Natrag   Forum.hr > Društvo > Prirodne znanosti

Prirodne znanosti Čista znanost za jako pametne i one koji takvima žele postati
Podforum: Armstrong Station - Astronomija i astrofizika

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 05.05.2014., 11:29   #61
Quote:
suburban kaže: Pogledaj post
quoteao sam ovo a ne "mond je glupost" samo zato sto je ovo duze =) moj komentar je na obje izjave. za ruđera se slazem, on je bio filozof, a ne znanstvenik. o tom dijelu povjesti znanosti ne znam skoro nista pa necu ulazit u to da li su vec tada poznavali nedostatke newtonove formulacije gravitacije (jedini od kojih je, koliko se sjecam, precesija merkura).

sto se tice izjave rudin nisam bas siguran da sam shvatio poantu tvog komentara, mozda mozes malo detaljnije rec sta tocno mislis pod time... isto tako za mond, zasto je glupost?

pozdrav
Ruđer je bio znanstvenik koliko i filozof. Bavio se optikom i astronomijom (smislio je metode određivanja putanja iz svega nekoliko opažanja, posebno za komete; bavio se odrđivanjem putanje novootkriivenog Urana itd...), bavio se određivanjem duljine meridijanskog stupnja, procjenom pouzdanosti mjernih instrumenata, metodama opažanja i mjerenja, problemima teorijske astronomije,... Tada se pojam fizike podvodio pod "Philosphiae naturalis". I Newtonovo djelo nosi naziv "Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica", a slično tako i Boškovićevo djelo "Theoria Philosophiae naturalis...". Za razliku od Newtonovog, ovo djelo s poznatom Boškovićevom krivuljom nije matematizirano. O njegovim pogledima i o krivulji pozitivno su se izražavali Bohr te Heisenberg i neki ranij naučnici. Itd, itd,...

Nije dobro davati paušalne izjave koje ne stoje.

Zadnje uređivanje Vasionac : 05.05.2014. at 11:37.
Vasionac is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2014., 12:53   #62
Ako se ne varam, i Einstein je kao utjecaj citirao Boškovića, koji je imao slične ideje o prostor-vremenu i konstantnoj brzini svjetlosti.
Velo C. Raptor is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2014., 13:28   #63
nema kod nas inflacije.
snajka55 is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2014., 15:52   #64
Quote:
suburban kaže: Pogledaj post
zapravo, da se sad ne dopisujemo kroz 10 komentara-na-komentar, imas pristupe tipa ovoga koji ne samo da ti govore da je stav Vere Rudin poprlicno 'validan' nego da ga dijeli (ili je barem neodluceno po pitanju sta je tocno) dobar dio znanstvene zajednice..

http://arxiv.org/pdf/hep-th/0410117v1.pdf
Ne govori li i Pioneer anomaly u prilog tome?
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2014., 17:52   #65
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Ne govori li i Pioneer anomaly u prilog tome?
Zar nije taj anomaly objasnjen nekakvom greskom na sistemu upravljanja ili cega vec, na samoj sondi?

Edit:
Sad vidim da ima objasnjenje na linku: thermal reoil force. Dakle, nema ncega novog, dosad nevidjenog.
el-ing is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2014., 20:00   #66
Quote:
el-ing kaže: Pogledaj post
Zar nije taj anomaly objasnjen nekakvom greskom na sistemu upravljanja ili cega vec, na samoj sondi?

Edit:
Sad vidim da ima objasnjenje na linku: thermal reoil force. Dakle, nema ncega novog, dosad nevidjenog.
To baš i nije zadovoljavajuće objašnjenje. Naime, da bi generatori bili odgovorni za anomaliju, morali bi se nalaziti na prednjoj strani sonde. Oni se, međutim, nalaze sa strane. Koliko sam ja čitao o tome, postoje mnoge hipoteze, ali još uvijek nema objašnjenja.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2014., 22:12   #67
Quote:
Vasionac kaže: Pogledaj post
Ruđer je bio znanstvenik koliko i filozof. Bavio se optikom i astronomijom (smislio je metode određivanja putanja iz svega nekoliko opažanja, posebno za komete; bavio se odrđivanjem putanje novootkriivenog Urana itd...), bavio se određivanjem duljine meridijanskog stupnja, procjenom pouzdanosti mjernih instrumenata, metodama opažanja i mjerenja, problemima teorijske astronomije,... Tada se pojam fizike podvodio pod "Philosphiae naturalis". I Newtonovo djelo nosi naziv "Philosophiæ Naturalis Principia Mathematica", a slično tako i Boškovićevo djelo "Theoria Philosophiae naturalis...". Za razliku od Newtonovog, ovo djelo s poznatom Boškovićevom krivuljom nije matematizirano. O njegovim pogledima i o krivulji pozitivno su se izražavali Bohr te Heisenberg i neki ranij naučnici. Itd, itd,...

Nije dobro davati paušalne izjave koje ne stoje.
vidim da sam citiran, a nakon toga optuzen da dajem pausalne izjave koje ne stoje, tako da cu ti ponovo kopirat ono sto si sam citirao, al ocito nisi procitao:
'o tom dijelu povjesti znanosti ne znam skoro nista pa necu ulazit u to da li su vec tada poznavali nedostatke newtonove formulacije gravitacije (jedini od kojih je, koliko se sjecam, precesija merkura)'.

al evo, preletio sam kratko boskovica na wikipediji i sad bar malo pouzdanije mogu izjavit da sam poprilicno siguran da tada nikakvih rupa u newtonovim zakonima nije bilo, izgleda da su precesiju perihela poceli mjerit cca 70god nakon smrti boskovica.

druga stvar, kad kazem nije bio znanstvenik mislim 'ne postoji moderna znanstvena knjiga koja opisuje ista sto nosi njegovo ime'.
__________________
breathe the pressure, come play my game I'll test ya
suburban is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2014., 22:51   #68
Quote:
suburban kaže: Pogledaj post
al evo, preletio sam kratko boskovica na wikipediji i sad bar malo pouzdanije mogu izjavit da sam poprilicno siguran da tada nikakvih rupa u newtonovim zakonima nije bilo, izgleda da su precesiju perihela poceli mjerit cca 70god nakon smrti boskovica.
Quote:
Newton kaže:
|F| ~ 1/(rr)
Nije li ovaj Newtonov izraz problematičan za male udaljenosti između čestica materije?

P. S.
Vjerojatno je i Newton bio svjestan ovog problema. Njegov je cilj vjerojatno bio da objasni Keplerove zakone i to je učinio.

P. P. S.
Ruđer Bošković nastojao je riješiti ovaj Newtonov "previd".

Zadnje uređivanje e je baza : 05.05.2014. at 23:09.
e je baza is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2014., 23:19   #69
to sto je privlacna sila gravitacije proporcionalna 1/r^2 je apsolutno irrelevantno zato sto je gravitacija puno slabija od EM sile. EM sila, s druge strane, po coulombovom zakonu zadovoljava isto to pravilo i moze biti repulzivna.

ponavljam, povijesno je to mozda bilo relevantno, ne znam koji k**ac je neko mislio prije nego je coulomb publicirao svoj pronalazak (sitno godina prije nego je boskovic umro, ne da mi se sad provjeravat dal prije ili poslije boskovicevih spisa, osim toga vrijeme ko vrijeme nista ne znaci za taj period jer nije postojao arxiv i pitaj boga kad je ko saznao za sta... ne namjeravam radit phd na tu temu tako da nemam vremena za to), ali opet, iz perspektive danasnje znanosti donekle irelevantno.

ta stvar spada u povijest znanosti, sta je neko nekad mislio sta bi moglo odrzavat materiju... iskreno, ne vidim da je ikada moglo biti sumnje po pitanju da je to nesto drugo od gravitacije, za pocetak jer je gravitacija samo privlacna (jer su mase samo pozitivne), a osim toga jer je sila izmedju dva tijela od jedan kilogram na udaljenosti od jednog metra toliko zanemarivo sitna, da je ocito da sile koje djeluju medju nama (tipa kad sutnem nogom loptu) nemaju apsolutno nikakve veze sa gravitacijom...

that being said, tesko je procjenit kolko je neko morao bit pametan da u to vrijeme primjeti: "Hey! [insert here ono sto je boskovic primjetio da ako su stvari daleko se privlace a ako su si blizu se odbijaju itd itd]"
pretpostavljam da je morao bit poprilicno pametan posto njegovo ime i dalje pamtimo al, jos jednom, to nije znanost.
znanost je Newton, jer kaze F=MmG/r^2, i onda odes u labos i vidis da na tolko i tolko decimala sve stima, kako god vrtis i okreces i postavljas razlicite uvjete sve stima.
ako mi pokazes neku krivulju koja je lijep nacin za graficki rec ono sto sam prije napisao pod [insert: ....] onda se to zove filozofija ili nekako drugacije, ali definitivno ne znanost.

kuzim da nekome sa formalnim obrazovanjem iz znanosti to moze bit vise manje ista stvar, al vjeruj mi nije ni slicno, sa lijepim idejama kao sto je boskoviceva mozes puno toga, ali izgradit avion, mikrovalnu ili komp ne mozes, isto tako ne mozes napravit eksperiment, mjerenje i potvrdit/falsificirat je na numericki rigorozan nacin. uostalom, cijeli problem izmedju "objasnit sta cemo i kako cemo i kako nam to daje rjesenje" i stvarno zapisat nesto matematicki je ono zasto kvantna gravitacija nije rjesena vec skoro 100god.
svi znamo sta i kako treba, svi smo mi boskovic trenutno, samo nam treba newton
__________________
breathe the pressure, come play my game I'll test ya
suburban is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2014., 23:29   #70
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Tri moguća odgovora, koji nisu nužno u kontradikciji:

1. zašto ne?
2. zato što ga ništa ne spriječava.
3. zato što je nužno.

Ili:
Philosophers such as Leibniz and Schelling have posed the question: why is there something rather than nothing? Hegel’s answer is simple: there has to be something because logically nothing slides into being, being transforms itself into determinacy, and being’s irreducible determinacy in turn proves to be something.

"Ništa" je apsolutna nedeterminiranost, baš kao i "bitak" - međusobno se ne mogu razlikovati ("ništa" za suprotnost nema "nešto"; "nešto" je već debelo determinirano biće). Njihova odvojenost je nelogična, zato mogu "biti" samo u sintezi - kao postajanje (becoming).
Sada upravo čitam knjigu koja je napisana neposredno prije otkrića potvrde inflacije. Tek sam na početku. http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjig....php?ppar=9501

A što se tiče boldanog smo raspravljali na filozofiji. Javlja se problem da li je vakuum stvarno samo "ništa" koje može ponekad u nekom svom dijelu eksplodirati i stvoriti novi šireći prostor. Ili je ipak to nešto drukčije od prostorvremena ?
Inflacijska kozmologija se bazira na tome da je veliki prasak imao svoj prasak unutar njega samog. I da je tome kumovao famozni negativni tlak. Greene također uvodi pojam novog polja: inflacijsko polje.

Mnogo toga se još ne zna, postoje razne hipoteze, ali bi one sada trebale biti reducirane ipak na ovu sa inflacijskom kozmologijom. Znati ću više kada pročitam knjigu do kraja.

A sada bih zamolio nekog fizičara da malo narodnim riječima objasni pojavu tog negativnog tlaka koji prethodi inflacijskoj eksploziji.
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.05.2014., 23:44   #71
Quote:
krena kaže: Pogledaj post
Mnogo toga se još ne zna, postoje razne hipoteze, ali bi one sada trebale biti reducirane ipak na ovu sa inflacijskom kozmologijom. Znati ću više kada pročitam knjigu do kraja.
postoji li hipoteza da je ranu inflaciju izazvao primarni oblik energije koju i danas opažamo u svemiru, a nazivamo ju "tamna energija"?
ćumez is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2014., 08:07   #72
Quote:
suburban kaže: Pogledaj post
vidim da sam citiran, a nakon toga optuzen da dajem pausalne izjave koje ne stoje, tako da cu ti ponovo kopirat ono sto si sam citirao, al ocito nisi procitao:
'o tom dijelu povjesti znanosti ne znam skoro nista pa necu ulazit u to da li su vec tada poznavali nedostatke newtonove formulacije gravitacije (jedini od kojih je, koliko se sjecam, precesija merkura)'.

al evo, preletio sam kratko boskovica na wikipediji i sad bar malo pouzdanije mogu izjavit da sam poprilicno siguran da tada nikakvih rupa u newtonovim zakonima nije bilo, izgleda da su precesiju perihela poceli mjerit cca 70god nakon smrti boskovica.

druga stvar, kad kazem nije bio znanstvenik mislim 'ne postoji moderna znanstvena knjiga koja opisuje ista sto nosi njegovo ime'.
Moj suburbane, rijetka je pojava na ovom forumu da se prizna vlastito neznanje, a uglavnom se dokazuje vlastito licemjerje svim mogućim pokušajima da se izvuče iz "dreka" u koji se zbog njega i upalo. Ako se pritom još omalovaži učitelj koji te upozorio, tim bolje. Moj odgovor nije bio na citat koji podmećeš kao kukavičje jaje, već na:


"quoteao sam ovo a ne "mond je glupost" samo zato sto je ovo duze =) moj komentar je na obje izjave. za ruđera se slazem, on je bio filozof, a ne znanstvenik. o tom dijelu povjesti znanosti ne znam skoro nista pa necu ulazit u to da li su vec tada poznavali nedostatke newtonove formulacije gravitacije (jedini od kojih je, koliko se sjecam, precesija merkura).

sto se tice izjave rudin nisam bas siguran da sam shvatio poantu tvog komentara, mozda mozes malo detaljnije rec sta tocno mislis pod time... isto tako za mond, zasto je glupost?

pozdrav"

http://www.forum.hr/showthread.php?p...2#post49921922

Ja sam se osvrnuo samo na podvučeno boldani dio tvog citata - koji je čudnim "slučajem", valjda zbog relacija neodređenosti, nekako ispao iz tvog osvrta na koji ti odgovaram - pa nemoj ti meni umjesto tvojih rupa u znanju podmetati "rupe" u Newtonovom zakonu gravitacije! A svatko tko - poput tebe - biva primoran naknadno tumačiti ono što je rekao, a piše "crno na bijelom", neka nauči svoje misli ispravno prenijeti u tekst, pa će si uštedjeti dodatnog truda. Moj odgovor tebi ne zahtijeva ama baš nikakav dodatak i dodatna objašnjenja - validnost mu je provjerljiva na tisuću strana. 'Ajd, ostaj mi zdravo, i što se mene tiče - s tobom sam glede te teme završio!
Vasionac is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2014., 09:42   #73
Quote:
suburban kaže: Pogledaj post
jos jednom, to nije znanost.
znanost je Newton, jer kaze F=MmG/r^2, i onda odes u labos i vidis da na tolko i tolko decimala sve stima, kako god vrtis i okreces i postavljas razlicite uvjete sve stima.
Quote:
Newton kaže:
|F| ~ Mm
|F| ~ 1/(rr)
Ruđer Bošković smatrao je da na velikim udaljenostima dolazi do odstupanja od Newtonove teorije gravitacije.
Boškovićevu je tvrdnju dokazala Vera Rubin.

Wikipedia na stranici o MoND-u (Modified Newtonian Dynamics) ne spominje Boškovića.

P. S.
Ni Newton nije mogao izračunati neke veličine bez poznavanja gravitacijske konstante. Gravitacijsku konstantu odredio je Cavendish.

Zadnje uređivanje e je baza : 06.05.2014. at 10:04.
e je baza is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2014., 11:10   #74
Quote:
e je baza kaže: Pogledaj post
Wikipedia na stranici o MoND-u (Modified Newtonian Dynamics) ne spominje Boškovića.
srećom
Quote:
Gravitacijsku konstantu odredio je Cavendish.
u zadnje vrijeme čitao sam neke napise i neke teze da G možda i nije baš konstanta nego se mjenjala kroz povijest svemira. kao neka opažanja-mjerenja sugeriraju tu mogoćnost.
čitao sam i da je kolega dirac nabacio tu mogućnost, ali je kasnije požalio.
ćumez is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2014., 12:12   #75
Quote:
e je baza kaže: Pogledaj post
Ruđer Bošković smatrao je da na velikim udaljenostima dolazi do odstupanja od Newtonove teorije gravitacije.
Boškovićevu je tvrdnju dokazala Vera Rubin.
vec sam rekao da nemam pojma o tom dijelu povijesti, ali unatoc tome mi se cini da brkas neke pojmove. s obzirom na vrijeme kad je boskovic zivio jedini razlog za ne vjerovati newtonu bilo je ili to da ga nisi razumio ili to da si se na nekoj filozofskoj bazi protivio... tada nisu postojala mjerenja u kontradikciji sa newtonom...

potreba za tamnom materijom, energijom i ostalim stvarima, problem koji neki pokusavaju rjesiti modifikacijom zakona gravitacije, dolazi tek u 20. stoljecu... sjeti se da do Hubblea, tamo negdje u kasnim '20im ili ranim '30im godinama ljudi nisu ni znali da su neke od "zvijezda" na nebu zapravo galaksije... skale na kojima su modifikacije gravitacije potrebne su tehnoloski oko 200 godina ispred vremena boskovica. poanta - ok, boskovic i neki ljudi danas tvrde kvalitativno istu stvar, zalazu se za modifikaciju gravitacije, ali razlozi za to su potpuno razliciti. osim toga, boskovic je ostao na kvalitativnome dok se danas pokusava objasniti specificne (numericke) rezultate.

cak i da mi pokusas prodat pricu da je on bio toliko ispred vremena da je sve to predvidio - i don't buy it, ta ideja je tada bila kriva, uz sve tada dostupne informacije. dakle predlagao je nesto sto ne bi funkcioniralo u njegovom vremenu...
__________________
breathe the pressure, come play my game I'll test ya
suburban is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.05.2014., 23:13   #76
Quote:
Sigmund kaže: Pogledaj post
Tri moguća odgovora, koji nisu nužno u kontradikciji:

1. zašto ne?
2. zato što ga ništa ne spriječava.
3. zato što je nužno.

Ili:
Philosophers such as Leibniz and Schelling have posed the question: why is there something rather than nothing? Hegel’s answer is simple: there has to be something because logically nothing slides into being, being transforms itself into determinacy, and being’s irreducible determinacy in turn proves to be something.

"Ništa" je apsolutna nedeterminiranost, baš kao i "bitak" - međusobno se ne mogu razlikovati ("ništa" za suprotnost nema "nešto"; "nešto" je već debelo determinirano biće). Njihova odvojenost je nelogična, zato mogu "biti" samo u sintezi - kao postajanje (becoming).
Vrijedi samo 1. jer sadrži svako drugo (potpitanje ili odgovor)

J.Nash: “What truly is logic? Who decides reason ?

Postojanje nečega (svemira) je eksperimentalna činjenica a ne logički zaključak.

S.Hawking: Philosophy is Dead.

Me: ... and it is waste of time.
__________________
I used to be catholic but converted to Narcissism
TwoFish is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2014., 00:46   #77
Quote:
TwoFish kaže: Pogledaj post
Vrijedi samo 1. jer sadrži svako drugo (potpitanje ili odgovor)
Na žalost ne vrijedi, jer je "zašto ne?" tautologija.

Quote:
TwoFish kaže: Pogledaj post
Postojanje nečega (svemira) je eksperimentalna činjenica a ne logički zaključak.
Da, ali sve činjenice su logične (racionalne) - "what is actual is rational, and what is rational is actual." Osim toga, "postojanje" je ono univerzalno u partikularnom - dakle, kategorija mišljenja.

Quote:
TwoFish kaže: Pogledaj post
Me: ... and it is waste of time.
Samo još jedno od (bizarnijih) filozofskih stajališta.
__________________
"Tko izgubi dobitak, dobije gubitak."
Sigmund is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2014., 21:52   #78
Quote:
suburban kaže: Pogledaj post
s obzirom na vrijeme kad je boskovic zivio jedini razlog za ne vjerovati newtonu bilo je ili to da ga nisi razumio ili to da si se na nekoj filozofskoj bazi protivio... tada nisu postojala mjerenja u kontradikciji sa newtonom...
Quote:
In 1745 Bošković published De Viribus Vivis in which he tried to find a middle way between Isaac Newton's gravitational theory and Gottfried Leibniz's metaphysical theory of monad-points.
http://en.wikipedia.org/wiki/Roger_J...h#Middle_years

Quote:
Kako je Bošković reagirao na sve te polemike oko Newtona i njegovih
postavki, najbolje moţemo ustanoviti iz jednog Boškovićeva pisma u kojem kaţe:
“Mnogi govore o Newtonu, a nisu ga čitali, a oni rijetki koji su čitali nisu ga razumjeli.“
Interesantna je činjenica da je Bošković bio jedan od najvećih njutnovaca ali
nije slijepo prihvaćao baš svaku Newtonovu postavku.
http://www.hakom.hr/UserDocsImages/2...ovi%C4%87a.pdf

Bošković je poznavao probleme znanstvene zajednice svoga vremena i pokušavao ih je riješiti.
Quote:
suburban kaže: Pogledaj post
tada nisu postojala mjerenja u kontradikciji sa newtonom...
Quote:
Newton kaže:
|F| ~ 1/(rr)
Prema Newtonovoj teoriji gravitacije, ako sam dobro razumio, sva bi se materija u svemiru u dugom vremenskom razdoblju trebla koncentrirati na jednom mjestu.
Bošković je nastojao dati odgovor zašto se to ne dešava.
Quote:
Za vrlo velike udaljenosti Boškoviæ je iznio ideju o nužnosti modifikacije Newtonova zakona gravitacije. Slièno je Einstein u svom izvornom modelu stacionarnog i zatvorenog svemira uveo odbojnu silu u obliku tzv. kozmološkog -èlana, èime je održavao ravnotežu izmeðu privlaène gravitacijske i odbojne sile.
http://public.carnet.hr/zuh/do1874/nv18/nv18_1.htm

Quote:
suburban kaže: Pogledaj post
ta ideja je tada bila kriva, uz sve tada dostupne informacije. dakle predlagao je nesto sto ne bi funkcioniralo u njegovom vremenu...
Takva predviđanja teško je provjeriti pokusom ili opažanjem i danas.
Zanimljivo bi bilo pronaći Boškovićevo mišljenje o razlogu zbog kojeg dolazi do odstupanja od Newtonove teorije gravitacije na velikim udaljenostima.
(Možda je razlog tog odstupanja u odnosu trome i teške mase. Možda na velikim udaljenostima prestaje vrijediti princip ekvivalencije trome i teške mase.)

Zadnje uređivanje e je baza : 07.05.2014. at 23:07.
e je baza is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.05.2014., 23:00   #79
Quote:
e je baza kaže: Pogledaj post
(Možda je razlog tog odstupanja u odnosu trome i teške mase. Možda na velikim udaljenostima prestaje vrijediti princip ekvivalencije trome i teške mase.)
ako ne vrijedi na velikim udaljenostima, ne bi vrijedilo ni na kratkim.
ćumez is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.05.2014., 21:55   #80
Quote:
e je baza kaže: Pogledaj post
Prema Newtonovoj teoriji gravitacije, ako sam dobro razumio, sva bi se materija u svemiru u dugom vremenskom razdoblju trebla koncentrirati na jednom mjestu.
Bošković je nastojao dati odgovor zašto se to ne dešava.


Takva predviđanja teško je provjeriti pokusom ili opažanjem i danas.
Zanimljivo bi bilo pronaći Boškovićevo mišljenje o razlogu zbog kojeg dolazi do odstupanja od Newtonove teorije gravitacije na velikim udaljenostima.
(Možda je razlog tog odstupanja u odnosu trome i teške mase. Možda na velikim udaljenostima prestaje vrijediti princip ekvivalencije trome i teške mase.)
ok, donekle imamo problem sa time sto pricamo o stvarima bez da jasno istaknemo kontekst u kojem se govori. probat cu vise naglasit to. npr, moj odg na quotano je:

ako se stavimo u kontekst vremena boskovica, newtona etc. onda sve sto znamo je da postoje zvijezde oko nas, i to je citav svemir. tada se nije znalo da postoji ista izvan galaksije, mislili su da su sve "tockice" na nebu dio iste skupine, sve su uniformno rasporedjene u svemiru (ovo "uniformno" sam dodao al je neka logicna ekstenzija kopernikanskog principa). osim toga jako filozofsko uvjerenje (opceprihvacena istina) u ono vrijeme je bilo da je svemir vjecan, sjeti se, u ono vrijeme nije bilo nikakve price o big bangu, prostoru koji se siri, nista tako. prostor i vrijeme su apsolut, materija je u njima, i sve skupa je vjecno.
iz te perspektive jasno se namece pitanje zasto sve ne kolapsira ako je newton u pravu ? gravitacija je privlacna, imamo vremena kolko god treba na raspolaganju (beskonacnost od pocetka vjecnog svemira do danas), zasto onda sve nije kolapsiralo u tocku ?
iz te perspektive je jasno da bi netko htio korigirati newtonov zakon na velikim udaljenostima. to je gotovo ocito, cini se kao najjednostavniji izlaz. iako imamo motivaciju za napravit tako nesto problem je sto ne postoji, cak ni danas, nijedan ocit dokaz da bi tako neka modifikacija mogla biti potrebna, dapace, cak i najsofisticiranije numericke simulacije svemira na najvecim skalama se drze newtona (+dark matter) i dobivaju savrseno konzistentne rezultate. i to na skalama puno vecim od jedne galaksije (galaksija cca 30kpc, a state-of-the-art simulacije su na 100Mpc i vise)

sad da predjem na ono sto nisam quotao ali je dio originalnog posta iz kojeg je ovo quotano gore izvadjeno. kazes da je kasnije i einstein ubacio lambdu u jednadzbe zbog istog razloga. to je krivo iz razloga sto sad imas drugi kontekst.
novi kontekst je sljedeci. pronadjeno je rjesenje einsteinovih jednadzbi koje opisuje nas svemir i u kojemu postoji "pocetak". ovdje prostor i vrijeme nisu apsolut nego su dinamicki entiteti i ako vrtimo vrijeme unatrag nadjemo tocku u kojoj sve skupa kolapsira (u tocku).
einsteinu se jos uvijek svidjala ideja vjecnog stabilnog svemira, onog koji se ni ne siri ni ne kolapsira, i zato uvodi kozmolosku konstantnu (nesto sto je, btw, oduvijek trebalo biti u jednadzbama, iz razloga sto bez problema moze biti u jednadzbama i u principu je potrebno argumentirat zasto izbacit taj clan, a ne zasto ga ubacit, al nevermind that).
uz pomoc kozmoloske konstante nalazi rjesenje za statican svemir, onaj koji se ne mjenja u vremenu. nakon toga hubble eksperimentalno potvrdjuje da se svemir mjenja, konkretno siri se, i einstein kaze da je to bio njegov biggest blunder. iskreno, iz perspektive fizike, mislim da mu je puno veci blunder bio sto nije provjerio stabilnost svog rjesenja (nije moja ideja naravno, cuje se svako tolko od raznih ljudi). trik je u tome da "staticki svemir" nije stabilno rjesenje, u smislu da je savrseno nastiman da bude statican, i cak i najmanja perturbacija ce ga prevalit na jednu od dvije strane, ili da kolapsira ili da se siri.
einsteinov zajeb nije bio taj sto je pokusao nac staticko rjesenje, to je bilo interesantno, problem je sto nije provjerio dal to rjesenje ima smisla, da je provjerio znao bi da nema. (fizikalno)

dakle einstein je modificirao jednadzbe iz potpuno drugog razloga od ljudi koji su radili na gravitaciji 150 godina prije...
__________________
breathe the pressure, come play my game I'll test ya
suburban is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 11:26.