Kod Skarića i Petrića sam pročitao da se toponim Varda vezuje uz Vlahe, i znači straža, stražbenica.
Vlasi/Morlaci se u srednjevjekovnoj Hrvatskoj navodno javljaju tek u 14. stoljeću; međutim u jednom dokumentu iz 1323. se javlja taj vlaški toponim Varda, između ostalih slavenskih toponima tipa: Križine, Teminjak, Osaljhrbat, Brig. Radi se o nekakvim granicama u Krnezi kod Ljubča, oko kojih se natežu jedan Jamomet i jedan Varikaša. Varda je nekakvo brdo (monticulum).
"Et deinde recto tramite in quirinam dum esset contra quendam Monticulum Varda. Et haec ex Quirinali parte est meta. Ex Boreali uero V. Z. occidentali incipiendo a praedicta Varda tendentem ad plagam transuersalem, ad quandam aliam maceriam, quae est inter ipsum Harbonga, et heredum Dusich, et de dicta Maceria in Planitìe in quandam uiam uocatam uulgo Gonich, que est inter ipsum Harbonga, et heredes Dusich, et per dictam uiam dura uenerit contra quendam Monticulum Ossaglherbat, et ita quod supradictus Monticulus uel pertinet dicti Harbonghae, sed peruenit aliquantulum conatum (?) in occidentem ad quendam Brigh."
E sad, ako tamo žive Hrvati koji nadjenuše imena ostalim brdima i čukama uokolo, a Vlaha nema, tko je dao ime toj nesretnoj Vardi? Možda su ostavili jedno brdo da ga imenuju Epirci i Tesalci? A čim ga ovi nadjenuše, ban Mladen napisao priloženi dokument?
__________________
dotična je oko 10 sati zamijetila zvonjavu koja je nadjačala svu ostalu buku i koja se od tada učestalo ponavljala
Kod Skarića i Petrića pročitao sam da se toponim Varda vezuje uz Vlahe, i znači straža, stražbenica.
Vlasi/Morlaci u srednjevjekovnoj Hrvatskoj navodno se javljaju tek u 14. stoljeću; međutim u jednom dokumentu iz 1323. javlja se taj vlaški toponim Varda, između ostalih slavenskih toponima tipa: Križine, Teminjak, Osaljhrbat, Brig.
Radi se o nekakvim granicama u Krnezi kod Ljubča oko kojih se natežu jedan Jamomet i jedan Varikaša. Varda je nekakvo brdo (monticulum).
E sad, ako tamo žive Hrvati koji nadjenuše imena ostalim brdima i čukama uokolo, a Vlaha nema, tko je dao ime toj nesretnoj Vardi?
To je na zadarskom području i Varda vjerojatno ne pripada romanofonim Vlasima nego Talijanima: od talijanske riječi guard/i/a.
Toponim Varda pojavljuje se mnogo puta kod Juž. Slavena, npr. kod Fojnice, Širokog Brijega, Mostara, Nevesinja, Visokog, Zenice, Višegrada, na Krku, u Vasojevićima i dr.
Povjesničari jezika, kad se potrude, uglavnom mogu utvrditi koje je Varda tal. porijekla, a koje vlaškog.
Kod Skarića i Petrića sam pročitao da se toponim Varda vezuje uz Vlahe, i znači straža, stražbenica.
Vlasi/Morlaci se u srednjevjekovnoj Hrvatskoj navodno javljaju tek u 14. stoljeću; međutim u jednom dokumentu iz 1323. se javlja taj vlaški toponim Varda, između ostalih slavenskih toponima tipa: Križine, Teminjak, Osaljhrbat, Brig. Radi se o nekakvim granicama u Krnezi kod Ljubča, oko kojih se natežu jedan Jamomet i jedan Varikaša. Varda je nekakvo brdo (monticulum).
"Et deinde recto tramite in quirinam dum esset contra quendam Monticulum Varda. Et haec ex Quirinali parte est meta. Ex Boreali uero V. Z. occidentali incipiendo a praedicta Varda tendentem ad plagam transuersalem, ad quandam aliam maceriam, quae est inter ipsum Harbonga, et heredum Dusich, et de dicta Maceria in Planitìe in quandam uiam uocatam uulgo Gonich, que est inter ipsum Harbonga, et heredes Dusich, et per dictam uiam dura uenerit contra quendam Monticulum Ossaglherbat, et ita quod supradictus Monticulus uel pertinet dicti Harbonghae, sed peruenit aliquantulum conatum (?) in occidentem ad quendam Brigh."
E sad, ako tamo žive Hrvati koji nadjenuše imena ostalim brdima i čukama uokolo, a Vlaha nema, tko je dao ime toj nesretnoj Vardi? Možda su ostavili jedno brdo da ga imenuju Epirci i Tesalci? A čim ga ovi nadjenuše, ban Mladen napisao priloženi dokument?
Pa normalno da je bilo Morlaka. Drugdje nisu ni zabilježeni nego tu. Sa "Morlacima" je caka da se pod tim imenom bilježe tek od 14. st., ali to je razumljivo jer je to talijanski egzonim za ruralne dalmatinske Romane, prije nije bilo ni Talijana na našoj obali. A Romana je bilo koliko hoćeš ranije, zapisani su pod imenom "Dalmatinaca" u ranom srednjem vijeku.
Quote:
Shain kaže:
To je na zadarskom području i Varda vjerojatno ne pripada romanofonim Vlasima nego Talijanima: od talijanske riječi guard/i/a.
Toponim Varda pojavljuje se mnogo puta kod Juž. Slavena, npr. kod Fojnice, Širokog Brijega, Mostara, Nevesinja, Visokog, Zenice, Višegrada, na Krku, u Vasojevićima i dr.
Povjesničari jezika, kad se potrude, uglavnom mogu utvrditi koje je Varda tal. porijekla, a koje vlaškog.
Na zadarskom području kao i drugdje sve vrvi od starih romanizama, a talijanizma nema više nego drugdje u Dalmaciji. Talijanizama ima više tek u Istri. A čim se varda pojavljuje u zapisu iz 1323. god. to je dokaz da ne može biti riječi o talijanskom toponimu, di su Talijani u 14. st. u zadarskom zaleđu?
Varda najvjerojatnije dolazi od grčke riječi vardia koja znači "čuvar" ili "garda". Dok vardei znači "čuvari", "stražari".
Ima još jedna mogućnost a to je keltska riječ ardu koja znači "visok".
Znači to je starije nasljeđe, možda starija mediteranska riječ koju su prihvatili i Heleni dolaskom na more. Možda keltska prihvaćena od dijela Ilira...
Ili jednostavno stara I-E riječ koja se pojavljivala šire nego samo kod Grka ili Kelta. Grč. vardia i kelt. ardu su vjerojatno istog I-E korijena sa povezanim značenjima. Naime kod nas se u Dalmaciji brda često nazivaju "stražama" - značenje koje objedinjuje uzvišenje (brdo) i funkciju (osmatračnica). Pa ta Varda onda nije ništa drugo nego ono što je naš narod negdje drugdje preveo sa dalmato-romanskog na hrvatski kao "straža".
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Pa normalno da je bilo Morlaka. Drugdje nisu ni zabilježeni nego tu. Sa "Morlacima" je caka da se pod tim imenom bilježe tek od 14. st., ali to je razumljivo jer je to talijanski egzonim za ruralne dalmatinske Romane, prije nije bilo ni Talijana na našoj obali. A Romana je bilo koliko hoćeš ranije, zapisani su pod imenom "Dalmatinaca" u ranom srednjem vijeku.
Na zadarskom području kao i drugdje sve vrvi od starih romanizama, a talijanizma nema više nego drugdje u Dalmaciji. Talijanizama ima više tek u Istri. A čim se varda pojavljuje u zapisu iz 1323. god. to je dokaz da ne može biti riječi o talijanskom toponimu, di su Talijani u 14. st. u zadarskom zaleđu?
Varda najvjerojatnije dolazi od grčke riječi vardia koja znači "čuvar" ili "garda". Dok vardei znači "čuvari", "stražari".
Ima još jedna mogućnost a to je keltska riječ ardu koja znači "visok".
Znači to je starije nasljeđe, možda starija mediteranska riječ koju su prihvatili i Heleni dolaskom na more. Možda keltska prihvaćena od dijela Ilira...
Ili jednostavno stara I-E riječ koja se pojavljivala šire nego samo kod Grka ili Kelta. Grč. vardia i kelt. ardu su vjerojatno istog I-E korijena sa povezanim značenjima. Naime kod nas se u Dalmaciji brda često nazivaju "stražama" - značenje koje objedinjuje uzvišenje (brdo) i funkciju (osmatračnica). Pa ta Varda onda nije ništa drugo nego ono što je naš narod negdje drugdje preveo sa dalmato-romanskog na hrvatski kao "straža".
To sam stavio malo zbog onih koji tvrde da Romana nije bilo tada - ako su rano nestali, ko je onda dao toponimu ime? A ostali toponimi su slavenski.
A Talijana tad u Ninskoj županiji teško da je bilo, možda pokoji u Ninu, ali po selima čisto sumnjam, a još manje da su davali imena brdima.
Vezano za stražu - ima zapadno od Visočana, prema Duševića mlinu brdo Pandžinica, 124,7 metara, najviša kota između Visočana, Poljica i doline Krneze, a čini mi se i šire. U opisu granica ninskog teritorija iz 1675. naziva se to brdo Pancina Guardia Confin di Turchi - Pančina/Pandžina straža, turska granica. Možda je to ta Varda iz 1323?
Bio keltski, vlaški ili grčki, činjenica je predslavenski i da je opstao, što implicira da su opstali i oni koji su mu dali ime.
__________________
dotična je oko 10 sati zamijetila zvonjavu koja je nadjačala svu ostalu buku i koja se od tada učestalo ponavljala
Dajte molim vas, VAR nije nikakva grcka rijec, ako je imamo cak na sjeveru VARSAVA, VARAZDIN,VARVARIN,VARDAR,VUKOVAR,BOSAVAR (pogresno procitano Bosna vrh,pa otuda vrhbosanska nadbiskupija),TEMISVAR...VARNA..
VAR je od cuVAR, VAROS,tu su se sklanjali seljaci koji zive okolo u slucaju opasnosti a u gradovima je zivjela vlastela.otuda i rijec vlast. Treba se oslobditi toga da povijest pocinje sa grcima i rimljanima,bilo je naroda i prije njih,od koji su ovi preuzeli i rijeci dosta,i kulturiu,vjeru...
Dajte molim vas, VAR nije nikakva grcka rijec, ako je imamo cak na sjeveru VARSAVA, VARAZDIN,VARVARIN,VARDAR,VUKOVAR,BOSAVAR (pogresno procitano Bosna vrh,pa otuda vrhbosanska nadbiskupija),TEMISVAR...VARNA..
VAR je od cuVAR, VAROS,tu su se sklanjali seljaci koji zive okolo u slucaju opasnosti a u gradovima je zivjela vlastela.otuda i rijec vlast. Treba se oslobditi toga da povijest pocinje sa grcima i rimljanima,bilo je naroda i prije njih,od koji su ovi preuzeli i rijeci dosta,i kulturiu,vjeru...
Dajte molim vas, VAR nije nikakva grcka rijec, ako je imamo cak na sjeveru VARSAVA, VARAZDIN,VARVARIN,VARDAR,VUKOVAR,BOSAVAR (pogresno procitano Bosna vrh,pa otuda vrhbosanska nadbiskupija),TEMISVAR...VARNA..
VAR je od cuVAR, VAROS,tu su se sklanjali seljaci koji zive okolo u slucaju opasnosti a u gradovima je zivjela vlastela.otuda i rijec vlast. Treba se oslobditi toga da povijest pocinje sa grcima i rimljanima,bilo je naroda i prije njih,od koji su ovi preuzeli i rijeci dosta,i kulturiu,vjeru...
Zar VAR ne znači grad, tvrđava na mađarskom? Odtud i Szekesfehervar - stolni bijeli grad. Ili Nandorfehervar - bugarski bijeli grad (aka danasnji Beograd).
Dajte molim vas, VAR nije nikakva grcka rijec, ako je imamo cak na sjeveru VARSAVA, VARAZDIN,VARVARIN,VARDAR,VUKOVAR,BOSAVAR (pogresno procitano Bosna vrh,pa otuda vrhbosanska nadbiskupija),TEMISVAR...VARNA..
VAR je od cuVAR, VAROS,tu su se sklanjali seljaci koji zive okolo u slucaju opasnosti a u gradovima je zivjela vlastela.otuda i rijec vlast. Treba se oslobditi toga da povijest pocinje sa grcima i rimljanima,bilo je naroda i prije njih,od koji su ovi preuzeli i rijeci dosta,i kulturiu,vjeru...
Nije riječ o tome da povijest počinje sa Rimljanima i Grcima nego je riječ o tome da se Varda kod nas javlja kao toponim iz predslavenskih vremena, očigledno medijacijom domaćeg romanskog jezika (romanizirani domoroci) a kako mi nemamo niti jedan zapis ovdašnjih antičkih naroda prije dolaska Rimljana i njihovi jezici su nam ustvari nepoznati, onda moramo tražiti usporedbe u jezicima istog vremena koji su poznati (I-E veza) i tako se ustvari etimologizira. Pa našoj Vardi na grčkom odgovara vardia (straža) a na keltskom ardu (visok, uzvisina).
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Moze i straza i pogled. En guarde, National guard, Titova garda, Bjelogardijci, Pavelicu jel ti dosta garde...
Varda se odnosi na ime brda, i logicnije je da je brdo nekakav "Vidikovac" a ne "Straza". Varda je naravno slavenizirani izgovor latinske rijeci.
BTW, izvinjavam se Shainu, nisam primjetio da je i on ranije vec postavio slicno.
Guardia je doslovce - straža.
Imaš brdo u Ninskim Stanovima, danas se zove (Rašković) Straža, u mletačkim mapama je - Guardiola. To je dominantna kota 2,5 km jugoistočno od Nina.
Već sam spomenuo Pancinu guardiu kod Visočana - također brdo.
__________________
dotična je oko 10 sati zamijetila zvonjavu koja je nadjačala svu ostalu buku i koja se od tada učestalo ponavljala
This discussion of Varda / Straža is rather interesting.
On the one hand this Italian etymological dictionary claims guardare is Germanic and relates it to the English ward, the ancient Saxon vardon, the Swedish varda, etc: http://www.etimo.it/?term=guardare&find=Cerca
On the other hand in the surviving Vlach languages (Romanian, Aromanian, Istrormoanian) the terms for guard are Slavic: păzi, păzire, străji, străjire (Croatian paziti, stražariti).
Finally, the Latin equivalents would be custodio, custodire, servo, servare, vigilo, vigilare.
So could the toponym Varda in Croatia go back to the Goths?
Vlasi govore romanskim jezikom i Varda bi takodjer mogla imati latinsko/vlaske korijene.
...guarda che luna, guarda che mare...
Ali romanski jezici nisu latinski nego nastali na bazi latinskog i lokalnih preslojenih jezika onih koji su to govorili. Mislim da treba razmišljati na ovaj način: imamo neku staru I-E riječ, koja se u raznim starijim IE jezicima javlja u različitim oblicima i istog ili povezanog značenja, kod Kelta je ardu, kod Grka je vardia, u latinskom guarda. Varda kod nas je očito bliža grčkom i keltskom obliku nego latinskom pa je prema tome možda varda ustvari ilirska riječ. To je 10X veća šansa nego da je baš iz latinskog i to zbog forme u kojoj se javlja - varda. A i germanski oblik te IE riječi je bliži vardi nego latinski:
Quote:
virgils kaže:
This discussion of Varda / Straža is rather interesting.
On the one hand this Italian etymological dictionary claims guardare is Germanic and relates it to the English ward, the ancient Saxon vardon, the Swedish varda, etc: http://www.etimo.it/?term=guardare&find=Cerca
On the other hand in the surviving Vlach languages (Romanian, Aromanian, Istrormoanian) the terms for guard are Slavic: păzi, păzire, străji, străjire (Croatian paziti, stražariti).
Finally, the Latin equivalents would be custodio, custodire, servo, servare, vigilo, vigilare.
So could the toponym Varda in Croatia go back to the Goths?
Ne znamo što je ali svakako je bliže germanskom obliku nego latinskom, ne samo fonetski nego i po preciznijem značenju. Germanska varda, keltskai ardu i grčka vardia sasvim lijepo zaokružuju značenje naše varde - uzvisina-straža.
Quote:
Dilberth kaže:
Moze i straza i pogled. En guarde, National guard, Titova garda, Bjelogardijci, Pavelicu jel ti dosta garde...
Varda se odnosi na ime brda, i logicnije je da je brdo nekakav "Vidikovac" a ne "Straza". Varda je naravno slavenizirani izgovor latinske rijeci.
Garda je slavenizirani oblik guardie. Ne treba izmišljati drugi.
"Straža" i jest vidikovac. U starim vremenima ljudi nisu išli na kotu žderati sendviče, piti iz termosice i diviti se ljepotama prirode, nego osmatrati okolinu, zbog pridošlica ili gusara. Stražariti.
Quote:
nevenb kaže:
Guardia je doslovce - straža.
Imaš brdo u Ninskim Stanovima, danas se zove (Rašković) Straža, u mletačkim mapama je - Guardiola. To je dominantna kota 2,5 km jugoistočno od Nina.
Već sam spomenuo Pancinu guardiu kod Visočana - također brdo.
Ima tih Straži dosta. Ima ih i na otocima. Čuo sam za nekoliko njih. Dobar primjer je brdo - najviša kota na Šolti - Straža i očito je služila za osmatranje mora oko otoka radi gusara. Brdu je ostalo ime - Straža.
Na taj način treba shvaćati i Vardu. Pa znamo da gomila manjih gradina nije bila stambene funkcije nego stražarske. Prije je svako drugo brdo imalo "stražara".
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
Mislim da treba razmišljati na ovaj način: imamo neku staru I-E riječ, koja se u raznim starijim IE jezicima javlja u različitim oblicima i istog ili povezanog značenja, kod Kelta je ardu, kod Grka je vardia, u latinskom guarda.
According to these Italian dictionaries, one of them etymological the other Italian-Latin, guarda did not exist in Latin. It does exist in Italian but is of Germanic origin. The Italians ought to know
According to these Italian dictionaries, one of them etymological the other Italian-Latin, guarda did not exist in Latin. It does exist in Italian but is of Germanic origin. The Italians ought to know
Slažemo se. Uz ardu, vardia, varda, latinska guarda definitivno izgleda kao naknadna vulgarizcija ove I-E riječi od strane govornika latinskog. Dakle po svemu sudeći varda kod nas je bliža originalu i starijoj ili originalnoj formi nego latinska guarda koja je kasnija izvedenica i preuzimanje.
Prema tome prije će bit obratno - da je latinsko-talijanska guarda nastala preuzimanjem od forme kod nas ili germanske itd.
__________________
ponedijak džigerice i zeja na uju za obid manistre u suvo za večeru, utorak nje š njon, srida hobotnice ispo cripnja za obid sardele u savur za večeru, četrtak nje š njon, petak šuga o losture š njokin za obid grancigule na buzaru za večeru, subota nje š njon, nedija nje š njon nje š njon
VAR je od cuVAR, VAROS,tu su se sklanjali seljaci koji zive okolo u slucaju opasnosti a u gradovima je zivjela vlastela.otuda i rijec vlast. Treba se oslobditi toga da povijest pocinje sa grcima i rimljanima,bilo je naroda i prije njih,od koji su ovi preuzeli i rijeci dosta,i kulturiu,vjeru...
vár na mađarskom znači grad, "tvrdi grad", "town".
Nema nikakve veze s čuvar. Čuvar je od čuvati kao što je zidar od zid (ili zidati) ili ribar od riba.
E dalje je mađarsko vár vjerojatno iz perzijskog (srednjoperzijski war "utvrda").
O narodima koji su bili prije Grka i Rimljana se jako malo zna.
(edit) O toponimu straža: na Google Maps se lako nađe bar 5 straži u Sloveniji, a HJP kaže:
Quote:
◊ mikrotop. (vrlo često kao ime brda, osobito po Dalmaciji): Strȃža, Stràžica (Novalja na Pagu), Stràžišće (Posedarje), Stràžnīk (brdo, Gorski kotar), Stražvènica (Split) te dvočlana imena tipa: Strȃžni vȑh (Samobor), Vèla Strȃža (po Dalmaciji)
◊ top. (naselja): Pòdstrāžje (Vis, 36 stan.), Strȃža (Duga Resa, 139 stan.), Strȃža Kràpinskā (Krapina, 41 stan.), Stražánac (Daruvar, 185 stan.), Stražbènica (Petrinja, 126 stan.), Strȁžeman (Požega, 250 stan.), Zàstražīšće (Hvar, 300 stan.)
Linearni mod
