Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 24.12.2013., 16:41   #1
Jezikoslovna literatura - recenzije i preporuke

Kao rezultat dogovora s moderatoricom Nicom, ova tema ugledala je svjetlo dana.

Ideja vodilja bila je stvoriti mjesto na kojem ćemo moći raspravljati o staroj i novoj literaturi iz područja jezikoslovlja.

Poželjan oblik sudjelovanja je pisanje recenzija kao vaših dojmova o knjizi u nekoliko rečenica tako da ostali članovi mogu procijeniti isplati li im se knjigu nabavljati.

Zadnje uređivanje Nica : 24.12.2013. at 20:43. Reason: edit
Latinos is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.12.2013., 18:52   #2
Ideja je dobra što se tiče zadnje riječi u naslovu (recenzije).

Što se tiče prodaje i kupnje, tj. ponude i potražnje.... Mislim da bi to trebala biti zasebna tema.
Također, trebalo bi odrediti koliko se često smije ponavljati isti oglas o prodaji (jednom tjedno? jednom mjesečno?) i neke druge stvari.
Npr. može se desiti da na temi bude 10 stranica ponuda za prodaju raznovrsnih knjiga, pa će se između tih oglasa jednostavno 'izgubiti' koji zanimljivi prikaz.

Dakle, započeo bih s recenzijom knjige K. Bagića - Rječnik stilskih figura (Školska knjiga, Zg, 2012.)
Kupio sam ju na Interliberu, uz sajamski popust (he, he).

Sve oko nas je jezik. Većina nas govori istim jezikom - ali ne govorimo (ne pišemo i ne postamo ovdje) na isti način.
Dakle, svaki od nas ima svoj stil pisanja.

Vjerujem da se sjećate učenja o 'stilskim izražajnim sredstvima' u osnovnoj i srednjoj školi. Pa dobijete dojam da su stilske figure svojina pisaca i pjesnika,
a da se tek poneka figura koristi u svakodnevnom govoru tipa eufimizam.
(Eufemizmom se 'ublažava' jakost izraza - npr. kad kažemo za nekoga da je 'veseo' umjesto 'pijan'.)

No...:
Quote:
Nakon čitanja Bagićeva Rječnik, čini nam se da što god kažemo ima oblik neke figure, da je svaki iskaz retorički oblikovan, odnosno da se može retorički definirati i opisati. Ili, da parafraziram Moličrea, dok čovjek ne pročita Bagićev Rječnik, nije ni svjestan da stalno govori u figurama.
http://www.profil-mozaik.hr/rjecnik-...gura/PR/138616
Složio bih se s ovim mišljenjem.
Naime, pišući, upotrebljavamo te stilske figure - a da nismo toga ni svjesni.
Recimo, kad kažemo 'kad na vrbi rodi grožđe' ili 'na sveto Nigdarjevo' ili '30. veljače' - to su sve primjeri adinatona - 'stilske figure kojom naglašavamo i izrazito podcrtavamo nemogućnost da se što dogodi'.
(Vjerujem da većina nas to smatra najobičnijim frazemima, žargonskim izrazima ili slično) - ali, eto, grožđe na vrbi izraslo 30. veljače itekako ima svoju posebnu stilističku vrijednost.

Promotrimo sljedeće rečenice:
Quote:
Najfinije! Njami! Odlično! Poslije raznog slatkog šarenila, tata ukućane vodi zubaru Želimiru.
Što je neobično u tim rečenicama? Na prvi pogled - ništa. No, kad se malo bolje zadubite, primijećuje se da je
svaka riječ poredana po abecedi (najfinije, njami, odlično, poslije...sve do Ž.) To je abecedarij - tekst koji čine riječi poredane po abecedi.

Akronimi (kratice sastavljene od početnih riječi li slogova riječi) se nekome neće učiniti nešto posebno - Zet, Ina, Fina...
No, postoje i stilogeni akronimi - gdje se njihov oblik poklapa s kojom od postojećih riječi, piše Bagić i donosi sljedeće primjere:
DAH - Društvo arhitekata Hrvatske
LUČ - Likovno udruženje Čakovec
GONG - građani organizirano nadgledaju glasovanje.

Postoje poznatije i više korištene stilske figure - kao i one manje poznate. Tako npr. autor o alegoriji govori na pet stranica. Eufemizam ima četiri, anagram pet, a metafora čak sedam stranica.
Anagrama ima različitih vrsta - tako se mogu premetati
- izrazi - rat uma - trauma
- imena - Vladimir Nabokov - Vivian Darkbloom
- Jim Morrison - Mr. Mojo Risin.
- Salvador Dali - Avida Dollars (što znači pohlepan za dolarima).
- anagrami u funkciji igre i zabave (naročito kod enigmatike) - Ti, ona, mrak>Romantika.
(Svi primjeri su iz dotične knjige.)

Možda da spomenemo kako autor obrađuje koju od figura.
Znači, figure su poredane po abecednom redu. Donosi se natuknica te proijeklo riječi (grč., franc., lat.).
Ispod slijedi oznaka kojoj vrsti figura pripada (f. dikcije, konstrukcije, riječi, f. misli, figure diskurza).
Zatim slijedi definicija s primjerima. Potom se donosi još objašnjenja o figuri, njene podvrste i oblici, dakako, obilato potrkijepljeno dobrim i zanimljivim primjerima.
Na kraju, navode se ostali nazivi pod kojim je dotična figura poznata. Pa, evo da (skraćeno) prikažem jednu natuknicu:
Quote:
- antiteza (g.(rčki) opreka, suprotnost)
-figura misli-

Izražava suprotnosti u iskazu povezivanjem dviju riječi, sintagmi ili rečenica suprotnog značenja. Npr.:
Kad sam sretan, imam 25 godina, kad sam tužan, imam 50. (V. Hugo).

A. naglašava sukob ideja ili emocija, dramatizira situaciju, služi za polemičko uvjeravanje, gdjekad i za izazivanje smijeha (...) Aristotel ju preporučuje jer se 'suprotnosti veoma lako uočavaju'. (...)
Ciceron ističe da 'govor naročito dobro ukrašavaju izrazi u kojima su riječi međusobno suprotstavljena značenja.' Antitetičko je izražavanje toliko privlačno da ima i lažnih antiteza.

A. povezuje riječi suprotnog značenja. Pojavljuje s u naslovu (Kraljević i prosjak), frazemu (od igle do lokomotive), ili rečenici (Sit gladnomu ne vjeruje). (...)

Sintagmatska antiteza povezuje značenjski suprotne spojeve riječi. Česta je u poslovicama, izrekama, parolama...:
U crnoj zemlji bijelo žito rodi.
Velik promet, mala zarada.
Više cvijeća, manje smeća.
Orijent je divno čudo i najveći užas... (I. Andrić)

Sintagmatska je antiteza upravo omiljena figura oglašivača jer je iznimno pogodno sredstvo sugeriranja tobožnjeg jaza između nevjerojatno niske cijene i nevjerojatno dobre ponude. Otprilike u isto vrijeme na tržištu su se antitetičkim porukama nadmetala tri proizvođača automobila. Iz Peugeota su poručivali: Ozbiljan automobil, smiješna cijena. Iz Mazde su uzvraćali: Više opreme, ista cijena. U Seatu su pak ponavljali: Emocije rastu, cijene padaju. I sve se to događalo u zemlji koju je Ministarstvo turizma predstavilo svijetu kao Malu zemlju za veliki odmor.

Posebne vrste rečenične antiteze su antimetabola, epanortoza, hijazam i korekcija. (...)

Ima pisaca čije je pisanje i mišljenje neodvojivo od logike suprotstavljanja, te antitetičnost postaje bitno svojstvo ne samo njihova stila nego i svjetonazora. U nas je takav pisac M. Krleža. (...)

Pojam antiteze rabi se još u filozofiji i algebri. (...)
P. R. Vitezović (1703.) a. naziva protistava, protistojka, protistojnost, suprotstava. J. Tomić (1875.) rabi naziv protimba, dok se A. Šenoa (1876.) odlučio za suprotinu.
Još jedan primjer iz knjige, nešto manje poznate figure:
Quote:
Lapalisada - podvrsta tautologije kojom se izriče posve očita istina. Tvrdnja koja se podrazumijeva toliko je zalihosna da njezino izricanje izaziva smijeh:
Moj muž stari s godinama.
Najbolji način da se kaže istina je - ne lagati.

Humorni učinak... u hrvatskom jeziku izaziva distih šlagera koji je svojedobno otpjevao I. Šerfezi:
Svijet oko mene nek se vrti
Živjet ću sve do svoje smrti.


Slična retorička rješenja nisu rijetkost u usmenoj komunikaciji i medijskom diskurzu:
Špiro i ja zdravo živimo. Bavimo se sportom, a često i meditiramo, on pola sata a ja 30 minuta.

L. je najčešće stilska greška, antifigura i treba je izbjegavati. Međutim ako se pojavi u priči, romanu ili drami kao oblik karakterizacije lika, ona može postati figura s komičnim učinkom.
Ako vas zanima kao je knjiga koncipirana, slobodno pročitajte cijeli članak kojeg sam citirao na početku. Samo napominjem da autorica ne navodi primjere u prikazu (zato sam ih ja obilato naveo).

I još intervju s autorom, ako vas zanima:
Quote:
– Htio sam što preglednije i potpunije posredovati priču o figurama te ponuditi što više primjera za pojedine figure iz različitih govornih praksi. “Rječnik” donosi 158 natuknica, što ga čini jednim od iscrpnijih priručnika tog tipa koje sam vidio. Navedeni primjeri potječu iz literature i publicistike, razgovornog jezika, medijskih diskurza i govora političara, iz reklame i grafiterske prakse. Ideja je bila upozoriti da figurativnost nije hir ekscentričnih pjesnika, nego neizostavna sastavnica svake upotrebe jezika, upravo dubinsko obilježje funkcioniranja jezika.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Kult...2/Default.aspx
__________________
Nije bitno ciljati u metu. Bitno je metati u cilj...

Zadnje uređivanje FeetF1 : 24.12.2013. at 19:15.
FeetF1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.12.2013., 14:39   #3
Kritike su uvažene pa je i tema dobila sitnije preinake.

Rječnik stilskih figura me je oduševio, ali i ostala Bagićeva djela.

Evo jedne preporuke.

Nives Opačić, Hrvatski jezični putokazi (Od razdraganosti preko straha do ravnodušnosti) (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2007.)

Ovo mi je već treće djelo koje čitam od ove autorice, ali mi izgleda kao odlično za početak onima koji se tek upoznavaju s njezinim stvaralaštvom.

Predgovor knjige podjednako je vrijedan kao i cijelo djelo, jer se iz njega doznaje način na koji je autorica pristupala svim jezičnim problemima te nas kroz primjere uči takvom načinu razmišljanja.

Quote:
Kroz ovaj izbor radova provlači se ista misao vodilja, a ta je da o hrvatskom standardnom jeziku valja razmišljati uvijek otvoreno i kritički, radije postavljati pametna pitanja, nego prihvaćati ustaljene, premda katkada i nelogične, odgovore.
Na početku knjige nalazi se nekoliko tekstova u kojima autorica opisuje lektorski posao te daje savjete kako biti što bolji u tom poslu i na što se treba obratiti pozornost prilikom lektoriranja. Ti tekstovi čine mi se neizostavnom literaturom za većinu novih lektora koji se javljaju u temi o lektorima ovdje na forumu. Korisni će biti i onima koji traže lektora.

Ostatak knjige čine jezični savjeti, ali i poneki osvrti o prodiranju razgovornoga u standardni jezik te neki autoričini primjeri uzaludnosti savjetovanja onih koji te savjete ne žele prihvatiti.

Quote:
(...) Ovaj prilog, kao i toliki drugi, pokazuje svu jalovost poučavanja onih koji ništa ne žele naučiti. Usprkos upozorenju (i to ne jednom) kako i zašto treba pisati gradišćanske Hrvate, u Jutarnjem listu od 2. srpnja 2007. (str. 52) novinar Nikola Lipovac opet ističe Gradišćanski Hrvati. I nije ni prvi ni zadnji.
Nije mi namjera prepričavati cijelu knjigu, samo sam htio izdvojiti neke zanimljive sadržaje, a onaj koga je to zainteresiralo neka sam podrobnije prouči knjigu.
Latinos is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.10.2016., 17:16   #4


Je li tko čitao ovu knjigu?

Ranko Matasović: Lingvistička povijest Europe (2016.)

Kažu ovako:
"Knjiga opisuje lingvističku povijest Europe od pojave predindoeuropskih jezika, preko grčke i rimske kulture do nacionalnih jezika 20. stoljeća i predviđanja o lingvističkim kretanjima u budućnosti (...)"

"Dok tijekom europske pretpovijesti jedino smisleno pitanje koje možemo postaviti jest koji su se i kakvi jezici govorili na našem kontinentu, u doba velikih migracija u ranom srednjem vijeku najuzbudljivijim postaje pitanje koji su procesi odredili buduću jezičnu kartu Europe i što je uvjetovalo 'uspjeh' pojedinih jezika, a nestanak drugih."

Evo link na sadržaj.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.10.2016., 18:16   #5
Nyet
Ali zvuči interesantno
__________________
__________________
MAKNITE BAN MARASOVCU
Wikiceha is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.10.2016., 16:56   #6


17., 18. i 19. X. uz "Jutarnji list" daje se besplatno priručnik "333 jezična savjeta" (svaki dan po 111).

Napisan je u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.11.2016., 07:08   #7


Jučer je predstavljena na Interliberu, a od danas se nalazi na kioscima knjiga "555 jezičnih savjeta" u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (2016.).
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.11.2016., 12:06   #8
Sljedeći je naslov 666?
__________________
MmeTipfeler is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2017., 17:00   #9


U ponedjeljak 4. rujna u "Jutarnjem listu" bit će besplatno "Školska gramatika hrvatskoga jezika", nastala u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje".
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.09.2017., 22:03   #10
Quote:
Shain kaže: Pogledaj post


Je li tko čitao ovu knjigu?

Ranko Matasović: Lingvistička povijest Europe (2016.)

Kažu ovako:
"Knjiga opisuje lingvističku povijest Europe od pojave predindoeuropskih jezika, preko grčke i rimske kulture do nacionalnih jezika 20. stoljeća i predviđanja o lingvističkim kretanjima u budućnosti (...)"

"Dok tijekom europske pretpovijesti jedino smisleno pitanje koje možemo postaviti jest koji su se i kakvi jezici govorili na našem kontinentu, u doba velikih migracija u ranom srednjem vijeku najuzbudljivijim postaje pitanje koji su procesi odredili buduću jezičnu kartu Europe i što je uvjetovalo 'uspjeh' pojedinih jezika, a nestanak drugih."

Evo link na sadržaj.
Pošalji mi je ako je imaš u elektronskoj formi.
WONG FEI HONG is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.09.2017., 23:50   #11
Ovaj sam (pa još koji) mjesec zbog njega odlučio jesti pljesniv kruh. Kako tipično hrvatski.
cirith is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.09.2017., 00:03   #12
Quote:
cirith kaže: Pogledaj post

Ovaj sam (pa još koji) mjesec zbog njega odlučio jesti pljesniv kruh. Kako tipično hrvatski.
U prikazu koji si linkao piše:

"Dodatak obuhvaća povijest nastanka i rada na Rječniku, glavna obilježja i izmjene kojima je bio podvrgnut zbog dugotrajnosti nastajanja te popis literature o Rječniku."

U mojem rječniku (23. knjiga) nema nikakvog popisa literature o njemu, nego samo popis knjiga iz kojih su vađene riječi.

Nisam čuo da je objavljena dopunska knjiga u kojoj je popis takvih članaka. Čini mi se da autor tog teksta ne zna sadržaj rječnika o kojemu piše.

A ovih sam dana čuo da HAZU traži novac za neki rječnik. To bi mogao biti završetak ovoga, jer postoji obrađeni materijal dopuna za još 2-3 knjige. Rad na dopunama počeo je 1959. i Božidar Finka je 1975. pisao da je prikupljeno oko 400.000 kartotečnih listića i da je "taj rad toliko uznapredovao da se već obrađuju i prva slova."

Prošlo je već 58 godina, a dopuna još nema.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 03:14.