Zašto se u hrvatskom jeziku degradiraju žene?

[Bookfreak]

Dakle, padež akuzativ glasi "koga? što?"
Mogli ste primjetiti da u padežu nominativu pitanje je: "tko? što?" a u genitivu "koga? čega?"

E sad, akuzativ množine imenice "žena" glasi - "žene" - isto kao i nominativ, a to se inače odnosi samo na stvari!
Mene sad zanima, kako se uspjela provući neopaženo ova ogavna degradacija žena u hrvatskoj gramatici???
Zašto je akuzativno pitanje za riječ "žena" u množini "što?"

[tupavi]

Nadam se da se šališ

[columna]

Zanimljivo zapazanje! Ali verovatno se jednostavno radi o koincidenciji, tj. verovatno se radi da o tome da se nastavak -e za nominativ mnozine sasvim slucajno poklapa sa nastavkom -e za akuzativ mnozine. Mada, onda sam se setila da imenica koja se ne menja po prvoj deklinaciji jer se zavrsava na konsonant, a oznacava zivo bice, takodje ima acc = nom, i to ne samo u mnozini vec u jednini: nom: kokos, acc: kokos, nom.pl: kokosi, acc. pl:kokosi.

Hm... mozda si na tragu necega

[tupavi]

Tko je išo u grad? Žene.
Koga vidite u gradu? Žene.
Kakve veze ima to kaj što u nominativu i akuzativu ima isti oblik?

[columna]

Mnogi jezici koji imaju deklinaciju imenica imaju razlicit nastavak u akuzativu jednine za zivo i nezivo (odnosno za bica i stvari). Ali, kao sto postavljac teme rece, to izgleda vazi samo za muski rod.

Meni je interesantno jer to nikad nisam primetila.

Npr. nom: covek, acc: coveka (zivo bice), nom: pas, acc: psa (zivo bice), ali zato nom. lonac, acc: lonac (nezivo, stvar)

Dok kod imenica zenskog roda nema te razlike izmedju acc. za zivo i nezivo, bilo da se zavrsavaju na -a ili na konsonant.
acc: zenu (zivo), acc: slusalicu (nezivo)
acc: kokos (zivo), acc: kost (nezivo)

[bhavatarini]

columna kaže:

Hm... mozda si na tragu necega

Da. Na tragu je toga da postavi jedno od najglupljih pitanja na ovom pdf-u, a to je bogme uspjeh.

[Bookfreak]

Kako je to glupo pitanje?
Zar je tebi borba za slobodu, jednakost i demokraciju glupost???

[buditedobro]

Bookfreak kaže:

Kako je to glupo pitanje?
Zar je tebi borba za slobodu, jednakost i demokraciju glupost???

Siroti tate! I oni su "degradirani".
A kako je tek jadnoj gospodi i braći kad imaju oblik ženskoga roda jednine, i to u cijeloj paradigmi!
Djeca također, sva ženskadija, i to hrpica koja se doživljava kao jedno.

Nadam se da shvaćaš da te malo bockam. Stvarno besmislica.

No možda bi bilo u redu prigovoriti zbog primjera poput sljedećega:
Ženska nogometna momčad... (no takvih je gluposti srećom sve manje)
X.Y je postala v. d. ravnatelja. (a još bi gluplje bilo Postala je v. d. ravnateljice.)
Kostelićeva je stigla prva. (i to se sve rjeđem, mada nije riješeno kako reći jer i Kostelićka/Kostelić je stigla prva. također ima problem).

Problem postoji i u ovakvim primjerima:
Natječaj za domara, spremačicu...
I u Ustavu:
U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina... (...)
Sa svakim se uhićenikom i osuđenikom mora postupati čovječno i poštivati njegovo dostojanstvo.
itd.
Ustrojstvo Sabora:
Prema Poslovniku, Sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika koji zajedno čine Predsjedništvo. Na poziv predsjednika Sabora, u radu Predsjedništva sudjeluje i tajnik Sabora. (...)
Prema Poslovniku, zastupnici sudjeluju...

Negdje bi trebalo uvrstiti i ženski rod, no to nije moguće u svakom tekstu na svim mjestima.

Da piše primjerice ovako, bilo bi jedva čitlljivo:
Kad je ga/ju on/ona je vidjela/vidio, zaključio/zaključila je da bi mu/joj trebao/trebala pomoći.


Kad bismo htjeli biti dosljedni, morali bismo pisati ovako:
Napiši motivacijsko pismo i u njemu napiši na kojim si natječajima sudjelovala/sudjelovao, kad si ostvario/ostvarila najbolji uspjeh, što bi rekla/rekao kad bismo te pitale/pitali što bi želječ

[Lyanna Stark]

Buditedobro, takav način pisanja je postao uobičajan za udžbenike. Meni to nije ni dobro, ni loše.

[buditedobro]

Lyanna Stark kaže:

Buditedobro, takav način pisanja je postao uobičajan za udžbenike. Meni to nije ni dobro, ni loše.

Loše je, glupo, nepraktično.
No u Ustavu, natječajima, u službenim stranicama Sabora (ustrojstvo Sabora), moralo bi biti korektno. Nije OK da se u opisu ustrojstva Sabora govori samo o tome da Sabor ima predsjednika itd.

Moj post upravo govori o tome da je bedasto to tako pisati stalno, pa i u udžbenicima.

[Sepulchrave]

Zato na početku mnogih zakona i natječaja stoji napomena da su izrazi u muškom rodu neutralni i odnose se na osobe muškog i ženskog spola. Glupo je opterećivati tekst radi političke korektnosti.

[sunshinestar]

Totalno nepraktično, kaotično i narušava se razumijevanje teksta.

o, koje je vaše rješenje.
Da Hrvatski sabor promijeni gramatiku hrvatskog jezika?

[buditedobro]

Sepulchrave kaže:

Zato na početku mnogih zakona i natječaja stoji napomena da su izrazi u muškom rodu neutralni i odnose se na osobe muškog i ženskog spola. Glupo je opterećivati tekst radi političke korektnosti.

Slažem se da je to glupo, kaotično, no u nekim dokumentima ipak bi moralo biti i "politički korektno", npr. u Poslovniku Sabora.

Ipak, kako bi bilo da u natječaju piše ovako:
HNK raspisuje natječaj:
za majstoricu svjetla (1 osoba)
za komercijalisticu (1 osoba)
za upravnu referenticu (1 osoba)
za ravnateljicu (1 osoba).

Na natječaj se mogu prijaviti ženske i muške osobe. Iz praktičnih razloga sve je napisano u ženskome rodu.?

Malo se, naravno, šalim (u hrvatskome jeziku i u pravilima sročnosti On i ona su učinili, radili... ), no u tome ima nepravde i tu nema pomoći.

[sunshinestar]

Po pravilima, ne znam da li pisanim ili nepisanim, ako je pisano u muškom rodu može značiti da se odnosi samo na muške osobe, a može značiti da se odnosi na sve osobe, a ako piše u ženskom rodu, znači da se odnosi samo na ženske osobe.


Dakle, ako piše u oglasu za posao da traže blagajnicu, tajnicu, čistačicu ili referenticu, znači da se muške osobe isključene kao opcija da ih se primi na posao.

[deonisa]

Meni se čini da se žene degradiraju u izrazu "ženska glavo". Iako je ružno to čuti.

[sunshinestar]

A u izrazu muška svinja?

[tabanšaban]

Ali, poanta i jest u tome da hrvatski nije mnogi jezici:

Engleski: Author(m.r.) / Author(ž.r.)
Njemački: Autor(m.r.) / Autor(ž.r.)
Talijanski: Autore(m.r.) / Autore(ž.r.)
Španjolski: Autor(m.r.) / Autor (ž.r.)
Hrvatski: Autor(m.r.) / Autorica (ž.r.) = žešća debilana

Zašto mi imamo diskriminatornu debilanu od iste riječi koja u ovom obliku ima sasvim, ALI SASVIM različito značenje? Ja uopće ne znam kako nazvati ovaj paradoks, tu se čak niti ne radi o pluralu, niti o rodovima. Jedino kako ovakve hrvatske riječi mogu nazvati jest DEBILNO-MALOUMNICE. TO (ja zbilja ne znam kako nazvati ovaj paradoks) se na svakodnevnoj bazi u govoru i pismu - krši - od strane ni manje, ni više doli od - visokoobrazovanih ljudi, a ponajviše od osoba koje rade u kulturi i bave se hrvatskim jezikom, da stvar bude maksimalno, ultimativno, ma ne niti ironična, već smiješna. Zbilja - SMIJEŠNA.

Ja bih zbilja molio stručnjake na ovom forumu, ako ih ima, da prvo postignu konsenzus unutar struke, a zatim da riješe ovu debilanu koju ni sami ne znaju objasiti. Nevjerojatno je zapravo koliko mene ovo živcira.

[Bluespot]

tabanšaban kaže:

Svim građevinkama i građevinama. - je logično
Svim građevinama(uključujući i žene) - nije logično.

Tko su pak građevinke i građevini? (dugi naglasak na "vi" u "građevini", molit ću lijepo)

[tabanšaban]

Bluespot kaže:

Tko su pak građevinke i građevini? (dugačko prvo "i" u "građevini", molit ću lijepo)

Samo sam se sprdao s novim premijerom. Tu ti piše "Svim građankama i građanima" Jel sad kužiš?

Pazite, mi sada ne možemo reći u možini za crvene u ženskom rodu i plave u muškom rodu, skupno, u množini: "SVIM GRAĐANIMA blabla ser srać" Zašto? Zato jer "ista riječ"(koja to nije) opisuje potpuno dva različita pojma. Mi se doslovno, moramo obraćati dva puta da bi postupili u skladu s pravopisom i pravogovorom i s poštovanjem prema književnom jeziku.

Al pazite sada još veće nebuloze: Ako netko izjavi ovo, a izjavljuje se često: "Drage građenke i građani" - šta sad? Ispada da građani (ovi u muškom rodu) nisu dragi? Drage su samo građanke? Ispravno će biti jednino i samo: "Drage građanke i dragi građani". Mislim, vidite i sami da je ovo bolesno, netko bi čak pomislio i da trolam, ali ovo su činjenice.

[Zekoslawa]

Tebe je netko baš jako naljutio, jelda?

Uglavnom, griješiš. Španjolski i talijanski isto tako imaju opreku autora i autorice (autor/autora, mn. autores/autoras; tal. autore/autrice, mn. autori/autrici), no kad se govori općenito, upotrijebit će se samo autores/autori. U nekim će slučajevima biti istaknuto oboje, no muški je rod u nazivima zanimanja neutralan i može se odnositi na oba spola. Nikakva naša specifičnost.

Ne valja ti se toliko živcirati napamet, prvo se informiraj.