Sadnja šume

[valada]

Paulownia tomentosa medi kao luda (800 - 1000 kg nektara po ha) i ima odlična kvalitativna svojstva. Trenutno sam formirao 9 pokusnih polja u Hrvatskoj, te 1 u Mađarskoj i 1 u Sloveniji. O lokacijama moram šutjeti zbog interesa investitora.

Mogu zasad reći da su svi pokusi zasad opravdani osim jednog gdje postoji problem retencije oborinskih voda.

Ono što zasad ne mogu dokazati, a nadam se da hoću, jest zatvaranje kruga na pčelinjaku u smislu rušenja trupaca paulovnije.
Naime, osim što je unos nektara i peluda velik, interesantna je građa nastavaka i okvira od b. vrste Paulownija tomentosa.

Mogu samo potvrditi da su takvi nastavci 40% lakši od uobičajenih (lipa, jela, smreka), te kao takvi pogodni za prenošenje kod starijih pčelara i žena.
Za one koji žele još jaču medonosnu pašu, pogotovo u kombinaciji sa drugim dendrološkim vrstama, preporučujem Paulowniju tomentosu zbog velikog potencijala cvjetnih pupova.

OPASNOSTI:
1. Postoji problem u narudžbama sjemena u Hrvatskoj. Naime, ne postoji certificirano sjeme u Hrv, tako da smo investitori i ja naručivali sjeme iz Slovačkog instituta (predosnovno sjeme) i Bugarskog (osnovno). SJEME KOJE SE NUDI PO INTERNETU SLABE JE UPORABNE VRIJEDNOSTI.

2. Ukoliko se netko odluči na industrijsku proizvodnju, najmanji broj CERTIFICIRANIH sadnica trebao bi biti 250 u sklopu 5x5 m. Sve ispod nije ekonomski opravdano.

3. Obavezno je sušenje građe u sušarama na 12% vlage. Takve daske poprimaju cijenu od 1050 eur po m3.

Zainteresirani neka se jave u inbox, postoji realna šansa da sadnice dobijete besplatno uz osiguran otkup.
Odgovaram samo ozbiljnim ponuđivačima

[diabolica]

Zaboravio si napisati da cvate 7 godina nakon sadnje.
I još nešto, da je to prva paša za pčele uopće. Dakle nema lišća na drveću, samo cvjetovi.

[valada]

Pogrešno; s adekvatnim i rastegnutim dozama kalija Paulownija cvate na početku 4. vegetacijske sezone. Obzirom da je vrijeme eksploatacije P. tomentosa 32 - 40 sezona, ovaj podatak je značajan u smislu dodane vrijednosti.

Točno je da cvate prije listanja. U tom smislu je interesantna pčelarima jer se tom tehnologijom jača zajednica i potiče razvoj legla prije cvatnje bagrema. Štoćereći da se taj med ne vrca, štoviše čak nisam ni čuo da se trži kao sortni med, već ga zajednica troši s ciljem boljeg prinosa bagrema.

[posavac55]

valada kaže:

Paulownia tomentosa medi kao luda (800 - 1000 kg nektara po ha) i ima odlična kvalitativna svojstva. Trenutno sam formirao 9 pokusnih polja u Hrvatskoj, te 1 u Mađarskoj i 1 u Sloveniji. O lokacijama moram šutjeti zbog interesa investitora.

Mogu zasad reći da su svi pokusi zasad opravdani osim jednog gdje postoji problem retencije oborinskih voda.


Zainteresirani neka se jave u inbox, postoji realna šansa da sadnice dobijete besplatno uz osiguran otkup.
Odgovaram samo ozbiljnim ponuđivačima

Da li je po zakonu ta vrsta dopuštena saditi u Hrvatskoj ?
Možda sam to drvo vidio u nekoj državi , ali neznam kako izgleda ?

Visina moguća , životni vijek i slični podaci ako je moguće . Imam oko 3 ha šume većinom bjelogorica i 2 vrste crnogorice .

[felixx]

posavac55 kaže:

Da li je po zakonu ta vrsta dopuštena saditi u Hrvatskoj ?
Možda sam to drvo vidio u nekoj državi , ali neznam kako izgleda ?

Visina moguća , životni vijek i slični podaci ako je moguće . Imam oko 3 ha šume većinom bjelogorica i 2 vrste crnogorice .

Imaš ga u RH u parkovima.

Zapravo sam malo skeptičan što se tiče sadnje. To drvo moglo bi se strašno raširiti kao korov, makija...

[posavac55]

felixx kaže:

Imaš ga u RH u parkovima.

Zapravo sam malo skeptičan što se tiče sadnje. To drvo moglo bi se strašno raširiti kao korov, makija...

Radili smo poučnu stazu u zaštićenom dijelu prirode , donacijom jedne banke tiskan je i Atlas drveća i grmlja Dilja , poznajem većinom sve bjelogorične vrste i veliki broj crnogorice , ali ne i tu vrstu !

[valada]

felixx kaže:

Imaš ga u RH u parkovima.

Zapravo sam malo skeptičan što se tiče sadnje. To drvo moglo bi se strašno raširiti kao korov, makija...

Ne spada u invazivne b. vrste evo zašto.

1.Za uzgoj iz sjemena potreban je poseban tretman jarovizacije, te naklijavanje pod konstantnom vlagom i temperaturom. Bez komore za naklijavanje klijavost je vrlo upitna.

2. Kotiledoni i mlade neodrvenjele biljke osjetljive su na niske temperature, dakle profesionalni uzgoj bez zaštićenog prostora je nemoguć.

3. Većina vrsta i njihovih kultivara pokazuje visoku autosterilnost, pa su metode razmnožavanja najčešće kultura tkiva, "in vitro", ili margotiranje.
Kod takvog načina razmnožavanja nema govora o invaziji, čak dapače trebate zaštititi nasad od invazije drugih pionirskih vrsta (breza, poljski jasen, vrba, jablan...)

[felixx]

valada kaže:

Paulownia tomentosa medi kao luda (800 - 1000 kg nektara po ha) i ima odlična kvalitativna svojstva. Trenutno sam formirao 9 pokusnih polja u Hrvatskoj, te 1 u Mađarskoj i 1 u Sloveniji. O lokacijama moram šutjeti zbog interesa investitora.

Imaš tomentosu, ili i elongatu?

Za one koji žele još jaču medonosnu pašu, pogotovo u kombinaciji sa drugim dendrološkim vrstama, preporučujem Paulowniju tomentosu zbog velikog potencijala cvjetnih pupova.

Mene interesira primarno za pčelinju pašu.
Volio bih da mi neki pčelar potvrdi da ima do 1000 kg unosa po hektaru.
I što je sa mrazovima?
Takvi osjetljivi cvjetovi su vjerojatno pofureni već od najmanjeg mraza? Ne znam... Što mi znači i tona unosa tek svake 3-4 godine?

Mogu zasad reći da su svi pokusi zasad opravdani osim jednog gdje postoji problem retencije oborinskih voda.

To je veliki poblem u mnogim ravničarskim dijelovima, i tu kod mene.
Poplavno tlo koje dugo zadržava vodu. Kako vidim, to je drvo koje traži puno vlage, ali ne poplavno tlo.

Ono što zasad ne mogu dokazati, a nadam se da hoću, jest zatvaranje kruga na pčelinjaku u smislu rušenja trupaca paulovnije.
Naime, osim što je unos nektara i peluda velik, interesantna je građa nastavaka i okvira od b. vrste Paulownija tomentosa.

Mogu samo potvrditi da su takvi nastavci 40% lakši od uobičajenih (lipa, jela, smreka), te kao takvi pogodni za prenošenje kod starijih pčelara i žena.

To da je to drvo lakše, ne znači ništa u smislu težine. Nastavak ima prazan 4-5 kg, a pun meda (daj Bože) 20-30 kg, ovisno o vrsti košnice. Kila više manje težine nastavka ništa tu ne znači.
Važnije je ako je drvo stabilno, da ne puca i uvija se. Da je otporno na vremenske uvjete, trajno i da je dobar izolator.
Ako jest, to reklamiraj, a ne da je 'lagano'. (pretpostavljam da je, ako ga koriste za namještaj i dr.)

[diabolica]

"Seedlings grow quickly and flower in 8-10 years," ako ovo podijelimo sa dva, ispada točno nakon 4 godine, kako je napisao valada.
Moram priznati da nikada ne razumijem neprenošenje istine o činjenicama koje se jako lako daju provjeriti.
Pa ako na jahti imaš namještaj od hrasta , onda je puno bolje imati ga od paulovnije, ili ako imaš lagana vrata na kuhinjskom ili kupaonskom ormaru, puno je bolje imati ga od paulovnije.
A osim toga jeftinije je, jer ovo drvo raste brže od ostalih laganih vrsta, jela, lipa i neznam još koje.
Zatim , ga možeš u prvoj godini kositi za prehranu stoke, jer još nije sazrilo do drvene stabljike , nego je cijelo zeleno. A da ne govorimo o upijanju CO2, najbolje na svijetu, zbog veličine lišća.
Sve u svemu, drvo za sve, gdje se i kada, netko pronađe. Drvna ind, pčelari, stolari, brodograditelji, stočari i "zeleni"

[valada]

Dakle ovako; certificirane sadnice u svojoj 4 sezoni imaju diferencirane cvjetne pupove uz adekvatnu ishranu (prema predlošku fotometrije) i ujednačene obroke. U 5. sezoni daje protein u pelud, u 7. ili 8. medi.
Napominjem da je moguće cvjetanje i prije forsiranjem giberelinskih pripravaka, ali se desi prebrza ramifikacija (grananje) što je u ovom slučaju nepoželjno.
Kod većine ljudi drvo procvjeta u 8. ili 9. godini uzgoja zbog preslabog genskog potencijala ili teške deficijencije hranjiva. Naime biljka se dodatno izgladnjuje stvaranjem meristemskog tkiva, te zatvaranjem kore pred zimu i trošenjem energije za prodiranje korjena u dubinu. Stvar dodatno komlicira i sam volumen stanica floema (oko 3 puta veća površina nego topola). Svatko tko i površno poznaje fiziologiju zna što to znači.

Ukoliko markirana sadnica ne cvate razloge u nerezonskoj cvatnji treba tražiti u izostanku hranjiva (prvenstveno kalij, fosfor, bor, molibden i mangan) ili blokadi istih.

Najbitnije se držati uputa dobivenih iz analize tla (doc.dr.Čoga) i dodatno educiranje iz neke od adekvatnih knjiga o uzgoju, fiziologije, pedologije i ishrane.

Inače, što se same cvatnje tiče; glavni ciljevi oplemenjivanja idu na ruku hortikulture, a ne drvne industrije. Neki od ciljeva su: produžena cvatnja, nježnija boja cvijeta, niži habitus, brži ulazak u cvat, sterilnost. Vrlo se lako križa, tako da relativno brzo na tržište izlaze novi kultivari i hibridi. Ogromne su mogućnosti hibridizacijom i stvaranju vlastitih sorti budući da ste na svojoj parceli praktički izolirani, a polen i tučak su veliki.

Lijep pozdrav i nadam se da će još netko od vas uspjeti u uzgoju ovog deficitarnog i nepravedno zapostavljenog stabla u Hrvatskoj.

[Felix 3575]

Pozdrav ja bi posadio alepski bor pa me zanima đe bih ga mogao nabavit?

[Anton]

Felix 3575 kaže:

Pozdrav ja bi posadio alepski bor pa me zanima đe bih ga mogao nabavit?

Ako si iz Dalmacije najjednostavnije ti je pokupiti sjemenke ispod bora. Njih barem ima napretek. Isto vrijedi i za Hercegovinu ( đe? ).

[Felix 3575]

Anton kaže:

Ako si iz Dalmacije najjednostavnije ti je pokupiti sjemenke ispod bora. Njih barem ima napretek. Isto vrijedi i za Hercegovinu ( đe? ).

Pa prije je neko pojeo sjemenke xD krajnji jug Hrvatske ima tu i tamo koji ali govorim opet to ovdje jedu XD

[diabolica]

imas u rasadnicima, ja upisao u gugle alepski bor prodaja

[brijac]

evo ja imam livadu koju sam namjeravao pretvoriti u šumu,prošlu jesen zasadio nekih 400 sadnica,agacije, topole ,oraha itd....do proljeća nije preživjela nijedna...razlog? - na 500m zračne linije je lovačko hranilište i hangar u kojem uzgajaju zečeve,fazane itd...divljač nam je ogulila koru sa svake stabljike,većina je bila i potrgana....jel ima lijeka za to?
možda uspijem i ove jeseni skupit love ,snage i volje za još jednu akciju,al trebam način na koji bih te sadnice zaštitio....
ograda mi je preskupa zbog velike površine koju bi trebalo ograditi...

[koka36]

brijac kaže:

evo ja imam livadu koju sam namjeravao pretvoriti u šumu,prošlu jesen zasadio nekih 400 sadnica,agacije, topole ,oraha itd....do proljeća nije preživjela nijedna...razlog? - na 500m zračne linije je lovačko hranilište i hangar u kojem uzgajaju zečeve,fazane itd...divljač nam je ogulila koru sa svake stabljike,većina je bila i potrgana....jel ima lijeka za to?
možda uspijem i ove jeseni skupit love ,snage i volje za još jednu akciju,al trebam način na koji bih te sadnice zaštitio....
ograda mi je preskupa zbog velike površine koju bi trebalo ograditi...

lovačko društvo ti je dužno osigurati repilent koji tera divljač.

[brijac]

koka36 kaže:

lovačko društvo ti je dužno osigurati repilent koji tera divljač.

na koji način to funkcionira?

[Makyme]

brijac kaže:

na koji način to funkcionira?

nemoj biti siguran da je lovačko društvo dužno išta( ne možeš divljač okriviti zato što si ti na njenom teritoriju odlučio dignuti šumu, niti lovci mogu svakoj srni i zecu narediti kojim putem ići)... ako imaju gater koji je ograđen onda nemaš brige. iz njega divljač ne izlazi.


ograda ti je jedino pravo riješenje. uzmeš drvene stupce, tanje grede il šta već hoćeš , matu(željeznu mrežu za beton) i napraviš ogradu. tako u šumarstvu štitimo mladu sastojinu nakon dovršnog sijeka od divljči. repelenti se nisu pokazali kao nešto jako učinkovito... ograda ti daje najviše sigurnosti. eventualno probati i s repelentima i sa električnim pastirom. jeftina nije, heb ga , no nekad ne ide bez nje.

[koka36]

brijac kaže:

na koji način to funkcionira?

ima miris koji odbija divljač, tome namažeš i trebalo bi djelovati...
sad kolko je učinkovito neznam, ja svoje obučem u izolaciske cjevi i tako prežive.....

[Biljka]

koka36 kaže:

ima miris koji odbija divljač, tome namažeš i trebalo bi djelovati...
sad kolko je učinkovito neznam, ja svoje obučem u izolaciske cjevi i tako prežive.....

Ovisi o preparatu.
Neki odbijaju živine mirisom dok drugi imaju sitne komadiće stakla pa kad živine dođu jesti izranjavaju se pa više ne dolaze jesti na to mjesto.

Osim toga zasađena livada neće nikako postati šuma.