genetskim putem.
ne mora biti lamarkizam moze bit da je baldwinov efekt.

Quote:
wiki kaže:
In evolutionary biology, the Baldwin effect describes the effect of learned behavior on evolution. In brief, James Mark Baldwin suggested that an organism's ability to learn new behaviors (e.g. to acclimatise to a new stressor) will affect its reproductive success and will therefore have an effect on the genetic makeup of its species through natural selection. Though this process appears similar to Lamarckian evolution, Lamarck proposed that living things inherited their parents' acquired characteristics. The Baldwin effect has been independently proposed several times, and today it is generally recognized as part of the modern evolutionary synthesis.
ukratko rad mozga mijenja genetski kod.

Zadnje uređivanje toxde : 28.07.2017. at 00:29.
toxde is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 13:52.