Natrag   Forum.hr > Društvo > Duhovnost

Duhovnost Slobodnim stilom...

Pogledaj rezultate ankete: Odrzavete li stalnu ili povremenu kontemplativnu praksu?
Da - vipassana ili zen tradicija 12 15.79%
Da - budisticka mantra, bud. joga, bud. tantra itd 11 14.47%
Da - istocna nebudisticka praksa 10 13.16%
Da - krscanska kontemplativna praksa 9 11.84%
Da - ostalo 17 22.37%
Ne 26 34.21%
Anketa s višestrukim izborom Glasovatelji: 76. Ne možete glasovati u ovoj anketi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 21.04.2015., 16:49   #81
Zanimljiv mi je ovaj detalj kako se Buddha opusto

Sjecam se toga od nekud, vjerojatno isto od osha ali jako je davno to ctano pa nisam siguran da li samo kod njega vidjeh ili je legenda iz neke budisticke tradicije. Ima vjerojatno vise tih verzija.

Cni mi se da je cesce ipak u opisu naglasena namjera da u meditaciji razrjesi problem, a ne opustanje od napora kakvo je Osho prikazao za lustraciju svoje koncepcije nirvane kao "izlaza za nuzdu" u duhovnom penjanju ili kako je vec bilo.

Prije toga je usavrsio jhane (razine meditativnog udubljenja, doslovno meditacije ali ponekad blize onome sto bi u jogi bio samadhi, barem u danasnjoj terminologiji). Prvi put spontano u djetinjstvu, a zatim sa svojim sramana uciteljima (tj posebno jednim od njih, bilo ih je dvoje). Kada je napusto ekstremnu askezu i odlucio za srednji put i zakljucio da dotadasnja praksa i filozofija ne nude krajnje odgovore odlucio sjest i ne dizat se dok ih ne pronadje, prisjetivsi se prve jhane (prva jhana je inace nesto kao smireni um bez fluktuacija uz popratni osjecaj radosti) na njoj nastavio graditi dok nije dosao do nirvane.

Dakle impresija je vise "radna" nego "odustajuca", cini mi se

Nisam siguran koji je bog ili bogov u legendi, ali nagadjao bih da je prije Indra, Brahma ili slicno nego Jama Al sta ja znam, sve moguce.

Wiki: http://en.wikipedia.org/wiki/Enlight....27s_awakening


http://buddhism.about.com/od/buddha/...the-Buddha.htm

http://kadampa.org/reference/buddhas-enlightenment

Edit: buduci se ne spominje tolko cesto bit ce da je taj dio sa bogovima relativno mladji dodatak mtu i manje univerzalan?

Nije mi jasno sa jhanama, prilicno sam siguran da sam naletio negdje na neke diskusije o savladavanju istih uz jednog od dva ucitelja, ali po tekstu ovdje ispada da se tek po napustanju istih sjetio djetinjstva i krenuo na tome gradit

Bit ce da je onaj najkraci opis Ariyapariyesana Sutte jos najbolji. Covjeku nije bio zadovoljan, iso sam prakticirat, nakon nekog vremena unirvanio i to je to

Zadnje uređivanje Beljki : 21.04.2015. at 17:17.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 21.04.2015., 18:51   #82
Vrste "savrsenog" bica

Budizam predstavlja nekoliko razlicitih ideala savrsenosti koje pojedinac moze dostici.

Neki od tih termina, ako ne i svi, variraju u znacenju od skole do skole kao i kroz povijest. Takodjer se u razlicitim tekstovima i kontekstima moze u istom vremenu, mjestu i tradiciji razlicito koristiti. Ovdje cemo govoriti samo o kontekstu u kojemu se danas najcesce (nespecificirano) koriste.
  • Buda - probudjeni
    • Samjaksambuda - sveznajuci, dosegao nirvanu bez icije pomoci, poducava druge i pokrece dhammu, ucenje koje je u datom mjestu i vremenu zaboravljeno ili ga nije nikada bilo, moze postojati samo jedan u odredjeno vrjeme
    • Pratjekabuda - dosegao nirvanu samostalno, ali nije sveznajuci i ne poducava, ne pokrece dhammu, ne osniva sangu itd.
  • Arahat (savakabuda) - savrseni
    • Theravada - postigao nirvanu slijedeci dhammu, ucenje (samjaksam)bude i poducava druge prenoseci to znanje dalje, nije sveznajuc.
    • Mahajana - postihao nirvanu, ali je se ne zeli odreci radi spasenja drugih bica
  • Bodisatva - osoba koja ima spontanu zelju postici probudjenje za dobrobit svih zivih bica
    • Theravada - buduci Buddha u vremenu (ukljucujuci prosle zivote) prije konacnog prosvjetljenja
    • Theravada - prosvjetljeno bice koje odlucuje ostati u samsari za dobrobit svijeta

Kako je samjaksambuda zacetnik, a pratjekabuda neovisan o tradiciji mozemo raci kako je krajnji cilj Theravade Arahat, a Mahajane Bodisatva, iako je to pomalo generalizirajuce zbog nasih potreba da sve te razlicite tradicije nekako poslozimo i usustavimo, terminoloske podjelele nisu uvijek nuzno tako ostre u stvarnosti.

"Obican sljedbenik" na putu do prosvjetljenja je shravaka.

Glavna razlika je u naglasku mahajane na "humanitarni" aspekt zbog cega arahata, kojeg oni smatraju "sebicno" zainteresiranim samo za vlastito spasenje, stavljaju na najnizu precku ljestvice "savrsenih" te na nesto drugaciju definiciju Bodisatve.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 02:04   #83
Jedno pitanje!!

Znamo (više manje) kako je Buda došao do spoznaje, zašto je onda postavio određena pravila za svoje sljedbenike? Čemu katkizmi u budizmu, Buda sigurno nije imao nikakv katekizme, imao je jaku volju i meditirao je.

Ako budizam promatramo kroz katekizme, onda to više nije put iskustva, već klasična religija.

Može komentar na moje mišljenje, hvala!
__________________
Europske vrijednosti https://www.youtube.com/watch?v=4_vC...ature=youtu.be
pukovnikz is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 03:08   #84
Quote:
hanna69 kaže: Pogledaj post

Ok, znači za tebe je um senzacija (postoji li senzacija prije nego je percipirana?) + percepcija + svijest + osjećaj (nije li osjećaj isto misao?) + misao?
Bolje bi, možda, bilo reći da se svi ti procesi odvijaju u svijesti, a um razumije kao s njome izmjenjiv pojam, pa govoriš ili o umu ili o svijesti... i svijest razumiješ procesualno. Barem je meni taj dio tako "sjeo".
Ne bavim se buddhizmom, inače, pa je to kako sam ja neke osnove (šture, zbilja) usvojila.



Quote:
hanna69 kaže: Pogledaj post
Još da dodam jednu stvar. Tj. misao

Niti Beljkiju niti Tehutiju nije strano mozganje i upotrebljavanje te aparature, pa opet nemate suglasje oko toga što je um. A takvi osnovni pojmovi unutar neke discipline da bi ista bila funkcionalna moraju biti nedvojbeno jasni.
Nije tako. Pojmovi su vrlo razgraničeni, duh, pamet, razbor, svijest, i ta svijest poimana na različite načine od sustava do sustava (mislim na indijske fil. sustave) i opet u okviru buddhizma, od škole do škole.

Ne radi se o tome da je to pitanje podložno nekakvim mutnim i neodređenim "i jest i nije"/"nije-nego" interpretacijama, prosto nije jednostavno.

Dodatno otežava stvar što postoje pojmovi, koje je Beljki nabrojao, koji se ponavljaju od sustava do sustava, u različitom kontekstu i značenju (poput buddhi, ćitta, manas).
S tim u vezi, netko tko razumije manas kako je to sankhji, neće ga razumijeti u buddhizmu ako mu pridaje to isto značenje. Ti pojmovi funkciniraju uvijek vrlo jasno i vrlo logično unutar sustava (imaju svoje precizno mjesto).
Drugo je opet kako se razumije u praksi ili pojašnjava iz perspektive prakse ili u perspektivi koja želi približiti nepraktičaru neki pojam ili razumijevanje (svoje iz prakse) toga pojma. I kakve bi bile razlike kada to čini netko tko ima filozofsku, ili dobru teološku podlogu, ili netko tko "koketira" s učenjem i s praksom.
Na "internetima" i ovakvim forumima javit će se tumačenja ljudi bez podloge, bilo koje, i s iskustvom u drugim praksama i koji će biti skloni projicirati na te pojmove neka značenja koja veze s njima nemaju, jer su nekako svoje subjektivno iskustvo povezali s njima. Ovakve teme su dobre da se razgraničavaju takve stvari.


O tim "mutnim" pojmovima... , svi oni imaju neku svoju povijest...

Za ilustraciju, u Rgvedi javlja se manas u Himnu o Puruši (bitan za vedsku kozmologiju):

Mjesec se rodi iz dUha,
od oka Sunce postade,
Indra, Oganj od ustiju,
od daha Vjetar postade.


Tu je manas taj duh.

U drugom himnu, o Postanju, sada je kontekst drugi, ontološki, javlja se također manas:

Tama bješe sakrita tamom sprva,
sve tekućica nerazaznatna još bješe.
Još prazno bje, ovito bje šupljinom
kad se moću topljenja Jedno rodi.

Sprva se oko njega Žudnja svila,
što je bila prvotno sjeme duha.
Svezu su suća u nesuću našli
pjesnici u srcu potraživ mišlju.


Duh (manas) čije je prvotno sjeme Žudnja...

U upanišadima, opet u jednom specifičnom kontekstu, manas je pamet.

U sankyhi, manas je razbor, to je jedno od osjetila, ono koje koordinira druga osjetila itd.

U buddhizmu se javlja različito, prvo ću navesti kako je u mlađem (obrnutim ću redom, jer se nadovezuje na sankyu), tamo je manas umišljanje o vlastitom postjanju i ne odgovara pojmu manasa iz sankhje, ali odgovara donekle pojmu ahankare u sankhji, i tu se javlja kao tada nov pojam. Pod "tu", mislim u toj školi, u jogaćari (viđnjanavadi). To bi bila individualizirana svijest, "ona koja povezuje kontinuitet svijesti preko granice sna, koja je djelatna dok druge spavaju" (citiram iz svojih bilješki).

Na početku teme je Beljki pisao općenito o buddhizmu o percepciji gdje je govorio o umu kao internom organu. Tu se taj um odnosi na manas (to je to starije značenje). A ja sam učila taj manas u prijevodu pamet. Kod onih "agregata", zamjećivanje (percepcija) bi obuhvaćala osjetila kojima spoznajemo unutrašnje predmete svijesti i kojima spoznajemo misli, a te misli spoznajemo tim "internim ogranom" ili "duhovnim organom" - manasom. To se, dakle, razlikuje kao pojam od ćitte i od viđnjane, a ako se sve to prevodi kao um ili sve to izjednačava kao svijest, problem je, jer je onda zbilja teško razumjeti što se na što u sustavu odnosi, što što znači. Postoji razlog zašto je bitno razumjeti značenje, zašto je bitno razgraničiti pojmove, nekad navoditi termine na sanskrtu ili paliju - da se zna na što se misli...

Razlikuju se, opet, "toposi" u svijesti, što bi bile ćaitta-dharme, i svijest sama, što je ćitta.

Postoji dakle i pojam viđnjane koji znači svijest u buddhizmu i u okvirima viđnjanavade (nauk o svijesti)... je preludo uopće pokušati govoriti o tome na koje se sve načine taj pojam razrađuje, zahtjevno je i nekom tko je u buddhizmu, a ne meni, tu sam nemoćna, ali toliko uvida da je komplicirano i vrlo razrađeno imam. I mislim da bi ta učenja tebi bila zanimljiva.

Opet, spomenuta ćitta je svijest u jogi... ("joga je zaustavljanje obrtaja svijesti")... dok je ta svijest koja je ćitta u jogi, u sankhji - buddhi.

Nekome bi bilo preodbojno s tim pojmovima pokušati se upoznati, a tema pretpostavljam nije zamišljena da odbija, nego da privuče i pojednostavi.

Znam da nisam odgovorila na tvoje pitanje što je um, ali se nadam da znači barem razumjeti da nije jednostavno ni odgovoriti na tako nešto i da zbog toga ne znači da u b. to nije razgraničeno.


Evo, ja volim ovako nešto pročitati i zadubiti se nad time (i ne zamarati se značenjima u kontekstu ovoga i onoga i škole i pravca itd.), da ne bude skroz suhoparan post
Nagarđuna (madhjamaka)

"Sažetak Mahajane u dvadeset stihova"

Najdublje poštovanje trojnom dragulju!

1
Klanjam se Buddhi koji je sveznajući (sarvajna), oslobođen svih prianjanja,
i čije moći su nezamislive, i koji samilosno je podučavao istinu neizrazivu riječima.

2
U konačnoj istini nema nastanka (utpada), pa otud nema prestanka (nirodha).
Buddha je poput neba [koje nema ni početka ni kraja], a
osjetilna su bića (sattva) poput njega,
pa su stoga [ovo dvoje] iste prirode.

3
Nema rođenja na ovoj ili onoj strani [svijeta].
Sastavljene stvari (samskrta) nastaju iz svojih uvjeta.
Zato, one prazne (šunya) su po prirodi.
Ovo spada u opseg znanja Sveznajućeg.

4
Sve se stvari po prirodi smatraju odražajima.
One čiste (šuddha) su i prirodno spokojne (šama),
lišene bilo kakve dvojnosti (advaya),
jednake (sama), zauvijek i u svim okolnostima (samanya)
ostaju na isti način (tathata).

5
Ustvari, svjetovnjaci pripisuju sopstvo (atman) onom što nije sopstvo,
a na isti način zamišljaju sreću, patnju, ravnodušnost,
jade i oslobođenje.

6-7
Rođenje u šest područja postojanja u svijetu,
najviša sreća na nebu, velika bol u paklu -
sve ovo ne postoji u istini [i ne može se prihvatiti stvarnim],
kao ni zamisli da nepovoljni činovi vode u krajnju patnju, starost, bolest i smrt, a
da povoljni činovi sigurno proizvode ugodne [i željene] posljedice.
Uslijed lažnih zamisli bića proždiru vatre strasti
kao što šuma nestaje u šumskom požaru, pa tako padaju u pakao i sl.
Uslijed obmane javljaju se bića. Svijet je obmana (maya) i
postoji samo uslijed uzroka i uvjeta (hetu-prayaya).

8
Kao što se slikar uplaši stravičnog demona Yakše kojeg je sam naslikao,
tako se budala plaši u svijetu [uslijed svojih lažnih zamisli].

9
Kao što budala sama ulazi u živi pijesak i tamo nestaje,
tako bića tonu u živom pijesku lažnih zamisli,
nemoćna da se otud izbave.

10
Osjećaj jada proživljava se zamišljanjem stvari koja ustvari ne postoji.
Bića muče otrovi lažnih zamisli o objektu i opažanju [objekta od strane subjekta].

11
Motreći ova bespomoćna bića samilosnim srcem,
[bodhisattva] treba provoditi aktivnost vrhovne mudrosti (bodhicarya)
za dobrobit sviju njih.

12
Stjecanjem svih vještina (upaya) i
ostvarenjem vrhovnog probuđenja (samyaksambuddha)
treba postati Buddha, dobri prijatelj svijeta,
oslobođen od ropstva lažnih zamisli.

13
Onaj tko spozna vrhovnu istinu (parama-artha)
uvidom u međuzavisno nastajanje (pratityasamutpada),
taj zna da svijet je prazan i lišen
početka, sredine ili svršetka.

14
Samsara i nirvana su puke pojavnosti;
istina je beznačna, nepromjenjiva, spokojna
od [bespočetnog] početka i blistava.

15
Objekt znanja u snu nevidljiv je nakon buđenja.
Slično tako svijet nestaje onom koji se probudi iz tame neznanja (avidya).
Postojanje privida nije doli privid.
Kad sve je složeno [od uzroka i uvjeta], ništa nije zbiljska stvar.
Takva je priroda svih stvari.

16
Rođeni nije rođen.
Rođenje je lažna zamisao [običnih] ljudi.
Takve zamisli i [zamišljena] bića nisu utemeljeni [u stvarnosti].

17
Sve je ovo samo um (citta) i postoji samo kao obmana.
Otud izniču dobri i loši činovi, a
iz njih sretna i nesretna rođenja.

18
Kad kotač uma se zaustavi, sve se stvari zaustave.
Zato sve su stvari lišene sopstva [samostojne prirode], a
otud slijedi da su čiste.

19
Zbog mišljenja da stvari bez nezavisne prirode
imaju trajnost, sebstvo i ugodnost,
uronjenima u tamu prianjanja i neznanja javlja se
ovaj [bezizlazni] ocean postojanja (samsara).

20
Tko da dostigne drugu stranu velikog oceana samsare,
ispunjenog vodom lažnih zamisli,
bez da uđe u veliko vozilo [Mahayane]?
Kako da ove lažne zamisli nastanu u onoga tko
potpuno poznaje ovaj svijet nastao iz neznanja?



Zadnje uređivanje bema : 23.04.2015. at 04:01. Reason: tipfeler
bema is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 10:19   #85
Bema

Quote:
pukovnikz kaže: Pogledaj post
Jedno pitanje!!

Znamo (više manje) kako je Buda došao do spoznaje, zašto je onda postavio određena pravila za svoje sljedbenike? Čemu katkizmi u budizmu, Buda sigurno nije imao nikakv katekizme, imao je jaku volju i meditirao je.

Ako budizam promatramo kroz katekizme, onda to više nije put iskustva, već klasična religija.

Može komentar na moje mišljenje, hvala!
Mislim da je to jasno iz posta iznad tvojega. Budizam smatra kako je Budina spoznaja prirodna i samodostatna, nije misticna objava. Ali isto tako smatra kako je samo vrlo iznimno moguce do nje doci neovisno i "slucajno", tj da je iznimno rijetka pojava u univerzumu ona (samjaksam)bude, dakle nekoga koji u nekom trenutku prvi to sve otkriva covjecanstvu.

Budisticki buda (i Buda) nije Hesseov buda koji je u stvari samo projekcija zapadnog individualistickog nazora i stremljenja na platno istoka, budisticki buda (u vecini budistickih pravaca) za vecinu ljudi nije samostalno ostvariva pojava, niti je poanta bude u "otkrivanju vlastitog puta" nego otkrivanju odredjenog univerzalnog puta.

Ono sto Budu cini (samjaksam)budom nije sto je sebe prosvjetlio nego upravo to sto je pokrenuo ucenje i proces sljedjenjem kojeg je to omogucio i drugima, koji do njega (barem od vremena kada je nakon prijasnjih buda ucenje zaboravljeno) bio zaboravljen i zbog kojeg ljudi nsu mogli doci do nirvane, kao sto su mogli kasnije sljedjenjem njegova ucenja.

Recimo da Budu usporedis sa Einsteinom, a budisticku spoznaju sa otkrivanjem teorije relativnosti. Teorija relativnosti je model fizkalnih pojava koje postoje neovisno o tome znamo li mi za njih ili ne. No, da bi znali za njih, da bi imali iskoristivi model koji ih opisuje i da bi ga mogli praktcno primjeniti netko to treba prvo otkriti, zatim modelirani i jasno forumulirati te potom drugima ponuditi na upotrebu i prakticnu provjeru.

No ako bi se radilo o samostalnom, neovisnom otkricu, o necemu sto nije nauceno od drugih i kada bi svatko sam do toga morao neovisno doci to bi uvijek bio rijetki individualac. Pratjekabuda bi bio netko tko je to otkrio, ali nema kapaciteta to prenjeti ikome, zadrzava za sebe. Samjaksambuda je Einstein, netko tko je otkrio, to objavio svijetu i poducavao ucenike te danas svatko koga zanima fizika moze do onoga sto je otkrio doci. Kada bi doslo do propasti civilizacije sve bi se to zaboravilo, znanost bi pocela od pocetka i u nekom trenutku razvoja neke nove civilizacije netko novi bi otkrio jednog dana prvi taj mehanizam, te ka objavio svjetu, to bi dakle bio samjaksamrelativistickifizicar tog razdoblja. Sa time da budizam mitologzira i stvara puno specificnije ogranicenja uvjeta da se buda pojavi, veze neke dodatne misticne karakteristike uz njega itd.

Dakle da rezimiram, poanta budizma nije "vlastitim naporom otkrij vlastiti put do vlastitog ostvarenja" nego "vlastitim naporom dodji do necega sto je posljedica univerzalnih zakona ljudskog funkcioniranja, a sto je Buda otkrio kao i metodu ostvarenja istog".

Samjaksambuda se smatra iznimno rijetkom pojavom koja se javlja ne radi sebe ii vlastitog ostvarenja nego upravo zato da bi sve to postalo univerzalno dostupno covjecanstvu vecina kojeg ne bi imala kapacitet samostalno tako nesto otkriti. On se javlja samo kada je taj mehanizam i proces zaboravljen da bi ga ponovno pokrenuo.

Naravno koliko to zaista ima veze sa icim, koliko je zaista uopce bila Budina tvrdnja, koliko su kasnije mistifikacije... to ne mozemo znati, no svakako je odavno ono kako budisti dozivljavaju tu pricu.

Zadnje uređivanje Beljki : 23.04.2015. at 10:53.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 11:17   #86
Hvala ljudi (Beljki, bema i drugi) na postovima u sridu. Ajde, malo se zapaprilo, vidim.

Baš sam jučer obnovio praksu vipassane i metta bhavane nakon nekog vremena. Koane (hua-tou, hwadu) sam prakticirao u svakodnevnici, u pokretu, onako ne pretjerano religiozno, niti uvijek dobro fokusirano, ali ajd. Bar sam si dao truda.

Meni osobno baš paše kombiniranje Zen i Theravada pristupa u praksi. Zen doživljavam grublje i kao manje "pristojan" pristup, jer gađa bez obzira jel boli. Moć paradoksa, naš vlastiti uvid u ograničenost naših spoznajnih sposobnosti i vezanost za apsolutne fiksne ideje, kratke sočne priče koje nas iznenadno ošamare da se svijest koja čita i proučava tekst usmjeri na samu sebe i to naglo. Nastaje ta blokada koju ja osobno već dugo nazivam "blaženo neznanje", istovremeno ugodno i osvježavajuće, s druge strane lagano neugodno, slično kao kad te netko upada u riječ. Ovakav upad je dobrodošao jer razara automatizirane misaone procese i fiksacije.

Uspio sam nedavno nabaviti "Zen Flesh, Zen Bones (Collection of Zen and pre-Zen Writings)" knjigicu u antikvarijatu za nekih 30 kn, bio sam očaran što sam našao neš takvo. Bila je i jedna o Chan budizmu, prilično rijetka reklo bi se.

Također razmišljam da vratim stoičke prakse kontemplacije prolaznosti u dnevnu rutinu, jer su vrlo slične budističkim, nekad skoro identične, doduše, stoičke su analitičke i racionalne, ali imaju sličan efekt, barem meni.
__________________
You suffer... but why?
tehuti is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 12:15   #87
Quote:
Beljki kaže: Pogledaj post
Dakle da rezimiram, poanta budizma nije "vlastitim naporom otkrij vlastiti put do vlastitog ostvarenja" nego "vlastitim naporom dodji do necega sto je posljedica univerzalnih zakona ljudskog funkcioniranja, a sto je Buda otkrio kao i metodu ostvarenja istog".
.
A tko/što je ustanovilo te univerzalne zakone?
__________________
Be yourself, no matter what they say.
arna is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 13:04   #88
Quote:
arna kaže: Pogledaj post
A tko/što je ustanovilo te univerzalne zakone?
Budisti vole za sebe smatrati kako se radi o necemu vise manje istvjetnom fizikalnim zakonima. Odnosno necemu sto je istrazivenjem otkriveno kao mehanizam funkcioniranja.

Ne bih se sasvm sa time slozio iako je od religijskih sustava mozda najblize tome (barem ovih tradicionalnih) i iako su izvorne postavke prihhvacanja samo direktne percepcije i izravne logike (neizravni zakljucak tipa "tata nije kod kuce, dakle na poslu je" takodjer neprihvatljiv kao previse aproksimativan) na tom tragu.

Medjutim sto od samog pocetka, sto razvojem, previse je tu ipak mistifikacija, misticnog razmisljanja isl.

No, njihov ozivljaj stvari jest vise manje da je to slicno otkrivanju nekog prirodnog zakona. Netko je istrazivao i otkrio gravitaciju, osislio formulu i prakticno stavo u primjenu.

Pri tome se njome bavi prvenstveno u klasicnim njutnovskim okvirima ovozemaljskih svakodnevnih primjena i ne briga se previse za "velika medjuplanetarna pitanja" za koja trebaju mozda neke sire teorije.

Na to odakle sve to dolazi imaju razlicite odgovore od onoga da je univerzum sa svojm zakonitostima vjecan, preko onoga da uopce nije stvaran i da ne mozemo pretpostavljati ikakvu objektivnost percipiranome van ogranicenosti same percepcije, do onoga da su takva pitanja nebitna po nas zivot i konkretni problem, vec samo da ti zakoni postoje, uvjetuju nas i da ih se na neki nacin mozemo osloboditi, sto god bila sira slika koja na nas nema direktno utjecaja (a mozda ju i ne mozemo shvatiti).
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 14:47   #89
Quote:
Beljki kaže: Pogledaj post
Budisti vole za sebe smatrati ....
Znači, može se reći da je zapravo riječ o naučavanju o jednom segmentu postojanja- materijalnom, sa svrhom postizanja, da tako kažem, nevezanosti za tu istu tjelesnost, a ostalo je zapravo nespoznatljivo i zato nebitno...
A kako budisti tumače svoj cilj- dosegnuti nirvanu kao stanje čiste svjesnosti i prosvjetljenja, mislim, nemaju pojam duše, pa koji dio bića onda egzistira u nirvani?
__________________
Be yourself, no matter what they say.
arna is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 15:04   #90
Quote:
arna kaže: Pogledaj post
Znači, može se reći da je zapravo riječ o naučavanju o jednom segmentu postojanja- materijalnom, sa svrhom postizanja, da tako kažem, nevezanosti za tu istu tjelesnost, a ostalo je zapravo nespoznatljivo i zato nebitno...
A kako budisti tumače svoj cilj- dosegnuti nirvanu kao stanje čiste svjesnosti i prosvjetljenja, mislim, nemaju pojam duše, pa koji dio bića onda egzistira u nirvani?
Bolje bi bilo reci uvjetovanom-samsarickom. Na sekularnom zapadu to cesto poistovjecujemo sa materijalnim, no tradicionalno to nije osporavalo niti iskljucivalo ono sto bi mogli nazvati duhovnim svijetovima, bogovima itd. Samo sto ig budizam smatra vise manje jednakim materijalnom u smislu da je sva manifestna pojavnost prolazna, bez fiksne sustine, ovisna itd, ne pravi neku razliku u tom smislu izmedju materijalnog i (eventualnog) nematerijalnog.

Nrvana je, rekao bih, prije stanje oslobodjenja od samsare, ali ne znam kako ju sem toga mozemo tocnije poztivno definirati
Nikakav, za budiste je bilo kakva ideja osobnog bica iluzija usred poistovjecivanja trennutnih procesa koji egzistiraju u "konglomeratu covjek" sa nekom trajnom opstojnoscu, no smatra kako se radi samo prolaznim procesima u stalnoj mijeni, ukljucujuci u tom i karmicke prenose iz zivota u zivot.

Rekli bi - iluzija bica je posljedica/uzrog samsarickog bivanja, u stvarnosti individualnosti nema (ne samo ega nego niti duse) i razrjesavanje klupka pseudoindividualnost je nirvana, mogli bi rec ne-bice i ne-bivanje

al odokativizram + puno je razlika medju budistickim tradicijama.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 15:50   #91
Nemrem to skužiti, ako je sve prolaznost ( to mi je razumljivo) i cilj je osloboditi se samsare, kvrapcu, postavlja mi se pitanje tko regulira samsaru? I zašto?
I što je to ne-bivanje? ...i zašto bi netko težio ne-bivanju
__________________
Be yourself, no matter what they say.
arna is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.04.2015., 17:23   #92
Beljki & evrivan

Quote:
arna kaže: Pogledaj post
Znači, može se reći da je zapravo riječ o naučavanju o jednom segmentu postojanja- materijalnom, sa svrhom postizanja, da tako kažem, nevezanosti za tu istu tjelesnost, a ostalo je zapravo nespoznatljivo i zato nebitno...
A kako budisti tumače svoj cilj- dosegnuti nirvanu kao stanje čiste svjesnosti i prosvjetljenja, mislim, nemaju pojam duše, pa koji dio bića onda egzistira u nirvani?
Ne bih tako "segmentirano" razumijevala...
Stvar je da razmišljaš u oprekama (logično, tako se i odvija proces razumijevanja), da kada se kaže da je sve besopstveno/bez duše (atmana), to negira postojanje duše (atmana), a uz materijalni svijet vezuješ ono što "negira" dušu, a duhovni "dušu". A buddhizam je sav duhovan

Meni je to objašnjeno tako da se govori o različitim razinama. Stavovi o duši u smislu u kojem ti to razumiješ, tiču se razine kojom se buddhizam ne bavi, metafizičke, ontološke, on se bavi egzistencijalnom i koja nema polazište u duši, nego svijesti.
Tako se i razrađuju različiti sustavi koji vrlo raščlanjeno govore o svijesti i našim iskustvima ili doživljajima, cijelom "konglomeratu" procesa koji uvjetuju doživljaj nekog (nepostojećeg) "sebe"... to što je sve prolazno, propadljivo, umire, na toj egzistencijalnoj razini znači da ništa u nama nije neuništvo (da neko neuništivo sopstvo postoji na toj razini, ne bi se govorilo o prolaznosti...).

Vezano uz sve to, nirvana se na vrlo različite načine definira. Onaj dio, ne bića, nego svijesti (izbaci "biće" iz toga), pojednostavljeno rečeno, koji egzistira u nirvani je neuvjetovan dio svijesti. Odnosno, to bi bilo takvo stanje svijesti, oslobođeno uvjetovanosti. Tek kada uđeš u sustav, u to kako funkcionira lanac uvjetovanosti itd. možeš shvatiti na koji način se (sve) nirvanu "definira". Negdje je to jedina neuvjetovana dharma, negdje postoje tri neuvjetovane (pa se razlikuju prema tome koliko su "potpune") dharme, odnosno "vrste" nirvane, negdje to nije uopće dharma, budući da nije uvjetovana. To bi podrazumijevalo, valjda, potpuno vladanje sviješću, nema više tih jedno-drugo-uvjetujućih "vrtnji" u njoj...
Cijeli sustav dharmi (predmeta rasprave, a oni se tiču tih nekih elementarnih oblika našeg iskustva, koji su nesvodivi na nešto elementarnije od sebe), to kako se grupiraju od škole do škole unutar učenja, čiji je kostur dan na početku teme, dosta je složena tema... al' sve je logički povezano jedno s drugim, tako da govoriti na "duševan" način ili način "oslobođene duše/bića" sl. kako se inače govori kada se govori o nekim prosvjetljenjima, ne ide, ne... a da ne zbuni.

Quote:
arna kaže: Pogledaj post
Nemrem to skužiti, ako je sve prolaznost ( to mi je razumljivo) i cilj je osloboditi se samsare, kvrapcu, postavlja mi se pitanje tko regulira samsaru? I zašto?
I što je to ne-bivanje? ...i zašto bi netko težio ne-bivanju
Fora je da ako se pitaš "tko" i na taj način, nećeš je se riješit

Reguliraju je zakoni o kojima buddhizam govori, tako bih rekla. Dakle, ne bavi se pitanjima toga tvorca i njegovih motivacija, nego tim zakonima i našoj mogućnosti da ih se upozna i te samsare riješi...

Beljki je ne-bivanjem pretpostavljam pokušao obuhvatiti temeljni stav negiranja sopstva (duše ili bića, koje bi bilo neko individualno sopstvo) na toj egzistencijalnoj razini i stanje u kojem ono što uvjetuje tokove u svijesti koji stvaraju iluziju te/takve individuanosti, prestaje, u kojem se zaustavlja taj neki tok misli/doživljaja/uvjetovanosti... koji funkcionira po zakonima koje buddhizam prepoznaje i opisuje.
Ne biva se više uvjetovanim, svijest funkcionira drukčije, dakle to se ne odvija na razini duše i bića kako ga razumiješ u vezi s tom dušom, nego - svijesti.

Otprilike

Zadnje uređivanje bema : 23.04.2015. at 17:33.
bema is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2015., 00:37   #93
Quote:
bema kaže: Pogledaj post
Bolje bi, možda, bilo reći da se svi ti procesi odvijaju u svijesti, a um razumije kao s njome izmjenjiv pojam, pa govoriš ili o umu ili o svijesti... i svijest razumiješ procesualno. Barem je meni taj dio tako "sjeo".
Hvala na trudu no ne zanima me objašnjenje uma kroz citiranje spisa već sa spoznajne i iskustvene strane. Načitala sam se i Upanišada, i Gite, i Yoga sutri, i svačega nečeg. Bilo je to korisno u akademskom smislu, no sve dok nisam odbacila naučeno i uzela sama sama skalpel u ruke nije baš bilo neke koristi od toga. Istražujem.

Teravada i Zen me trenutno najviše zanimaju. Najmanje su opterećeni baroknim formama objašnjavanja nebitnog.

Ono na što želim vratiti pažnju jest razlika između onoga što nedvojbeno jest i fenomenološki postoji te onog što je zamišljeno, a opisano je kao pojam.

Kada kažem 'misao' svatko zna što je misao jer ima osobno iskustvo misli. Nema nikakve mistike u tome, sve je jasno. Misao je fenomen, a ne pojam. Zapravo u isto vrijeme je pojam i pojava. Dok je um samo pojam. To je ključna razlika. Isto kao i duh, duša i što god sve ne, a čemu su se ljudi domislili kao bi si objasnili sve ono što što je postalo predmet zanimanja i proučavanja, su također samo pojmovi.

Riječ 'um' ima smisla koristiti kao pojam da bismo slikovno upriličili mjesto u kojem se odvija mišljenje iako je takav prostor imaginaran. Ali to treba jasno naglasiti. Naslikano more ne treba zamijeniti sa pravim oceanom.

Percepcija, razumijevanje i ostale operacije koje izvodimo sa mislima su materijalne prirode i funkcije su mozga.

Ono što ostaje kao zagonetka jest svijest. Na koji način je u interakciji sa mislima, kako nastaje te što ona po svojoj prirodi jest.

Također ne vidim kako si došla do zaključka da se mišljenje odvija u svijesti? Koliko ja vidim mišljenje se može odvijati i bez svijesti o tom procesu u vremenu kada se odvija. Zar nisi nikada imala istovremeno dva toka misli, jednoga si svjesna u trenutku kada se odvija, drugoga ne. No zatim u trenu postaneš svjesna i drugog toka kojeg malo prije nisi bila svjesna?

Osim toga svijest je pojava za koju znamo da jest i o kojoj možemo misliti. Eventualno bi svijest mogla biti misao koja obuhvaća sve druge misli i može misliti sama o sebi. Hm...

Svjesna sam da mi ne možeš dati definitivne odgovore na moja pitanja, ali mi je interesantno razmišljati o komentarima na temu.

--

Donesi mi tvoj um

Hui-k'o, koji će postati Drugi Patrijarh Ch'an-a, stajao je u snijegu unutar pećine. Kako bi pokazo Bodhidharmi svoju iskrenost u nastojanju da nauči Dharmu, Hui-k'o si je odsjekao ruku te mu rekao: "Um tvog učenika još uvijek nije našao mir. Učitelju, molim te, umiri ga."

Bodhidharma mu je rekao: "Donesi mi tvoj um i ja ću ga umiriti." Na što je Hui-k'o rekao: "Tragao sam za svojim umom ali ga nisam uspio pronaći." Na to Bodhidharma kaže: "Ja sam ga za tebe u potpunosti umirio."
__________________
Ne želim preobraćati ljude iz jedne religije u drugu. Ne zanima me niti jedna religija. Moj je interes Dhamma - istina, učenje svih Probuđenih. Ukoliko uopće treba biti nekog preobraćanja, onda neka to bude iz patnje u sreću, iz nečistoća u čistoću, iz vezanosti u slobodu, iz neznanja u probuđenost. - S. N. Goenka
hanna69 is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2015., 11:59   #94
Quote:
bema kaže: Pogledaj post

Reguliraju je zakoni o kojima buddhizam govori, tako bih rekla. Dakle, ne bavi se pitanjima toga tvorca i njegovih motivacija, nego tim zakonima i našoj mogućnosti da ih se upozna i te samsare riješi...
Tenks na pojašnjenjima.
O budizmu gotovo ništa ne znam pa pokušavam pohvatati konce...možda bedasto pitam ali tko je onda stvorio ili došao do tih zakona? Mislim, fali mi ishodište... kao kod teorije o velikom prasku- ok, ali što je dovelo do njega, i zašto!?!
__________________
Be yourself, no matter what they say.
arna is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2015., 12:07   #95
Hana, ne radi se o mojim zaključcima, niti mi je jasno gdje ti nalaziš ta moja izvođenja zaključaka o kojima govoriš.

Pokušala sam ti približiti nešto što si upitala da ne razumiješ kako je u buddhizmu i pogrešno si tvrdila da u buddhizmu nije jasno.

I primijetila da nije moguće pojasniti kada postoji neka terminološka zbrka i nepoznavanje određenog konteksta ili barem uvid da on postoji i da definira neke stvari, ne prema mjerilima tvojeg individualnog razumijevanja, nego konteksta i zakonitosti i pojmova kojim nauk s kojim želiš u dijalog - barata.

Moj post nije bio toliko pretenciozan niti se bavio odnosom mišljenja i svijesti.

Um si ti koristila i tamo smjestila različite procese pokušavajući shvatiti na što tehuti misli i negdje ga mimoilazila... ja sam ti pokušala skrenuti pozornost da ga moguće zamijeniš nekim drugim, pa će biti jasnije, kod "izmjenjivosti" sam mislila na to da se na jednom istom mjestu nekad nađe svijest (u kontekstu u kojem je tehuti objašnjavao što je objašanjavao, a on nije bio "zenovski") nekada um i to jedino nisam dovoljno naglasila, ne znači da je stvar mojeg mišljenja kako se javljaju i na što odnose...


Da, kako ja razumijem, najbanalinije rečeno, unutar svijesti koja upravo nije nešto statično niti "jednodimenzionalno", odvijaju se misaoni i doživljajni procesi, odnosno, stvar je da ti svijest (širi pojam) poistovjećuješ s nečim poput "samosvijesti" ili "svjesnosti", sa "svjesnost", zapravo, a postoji ogrooomna razlika i ne vidim da je moguće na taj način razgovarati o tome na što se misli.


Pozdrav!

Zadnje uređivanje bema : 24.04.2015. at 13:06.
bema is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2015., 12:33   #96
Quote:
arna kaže: Pogledaj post
Tenks na pojašnjenjima.
O budizmu gotovo ništa ne znam pa pokušavam pohvatati konce...možda bedasto pitam ali tko je onda stvorio ili došao do tih zakona? Mislim, fali mi ishodište... kao kod teorije o velikom prasku- ok, ali što je dovelo do njega, i zašto!?!
Pa zbilja se time buddhizam ne bavi. Tim područjem, tebi nedostaje, njemu ne.

Buddha
...treba da ti je uvijek na umu i ono šta ja nisam razjasnio i ono šta sam razjasnio... A zašto nisam razjasnio ta pitanja? Jer to ne bi bilo korisno, jer’ se ne odnosi na temeljna načela isposničkag života, jer ne vodi do odvratnosti, do napuštanja strasti, prestanka, smirenja, više spoznaje, vrhovne mudrosti i do utrnuća (nibbanam). Eto zašto to nisam razjasnio.—A što jesam razjasnio? Razjasnio sam patnju, Malunkyin sine, nastanak patnje, prestanak patnje i put koji vodi do prestanka patnje. Zašto sam to razjasnio? Jer je to korisno, jer se odnosi na temeljna načela isposničkog života, jer dovodi do odvratnosti, do napuštanja strasti, prestanka, smirenja, više spoznaje, vrhovne mudrosti i do utrnuća...

Buddhe se, kaže se, ne glasaju bez uzroka i razloga, a odgovor na takva pitanja nema, iz perspektive nauka, valjane razloge...
bema is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2015., 12:47   #97
Quote:
arna kaže: Pogledaj post
Tenks na pojašnjenjima.
O budizmu gotovo ništa ne znam pa pokušavam pohvatati konce...možda bedasto pitam ali tko je onda stvorio ili došao do tih zakona? Mislim, fali mi ishodište... kao kod teorije o velikom prasku- ok, ali što je dovelo do njega, i zašto!?!
Zasto bi itko morao stovriti? Naravno mi danas znamo za prasak, ali prije dokazivanja te teorije, hubla i svega, bilo je i teorija o vjecnom univerzumu, npr. Nema nekog posebnog razloga da bez valjanog dokaza smatramo da je ista nastalo u ijednom specificnom trenutku, a te dokaze d pred koje desetljece nismo imali. Stoga je nastanak univerzuma bilo previse spekulativno i neprovjerivo za budisticki svjetonazor.

Ako je na neko pitanje nemoguce dati odgovor, odnosno ako taj odgovor moze biti baziran samo na mitu i vjeri i ne moze se provjeriti niti raciom niti direktnim uvidom/iskustvom znaci da do njega uopce ne mozemo doci, da je bilo koja tvrdnja oko toga jednaka bilo kojoj drugoj. A sve skupa ne utjece na osnovne probleme ljudske egzistencije unutar tog univerzuma kakav za nas jest.

Pitanja poput nastanka kozmosa, onoga sto se desava sa budom nakon smrti (sto znaci i sto je paranirvana) i jos nekolicine spadaju u kategoriju tzv neodgovorivih.

Naravno to je sve po malo generalizirajuce jer razni pravci i teolozi budizma su se bavili raznim stvarima. Recimo ako neka skola smatra svijest jerinom realnoscu i solipsisticki smatra svako iskustvo samo ljudskom percepcijom onda moze razviti teoriju da je cijela percipirana stvarnost projektivna i da ju sami stvaramo u svakom datom trenutku, odnosno da univerzum nema nikakav pocetak vec je cijela slika o svim stvarima (ukljucujuci percipiranu povijest) stvorena u ovom trenutku (za svaki trenutak)

Meni je iz budistcke perspektive poznato da se tom poblemu pristupa samo na navedene nacine - kao neodgovorivom, kao na vijecno ciklirajucoj uzrocno-posljedicno umrezenoj pojavnosti (koja je valjda vjecna? Ili ne ulaze u to?), kao na subjektivnom iskustvu bez nuzne objektivne realnosti van svijesti.

Nije mi poznato da je neka tradicija spekulirala o tocki materijalnog stvaranja i tvorca.

Treba se vratiti na pocetak uvoda gdje napisah da budizam kao validne instrumente spoznaje prihvaca samo direktnu percepciju i izravno logicko zakljucivanje. Sve sto direktno percipiramo ukazuje na kruznu prolaznost i transformativnost svega percipiranog i neprestanu mijenu bez nekog vidljivog pocetka ili kraja. Mozemo zakljuciti da je to stvarno ili mozemo zakljuciti da je to iluzorno, no nemamo osnova zakljuciti da je nuzno kako postoji neki tvorac koji je prije tolko i tolko vremena stvorio univerzum (ili da nuzno ne postoji ili da nuzno bilo sto) - takva tvrdnja se nuzno bazira na vjeri i objavi vjere, a to je kao nesto neprovjerivo za budizam neprihvatljivo.

Danas bi se mogao apdejtat s obzirom na nove kozmoloske teorije i saznanja, medjutim kada govoris o svijetu onoga vremena i o onome sto direktna percepcija moze ponuditi to su spekulacije koje je nemoguce provjeravati, vec samo prihvacati (slijepom) vjerom. Kako sebe ne smatra religijom objave (iako po meni razvija elemente iste i da je Buda negdje rekao kako je meditativno uvidio da postoji Bog tvorac prihvatili bi to kao i svi drugi vjernici od svojih, no zanemarimo) nego razma i direktne percepcije pitanja na koja se ne moze odgovoriti su - neodgovoriva i nije nuzno religijski izmisljati bilo kakav odgovor samo da bi ga bilo, da nesto ne bi ostalo nedgovorivo, zamjeniti mit za znanje.

Zadnje uređivanje Beljki : 24.04.2015. at 13:02.
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2015., 13:35   #98
Tenks Bema i Beljki!

Znači, budizam nije sklon nikakvim spekulacijma niti naučavanju o nečemu što je, a recimo to tako, još nedokazljivo, barem na ovom našem nivou postojanja...
...iako bi meni bolje sjelo da je Buda pitanje korisnosti razjašnjavanja i tih pitanja ostavio na volju i izbor sljedbenicima, a ne ih zadržao za sebe ... makar kako stoje stvari u svijetu ispada da ta korisnost, iako je pružena u mnogim drugim religijskim naucima, uglavnom ipak ni nije prepoznata.
__________________
Be yourself, no matter what they say.
arna is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2015., 13:46   #99
Ono što se nekako provlači kao zajednička ideja u svim budizmima, školama i doktrinama je ta prolaznost i nesupstancijalnost. To samo po sebi ako idemo do kraja tom logikom, pobija bilo kakve sigurne luke u ontologiji i bivanju kao takvom. Što znači da ništa ne može biti vječno, niti neko ishodište u nekom privilegiranom ili primordijalnom smislu. Budistička logika i epistemologija (nauk o prirodi i mogućnosti znanja) su u suštini nedualističke, nemaju niti Um niti Boga niti Prapočelo kao neki izvor, ne pretpostavljaju ikakvu linearnost niti kozmički hijerarhiju van obzervabilnog svemira, odnosno direktnog iskustva naše okoline i naše reakcije na našu okolinu.

Bema je spomenula jednu ključnu riječ što se tiče budističke nauke - "egzistencijalno". Sva teoriziranja i kontemplacije u budizmu imaju terapeutsku svrhu - bilo one pune paradoksa kao u Zenu ili Dzogchenu, ili ne. Budizam je nešto kao istočnjački egzistencijalizam s jednom temeljnom razlikom od zapadnjačkog (Nietzsche, Camus, Kierkegaard, Sartre...), a to je: nema supstancijalnog ni neuvjetovanog selfa, a samim time terapija se ne sastoji u afirmiranju i nametanju selfa, želja, volja, potreba i autentičnim življenjem istih kroz radikalni individualizam, već se terapija sastoji od uvida u nesupstancijalnost, prolaznost svih formi, fenomena i mentalnih procesa. Obje filozofije pucaju na pojedinca, na njegove egzistencijalne, direktne probleme ili percepciju samu po sebi, no pesimistični zaključak o našem vlastitom samozavaranju ili nemogućnosti da živimo bez iluzija (spoznaja Apsurda u Camusu) se u obje tradicije rješava na drugačiji način: zapadni egzistencijalisti odgovaraju na taj problem buntom i unutarnjim inatom, istočni sa nevezanjem, otpuštanjem i prihvaćanjem onog što jest. Čak se često provlači paralela između Nietzscheovog "amor fati" (ljubav prema sudbini, prihvaćanje života u svim formama i kako se odvija), taoističkog "we wei" življenja i budističke psihologije koja težište stavlja na korijen svih percepcija u kojem leži sav potencijal za prihvaćanjem.

Ukratko, budizam nema svete krave u nekom krajnjem obliku. Postoje naravno metafizičke spekulacije u raznim tradicijama, ali iskreno ne vidim kako su one direktno povezane sa Dharmom, više su ostatak religijskih domorodačkih tradicija. Budizam kao direktna metoda se bavi samo uvidom u fundamentalno stanje percepcije, uvidom u patnju, uvidom u potrebu za prestankom patnje i metodom kako doći do toga.
__________________
You suffer... but why?
tehuti is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.04.2015., 14:19   #100
Zanimljivo ovo sa "buntom".

Osim wu-weia u istocnom budizmu jako vole izraz kultivacije, cak i kulture u sklopu prakse. Mozda konfucijanski uticaj?


Mene malo pocela kolicina ipak neke metafizike u budizmu ljljat u prijasnjim pretpostavkama glede istog. Buduci (sto se budizma tice) krenuo sa terapijsko-sekularnog stanovista gdje me filozofija i nije nesto previse zanimala dozivljavao sam ga sekularnije nego sto jest, al sve mi udaljenije djeluje od zapadnih neo-budstickih ideja ovo sto vidim. Cak i to neimanje selfa nje bas tako striktno kako mi se cinilo, evo citam neke zenovce i nije tako razlicito od advaitna. Da ne kazem da nije opce razlicito
Beljki is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 21:27.