Natrag   Forum.hr > Društvo > Duhovnost

Duhovnost Slobodnim stilom...

Pogledaj rezultate ankete: Odrzavete li stalnu ili povremenu kontemplativnu praksu?
Da - vipassana ili zen tradicija 12 16.44%
Da - budisticka mantra, bud. joga, bud. tantra itd 11 15.07%
Da - istocna nebudisticka praksa 9 12.33%
Da - krscanska kontemplativna praksa 8 10.96%
Da - ostalo 17 23.29%
Ne 25 34.25%
Anketa s višestrukim izborom Glasovatelji: 73. Ne možete glasovati u ovoj anketi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 17.04.2015., 21:27   #21
Nije spomenuto u uvodnim postovima, pa da nabacim:

Metta bhavana meditacija (njegovanje suosjećanja)

Jedna od vrlo popularnih praksi koja potječe iz Theravada budizma i Pali kanona (rani budistički spisi). "Metta" na pali jeziku doslovno znači "dobroćudnost/dobrohotnost/prijateljstvo/dobra volja" a "bhavana" znači kultivacija ili njegovanje. Praksa je doslovno posvećena u potpunosti stvaranju osjećaja bezuvjetnog suosjećanja prema svim bićima. Prakticira se tako da se afektivno unutar sebe ponavljaju fraze dobre volje i dobrih želja prema svim drugim svjesnim bićima, počevši od sebe, pa voljene osobe, neutralne osobe, pa sve do neprijatelja te na kraju za sva živa bića. U praksi gajimo želje da sva bića budu lišena nepotrebne patnje i da budu što više ispunjena svime onim što im je nužno i što pogoduje njihovom boljitku.

Npr. "neka sam miran, spokojan, neka sam zdrav, neka sam oslobođen nepotrebne patnje, "neka je /OSOBA koju zamišljamo/ mirna, spokojna, zdrava, neka je osoblođena patnje..."
itd.

Ima više fraza koje su direktno uzete iz starih budističkih spisa (Kakacupama Sutta, Kakacupama Sutta, Metta Sutta, Visuddhimagga). Upute se možda razlikuju ali uvijek je ista namjera. Dobro je također zamisliti drugu osobu i njenu patnju ili sreću kako bi lakše razvili namjeru za dobrom voljom ili pozitivnom emocijom koju želimo stvoriti i održavati spram druge osobe. Izvorni spisi često govore o "slanju" dobrohotnosti u različitim prostornim smjerovima.

Bitno je spomenuti da se osoba koja prakticira mettu, ne treba udubljivati u nečije emocije i stanja, jer treba gajiti nevezanost kroz praksu, samo bezuvjetnu dobru volju u svačijem smjeru bez obzira o kome se radi. Zamišljanje je samo od pomoći da se generira jači afekt, no afekt ne smije biti prejak - ovo nije molitva za ispunjenje neke želje već samo njegovanje pozitivnih emocija spram drugih tako da bi te iste emocije i djelovanja lakše prenijeli u svakodnevnicu. Ovo nije nikakva magija jer se ne pokušava utjecati na krajnje ishode nečijeg stanja, već samo na gajenje dobre volje i ljubavi u nama samima.

Reference i linkovi:

http://en.wikipedia.org/wiki/Mett%C4%81

http://www.mindfulselfcompassion.org...compassion.php
__________________
You suffer... but why?
tehuti is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2015., 00:04   #22
Quote:
svatiti kaže: Pogledaj post
Pitnanje
Ima li u Budizmu nešto kao nalik na Kršćanstvo i sl. nešto kao na pojam stvaraoc ili ti Bog.
Um je u budizmu stvaraoc svega što postoji pa bi to bio ekvivalent krščanskom Bogu a bogovi u budizmu su nešto poput krščanskih anđela.
evenki 1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2015., 00:24   #23
Quote:
evenki 1 kaže: Pogledaj post
Um je u budizmu stvaraoc svega što postoji pa bi to bio ekvivalent krščanskom Bogu a bogovi u budizmu su nešto poput krščanskih anđela.
kako u kojem pravcu, to (mentalna projekcija) je samo u jednom od glavnih starih pravaca i danasnje mahajane, jedan od glavnih prijepora. Mislim
Drugo je sto je nasa spoznaja nuzno ogranicena percepcijom.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2015., 00:36   #24
Quote:
Beljki kaže: Pogledaj post
Ne vidim posebnu slcnost izmedju te dvije fotke.

Osim toga buda se uopce nije prikazivao u ranom budizmu, smatralo se previse idolatrijskim.

I molim te da se tema ne skrece previse u vode koje nemaju veze sa budizmom, brisati cemo, slobodno otvori temu koja ce se baviti nekom univerzalistickom teorijom svega iz tvoje ili perspektive ucenja koja slijedis.
Okej, nije ni cilj skretanje s teme.

Zanima me a) simbolika tocke na celu iz perspektive Budista i b) kozmologija
omen4k is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2015., 00:42   #25
Quote:
evenki 1 kaže: Pogledaj post
Um je u budizmu stvaraoc svega što postoji pa bi to bio ekvivalent krščanskom Bogu a bogovi u budizmu su nešto poput krščanskih anđela.
Razumijem što hoćeš reći, no u budizmu um nema ontološki i naravski povlaštenu funkciju u prirodi. Um samo bilježi fenomene koji su ionako svi međuovisni i nisu samostalno i zasebno postojeći, tako da je u tom lancu uzroka i posljedica um isto samo jedan kongolemerat elemenata koji se sastoji 5 skandhi ili agregata, ili što bi rekli u modernom kognitivnoj znanosti, ima razne kognitivne funkcije i elemente od kojih se sastoji te koji su svi međuovisni. Iz uma proizlazi sva percepcija, bilo mehanička ili afektivna i sva ostala procesiranja. Um je proces kao i sve u prirodi, nema zasebno neuvjetovano postojanje, niti se ikako uzdiže iznad ostalih stvari u prirodi. U budizmu sve je procesno-orijentirano, ni jedna stvar nije počelo ili ultimativna stvarnost kao neka točka ili kozmološka konstanta kako smo navikli u abrahamskim religijama da gledamo na linearan način. S obzirom da u budizmu nema stvoritelja, priroda je ultrakompleksni samo-dostatni, samo-regulirajući dinamični proces koji se sastoji od bezbroj procesa na svim razinama i nema neke hijerarhijske raspodjele u tom sustavu, tj. ne postoji neki jasni početak ili primum mobile svega. Tj. takvo nešto se aksiomatski ne podučava u budizmu i nije bitno za praksu Dharme. Možda je dio nekih metafizičkih spekulacija iz Mahayana škole, ali ne vjerujem da imaju ni izbliza sličan značaj za Dharmu kao što te "primum mobile" teorije imaju u zapadnim sustavima.

S obzirom da je jedan od pečata egzistencije i temeljnih učenja budizma - prolaznost (anicca) i međuovisnost svih fenomena (pratityasamutpada) čak ni um, ni bog, ni bogovi ne mogu imati trajno postojanje, tako da nema stvoritelja. Stvari se samo događaju, mijenjaju forme i nestaju, tj. transformiraju se i rastavljaju na manje elemente.
__________________
You suffer... but why?
tehuti is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2015., 00:53   #26
Quote:
omen4k kaže: Pogledaj post
Okej, nije ni cilj skretanje s teme.

Zanima me a) simbolika tocke na celu iz perspektive Budista i b) kozmologija
a) http://en.wikipedia.org/wiki/Urna

b) na zalost o tome ne znam dovoljno. Postoji kozmologija sa svojim duhovnim svjetovima itd, no za oblike budizma koji su meni interesantni to nije previse presudno, a nastalo je tek sa abidhamom, odnosno kasnijim usustavljivanjem budizma. Tumacenja su takodjer razlicita u razlicitim sljedbama od stvarnih predjela preko psiholoskih ili simbolickih tumacenja do folklornih i nebitnih po sustinu budizma.

No za detalje o tim svijetovima i njihovom razvoju vjerujem da ce internet pruziti sve sto te zanima
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2015., 12:19   #27
Evo još malo pitanja.
Na kojim temeljima ili pod kojim utjecajima se razvio budizam ako je imao neke utjecaje ?
svatiti is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2015., 13:27   #28
Quote:
svatiti kaže: Pogledaj post
Evo još malo pitanja.
Na kojim temeljima ili pod kojim utjecajima se razvio budizam ako je imao neke utjecaje ?
Naravno, nikad nista ne pada sa marsa neovisno o kontekstu. Budizamdolazi is sramana krugova, filozofsko-religijskih indijskih skupina i ideja van brahmanisticke religije. Uz njih danas su predstavnici te skupine Jaini koji su vjerojatno stariji (odnosno izvori na koje se pozivaju, formalizacija religiije pretpostavljam nije tako stara), a bilo je tu i drugih. naravno postoji i konstantna interakcija sa brahmanistickom kulturom bilo kroz utjecaj iste bilo kroz samodefiniranje u opreci i kritici prema njoj (ili drugim sramanama).

Tu je i utjecaj grcke misli, budizam je bio vrlo aktivan u sjevernim djelovima indije pod helenistickim utjecajima i razvio citavu specificno grko-budisticku kulturu (danas su to muslimanski krajevi, mozda se netko jos sjeca unistavanja budistickih kipova u afganistanu za vrijeme talibanske vlasti).

Kako se sirilo tako su utjecale i druge lokalne kulture. Mjesanje sa taoizmom je proizvelo zen, npr, intelektualisticka atmosfera u sri lanci je dala prednost theravadskim tumacenjima, razni lokalni animisticki i samanski kultevi su utjecali na lokalne verzije budizma i tako...

Kao zapadni sekularizam i materijalizam na razvoj sekularnog budizma na zapadu ili socialna kastinska situacija u Indiji na razvoj seocialno-politicki usmjerenog ambedikarskog budizma u danasnjoj Indiji.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2015., 20:19   #29
Quote:
LisenSvihPrava kaže: Pogledaj post
Odlicna tematika i za mene čak i previše teksta , ja imam pitanjce .
Da ne linkam video , nego da skratim priču . Jedan budistički monk priča ugl da budisti između ostalog koriste meditaciju kao praksu da bi u trenutku smrti mogli postati svijesni da umiru i da u biti treniraju cijeli život za to .
Upravo ta svijesnot ih jednio može izbaciti od ponovnog rođenja (u ovom svijetu valjda) , odnosno to im omogućuje da "assendaju" . Prva stvar isprike radi možda loše postavljenog pitanja,mogućih nejasnoća i lošeg vokabulara na ovu tematiku. Isto tako ukoliko bi glaso u anketi a neznam da li sam dovoljno kvalificiran s obzirom da imam gotovo svakodnevnu praksu meditacije (ali sam doneki noob kako bi se reklo, jer svakodnevna praksa nije duga, kojih 2 mjeseca). Ja derem isuovu molitvu kao mantru i prijmećujem kretanje daha njegove senzacije u abdomenima ili ulaska u nos ili vizualiziram da mi kroz treće oko ide udah . Svašata po malo . Di bi me kategorizirali . pod razno ?
To je svakako jedna moguca perspektiva.

Ja bih rekao da uglavnom meditiraju da bi postigli uvid u "stvarnu prirodu" stvari i da bi bolje upoznali vlastite mentalne i fizioloske procese (opet sa tim krajnjim ciljem).

Svakako ce se cesto smrt smatrati trenutkom koji je dosta bitan i za koji je korisno ako se mindfulness moze i u nju produziti. No samo neke tradicije poput tibetanskih tome daju bas jako posebno mjesto. Generalno ipak ne bih rekao da je bas najveci naglasak na pripremi za smrt, vise da je smrt jedna, mozda specificno osjetljiva, od karika u tom vjecnom lancu interakcija koji se praksnom nastoji "razbiti".

Rekao bih pod razno, da.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2015., 20:40   #30
Tri su bazične činjenice o postojanju u budizmu:

1) anicca (prolaznost) svih fenomena
2) dukkha (patnja) prouzročena vezanjem za ono što nije trajno
3) anatta (ne-jastvo) - nepostojanje zasebnog neuvjetovanog jastva (direktna suprotnost hinduskoj ideji atmana)

Možemo malo prodiskutirati o tim temeljnim doktrinama, možemo jednu po jednu obraditi kroz teoretski okvir pa dodati reference i upute za prakse vezane za uvid u svaku od tih činjenica.

U budizmu se ove tri činjenice iznova kontempliraju bilo direktno kroz prakse baš namjenjene za tu svrhu ili kao posljedica drugih praksi i uvida iz Dharme i života u svakodnevnici.
__________________
You suffer... but why?

Zadnje uređivanje tehuti : 18.04.2015. at 20:57.
tehuti is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2015., 21:07   #31
Imam pitanje iako ne znam kako bi ga točno formulirala.

Što je to što kontemplira, logički zaključuje itd. pa time dolazi do spoznaje? Da li je to um, jer napisali ste da je on "samo" organ percepcije? Dakle, da li um spoznaje vlastitu "ništavost" i "nepostojanost" pa se tada prekida misao i dolazi do prosvjetljenja ili se radi o nečem drugom?
Keep-Calm is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2015., 21:51   #32
Quote:
Keep-Calm kaže: Pogledaj post
Što je to što kontemplira, logički zaključuje itd. pa time dolazi do spoznaje?
E to je pravo pitanje, koan pace
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.04.2015., 00:03   #33
Quote:
Keep-Calm kaže: Pogledaj post
Imam pitanje iako ne znam kako bi ga točno formulirala.

Što je to što kontemplira, logički zaključuje itd. pa time dolazi do spoznaje? Da li je to um, jer napisali ste da je on "samo" organ percepcije? Dakle, da li um spoznaje vlastitu "ništavost" i "nepostojanost" pa se tada prekida misao i dolazi do prosvjetljenja ili se radi o nečem drugom?
Um je taj koji stvara svijet transformira ga i oslobađa se svega pa i "uma" organa percepcije.
evenki 1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.04.2015., 00:29   #34
Quote:
Keep-Calm kaže: Pogledaj post
Imam pitanje iako ne znam kako bi ga točno formulirala.

Što je to što kontemplira, logički zaključuje itd. pa time dolazi do spoznaje? Da li je to um, jer napisali ste da je on "samo" organ percepcije? Dakle, da li um spoznaje vlastitu "ništavost" i "nepostojanost" pa se tada prekida misao i dolazi do prosvjetljenja ili se radi o nečem drugom?
Ovako kako ja to razumijem, um ni išta oko percepcije samo po sebi nije nepostojeće, već iluzorno. Ako se vratimo na definiciju iluzije - nešto što se čini, odnosno krivo tumači ili krivo percipira. Često se zamjera budizmu i advaiti da negiraju ljudsku osobnost, kao da ona ne postoji i da se treba ponašati kao da ne postoji. To nije točno. Jastva ima, ali ono nije ono što očekujemo i što percipiramo, niti ima kruto svojstvo trajnosti i neuvjetovanosti. Iako je to lako intelektualno shvatiti, uvijek iznova u životnim situacijama pretpostavljamo krutost i esencijalnost našeg "ja" kao da je to jedna te ista stvar u svakom trenutku koju branimo od svega drugoga, no i to je samo misao i zbroj hrpa međuovisnih procesa.

Kao što bi kognitivna znanstvenica i praktikantica Zena - Susan Blackmore rekla... imamo bezbroj tih "ja" koji nemaju kontinuitet. Umiru i rađaju sve svakog trenutka. Naš mozak odašilje iluziju da je taj glas "JA" ili svjesnost našeg vlastitog bivanja trajna, ali nije, to je samo privid. To opet ne znači da je svijest = iluzija, već naš neosnovani intuitivni osjećaj da smo mi "nešto" u odnosu na sve drugo. U krajnjoj liniji, to je i pouka budizma - vezanost za to "nešto" stvara nepotrebnu patnju (dukkha) u smislu da apsolutiziramo i dramatiziramo naše reakcije i osjećaje zbog silne vezanosti za procese i forme.

Na ovo zadnje pitanje, možemo pričati sa perspektive prakse; da, kad um direktno percipira prolaznost i uvjetovanost svih mentalnih procesa, rastapa se ili gasi taj osjećaj trajnosti subjekta, jastva, osoba ulazi u relaksirani mod - mindfulness, ima uvid (vipassana) u dinamičnu i uvjetovanu prirodu uma te se ne veže za sadržaj u tolikoj mjeri. Tako se prevenira patnja u budizmu. Ovo "gašenje" bi se moglo direktno dovesti u vezu sa nirvanom što na sanskritu znači "gašenje, ispuhivanje (plamena svijeće)".

Nirvana i "prosvjetljenje" imaju malo drugačija tumačenja od škole do škole, ali srž je ustvari ista. Zenovci se fokusiraju na relativnost identita i nestanak poistovjećivanja sa svjesnim ja, dok se u Theravadi kaže da nirvana nastupa kad osoba "izgasi" tri "otrova": mržnja, pohlepa i samoobmana. Posljedica toga je manja samo-referentnost i prefokusiranost na "ja" i "moje".

Moglo bi se reći da budizam više ima zajedničkog u dijagnozi ljudskog problema percepcije sa egzistencijalizmom nego sa nekom ezoterijom ili okultizmom.

Međutim, postoji tumačenje da je nirvana kao kraj patnje samo uvod u prosvjetljenje, tj. da to nisu iste stvari. E takve nijanse čak zavise o tome tko piše i iz koje škole potječe.
__________________
You suffer... but why?

Zadnje uređivanje tehuti : 19.04.2015. at 01:01.
tehuti is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.04.2015., 10:32   #35
prekrasno, divno, fala, fala, fala

bar imamo glavne crte na jednom mjestu. meni se često svašta zbrka, valjda zato kaj je budizam način mišljenja a još način življenja. kako, eh, stvar vježbe i odabira pravih metoda. sviđa mi se to što je sveobuhvatno, eklektično i nema naturanja osjećaja krivnje. primijenjena psihologija. upoznaj se pa odaberi.
__________________
ako nisi u stanju izdržati ženu mog kalibra, odi lovit girice i ostani papak
οὔτοι συνέχθειν, ἀλλὰ συμφιλεῖν ἔφυν.
maher18 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.04.2015., 10:49   #36
Trudimo se da informiramo što više na ovom threadu. Pisat ćemo o svakom konceptu zasebno, dodavati reference i linkove te u krajnjoj liniji i prakse. O metti sam pisao, dodat ćemo vipassanu, koane, kontemplacije prolaznosti itd...

Je, budizam je dosta ovako zgodan miks etike vrline i terapeutske psihologije koja se fokusira na vezanost i patnju. Ima sigurno paralela u drugim tradicijama, no nigdje se toliko ne govori ili prakticira ta nevezanost.

Još da samog sebe podsjetim, napisat ću nešto o sličnosti grčko-rimskih epikurejaca, stoika i budista, tj. o sličnosti njihovih duhovnih praksi i etika. Čisto za naše zapadnjačke senzibilnosti.
__________________
You suffer... but why?
tehuti is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.04.2015., 10:59   #37
Quote:
evenki 1 kaže: Pogledaj post
Um je taj koji stvara svijet transformira ga i oslobađa se svega pa i "uma" organa percepcije.
Um ne može poništiti samog sebe - ali može uraditi bezbroj salta, ali ne i salto mortale.
__________________
"Bilo da jezde kosmičkim prostranstvima ili da istražuju dubine okeana, ljudi će ostati kakvi jesu, nepromenjeni, zbog toga što ne mogu zaboraviti na sebe, niti se setiti da u život uvedu milosrđe opraštanja."
yakuzza is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.04.2015., 11:22   #38
Quote:
evenki 1 kaže: Pogledaj post
Um je taj koji stvara svijet transformira ga i oslobađa se svega pa i "uma" organa percepcije.
um ne stvara svijet, nego ga spoznaje pomoću određenih struktura u mozgu i tijelu za percepciju, za provođenje informacije o percipiranju, za deponažu te informacije, za obradu i osvještavanje, kognitivnu i intelektualnu prihvaćanost onoga što se percipiralo, u to ulaze i neminovno podsvjesne i naknadno svjesne informacije u smislu emocionalnog odnosa prema stvarnosti. i onda definitivno donošenje odluke o mišljenju, formiranje stava, a onda upražnjavanje adekvatnih vještina da ostavimo taj stav, namjeru, votever.

svijet postoji bez obzira na to percipirali ga mi ili ne. transformiramo ga prema potrebama i mogućnostima. ponekad moramo transformirati svoj um/emotivni dio/motorički/kognitivni... da bismo lakše i sretnije živjeli. živjeti u umu bez percepcije je možda filozofski i duhovno zgodno, no nije nimalo praktično. iz fizikalnih razloga.

uostalom, ni jedan budist, kad dostigne nirvanu, ne bi bio zadovaljan samo tim uranjanjem u samog sebe i odjebavanjem svega što mu čini loše, nego se, ojačan i samolišen suvišne prtljage svjesno baca natrag u koštac s problemima. ovaj puta tuđim. svjetskim. svemirskim. jer zna kojim se putem to radi. i ne, ne bi bio sretan da se uvuče u svoju puževu kućicu, staavi moruzgvu na ulaz i uživa u samokontemmplaciji. ne, nego će se preeobratiti u avatar, takvim ne treba izlazak iz stvarnosti.
__________________
ako nisi u stanju izdržati ženu mog kalibra, odi lovit girice i ostani papak
οὔτοι συνέχθειν, ἀλλὰ συμφιλεῖν ἔφυν.
maher18 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.04.2015., 11:24   #39
Sve pohvale na temi!
Uživam u čitanju i veseli me što ću nešto naučiti.

Imam pitanjce. Kao što ste već napisali, svrha je nevezanost i prestanak patnje. Zbunjuje me hinayana i mahayana. Hinayana vodi u kraj patnje, u nirvanu, ali potom mahayana teži povratku iz nirvane, kako bi se moglo pomoći drugim bićima.

Ne voli li suosjećaj ponovo u patnju? Pitam čisto zdravo seljački, suosjećaj smatram vrlinom, ali ne mogu negirati vlastiti osjećaj patnje koju osjećam kada netko drugi pati (zapravo, sumnjam da itko može).
__________________
"Nisam ti ja baš ko ovi tvoji snubeći veprovi, riba napisala da je zgodna i plava pa zvjerad digla obrvu." LBY
Retra is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.04.2015., 11:25   #40
Da ne bude sve samo jako ozbiljno, između mnogih celebritija poput Blooma, Seagala, bake Turner i Dick Gere je budist, a meni je kćer pred puno godina kupila za ročkas mali kip Bude jer sam joj ujutro, kad bi pušila i pila kavicu, zgledala ko da sam u nirvani ...tak da ima i tu nečeg- upoznavanje i rad na samome sebi. Sebe sam svrstala u ostale.
Btw, za temu.
__________________
Be yourself, no matter what they say.
arna is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 07:10.