Natrag   Forum.hr > Društvo > Prirodne znanosti

Prirodne znanosti Čista znanost za jako pametne i one koji takvima žele postati
Podforum: Armstrong Station - Astronomija i astrofizika

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 19.03.2003., 18:22   #1
Cool Znanstvenici kao kočnica znanstvene misli

Čini mi se da znanstvenici sami koče/usporavaju razvoj novih ideja. I jasno mi je. Ja sam napisao knjigu, ja držim katedru, ja sam njegov student. Kaj bu meni neko solio pamet. Ja (mi) to znamo sve već sto godina. Ugrožavanje materijalnog položaja neću posebno spominjati.
Ili griješim?
__________________
Samo je jedna istina, a sve ostale su izvedenice.
http://plesivica.webs.com/
Kosac is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2003., 18:25   #2
Mislim da grijesis. Nije sva znanost na Fakultetima.
kumek is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2003., 18:26   #3
ne griješiš, osim onoga što si naveo kočnice su i klanovi koji su se skupili oko znanstvenih časopisa pa članke objavljuju samo svojima, a onima izvan tih krugova vraćaju radi nevažnih sitnica i kradu ideje.

Treća skupina su velike kompanije kojima zbog profita ne odgovara probitak kakvog revolucionarnog otkrića.
__________________
https://www.youtube.com/watch?v=bMdeg-WKt1U
soks is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2003., 18:38   #4
Čitao sam da je gadan lobby (čitaj muljaža) oko dodjeljivanja Nobelove nagrade. A ja sam mislio da bi kao agronom imao šanse.
__________________
Samo je jedna istina, a sve ostale su izvedenice.
http://plesivica.webs.com/
Kosac is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2003., 19:00   #5
Ja bih rekao da su znanstvenici skepticni i sumnjicavi prema novim idejama. To bi sigurno kocilo razvoj kad bi sve nove ideje bile dobre. Medjutim, vecina novih ideja su pogresne. Kad bi znanstvenici svaku novu ideju uzeli ozbiljno, previse vremena bi se potrosilo na pogresne ideje. Ovako, napredak je spor, ali su puno vece sanse da mainstream ide u pravom smjeru. Osim toga, samo manji broj znanstvenika se bavi predlaganjem ili razvijanjem zaista novih ideja. Vecina se bavi detaljnijim razradjivanjem vec dobro poznatih i provjerenih ideja. I mislim da je dobro da je tako. Inace bi se pogubili u sumi mnostva nepovezanih ideja.
__________________
Ljude pokreće iracionalnost. Racionalnost ih usmjerava.
skeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2003., 19:08   #6
Ili drugim rjecima, postoje dvije vrste znanstvenika. Kad im saopcis neku novu ideju, jedni kazu

- To ne moze biti tocno, jer se zna da je ono staro ispravno.

dok drugi kazu

- Mozda je to i tocno, ali to bi zahtjevalo detaljniju provjeru. Buduci da nemam vremena detaljno provjeriti svaku novu ideju, tu ideju necu detaljnije ispitivati buduci da ovako iz prve ne vidim neki uvjerljivi argument da bi bas ta ideja bila ispravna.

Vjerujem i nadam se da vecina znanstvenika ipak spada u ovu drugu klasu.
__________________
Ljude pokreće iracionalnost. Racionalnost ih usmjerava.
skeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2003., 19:18   #7
Quote:
skeptik kaže:
Ili drugim rjecima, postoje dvije vrste znanstvenika. Kad im saopcis neku novu ideju, jedni kazu

- To ne moze biti tocno, jer se zna da je ono staro ispravno.

dok drugi kazu

- Mozda je to i tocno, ali to bi zahtjevalo detaljniju provjeru. Buduci da nemam vremena detaljno provjeriti svaku novu ideju, tu ideju necu detaljnije ispitivati buduci da ovako iz prve ne vidim neki uvjerljivi argument da bi bas ta ideja bila ispravna.

Vjerujem i nadam se da vecina znanstvenika ipak spada u ovu drugu klasu.
Znači znanstvenici se djele na:
- Ne matematičare
- One koji bi matematičari hjteli biti, ali nemaju vremena
__________________
You can't spell fundamentalist dogma without spelling fun.
C'Tebo is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2003., 20:00   #8
"osim onoga što si naveo kočnice su i klanovi koji su se skupili oko znanstvenih časopisa pa članke objavljuju samo svojima, a onima izvan tih krugova vraćaju radi nevažnih sitnica i kradu ideje."

Yeah Right!
CC iliti current contents ima vise od nekoliko tisuca casopisa. Postoji jos poprilican broj koji nisu current contents. Uvijek postoji casopis gdje se moze publicirati ako ono kaj radis ima smisla pa i ako nema. Smeca u znanstvenim casopisima takodjer ima dosta tako da je veci problem kvaliteta nego nemogucnost publiciranja U suvremeno doba kada je pretrazivanje literature preko interneta, svejedno je dal si publicirao u Sciencu ili recimo Periodicum Biologorum (sa stajalista pretrazivanja). Znaci ako je informacija vrijedna moci ce biti objavljena. Prica o lobijima je opravdanje nesposobnih. Slazem se da u americkom casopisu lakse prodje amerikanac ali to ne znaci da ne mozes objaviti rad negdje drugdje i tako "ne zakinuti" svijet svojim genijalnim otkricem. Nobelova nagrada jest lobiranje ali ljudi koji su je dobili (govorim o znanstvenim dijelovima nobelove nagrade, dakle biologija, kemija i fiziologija) su je i zasluzili. To naravno ne znaci da nema jos ljudi koji su je zasluzili pa je nisu dobili.
kumek is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2003., 22:12   #9
Quote:
kumek kaže:
"
Yeah Right!
CC iliti current contents ima vise od nekoliko tisuca casopisa. Postoji jos poprilican broj koji nisu current contents. Uvijek postoji casopis gdje se moze publicirati ako ono kaj radis ima smisla pa i ako nema. Smeca u znanstvenim casopisima takodjer ima dosta tako da je veci problem kvaliteta nego nemogucnost publiciranja U suvremeno doba kada je pretrazivanje literature preko interneta, svejedno je dal si publicirao u Sciencu ili recimo Periodicum Biologorum (sa stajalista pretrazivanja). Znaci ako je informacija vrijedna moci ce biti objavljena. Prica o lobijima je opravdanje nesposobnih. Slazem se da u americkom casopisu lakse prodje amerikanac ali to ne znaci da ne mozes objaviti rad negdje drugdje i tako "ne zakinuti" svijet svojim genijalnim otkricem. Nobelova nagrada jest lobiranje ali ljudi koji su je dobili (govorim o znanstvenim dijelovima nobelove nagrade, dakle biologija, kemija i fiziologija) su je i zasluzili. To naravno ne znaci da nema jos ljudi koji su je zasluzili pa je nisu dobili.
ako se ne varam ti si kemičar pa vjerojatno govoriš iz vlastitog iskustva?
oprosti ono što sam rekla se ne odnosi na kemičare kojima nije nikakav problem objavit bilo kakvo smeće. Mislim, kemičari naprave eksperiment, promučkaju par kemikalija i bez obzira na to što ništa pametno iz toga ne proizađe rezultat objave.
__________________
https://www.youtube.com/watch?v=bMdeg-WKt1U
soks is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2003., 23:26   #10
"ako se ne varam ti si kemičar pa vjerojatno govoriš iz vlastitog iskustva?
oprosti ono što sam rekla se ne odnosi na kemičare kojima nije nikakav problem objavit bilo kakvo smeće. Mislim, kemičari naprave eksperiment, promučkaju par kemikalija i bez obzira na to što ništa pametno iz toga ne proizađe rezultat objave"

Ti ocigledno kemicar nisi niti o kemiji ikakvog pojma imas kad nesto ovakvo uopce mozes napisati. Kada kako ti kazes to ne bi bio problem (objaviti smece) tada bi svi kemicari imali stotine radova, a nemaju. Nije problem mijesati kemikalije, problem je objasniti ono kaj se desava. Da, kemija jest velika znanost sa mnostvom casopisa. Jedina znanost gdje hrvatska ima nobelovce (bit ce da su imali jak lobi ) Tema je ipak ako se ne varam ne mogucnost publiciranja mimo tzv lobija sto smatram ordinarnom gluposcu i opravdanjem nesposobnih. Slazem se da u nasim drustvenim znanostima ne mozes publicirati mimo lobija ali samo zato jer vecinu radova publiciraju u vlastitoj zemlji sto je najbolji pokazatelj fantasticne kvalitete drustvenih znanosti u nas.
kumek is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.03.2003., 23:37   #11
CC je prvobitno zamišljen uglavnom za kemičare, biologe i (valjda) fizičare. Od matematičara ništa, osim ako su nekom biologu trebali statistički obrađeni podaci o trendovima umiranja njegovih miševa pod ovim ili onim uvjetima. Naročito ako je to trebalo prikazati nekim grafikonom. Kasnije se to malo promijenilo u korist matematičara, no ne previše. To je vidljivo i iz toga što matematičari moraju napraviti manje članaka od kemičara da bi zadovoljili uvjete koje im propisuje Ministarstvo znanosti e da ne bi dobili otkaz. Kemičarima je s druge strane lakše jer ih se na jedan članak potpiše barem pet šest, dok je rijetkost vidjeti više od tri autora matematičkog članka. Osim toga, ako kemičarima (ili fizičarima) neki pokus ne uspije, onda oni napišu članak o raznim hipotezama zašto pokus nije uspio, dok se matematičari baš previše i ne razbacuju neuspjelim teoremima. Na kraju ispada da se znanost svodi na objavljivanje članaka umjesto na razvoj znanosti. To bi bilo analogno situaciji u školi gdje je bitnije dobiti dobru ocjenu nego nešto naučiti. S druge strane mi je jasno da treba postojati neki način vrednovanja znanstvenog rada - moraju postojati neki kriteriji prema kojima će Ministarstvo znanosti i čega ono god davati plaće. Pitanje je jedino kako to napraviti da svi budu (donekle) zadovoljni. Kako se meni čini, to je nemoguće postići.
__________________
What, me worry?
Blackadder is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2003., 00:17   #12
Blackadder, u tvojem je postu spomenuto nekoliko stvari na koje se vrijedi osvrnuti. CC je takav kakav je i on je mozda i zamisljen kako si ti neveo ali u njemu postoje podjele na podrucja i recimo art and humanities se ne mijesa s na primjer sciences. Prema tome ako se covjek mjeri mjeri se prema vlastitoj bransi. Kaj se tice matematike i recimo kemije, kemija je eksperimentalna znanost u velikoj mjeri a u tom slucaju ako hoces napraviti posteniji posao najcesce se mora ukljuciti veci broj ljudi. Ako ja primjerice trebam NMR, EPR i Rontgensku kristalografiju, ne postoji covjek koji bi sam napravio sve ove metode a osim toga to bi bilo besmisleno jer to nije samo mjerenje nego i know-how te iskustvo. Da ne spominjem druge tehnike. Svi ljudi koji su sudjelovali u tom radu trebaju biti i koautori jer bez njihovog rada rad ne bi bio takav kakav je. Spomenuo si dopisivanje na radove sto je zapravo kriminal i neeticki postupak i to nema veze sa znanoscu. Ja ne kazem da takvih slucajeva nema, ali prema svojoj okolini i u RH i US ja takvih iskustava nemam. U US tebi apsolutno nitko ne broji radove za napredovanje, javis se na natjecaj pa te ili izaberu ili ne. Naravno da ce izabrati onog s boljim radovima (kao sto bih i ja). Time sto je vise autora na radu nije rad losiji niti znanstvenici losiji niti je onaj koji je sam izmjerio na tri razlicita instrumenta umjesto trojice drugih ljudi bolji znanstvenik.
Kod nas se mora brojati jer smo mala sredina i to je jedini nacin da se ljude natjera da rade. Od 9000 znanstvenika u RH 5000 nikad nije objavilo rad u CC. Sve genij do genija koje koce kojekakvi lobiji po bijelom svijetu
Znanost se ne svodi na objavljivanje clanaka nego na produkciju ili proizvodnju znanstvenih informacija koje se nalaze u clancima. Naravno postoji i staro dobro americko "publish or perish" ali kod nas je problem nerad i nesposobnost a ne prekomjerna publikomanija. Lobiji i slicna spika su samo dobra i korisna isprika. O lobijima sam se najvise naslusao od onih koji imaju najmanje radova ili ih nemaju uopce.
kumek is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2003., 00:20   #13
"Osim toga, ako kemičarima (ili fizičarima) neki pokus ne uspije, onda oni napišu članak o raznim hipotezama zašto pokus nije uspio"

Bitna je informacija koja iz toga proizlazi. Ja se nisam susreo s takvim slucajevima u radovima koje sam citao ali ako neki pokus kao ocekivanu vrijednost daje nesto neocekivano i objasnjenje zasto je to tako mi se cini vrijednim. Mozda si ipak malo pojednostavio(la).
kumek is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2003., 10:21   #14
mene zanima zašto se već odavno nije prešlo na široku upotrebu solarne energije, nego su se morale gradit nuklearke i zagađivat zrak s naftnim derivatima.

I zašto sada kada je na pomolu energetska revolucija (kako sam čula od jednog fizičara!) ovaj Bush pokušava silom spasiti nafrnu industriju.
ela is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2003., 10:30   #15
Quote:
ela kaže:
mene zanima zašto se već odavno nije prešlo na široku upotrebu solarne energije, nego su se morale gradit nuklearke i zagađivat zrak s naftnim derivatima.

I zašto sada kada je na pomolu energetska revolucija (kako sam čula od jednog fizičara!) ovaj Bush pokušava silom spasiti nafrnu industriju.
Zato sto nije prakticno koristiti solarnu energiju. Koja zagadjuje poprilicno zvjerski. (ekstremne kolicine energije trebaju za proizvest ih a daju jako malo nazad). To je ko vjetrenjace koje jednostavno nepasu sa elektricnim mrezama. To kad se predje na vodik ko gorivo za aute onda ce barem vjetrenjace biti dobra stvar.
__________________
Knowledge is power but ignorance is bliss
BOINC - Seti@Home - BOINC - LHC@Home - BOINC - Einstein@Home - BOINC - SIMAP - BOINC - Orbit@Home
IMF - Šah [AxMi-24 - Axhind]
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2003., 10:50   #16
To je točno i povjesno se može pratiti životopise pojedinih velikih izumitelja, uvijek se dolazi do sličnoog obrasca. Onaj koji je pedesetak godina bio uspješan znanstvenik i izumitelj, često u svom radu naiđe na mlađu osobu, koja je često njegov pomočnik i suradnik, ali to nije pravilo. Često je pravilo da kad ta mlada osoba surađuje i uči, sve je u redu, ali ako otkrije novi korak u znanosti, tada su često ova dvojica največi protivnici. Sukob je često velik jer da bi se otkrilo nešto novo morate poništiti dio starog mišljenja koje često stoji na stanovištu kako je to novo nemoguće.
kom1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2003., 11:14   #17
Quote:
kumek kaže:
... Slazem se da u nasim drustvenim znanostima ne mozes publicirati mimo lobija ali samo zato jer vecinu radova publiciraju u vlastitoj zemlji sto je najbolji pokazatelj fantasticne kvalitete drustvenih znanosti u nas.
Ja se ne bih s ovim složila. Naime, mislim da i za društvene znanosti u načelu vrijedi isto što i za prirodne, tj. da će dobar rad moći biti publiciran u za to relevantnom časopisu, tj. onome koji je "priznat" od Ministarstva znanosti i koji se se referira u CC-u, bez obzira na neke navodne "lobbyje". U Hrvatskoj ima više takvih časopisa. Preciznije rečeno, premda se sigurno koriste mogućnosti nekekvih veza i poznanstava s pojedinim uredništvima časpisa i/ili recenzentima, takve "metode" ne mogu same po sebi poboljšati nečiju kvalitetu rada, a niti ju umanjiti ako je rad dobar. Eventualna "veza" može biti od koristi, dakle, samo za loše radove, no niti to ne može biti dugoročno i trajno. Drugim riječima, nitko ne može na lošim radovima izgraditi priznatu karijeru. Ono što jest moguće (i praktično) je mogućnost ISKORIŠTAVANJA nečijeg faktičnog rada za nekog drugog autora, koji onda formalno i nominalno postaje njegov nosilac. To se uvelike koristi, pogotovo u slučajevima asistentskog statusa prama red. profesoru, ili, recimo suradničkog istraživača prema voditelju projekta. Međutim, nemoguće je, po mome mišljenju, zakočiti nečiju znanstvenu spoznaju, ako je ona kvalitetna i uporna. Osim toga, nije točno da se radovi iz društvenih znanosti (barem ne filozofije, sociologije, povijesti umjetnosti) ne objavljuju izvan vlastite zemlje, jer za to ne postoje ograničenja. Druga je stvar što se to rjeđe prakticira iz nekih drugih praktičnih razloga.
north wind is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2003., 11:50   #18
Quote:
soks kaže:
ako se ne varam ti si kemičar pa vjerojatno govoriš iz vlastitog iskustva?
oprosti ono što sam rekla se ne odnosi na kemičare kojima nije nikakav problem objavit bilo kakvo smeće. Mislim, kemičari naprave eksperiment, promučkaju par kemikalija i bez obzira na to što ništa pametno iz toga ne proizađe rezultat objave.
zasto ti rijetko kazes nesto pametno? nemam posebno dojam da si glupa, pa se pitam zasto se trudis prikazati takva....

slazem se s kritikama da postoje lobiranja, postoje protekcije, postoje zajebavanja. znanost je ljudska djelatnost i kao takva je podlozna djelovanju SVIH ljudskih osobina pa i najgorih. ipak, uvijek mozes objaviti neko donekle smisleno otkrice. mozda ne u onom casopisu koje zasluzuje (ili mislis da zasluzuje).

mislim da se neke stvari ne odvijaju onom brzinom kojom bi mogle jer vecina ne zeli mjenjati ustaljene sheme a i "mocnici" (npr. editori) cesto nemaju volje i vremena analizirati nove stvari i desi se da ih odbace bez prave prosude...

iz najblize okoline imam dva primjera:
- CCR u G+ bakterija ("ne, necemo vam objaviti ovaj clanak jer se ZNA da CCR postoji samo kod G- bakterija". covjek je objavio u casopisu manjeg impacta par mjeseci kasnije i danas je to jedna od najzanimljivijih grana bakterijske fiziologije.)
- protein-tirozin-kinaze u bakterijama (prvo je bilo: to ne postoji, onda je bilo: to postoji samo kod Eukarya, onda je bilo: dobro postoji kod bakterija ali sigurno nicem ne sluzi, sad smo na putu ne samo da itekako sluzi nego je uzasno vazno. za svaku ovu etapu, treba se boriti da te netsko ozbiljno saslusa i najcesce ne prodje u najboljem casopisu*.)

* poznatim imenima prolazi u najboljim casopisima i dobre stvari ali i razna smeca. jednom kad ima reputaciju "face", lakse objavljujes gdje zelis. to je tipicno za ljude (sjetite se jos u osnovnoj skoli, ako ste dobar djak, puste te vise na miru i vise ti gledaju kroz prste).
luca is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2003., 12:02   #19
Znanost nije baš kao tržište pa omogućava monopol jednoga koji će usporiti razvoj. Znanstvena dostignuća i radovi diljem svijeta prolaze kroz takve provjere i međusobna testiranja da su spoznaje totalno neovisne o stavovima njihovih autora. Ako znanstvenik misli da je bog i batina u jednom području, on to može nametati samo svojim studentima i asistentima, a priznanje njegovog rada u znanstvenom svijetu neće imati nikakve veze s njegovim stavom.

Znanost, ako gledamo u globalu, nesmetano napreduje.
__________________
Velika je vjerojatnost da će se odgovor na neko bitno pitanje nalaziti izvan okvira našeg razmišljanja.
Jango Fett is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.03.2003., 12:12   #20
Quote:
Jango Fett kaže:
Ako znanstvenik misli da je bog i batina u jednom području, on to može nametati samo svojim studentima i asistentima, a priznanje njegovog rada u znanstvenom svijetu neće imati nikakve veze s njegovim stavom.
na dugo vrijeme nece (kad budu svi sudionici price mrtvi, bit ce jasno i ocito koji rezultat zasluzuje biti u kojem casopisu), ali na krace vrijeme (godinama necije "slave") hoce.
npr:

grupa nepoznatog sefa otkrije nesto. smatra (recimo objektivno) da to treba objaviti u casopisu tipa Science. ali, zato jer su nepoznati, prema njima su skepticni, ne uzimaju ih za ozbiljno, pa ova grupa objavi u npr. EMBO J. oni sretni iako znaju da je bila nepravda (misle, "uf, dobro je mogli smo zavrsit u J.Bact" )

grupa poznatog sefa otkrije nesto. otkrice objaktivno je dobro za npr. Mol Mic. ali oni objave u Sciencu jer je sef jako poznat i slavan i jer se pozna s editorima raznih casopisa tako i Scienca.

appendix:
u ovoj prici od "najslabijeg" prema "najjacem":
J.Bact., Mol.Mic., EMBO J., Science

ps: primjeri su istiniti. imam ih jos tonu

imajte uvijek na umu: znanstvenici su ljudi, imaju sve karakteristike ljudi. sto nije posebno "romaticno"


globano znanost nije zakocena. ali ne moze se reci da zbog ljudskih faktora nema utjecaja na brzinu i usmjeravanje istrazivanja....
luca is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 09:49.