Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas

Svijet oko nas Za one koji poštuju prirodu...
Podforum Poljoprivreda

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 07.09.2014., 21:05   #1
Biomasa - iskorištavanje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj

Otvaram ovu temu na ovom podforumu,jer vidim da ovdje ima ljudi koji se razumiju u ovakve stvari. Kako se to može izvesti u Hrvatskoj,koji su točno naši resursi kad se radi o ovakvim projektima....

Planirano je otvorenje Centra izvrsnosti za biomasu -ulaganje u obnovljive izvore energije.

Biomasa odnosi se na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog ili životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju. Najčešće se koristi direktno u konačnoj potrošnji energije za grijanje, kuhanje ili zagrijavanje tople vode, ali se može koristiti i za proizvodnju električne energije i topline, te se odnedavno sve više koristi za proizvodnju biogoriva. Također može se koristiti u industriji za proizvodnju vlakana i kemikalija. Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Biomasa
Grad Slavonski Brod idealna je lokacija za smještaj ovakvog centra zbog svog geoprometnog položaja, duge tradicije sličnih djelatnosti u Đuri Đakoviću, Strojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu kao znanstveno-istraživačke institucije te bogatstva biomase u okolici.
Čarobna njiva is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.09.2014., 10:33   #2
Hrvatska bi trebala vise koristiti obnovljive izvore energije,proizvodnji električne i toplinske energije iz šume i polja. Glavni problem je u tome što u Hrvatskoj nije razvijena svijest o upotrebi obnovljivih izvora energije, dok u energetskoj budućnosti Europe oni imaju sve veću ulogu, ali i u kompliciranom hrvatskom zakonodavstvu. Temeljni zahtjevi koje Europa postavlja do 2020. sadrže udjel 20 posto obnovljive energije u proizvodnji električne energije te 30 posto u proizvodnji toplinske energije. Članstvom u Europskoj uniji omogućeno je korištenje sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova za razna ulaganja. Dundović je zaključio da je važno da i hrvatska Vlada spozna značaj obnovljivih izvora energije i uredi to područje poticajnim sustavom.
http://www.glas-slavonije.hr/246208/...ubicnih-metara
Čarobna njiva is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.09.2014., 15:26   #3
Koji je smisao teme?

Quote:
Čarobna njiva kaže: Pogledaj post
Dundović je zaključio da je važno da i hrvatska Vlada spozna značaj obnovljivih izvora energije i uredi to područje poticajnim sustavom.
Od manje razvijenih država članica EU, mislim da je po tom pitanju Rumunjska napravila jako puno. Poticaji za proizvodnju električne energije iz biomase/bioplina su im dosta visoki.
Žbaltica is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.09.2014., 22:37   #4
sve je to fino bajno krasno na papiru, no kad dođeš u praksu onda nastanu problemi. ako ćeš polja koristiti za uzgajanje kultura koje daju biomasu , a ne hranu , cijena hrane ode u nebo, za jedno bioplinsko postrojenje od 1MW ti treba barem 15000t/god cca biomase + 20000t stajske gnojnice cca . tu treba biti oprezan , pa da umjesto žitarica i povrća na poljima budu kukuruz za silažu i sirak.
ako pak većinu ogrijevnog drveta spališ u energani, onda ti obična raja nema jefitini energent. to se dogodilo prosle godine kad se drvo u blizini jednog grada i okolnih sela prodalo energanama,pa je narod ostao na suhom. ili kupi od prekupca za 3,5 puta višu cijenu ili plati prijevoz preko 100km(to naravno nitko nije uzimao). no da se planiralo s mozgom vuk bi bio sit ,a ovce na broju. u ovom slučaju je samo vuk(kapital) bio sit. za sječku bi trebalo početi podizati kulture kratkih ophodnji(KKO) na tlima koja nisu pogodna za ništa drugo.no tu je veliki blem što takva tla nisu baš uz put, visoka početna ulaganja....
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 15.09.2014., 23:54   #5
Korištenje biogoriva je super u malim razmjerima. Npr. imaš neku farmu, drvu instriju ili sl. i oni imaju dosta biootpada tada pretvaranje tog optada u biogorivo ima smisla. No, kad se dođe do velikih razmjera, stvari prestaju biti bajne.
Čak i EU priznala da je proizvodnja biogoriva jedan od krivaca za poskupljenje hrane. Čemu sijati za hranu, kad za gorivo bolje plaćaju.

Neku budućnost biogoriva vidim u uzgajanju algi na morskim pučinama u nekim bazenima. To je neko moje promišljanje. Naravno, kao i sve i ova metoda ima svojih mana. Pitanje je i kako bi se te farme odrazile na život mora.
__________________
PPAF Foto VK Flickr
pobosutljanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.09.2014., 08:37   #6
Problem ce nastupiti kad (babogredska, recimo) elektrana na biomasu (sumsku, uglavnom) pocne cistiti sumu do zadnjeg komadica drva skupa sa slojem humusa... Postat cemo ogoljeni ko Vojvodina, a cudit cemo se vjetrovima koji odnose plodno tlo...

O micanju organske tvari s oranica da ne pricam...
__________________
Cogito, ergo oposum....
Garofeeder is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.09.2014., 10:01   #7
Što se tiče šumske biomase mislim da je gledajući analize i godišnje etate ima dovoljno i za energane i za obične ljude. Druga stvar je što će energane pokupiti jeftinu pristupačnu biomasu a običnim ljudima će dati "nedostupnu " biomasu( granjevina , panjevina ,nepristupačni tereni ).

Bioplinska postrojenja koja trebaju hektare silaže za svoj rad treba zabraniti zakonom. U zemlji koja osim mandarina i jabuka u ničemu drugome nije samodostatna ludost je pretvarati plodne oranice u proizvođače biomase za bioplin. Tima postrojenjima je mjesto uz uređaje za pročišćavanje , deponije i velike farme.

KKO je odlična stvar za velike površine pašnjaka i livada u Hrv. koje su danas zarasle zato što nema stočnog fonda no kao i u svemu tu ima jedan problem. Hrv. država na kulture kratke ophodnje ( vrba, topola ) gleda kao na šumu a ne agrošumarstvo a na poljoprivrednom zemljištu ne smije se saditi šuma odnosno jako komplicirano je prenamjeniti polj. zemljište u šumu. EU zemlje na ovakve kulture gledaju kao na poljoprivredne kulture i potiču ih. Prinosi i zarada nisu veliki ( 15 tona x 50 e po ha) ali u svakom slučaju puno bolje nego sadašnje stanje u kojem se to zemljište nalazi.
bajdu is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.09.2014., 10:45   #8
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Problem ce nastupiti kad (babogredska, recimo) elektrana na biomasu (sumsku, uglavnom) pocne cistiti sumu do zadnjeg komadica drva skupa sa slojem humusa... Postat cemo ogoljeni ko Vojvodina, a cudit cemo se vjetrovima koji odnose plodno tlo...

O micanju organske tvari s oranica da ne pricam...
Nece smjeti tako. Melje se samo ono sto je izvadjeno van sastojine na pomocno stovariste. Nikakav humus i skidanje pov. sloja sumskog tla. Time bi se opasno narusilo kruzenje tvari u sumi. Znaci samo drvo koje je poruseno.





Quote:
bajdu kaže: Pogledaj post
Što se tiče šumske biomase mislim da je gledajući analize i godišnje etate ima dovoljno i za energane i za obične ljude. Druga stvar je što će energane pokupiti jeftinu pristupačnu biomasu a običnim ljudima će dati "nedostupnu " biomasu( granjevina , panjevina ,nepristupačni tereni ).

Bioplinska postrojenja koja trebaju hektare silaže za svoj rad treba zabraniti zakonom. U zemlji koja osim mandarina i jabuka u ničemu drugome nije samodostatna ludost je pretvarati plodne oranice u proizvođače biomase za bioplin. Tima postrojenjima je mjesto uz uređaje za pročišćavanje , deponije i velike farme.

KKO je odlična stvar za velike površine pašnjaka i livada u Hrv. koje su danas zarasle zato što nema stočnog fonda no kao i u svemu tu ima jedan problem. Hrv. država na kulture kratke ophodnje ( vrba, topola ) gleda kao na šumu a ne agrošumarstvo a na poljoprivrednom zemljištu ne smije se saditi šuma odnosno jako komplicirano je prenamjeniti polj. zemljište u šumu. EU zemlje na ovakve kulture gledaju kao na poljoprivredne kulture i potiču ih. Prinosi i zarada nisu veliki ( 15 tona x 50 e po ha) ali u svakom slučaju puno bolje nego sadašnje stanje u kojem se to zemljište nalazi.
Prica se vec nekoliko godina da ce izmjeniti zakon pa cemo moci na polj. zemljistu podizati kko, no jos nema nekih vecih pomaka. U biti nama ne.treba polj.zem vec treba samo ono neiskoristeno stavit u funkciju...
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.09.2014., 17:59   #9
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
Nece smjeti tako. Melje se samo ono sto je izvadjeno van sastojine na pomocno stovariste. Nikakav humus i skidanje pov. sloja sumskog tla. Time bi se opasno narusilo kruzenje tvari u sumi. Znaci samo drvo koje je poruseno.
Videci tko je u tom biznisu, a vodeci racuna o drzavi u kojoj se prica odvija u ovo jednostavno ne vjerujem
__________________
Cogito, ergo oposum....
Garofeeder is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2014., 20:23   #10
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Videci tko je u tom biznisu, a vodeci racuna o drzavi u kojoj se prica odvija u ovo jednostavno ne vjerujem
ne sekiraj. neće im se dozvoliti jer time šuma gubi sve....
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2014., 22:52   #11
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Problem ce nastupiti kad (babogredska, recimo) elektrana na biomasu (sumsku, uglavnom) pocne cistiti sumu do zadnjeg komadica drva skupa sa slojem humusa... Postat cemo ogoljeni ko Vojvodina, a cudit cemo se vjetrovima koji odnose plodno tlo...

O micanju organske tvari s oranica da ne pricam...
Poljoprivredno tlo štiti se od erozije na druge načine, a ne pošumljavanjem. Ako imaš šumu, drvo, onda imaš i sjenu i nema poljoprivrede. Mogli bi malo i o zaštiti poljoprivrednih površina od erozije što je jako važno, ali to nije tema.

A micati organsku tvar sa oranica, to je naučna fantastika. Kao prvo na velikoj većini oranica (kod nas) skoro da i nemaš što micati, jer kod nas je jako malo oranica sa više od 2-3% organske tvari (a i to malo što ima, to treba jako čuvati i povećavati svim raspoloživim mjerama). Uopće zašto micati organsku tvar sa oranice, koja bi bila svrha toga? Ako makneš oranični sloj - onaj koji se obrađuje znači gornjih 20-30 cm - više nemaš oranicu, nego mrtvo tlo kojemu bi bila potrebna desetljeća (i stoljeća) da se to tlo ponovno izgradi u nešto obradivo. Mislim da je i zakonom zabranjeno skidanje oraničnog sloja sa poljoprivrednog tla.
To skidanje organske tvari se radi na tresetištima, gdje se vadi taj treset (koji sadrži puno organske tvari, preko 20-30%) i koji se upotrebljava za razne namjene, a može čak i goriti. Ne znam da postoji neko tresetište kod nas, ako i postoji - onda je vjerovatno zaštićen dio prirode. Tresetišta većinom nisu pogodna za obradu i proizvodnju, jer kao i kod mnogih drugih stvari i kod humusa vrijedi pravilo da više nije uvijek dobro.
__________________
We do have here both kinds of music: country and western style...
Deere is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2014., 23:12   #12
Quote:
bajdu kaže: Pogledaj post
Što se tiče šumske biomase mislim da je gledajući analize i godišnje etate ima dovoljno i za energane i za obične ljude. Druga stvar je što će energane pokupiti jeftinu pristupačnu biomasu a običnim ljudima će dati "nedostupnu " biomasu( granjevina , panjevina ,nepristupačni tereni ).

Bioplinska postrojenja koja trebaju hektare silaže za svoj rad treba zabraniti zakonom. U zemlji koja osim mandarina i jabuka u ničemu drugome nije samodostatna ludost je pretvarati plodne oranice u proizvođače biomase za bioplin. Tima postrojenjima je mjesto uz uređaje za pročišćavanje , deponije i velike farme.

KKO je odlična stvar za velike površine pašnjaka i livada u Hrv. koje su danas zarasle zato što nema stočnog fonda no kao i u svemu tu ima jedan problem. Hrv. država na kulture kratke ophodnje ( vrba, topola ) gleda kao na šumu a ne agrošumarstvo a na poljoprivrednom zemljištu ne smije se saditi šuma odnosno jako komplicirano je prenamjeniti polj. zemljište u šumu. EU zemlje na ovakve kulture gledaju kao na poljoprivredne kulture i potiču ih. Prinosi i zarada nisu veliki ( 15 tona x 50 e po ha) ali u svakom slučaju puno bolje nego sadašnje stanje u kojem se to zemljište nalazi.
Pa ne znam baš... meni kao poljoprivredniku trebaju kupci za ono što proizvedem, više zainteresiranih kupaca znači veću potražnju i veću cijenu onoga što proizvodim. To znači da će se moći raditi bez subvencija (koje su inače glupost na kvadrat, ali to je neka druga tema) jer će proizvodnja biti profitabilna i bez subvencioniranja, tržišni model.
Što se tiče samodostatnosti mi smo samodostatni i u proizvodnji pšenice i vjerovatno kukuruza. Ovo za kukuruz je malo pod upitnikom jer nema više stočarstva (uništeno je) koje je najveći potrošač kukuruza. Pa tako sada postoji višak kukuruza, koji se izvozi. Mislim da je EU kada se gleda u cijelosti proizvodnja i potrošnja - uvoznik kukuruza. Proizvodnja energije je dobra alternativa da se nadoknadi nedostatak tržišta i zaposle ljudi. I uz to smanji uvoz eneregenata.
Uopće kod ovako globaliziranog i otvorenog tržišta teško je opravdati potrebu samodostatnosti jedne države, i ta vremena kada je bila potrebna samodostatnost - vjerovatno su iza nas. Ali zato možemo uvijek raspravljati o tome kako optimalno iskoristimo resurse da se oni bolje iskoriste.
Inače neki dan gledam u trgovini - litra jestivog ulja na polici je jeftinija nego litra dizela na pumpi. A to su - energetski gledano - dva kompatibilna proizvoda. Znam da je dizel opterećen raznim davanjima, posebnim porezima i da je u rafineriji puno jeftiniji, ali što sprečava nekoga da se vozi na jestivo ulje? Jeftinije je. A ista stvar. Mislim da se mora voditi računa o tome. Uglavnom do toga su nas razne politike, subvencije i država doveli; hrana je postala jeftinija nego energija. I zašto onda ne proizvoditi energiju u poljoprivredi? Poljoprivreda je zapravo solarna industrija. Skladištimo sunčevu svjetlost tokom godine i pretvaramo ju u energiju biomase. A tu uskladištenu energiju možemo iskoristiti kao hranu i kao energiju. Samo o cijeni ovisi kako će se iskoristiti.
__________________
We do have here both kinds of music: country and western style...
Deere is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2014., 23:22   #13
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post
Problem ce nastupiti kad (babogredska, recimo) elektrana na biomasu (sumsku, uglavnom) pocne cistiti sumu do zadnjeg komadica drva skupa sa slojem humusa... Postat cemo ogoljeni ko Vojvodina, a cudit cemo se vjetrovima koji odnose plodno tlo...

O micanju organske tvari s oranica da ne pricam...
To nema baš puno smisla. Jer humus nije gorivo. Mogao bi ga eventualno pakrirati u vreće i prodavati bogatim arapima da pretvore pustinju u oranica.
Ali pod uvjetom da imaju vode.

Inače je najbolje saditi ovu biljku za biomasu: http://www.slobodnadalmacija.hr/O-ku...2/Default.aspx

Uzgoj poljoprivrednih kultura za proizvodnju biogoriva ili šumske biomase nije novi koncept u potrazi za alternativnim izvorima energije. Premda oko uzgoja kultura koje se koriste kao gorivo postoje brojna neslaganja, ponajviše ona vezana za raspoloživost poljoprivrednog zemljišta, jedna se biljka nameće kao izvrsno rješenje koje ne zauzima površine koje bi mogle poslužiti uzgoju hrane.

Riječ je o travi Miscanthus, poznatoj i kao “slonova trava”, koja potječe iz suptropskih i tropskih predjela južne Azije. Izgledom podsjeća na trsku ili bambus, naraste do visine preko tri metra, a posebno je zanimljiva zbog visoke iskoristivosti u svojstvu biomase jer svake godine daje urod bez potrebe za ponovnom sadnjom. Jednom posađen nasad može se eksploatirati od 15 do 20 godina, a jedino što se treba napraviti jest – redovita žetva. Zbog tih svojstava Miscanthus ubrzano uzima popularnost drugim kulturama koje se sade kako bi se koristile kao zamjensko gorivo.

Zadnje uređivanje krena : 17.09.2014. at 23:28.
krena is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2014., 09:44   #14
Quote:
Deere kaže: Pogledaj post
Pa ne znam baš... meni kao poljoprivredniku trebaju kupci za ono što proizvedem, više zainteresiranih kupaca znači veću potražnju i veću cijenu onoga što proizvodim. To znači da će se moći raditi bez subvencija (koje su inače glupost na kvadrat, ali to je neka druga tema) jer će proizvodnja biti profitabilna i bez subvencioniranja, tržišni model.

Proizvodnja energije je dobra alternativa da se nadoknadi nedostatak tržišta i zaposle ljudi. I uz to smanji uvoz eneregenata.
Uo
Ok govorimo o tržišti i proizvodnji bez subvencije .Samo što proizvođač el. energije iz bioplina ima subvenciju na svoju proizvedenu energiju inače bi mu to bilo neisplativo što znači da je u konačnici i tvoj proizvedeni kukuruz subvencioniran

Naime svi zaboravljamo ERoEI tj. odnos uložene i dobivene energije naime kada bi on kod bioplina bio velik kao npr. kod konvencionalnih izvora nafte ne bi trebao državni poticaj .Zapravo kod većine "zelene energije" ERoEI je nepovoljan ali se tu gleda neka druga korist a to je smanjenje CO2 a i pokušava se smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima .

Inače mislim da bi naša poljoprivreda trebala ići više u smjeru radno intezivne proizvodnje ( povrtlarstvo , voćarstvo ) te stočarstvo gdje bi se zaposlilo više ljudi i kasnije naravno industrijska prerada tih proizvoda.
bajdu is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.09.2014., 10:06   #15
Quote:
krena kaže: Pogledaj post
Riječ je o travi Miscanthus, poznatoj i kao “slonova trava”, koja potječe iz suptropskih i tropskih predjela južne Azije. Izgledom podsjeća na trsku ili bambus, naraste do visine preko tri metra, a posebno je zanimljiva zbog visoke iskoristivosti u svojstvu biomase jer svake godine daje urod bez potrebe za ponovnom sadnjom. Jednom posađen nasad može se eksploatirati od 15 do 20 godina, a jedino što se treba napraviti jest – redovita žetva. Zbog tih svojstava Miscanthus ubrzano uzima popularnost drugim kulturama koje se sade kako bi se koristile kao zamjensko gorivo. [/I]

Da Miscanthus kao i svi drugi energetski nasadi ima svojih prednosti i mana .
Samo ako neko misli da će zaraditi ogromnu lovu na energetskim nasadima vara se .
Prema nekim analizama po ha Miscanthusa čista zarada s normalnim prinosima je oko cca. 200 eurića što znaći za nekakvu normalnu plaću ukoliko imaš svoj keš i svojih 100 ha zemlje možeš dobiti 20.000 eura godišnje .
Ukoliko moraš plaćati zakup zemlje , vraćati kredit banci i slično onda zarada ide dole.

Nažalost za informaciju forumašima Miscanthus je zapravo zabranjeno saditi u Hrvatskoj jer tako kažu naši zakoni i Ministarstvo zaštite okoliša.
Naime oni na ovu biljku gledaju kao na invazivnu vrstu što ona zapravo i je ali kvaka je u tome što cijeli svijet za energetski nasad sadi sterilnu vrstu koja se proizvodi sjeme.
No to naša birokracija ne priznaje ili ne kuži .

https://www.youtube.com/watch?v=EERgd3GhcJM
bajdu is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.09.2014., 00:02   #16
Quote:
bajdu kaže: Pogledaj post
Ok govorimo o tržišti i proizvodnji bez subvencije .Samo što proizvođač el. energije iz bioplina ima subvenciju na svoju proizvedenu energiju inače bi mu to bilo neisplativo što znači da je u konačnici i tvoj proizvedeni kukuruz subvencioniran

Naime svi zaboravljamo ERoEI tj. odnos uložene i dobivene energije naime kada bi on kod bioplina bio velik kao npr. kod konvencionalnih izvora nafte ne bi trebao državni poticaj .Zapravo kod većine "zelene energije" ERoEI je nepovoljan ali se tu gleda neka druga korist a to je smanjenje CO2 a i pokušava se smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima .

Inače mislim da bi naša poljoprivreda trebala ići više u smjeru radno intezivne proizvodnje ( povrtlarstvo , voćarstvo ) te stočarstvo gdje bi se zaposlilo više ljudi i kasnije naravno industrijska prerada tih proizvoda.
Poljoprivreda bi trebala ići na radno intenzivne proizvodnje, jer se tu (obično) puno više zarađuje. Međutim i tu je potrebno poznavanje specijaliziranih tehnologija (malo smo tu tanani), pa je onda potrebno i više investirati u takve proizvodnje (i tu smo malo tanani), pa je za takve proizvode koji su vrijedniji potrebno osigurati adekvatnu preradu, skladištenje (konzerviranje) i plasman (a tu smo jako tanki). Trgovci koji bi takvu robu trebali prodavati na svojim policama - neće ni čuti za to jer 'već imaju svoje stalne dobavljače'. I na kraju kada sve zbrojiš - najrealnije je da ne talasaš previše i proizvodiš kukuruz koji ionako ode u izvoz, i relativno je tražena roba u okolici HR.
__________________
We do have here both kinds of music: country and western style...
Deere is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2014., 21:06   #17
Quote:
Deere kaže: Pogledaj post
Poljoprivredno tlo štiti se od erozije na druge načine, a ne pošumljavanjem. Ako imaš šumu, drvo, onda imaš i sjenu i nema poljoprivrede. Mogli bi malo i o zaštiti poljoprivrednih površina od erozije što je jako važno, ali to nije tema.

A micati organsku tvar sa oranica, to je naučna fantastika. Kao prvo na velikoj većini oranica (kod nas) skoro da i nemaš što micati, jer kod nas je jako malo oranica sa više od 2-3% organske tvari (a i to malo što ima, to treba jako čuvati i povećavati svim raspoloživim mjerama). Uopće zašto micati organsku tvar sa oranice, koja bi bila svrha toga? Ako makneš oranični sloj - onaj koji se obrađuje znači gornjih 20-30 cm - više nemaš oranicu, nego mrtvo tlo kojemu bi bila potrebna desetljeća (i stoljeća) da se to tlo ponovno izgradi u nešto obradivo. Mislim da je i zakonom zabranjeno skidanje oraničnog sloja sa poljoprivrednog tla.
To skidanje organske tvari se radi na tresetištima, gdje se vadi taj treset (koji sadrži puno organske tvari, preko 20-30%) i koji se upotrebljava za razne namjene, a može čak i goriti. Ne znam da postoji neko tresetište kod nas, ako i postoji - onda je vjerovatno zaštićen dio prirode. Tresetišta većinom nisu pogodna za obradu i proizvodnju, jer kao i kod mnogih drugih stvari i kod humusa vrijedi pravilo da više nije uvijek dobro.

Zastita od eolske erozije se i te kako, medju ostalim, provodi i posumljavanjem... Pod biomasom s oranica nisam mislio na humus nego na slamu, kukuruzovinu...

Quote:
krena kaže: Pogledaj post
To nema baš puno smisla. Jer humus nije gorivo.
Hoce li prvih 15 cm sumskog tla prepunog biljnih ostataka gorjeti moglo bi se raspravljati... Uz dobro loziste

Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
ne sekiraj. neće im se dozvoliti jer time šuma gubi sve....
E, sad si me utjesio... Nazalost, previse pizdarija sam do sada vidio kad lova udje u igru...
__________________
Cogito, ergo oposum....
Garofeeder is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2014., 10:37   #18
Quote:
Garofeeder kaže: Pogledaj post


E, sad si me utjesio... Nazalost, previse pizdarija sam do sada vidio kad lova udje u igru...
pa i sada se biomasa koristi za spaljivanje u energani. i nitko ne uzima humus i sitne grančice. uzima se samo ono što se može strojem uhvatiti tj. djelovi krošnje oborenoga stabla. preskupo bi bilo skupljati grančice i skidati humus, a skidanje humusa šumari ne bi dopustili jer bi time sami sebi zabili čavao u lijes. tlo u šumi se ne smije dirati. veliki je problem i potreba da se strojevima izvlači oblovina jer kretanjem ispremješaju slojeve tla što negativno utječe na prirast stabla, pa kako onda ne bio bio problem skidanje površinskog dijela tla.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2014., 12:21   #19
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
pa i sada se biomasa koristi za spaljivanje u energani. i nitko ne uzima humus i sitne grančice. uzima se samo ono što se može strojem uhvatiti tj. djelovi krošnje oborenoga stabla. preskupo bi bilo skupljati grančice i skidati humus, a skidanje humusa šumari ne bi dopustili jer bi time sami sebi zabili čavao u lijes. tlo u šumi se ne smije dirati. veliki je problem i potreba da se strojevima izvlači oblovina jer kretanjem ispremješaju slojeve tla što negativno utječe na prirast stabla, pa kako onda ne bio bio problem skidanje površinskog dijela tla.
Vidim, mlad inzenjer, optimist i entuzijast
__________________
Cogito, ergo oposum....
Garofeeder is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2014., 20:38   #20
Quote:
Zastita od eolske erozije se i te kako, medju ostalim, provodi i posumljavanjem... Pod biomasom s oranica nisam mislio na humus nego na slamu, kukuruzovinu...
Da to je potencijalno veliki problem za poljoprivredu. Ono malo humusa što se stvara biorazgradnjom biljnih ostataka vrlo je dragocjeno i ako počnemo sa uklanjanjem i tog dijela usjeva sa poljoprivrednih površina - to će biti loše. Jedna je situacija ako tu biomasu koristimo kao gorivo za spaljivanje u pećima, a druga je situacija ako tu istu biomasu koristimo za pogon bioplinskih postrojenja. Ovo drugo nešto je korisnije jer se ipak nešto korisno i vraća u tlo.
Sa treće strane primjenom pluga - dosta se otvara mogućnost erozije i gubitka tla i uz svu biomasu biljaka. Bilo bi puno korisnije ostaviti biomasu na površini (a ne zaoravati) da čuva tlo od erozije. Ali to iziskuje promjenu u načinu rada i razmišljanja - a to je već neki drugi nivo problema.
__________________
We do have here both kinds of music: country and western style...
Deere is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 00:56.