Natrag   Forum.hr > Društvo > Politika > Europska unija

Europska unija Ujedinjeni u različitosti

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 25.01.2013., 19:52   #21
Quote:
flumen-day kaže: Pogledaj post
Točno tako! Flamanci jesu Belgijanci, baš kao i Valonci i to je potpuna i nedvojbena istina, a ove priče oko raspada Belgije, najobičnija su tlapnja...l
U smislu da žive u toj državi, slažem se, ali po sentimentu, ili su Flamanci, ili Valonci, samo neki frankofoni u glavnom gradu (koji ionako ima sve više imigranata a sve manje njih) imaju malo više taj sentiment.
__________________
'Operator! Give me the number for 911!'
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2013., 20:02   #22
To što se sada događa u Belgiji, samo je trenutačni, egoistični show bogatijeg dijela Bbelgije, a koji se slučajno preklopio i sa jezičnim granicama... No, sada je tako, tako je već možda par godina, no nakon par istih, eto opet Belgije kao prvo, obično malo, jadno drvo... Naravno, ovdje sam samo upotrijebio Cesarićeve stihove, no Belgija nipošto nije jadna, a niti će se raspasti po jezičnim razdjelnicama, baš kao što se niti Irska ne raspada po istima, a mogla bi... Naime, onih par % koji govore drevni irski gaelski jezik mogli bi se definirati različitima od anglofonih Iraca ... Naime, mentalitetom bi nedvojbeno bili različitiji nego što su to Flamaci i Valonci...
flumen-day is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2013., 20:18   #23
Quote:
flumen-day kaže: Pogledaj post
Točno tako! Flamanci jesu Belgijanci, baš kao i Valonci i to je potpuna i nedvojbena istina, a ove priče oko raspada Belgije, najobičnija su tlapnja...l
Belgijanci i Belgija su britanska izmišljotina. Gallia Belgica je drevna rimska pokrajina, po kojoj je otcijepljena južna nizozemska pokrajina dobila ime kada je 1830 postala nezavisna.
PilotInstruktor is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2013., 20:25   #24
Quote:
flumen-day kaže: Pogledaj post
To što se sada događa u Belgiji, samo je trenutačni, egoistični show bogatijeg dijela Bbelgije, a koji se slučajno preklopio i sa jezičnim granicama... No, sada je tako, tako je već možda par godina, no nakon par istih, eto opet Belgije kao prvo, obično malo, jadno drvo... Naravno, ovdje sam samo upotrijebio Cesarićeve stihove, no Belgija nipošto nije jadna, a niti će se raspasti po jezičnim razdjelnicama, baš kao što se niti Irska ne raspada po istima, a mogla bi... Naime, onih par % koji govore drevni irski gaelski jezik mogli bi se definirati različitima od anglofonih Iraca ... Naime, mentalitetom bi nedvojbeno bili različitiji nego što su to Flamaci i Valonci...
Čovječe nauči osnovne pojmove...

Flamanci i Valonci su različiti narodi, kao što su to Srbi i Hrvati ili Šveđani i Grci...

Irci su isti narod govorili engleski ili gaelski...
__________________
'Operator! Give me the number for 911!'
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2013., 20:36   #25
Stari moj, jasno je to meni i više nego što misliš, no ti uvelike podcjenjuješ moć helvetizacije... Navedeni učinak, koji je i proizašao iz Švicarske, nedvojbeno je unificirajući faktor doslovno u Belgiji, daleko prije nego što su to subjektivni osjećaji pripadnosti različitim narodima i objektivnom postojanju vrlo preciznog razgraničenja jezičnih skupina...

Pazi malo, u Švicarskoj, postoje pripadnici skoro da možemo reći, tri najelitnije i najutjecajnije etničke europske skupine (izuzimam područje Ujedinjenog Kraljevstva): Nijemci, Francuzi i Talijani... Nitko ne negira izvornost, nitko ne negora jezik, no u prvi plan stavljaju nadnacionalnu koncepciju: Švicarsku...

Ne moraš mi vjerovati, no u Belgijancima je itekako razvidan ovaj "helvetizacije plam" i stoga tu državu nitko i ništa neće raščerupati. Daleko je više u Belgiji unifikatornih nego disolucijskih faktora i to je ono što mene osobno veseli. Uostalom, nema me što veseliti, Belgijanci skoro da i jesu stasali u novovijeku Švicarsku, a nadolazeće razdoblje, to će nedvojbeno zapečatiti... Samo malo da jenja ova kriza i njeni negativni i samim tim subjektivni učinci...
flumen-day is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2013., 20:51   #26
Švicarci se dijele na kantone s kojima se identificiraju, Belgija se dijeli na dvije polovice, od kojih je svaka velika barem kao Slovenija.

Osim toga, Švicarska postoji kao država stoljećima i stoljećima, do su preostale tri umjetne države Britanija, Belgija, pa čak i donekle Španjolska, ipak mnogo, mnogo mlađe, i sve tri su u mogućnosti rapsada iz etničkih razloga
__________________
'Operator! Give me the number for 911!'
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2013., 23:48   #27
Quote:
PilotInstruktor kaže: Pogledaj post
Belgijanci i Belgija su britanska izmišljotina. Gallia Belgica je drevna rimska pokrajina, po kojoj je otcijepljena južna nizozemska pokrajina dobila ime kada je 1830 postala nezavisna.
Tocno, jednako kao i potencijalna drzava Palestina, koja nosi naziv po rimskoj provinciji, a ne nekakvom drevnom narodu koji je igrom slucaja osjetio budenje nacionalne svijesti tek u drugoj polovici 20. stoljeca.

Flamanci su, neupitno, Nizozemci, kao sto su i Valonci Francuzi, i to po sva tri antropoloska kriterija: jezicnom, tradicijskom i (onom najmanje bitnom) religijskom te bi, po mogucem raspadu drzave, Flandrija bila ili pripojena Nizozemskoj ili, izglednije, zadrzala kakvu-takvu neovisnost, dok bi Valonija, zasigurno, zahtijevala pripajanje Francuskoj.
__________________
...إقامة دولة خلافة
Bynw is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2013., 23:53   #28
Quote:
flumen-day kaže: Pogledaj post
Stari moj, jasno je to meni i više nego što misliš, no ti uvelike podcjenjuješ moć helvetizacije... Navedeni učinak, koji je i proizašao iz Švicarske, nedvojbeno je unificirajući faktor doslovno u Belgiji, daleko prije nego što su to subjektivni osjećaji pripadnosti različitim narodima i objektivnom postojanju vrlo preciznog razgraničenja jezičnih skupina...

Pazi malo, u Švicarskoj, postoje pripadnici skoro da možemo reći, tri najelitnije i najutjecajnije etničke europske skupine (izuzimam područje Ujedinjenog Kraljevstva): Nijemci, Francuzi i Talijani... Nitko ne negira izvornost, nitko ne negora jezik, no u prvi plan stavljaju nadnacionalnu koncepciju: Švicarsku...

Ne moraš mi vjerovati, no u Belgijancima je itekako razvidan ovaj "helvetizacije plam" i stoga tu državu nitko i ništa neće raščerupati. Daleko je više u Belgiji unifikatornih nego disolucijskih faktora i to je ono što mene osobno veseli. Uostalom, nema me što veseliti, Belgijanci skoro da i jesu stasali u novovijeku Švicarsku, a nadolazeće razdoblje, to će nedvojbeno zapečatiti... Samo malo da jenja ova kriza i njeni negativni i samim tim subjektivni učinci...
Jedno su mokri snovi politickih struja u svrhu ocuvanja drzave, drugo volja naroda. Tako, ako si bio u Belgiji, na svako povlacenje pitanja o raspadu drzave se na prozorima vijorila belgijska (cak i francuska) zastava na jugu, odnosno, flamanska (zuta sa lavom) na sjeveru.
__________________
...إقامة دولة خلافة
Bynw is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2013., 00:16   #29
Quote:
Bynw kaže: Pogledaj post
Jedno su mokri snovi politickih struja u svrhu ocuvanja drzave, drugo volja naroda. Tako, ako si bio u Belgiji, na svako povlacenje pitanja o raspadu drzave se na prozorima vijorila belgijska (cak i francuska) zastava na jugu, odnosno, flamanska (zuta sa lavom) na sjeveru.
Valonci nemaju želje imati svoju državu, i sigurno bi se pripojili Francuskoj, osim toga i ta i država bila umjetna, jer su oni etnički Francuzi...

Flamanci su ipak malo emancipiraniji, i veća je razlika njih i Nizozemaca
__________________
'Operator! Give me the number for 911!'
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2013., 00:21   #30
Izjaviti da bi se Valonci pripojili Francuskoj je ne poznavati ni Valonce ni Francusku.

Belgija ostaje takva kakvu je znamo.

Ukratko, tema bez temelja.
antilles is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2013., 00:35   #31
Quote:
antilles kaže: Pogledaj post
Izjaviti da bi se Valonci pripojili Francuskoj je ne poznavati ni Valonce ni Francusku.

Belgija ostaje takva kakvu je znamo.

Ukratko, tema bez temelja.
http://www.dw.de/jug-belgije-priklju...oj/a-3526793-1

Svaki drugi građanin Valonije bi se u slučaju raspada pripojio Francuskoj

Flamanci su s druge strane prilično emancipirani i žele imati svoju državu
Quote:
Flamanci ne bi rado s Nizozemcima
Oko polovica stanovništva u Flandriji stalno naglašava da bi se rado odvojili od Valonije – čije pučanstvo Flamanci često optužuju da je lijeno, siromašno i umišljeno – no samo bi se neznatna manjina Flamanaca htjela priključliti svojem sjevernom susjedu – Nizozemskoj.
isti link
__________________
'Operator! Give me the number for 911!'
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2013., 00:42   #32
Quote:
antilles kaže: Pogledaj post
Izjaviti da bi se Valonci pripojili Francuskoj je ne poznavati ni Valonce ni Francusku.
Ccc, simpatije za takav potencijalni cin postoje na obje strane i to je neupitno.

Quote:
Belgija ostaje takva kakvu je znamo.
Istina, najvjerojatnije i u skoroj buducnosti.

Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
Valonci nemaju želje imati svoju državu, i sigurno bi se pripojili Francuskoj, osim toga i ta i država bila umjetna, jer su oni etnički Francuzi...
Tocno, nisam ni aludirao na to, iako, nisam siguran da sam shvatio cijelu recenicu, vjerojatno je rijec o lapsusu, s tvoje strane.

Quote:
Flamanci su ipak malo emancipiraniji, i veća je razlika njih i Nizozemaca
Da, Flamanci, kao sto kazu sami, se sluze nizozemskim gramaticki ispravnije.
__________________
...إقامة دولة خلافة

Zadnje uređivanje Bynw : 26.01.2013. at 00:47.
Bynw is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2013., 00:45   #33
Evo jedna malo dublja analiza
Quote:
Neurotična utvrda ujedinjene Europe

autor<. Vesna Knežević
Gdje se bolje može osjetiti trenutačno raspoloženje moguće, već nekoliko puta najavljene i odložene propasti europske monetarne unije nego u grčkom restoranu odmah iza Velikog trga (Grote Markta) u Bruxellesu? Restoran izlazi frontalno na Trg, ali se u toj dotjeranoj sali ne sjedi, barem ne sada po zimi; umjesto toga, kelner vas vodi kroz uske hodnike do glavnog dijela, oronule i zapuštene dvorane u kojoj, to postaje jasno po familijarnom odnosu prisutnih, sjede lokalni gosti. Šank je oblijepljen starim drahmama i razglednicama grčkih veduta ispod kojih se, kao ispod zavjese, širi miris mjesec dana grilanja.

Pitamo glavnoga konobara je li stvarno iz Grčke ili je samo riječ o multikulturnom sudjelovanju u briselskoj turističkoj ponudi? “Vai, σίγόυρός!” odgovara uvrijeđeno. A odakle smo mi? Iz Austrije, iz Hrvatske, kako je komu volja. S Austrijom nema problema, s Hrvatskom se već malo muči. Pita je li to ona zemlja gdje premijer sjedi u zatvoru zbog krađe? Ne, kažemo mu, to je ona zemlja koja s Grcima i Talijanima dijeli mediteransku kuhinju, premijer dođe ekstra. Da nam je međusobna komunikacija otišla u krivom smjeru postaje jasno kada za kraj ne dobijemo po jednu belgijsku pralinu kao ostali gosti u lokalu, već samo račun. Cijena: bečka, samo dupla.

Light administracija

Uostalom, sve je u Belgiji duplo, troduplo, pa i više od toga – cijene, povijest, kultura, zajednice, regije, parlamenti i vlade. Pored dvodomnoga federalnog parlamenta, koji je uređen tako da Flamanci i Valonci ne bi mogli raditi jedni drugima iza leđa, postoje još tri zajednice – flamanska na sjeveru, francuska na jugu i njemačka na istoku, svaka s vlastitim parlamentom i vladom. To nije sve, tu su još i tri regije – valonska i briselska, svaka s posebnim parlamentom, te flandrijska, koja je svoj regionalni parlament ujedinila s parlamentom flamanske jezične i kulturne zajednice, ne bi li ostalima pokazala kako se uspješno špara i racionalizira, kako se vodi light administracija. Da nije flamanske financijske prizemljenosti, Belgija bi imala sedam parlamenata i vlada, ovako ih ima šest, i svi s velikim entuzijazmom podmeću nogu jedni drugima.

Naravno da se za svakoga tko počne otkrivati čari Belgije kroz kombinaciju žurnalizma i turizma vrlo brzo postavi pitanje: koliko se dugo taj organizacijski zahtjevni, financijski skupi politički sistem može održavati prije no što se slomi na netrpeljivosti zajednica i regija? Gledano po nacionalnom bruto-produktu po glavi stanovnika, Belgija je na šestom mjestu unutar zajedničke Europe dvadesetsedmorice, spada u bogatije, znači bilo bi tu još dovoljno prostora za neracionalnosti, moglo bi se još ugađati nacionalnim osjetljivostima i preosjetljivostima, da nije jedne činjenice: državni proračun Belgije puni se dvije trećine iz flamanskog dijela. Flamancima, koji čine nekih 60 posto države od deset milijuna, ta se ideja – Flandrija radi, Valonija funkcionira – nikako ne dopada. Današnji belgijski Flamanci – povijesno gledano jedna teritorijalna kriška stare Nizozemske, odrezana u religioznim ratovima 16. i 17. stoljeća – plaćaju za socijalna davanja, škole i zdravstveni sustav siromašnih Valonaca na jugu. Plaćaju i za njemačku zajednicu na istoku, ali ona je mala, niti jedan postotak ukupne belgijske populacije.

Da Valonija gospodarski i financijski kreće silaznom putanjom, a Flandrija na sjeveru gospodarski cvijeta, samo je posljednji dramaturški preokret u višestoljetnom scenariju kojim su se uređivali odnosi francuske i holandske jezične zajednice. Od pedesetih godina prošlog stoljeća, upravo u vrijeme kada se Europska unija korak po korak sklapala u veliku slagalicu, u Valoniji su se počele zatvarati željezare i rudnici ugljena, osnovica regionalne privrede. Danas je došlo do toga da Valonci zavise od nekadašnjih flamanskih siromaha na sjeveru, na čijem se teritoriju nalazi i posebna teritorijalna jedinica Bruxelles, sada pod okupacijom rastuće europske nomenklature. Zbog toga su nacionalističke partije u flamanskom dijelu separatističke, a u valonskom samo nacionalističke, što se u neurotičnim uvjetima pod kojima Belgija živi gotovo može nazvati političkom korektnosti. Zbog toga Flamanci žele van iz Belgije, a Valonci nemaju kud, osim u Francusku, a i s te su strane odnosi povijesno opterećeni: posljednja vojska koja je temeljito razrušila Bruxelles i njegov simbol, Grote Markt, bila je francuska.

Krumpir i kulturološke krađe

Belgijski sjever i jug nemaju drugog izlaza nego da nastave izmišljati nove uvjete administrativnih i političkih podjela zemlje, koje bi trebale osigurati da dvije kulturne i jezične zajednice ne mogu ići jedna kod druge u lov na duše. Flamanci će vam ispričati da je prije samo 150 godina Bruxelles bio grad jednog jedinog jezika, flamanskog, varijante holandskog s dobrim primjesama njemačkog, da je tek tada započeo proces “frankofonizacije”. Ono što Flamance posebno boli – osim što plaćaju za valonske bolnice u koje se ne mogu prijaviti za tretman ublažavanja boli – jest da dobar dio današnje francuske jezične zajednice u glavnom gradu čine Flamanci, koji su se polako naseljavali nakon proglašenja samostalnosti Belgije (1830) i malo po malo preuzimali otmjeni jezik velikog susjeda, romansko svjetlo u germanskom mraku Europe, te sustavno zaboravljali da vlastitu djecu i unuke održavaju u bilingvalnom modusu.

Kulturološke krađe su nešto s čime svi Belgijanci, bez obzira na zajednicu kojoj pripadaju, imaju iskustva. Pogledajmo samo slučaj s francuskim prženim krumpirom – french fries, fritten ili pommes, kako vam se sviđa. Ako u Bruxellesu pokušate naručiti french fries (već isprobano!), odmjerit će vas vrlo čudnim pogledom, a kada vas posluže, reći će uz glasnu artikulaciju s naglaskom na prvoj riječi: “Belgian fries, madame!” Belgijanci do te mjere doživljavaju prženi krumpir kao domaću invenciju da je nacionalni, unatoč tako upečatljivom belgijskom doprinosu svjetskoj kuhinji, pa i gotovo jedini ujedinjujući faktor između dvije zajednice. Kada su, primjerice, u veljači ove godine građanske inicijative na ulicama Belgije organizirale proteste zbog neodgovornosti političkih stranaka u pregovorima o formiranju federalne vlade, bilo je nekoliko vrlo kreativnih pristupa poblematici. Nekada se skidalo do gola (studentski protesti!), s porukom da se “na golom tijelu ne vidi je li flamansko ili valonsko”, nekada se išlo u takozvane fritten-demostracije: tko dođe, dobije besplatnu porciju belgijskoga prženog krumpira. Objašnjenje organizatora: belgian fries jedini je simbolički ujedinjujući moment dviju separiranih nacija, jedini element na zasad praznoj listi federalnog nacionalnog ponosa. Šteta ga ne iskoristiti.

I tako, neki su se skidali do nacionalne neprepoznatljivosti, neki su jeli prženi krumpir ne bi li pokazali koliko im valonsko i flamansko političko natezanja ide na živce, a treći su nosili transparente s natpisom: “Sex for War: Belgoslavija”. Sve skupa nije pomoglo mnogo. Belgija je ostala bez vlade punih 535 dana, postavila u tom smislu svjetski rekord, te se po trajanju federalnoga egzekutivnog bezvlašća svrstala čak iza Iraka, iako se nije mogla pravdati neokončanim ratom na vlastitom teritoriju.

Pouzdanih povijesnih izvora o tome kako je belgijski recept odjednom otišao u svijet kao francuski ili kako to da su belgijski seljaci počeli pržiti krumpir u dubokom ulju u vrijeme kada se ta namirnica još nije ni udomaćila u Europi a ulje je bilo previše dragocjeno na seoskim trpezama da bi ga se tek tako razbacivalo, nema: izvjesno je samo da Belgijanci kao nacija u nastajanju, ili u drugom pokušaju nastajanja, zaista imaju pred sobom i iza sebe otežani proces etnogeneze, ako je jedini ujedinjujući simbol na koji se mogu pozvati prženi krumpir! Zlobnici bi rekli da se čitava belgijska kuhinja služi francuskom kvalitetom i njemačkom kvantitetom, znači i masno i puno. Ima tu nečega, ali su zato cijene u Bruxellesu autohtono belgijske.

.
__________________
'Operator! Give me the number for 911!'
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2013., 00:45   #34
drugi dio
Quote:
Pravilo svetog Mateja

Najveći šok za nekoga tko Belgiju posjećuje prvi put nije činjenica da jedna zemlja može godinu i pol funkcionirati bez egzekutive, naprotiv, to zavređuje i međunarodni patent. Nije to ni Kriek pivo sa sokom od višnje. Ono što je šokantno jesu cijene u Bruxellesu. Taksisti će vam reći da je to zbog toga što su se Europska unija i NATO rasporedili po gradu, podigli svoje staklene utvrde, doveli nepreglednu vojsku političara, parlamentaraca, činovnika, diplomata, kao i povremene putujuće trupe najmoćnijih igrača Staroga i Novoga kontinenta sa svitom; to je sa svoje strane podiglo cijene stanova, cijene u restoranima i trgovinama, učinilo da su hoteli ili kronično prebukirani ili bezobrazno skupi, najčešće i jedno i drugo. Samo za usporedbu: Austrija je, mjereno bruto-nacionalnim produktom per capita, treća po bogatstvu članica Europske unije, a Belgija, kako je već rečeno, šesta, a ipak je vaša izvjestiteljica jedva čekala da se vrati u idilu niskih bečkih cijena…

Naravno, to sa briselskim cijenama ne vrijedi za vas ako ste zastupnik u Europskom parlamentu, ako ondje radite ili posjedujete novinsku akreditaciju. S nizom integriranih trgovina, banaka, drogerija, kafićima i restoranima, ta je zgrada svijet za sebe i za svoje. U baru “Mickey Mouse” možete izvoljevati kavu kakvu poželite, pa da opet platite dvije za euro. U Bruxellesu je na djelu najčišći efekt po svetom Mateju: tko ima, njemu će se dati.

Bruxelles je glavni grad ujedinjene Europe. Na to je dobro podsjetiti prije nego što se doda da grad nije blještava prijestolnica poput Pariza ili Londona, da mu nedostaje šarm Beča, monumentalnost Berlina, pozlata Praga, pa i udobnost Zagreba ili Bratislave. To je grad u koji se nitko ne zaljubljuje na prvi pogled. Svaki novinar koji je već dulje stacioniran u Bruxellesu, a s vremenom je uspio razviti pozitivne emocije prema njemu, ispričat će se zbog te nedolične ljubavi. Taj grad sam odlučuje hoće li ti dopustiti da ga zavoliš. Tajna je u alternativnom tkivu grada, malim galerijama, restoranima za znalce, teatrima i ateljeima, ukratko u svakodnevnom kreativnom geniju Belgijanaca, koji se (po normalnim cijenama!) razvija neovisno od Europske unije, njenih institucija i armije legislatora, činovnika i egzekutive. Samo nekoliko autobusnih stanica od staklene utvrde Europskog parlamenta, posjetilac se već može naći u spletu krivudavih, loše osvijetljenih ulica, s oronulim pročeljima i čestim gradilištima. Tada nije dobro previše računati na pomoć, jer ne znate tko će vam je ponuditi. U Bruxellesu noću morate jako dobro znati kamo ste krenuli.

U noći kada je Europski parlament velikom većinom glasao za ulazak Hrvatske u Uniju, a ova se novinarka nakratko izgubila iza Parlamenta tražeći odgovor na pitanje gdje je sjever s lokalnim moules-frites restoranom, a gdje jug s udobnom hotelskom sobom, Belgija je konačno dobila mandatara za sastav nove nacionalne vlade. Socijalist Elio di Rupo (60) prvi je valonski političar koji je nakon 37-godišnje vladavine Flamanaca zasjeo na funkciju saveznog premijera. Na valonskim televizijskim vijestima te se večeri moglo čuti kako se premijera hvali zbog duboke empatije prema onima koji nemaju. Sin siromašnog rudara, talijanskog imigranta, ostao je blizak vlastitim korijenim, te se dva puta kao valonski premijer i jednom kao savezni vicepremijer borio za ujednačenu socijalnu politiku; zbog toga stalno i nosi crvenu leptir-mašnu, kao crvenu nit ljevice. Na flamanskim se televizijskim vijestima, pak, te večeri moglo čuti kako novi premijer ne govori flamanski, u najboljem slučaju muca na njemu i to s pripremljenog papira, da valonski premijer u dvostrukom mandatu nije nevin za lošu i sve goru gospodarsku situaciju Valonije te da to s crvenom leptir-mašnom nije previše uvjerljivo.

Dug iza grčkog i talijanskog

Lokalna on-line izdanja novina podsjetila su sutradan da je politička karijera novog premijera prije petnaest godina izgledala okončana, kada se Elio di Rupo, inače javno deklarirani homoseksualac, našao suočen sa sudskom tužbom jednog maloljetnika zbog navodnoga nedopuštenoga seksualnog odnosa. Sudski proces je uspio izbjeći, ali neće izbjeći tečaj flamanskoga; ostane li samo pri francuskom, to bi mogao biti konačan kraj njegove karijere.

Ako već Belgija s tako malo oduševljenja dočekuje novog premijera, zašto se nije čekalo još dvjesto-tristo dana ili na nekog novog ili da Di Rupo završi brzi tečaj flamanskoga? Stvar je praktične prirode: svako daljnje odlaganje zemlju bi skupo koštalo. Belgija spada u najzaduženije zemlje Unije, dugovi dosežu gotovo 100 posto bruto-nacionalnog dohotka (samo prije četiri godine bili su 84 posto!), što znači da je po zaduženosti u EU-u na trećem mjestu, odmah iza Grčke i Italije. Financijska rating agencija Standard & Poor’s spustila je Belgiju prošli mjesec s AAA ocjene na AA. Ta je činjenica, uz prijetnju Europske komisije da Bruxelles – nacionalni, a ne europski Bruxelles – do sredine ovog mjeseca mora donijeti državni proračun, inače će platiti penale u troznamenkastom milijunskom iznosu, natjerala političke stranke na kompromis. Tako Belgija neće plaćati milijunske penale, ali će morati prišparati jedanaest milijardi eura i ući u novu financijsku godinu sa stanjenim državnim proračunom. Sve zajedno, loši izgledi za skoro poravnanje nejednakosti između bogatog sjevera i siromašnog juga.

Poznato je što o tome misli vlada, kao što se zna što o tome misli najbrojnija parlamentarna stranka, separatistička Nieuw-Vlaamse Alliantie, i još radikalnija Vlaams Belang, koje se ostavilo van vlade. S njima u parlamentu nitko neće, iako te dvije stranke zajedno imaju 39 od 150 zastupnika u zastupničkom domu i predstavljaju četvrtinu glasačkog tijela Belgije. Ono što se u praksi još ne zna jest je li jednu zemlju jednostavnije razbijati iz nacionalnog ili europskog parlamenta.
__________________
'Operator! Give me the number for 911!'
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2013., 00:46   #35
Quote:
Michael Collins kaže: Pogledaj post
http://www.dw.de/jug-belgije-priklju...oj/a-3526793-1
Svaki drugi građanin Valonije bi se u slučaju raspada pripojio Francuskoj
Pročitaj, ista anketa, pa možemo razgovarat' o Valoncima.

Btw, za postavljanje tema trebaju ipak relevantniji podaci od ankete iz 2008. (!).
antilles is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.01.2013., 11:03   #36
Inače tipičan stanovnik Brisela, je frankofon, Jean Claude van Damme (pravim prezimenom Van Varenberg), koji ima dakle flamansko prezime, ali govori samo francuski.
Ja sam ko klinac inače mislio da je Nizozemac, jer su mi svi sa van to bili
__________________
'Operator! Give me the number for 911!'
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.07.2013., 22:43   #37
Abdicirao belgijski kralj Albert II.

Belgijski kralj Albert II. u televizijskom obraćanju objavio je svoju abdikaciju, piše BBC. 79-godišnji vladar je kazao da se povlači sa funkcije u korist svog sina, princa Filipa. Abdikacija će stupiti na snagu 21. srpnja kada Belgijanci obilježavaju svoj nacionalni praznik.

Kralj Albert je objasnio kako mu zdravlje više nije dovoljno dobro kako bi ispunjavao svoje dužnosti te odstupa nakon 20 godina vladanja. - Shvaćam da mi moja starost i zdravlje više ne dopuštaju ispunjavanje svih dužnosti kako bi ja to želio - rekao je kralj te dodao kako je princ Filip dovoljno pripremljen za preuzimanje funkcije.

Je li razlog odlaska izvanbračna kćer?

Kralj Albert je prvi od šest belgijskih kraljeva koji se povlači s trona. 1993. godine je nakon smrti naslijedio svoga brata, kralja Badouina. Bio je umiješan u veliki skandal kada je optužen da je otac izvanbračne kćeri, Delphine Boel, te je to dovelo do krize u braku s kraljicom Paolom.

Boel je ovog ljeta pokrenula sudski postupak u kojem pokušava dokazati da je kraljeva kći, a mnogi smatraju da je to jedan od važnijih razloga za abdikaciju. Belgija je ustavna monarhija u kojoj kralj ima uglavnom ceremonijalnu ulogu.

http://www.vecernji.hr/vijesti/abdic...-clanak-578998
FedererFan is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.07.2013., 18:44   #38
Novi kralj u Belgiji, pitanje je kada on završi karijeru, hoće li biti samo kralj Valonije ili cijele Belgije
__________________
'Operator! Give me the number for 911!'
Michael Collins is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.07.2013., 18:31   #39
Cijele Belgije, jer se Belgija ne moze otcijepiti zbog Brussela, koji iako je 85% frankofon (i 15% flamanski) lezi u Flandriji (dakle sa svih strana okruzen flamanskim teritorijem).
Gradjani Brussla ne osjecaju se ni Valoncima ni Flamancima, nego samo Belgijancima, i 2/3 njih su dvojezicni (za svako bolje radno mjesto u Brusselu moraju se znati oba jezika ).
Zbog problema zvanog Brussel (citam ga po flamanski: Brisl), vjerojatnije da ce se raspasti prije Kanada, Spanjolska, BH, UK nego Belgija.


1/ Flandrija: ne zele se odcijepiti bez da Brussel pripadne Flandriji, teritorijalno i povijesno pravo na njega imaju Flamaci, i dan danas je glavni grad Flandrije
2/ Brussel: ne zele se odcijepiti od Belgije jer se osjecaju Belgijancima
3/Valonija (glavni grad: Namur), ne zele se odcijepiti, jer su sirotinja i rebalansom drzavnog proracuna dobivaju mnogo love od Flandrije
---
dakle ovu situaciju ne mozemo razrijesiti niti u sljedecih 1000g,
Belgija je toliko komplicirana, da je vjerojatnost raspada u promilima.

Svaki put kad bi se razgovaralo o raspadu, izbili bi protuseparacijski prosvjedi i u Flandriji, i u Brislu i u Valoniji
Prije ce se raspasti bivsi Belgijski Kongo, nego Belgija, trenutno su aktivne separatisticke paravojne formacije u ovim pokrajinama:
http://en.wikipedia.org/wiki/Bas-Congo
http://en.wikipedia.org/wiki/Katanga_Province
__________________
Okus metanola, leden dah...

Zadnje uređivanje Sandiran : 23.07.2013. at 18:40.
Sandiran is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.12.2013., 00:26   #40
Belgija, 25% stanovništa je islamsko, 50% novorođenih su muslimani.. ostalo im je još 15 godina
frch is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 01:16.