Natrag   Forum.hr > Društvo > Politika

Politika Najstariji zanat na svijetu
Podforumi: Politička scena, Europska unija, Svijet, Blisko politici

Pogledaj rezultate ankete: Treba li Plenković predsjedavat Povjerenstvom
Da 2 6.67%
Ne 28 93.33%
Glasovatelji: 30. Ne možete glasovati u ovoj anketi

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 09.11.2017., 18:41   #7421
Quote:
Gugenheim kaže: Pogledaj post
Možeš mi objasniti svoja stajališta na primjeru teretana?

U Zagrebu postoji 100 mjesta gdje:

- ljudi dođu i PLATE
- nekakvi grozni treneri umjesto njih odlučuju što će tamo ti ljudi raditi
- ono na što ih grozni treneri prisile je grozno dosadno ali i teško, ljudi se čak i preznojavaju, a poslije su jako umorni
- radnje koje tamo rade su besmislene: npr. trči se u mjestu (nikakav put se ne prevali, nigdje se ne stigne!!!), dižu se nekakvi teški predmeti (i to jako repetitivno i dosadno!!!!) a da se tim dizanjem nikakva kuća ne izgradi, niti jedan teret ne ostane na toj višoj visini!!!!!
- danas je tehnologija uznapredovala, 21. je stoljeće - a treneri se prave da ne znaju da postoje automobili i Uber za prevaljivanje puta, a mehaničke dizalice za dizanje tereta

Ne bi li bilo bolje da čovjek dođe u teretanu, plati, sjedne u ugodan naslonjač, dobije 5 kila čipsa+5 piva i na ekranu gleda "Ljubav je na selu" ili "Supertalent-show"...
...a da pored njega robot trči po traci, a bager diže utege? Pa zar nije 21. stoljeće?

Zar svi ti napori, besmislice i dosade nečemu služe? Zar ti treneri i učitelji išta znaju?

Mogu. Ja nisam rekla da se čitanje zamijeni s jedenjem čipsa, niti sam rekla da odrasli umjesto čitanja jedu čips, nego sam rekla da čitaju knjige koje su im zanimljive, slušaju glazbu koja im odgovara, i gledaju njima prihvatljive filmove.

. Stoga bi tvoja usporedba bila ovakva:

Ne bi li bilo bolje da čovjek koji voli igrati stolni tenis, a mrzi teretanu, ide u teretanu, a ne na stolni tenis. Ne bi bilo bilo bolje da onaj koji voli plivati ide na aerobik, a izbjegava plivanje. Ne bi li bilo bolje da onaj koji voli repetitivne radnje u teretani ide na košarku.

Po tebi bi, molim te propagiraj to među odraslima, pa kada to uspiješ prodati, slobodno se prebaci na djecu.
theremin1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.11.2017., 18:59   #7422
Quote:
Gugenheim kaže: Pogledaj post
Dakle, za tebe je:

- "zločin" psihomotoričko povezivanje mozga, oka i ruke, koje se razvija pisanjem (onim, običnim, olovkom)?

- "zločin" je razvoj koncentracije, pamćenja učenjem "grozne pjesmice (ili nekakvih "kvizaških" činjenica) napamet"

- "zločin" navikavanje djece na to da 45 minuta mogu biti posvećena jednoj tematici

- "zločin" navikavanje djece na to da kad ulože 3 sata napora dobiju ocjenu 3, kad ulože 4 sata napora dobiju ocjenu 4, kad ulože 5 sati napora dobiju ocjenu 5... (s pripadajućim poslejdicama na budućem tržištu rada ili vlastitom poduzetništvu)?

- "zločin" trodimenzionalna razrada likova u nekoj knjizi iz lektire, pri čemu se razvijaju empatija, socijalno prihvatljivi stavovi, razlika dobra i zla... ...umjesto "ispravnog" razmišljanja usvojenog na onom što djeca vole - "love-hate" (crno-bijele) dihotomije na društvenim mrežama?

...?

Sve su to "zločini", sve će to zamijeniti "mali roboti" Nenada Bakića? Jer, zaboga, sad je 21. stoljeće. Što će nam više psihomotorika, empatija, dulja koncentracija, socijalizacija, dugotrajno pamćenje, trodimenzionalno razmišljanje, društveno prihvatljivo ponašanje i slični bakrači. Treba nam samo znati "kako uključiti računalo"....
Ništa to nije zločin, zločin je način na koji se to provodi.

Zločin je navikavanje djece da 45 minuta prate sadržaj na način neprimjeren učenju u ljudskih bića. To je elementarni zločin gubljenja dragocjenih dana i godina dječjeg razvoja.

Zločin je ne pustiti djecu da budu fizički aktivna koliko im je potrebno za adekvatan psihofizički razvoj i koncentrirano praćenje nastave.

Zločin je 12 godina podučavati djecu 95% vremena po principu točnih i netočnih odgovora, i grešaka, kada će jednog dana moći preživjeti kreirajući bolja rješenja, a ne točna ili netočna.

Zločin je trošiti 95% vremena na "vježbanje koncentracije", a 5% na kritičko mišljenje.

Zločin je opterećivati ih takvom gomilom podataka da uz puno više vremena provedenog u organiziranom sustavu (obaveznom, domaćim zadaćama, fakultativnim sadržajima), a da iz istog izlaze neobrazovaniji i nesposobniji od roditelja.

Zločin je ne zabraniti roditeljima da doma stalno rade s djecom i uporno izbjegavati točnu povratnu informaciju oko toga što je dijete od onoga što si mu prezentirao uspjelo svladati.

Zločin je to da ti 50% gimnazijalaca ide na instrukcije i da im roditelji doma pomažu sa svladavanjem gradiva i ne raditi ništa po tom pitanju.

Zločin je ne htjeti saznati što su ishodi tvog rada, s TUĐOM DJECOM.

Likovi se mogu analizirati i gledajući Doktoricu Pliško.
theremin1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.11.2017., 21:50   #7423
Quote:
theremin1 kaže: Pogledaj post
Ništa to nije zločin, zločin je način na koji se to provodi.

Zločin je navikavanje djece da 45 minuta prate sadržaj na način neprimjeren učenju u ljudskih bića. To je elementarni zločin gubljenja dragocjenih dana i godina dječjeg razvoja.

Zločin je ne pustiti djecu da budu fizički aktivna koliko im je potrebno za adekvatan psihofizički razvoj i koncentrirano praćenje nastave.

Zločin je 12 godina podučavati djecu 95% vremena po principu točnih i netočnih odgovora, i grešaka, kada će jednog dana moći preživjeti kreirajući bolja rješenja, a ne točna ili netočna.

Zločin je trošiti 95% vremena na "vježbanje koncentracije", a 5% na kritičko mišljenje.

Zločin je opterećivati ih takvom gomilom podataka da uz puno više vremena provedenog u organiziranom sustavu (obaveznom, domaćim zadaćama, fakultativnim sadržajima), a da iz istog izlaze neobrazovaniji i nesposobniji od roditelja.

Zločin je ne zabraniti roditeljima da doma stalno rade s djecom i uporno izbjegavati točnu povratnu informaciju oko toga što je dijete od onoga što si mu prezentirao uspjelo svladati.

Zločin je to da ti 50% gimnazijalaca ide na instrukcije i da im roditelji doma pomažu sa svladavanjem gradiva i ne raditi ništa po tom pitanju.

Zločin je ne htjeti saznati što su ishodi tvog rada, s TUĐOM DJECOM.

Likovi se mogu analizirati i gledajući Doktoricu Pliško.
Potpis!
__________________
Slava Sotoni!
red_shrike is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 10:54   #7424
Quote:
theremin1 kaže: Pogledaj post
...nego sam rekla da čitaju knjige koje su im zanimljive, slušaju glazbu koja im odgovara, i gledaju njima prihvatljive filmove
Dakle,

ti bi posve dokinula odluke stručnjaka u školstvu...

..i pretvorila bi škole u mjesta gdje djeca rade ono što im se sviđa?

Ako nešto djetetu u nekom trenutku nije zanimljivo, onda ga stručnjak na to ne smije prisiliti?
Gugenheim is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 12:14   #7425
Quote:
Gugenheim kaže: Pogledaj post
Dakle,

ti bi posve dokinula odluke stručnjaka u školstvu...

..i pretvorila bi škole u mjesta gdje djeca rade ono što im se sviđa?

Ako nešto djetetu u nekom trenutku nije zanimljivo, onda ga stručnjak na to ne smije prisiliti?
Oprosti, daj mi reci nešto, bez uvrede ili implikacije nekakve već me stvarno zanima: da li ti smatraš da si sposoban kritički razmišljati?
__________________
Slava Sotoni!
red_shrike is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 12:40   #7426
Quote:
red_shrike kaže: Pogledaj post
Oprosti, daj mi reci nešto, bez uvrede ili implikacije nekakve već me stvarno zanima: da li ti smatraš da si sposoban kritički razmišljati?
Da, jesam.

A sad ti meni odgovori, bez uvrede, misliš li da je kolegica u postu gore dobro shvatila analogiju teretane i škole?

Quote:
theremin1 kaže:
Mogu. Ja nisam rekla da se čitanje zamijeni s jedenjem čipsa, niti sam rekla da odrasli umjesto čitanja jedu čips, nego sam rekla da čitaju knjige koje su im zanimljive, slušaju glazbu koja im odgovara, i gledaju njima prihvatljive filmove.
Analogija je bila u slijedećem:

Ako svojevoljno pristanemo na to da su nam škole nužne, kao što odrasla osoba svojevoljno odlući doći u teretanu i prepustiti stručnjacima (trenerima u teretani) odluku o tome koje vježbe i u kojoj količini su najbolje za postizanje željenog učinka...
...a za postizanje željenog učinka u teretani repetitivno se ponavljaju dosadne i TEŠKE radnje...
...misliš li da je kolegica meni dobro objasnila zašto taj isti princip* ne treba vrijediti u školi?

*Princip da se željeni učinak odgoja i obrazvanja postiže (i) repetitivnim dosadnim radnjama jer su baš takve kao najprikladnije odabrali stručnjaci.
Gugenheim is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 12:50   #7427
Ona ti je jako dobro objasnila, ali ti nisi uspio baš ništa shvatiti jer ili uopće nisi u stanju shvatiti ili uopće nisi niti pokušao shvatiti što ti je rekla već si ovlaš prošao kroz tekst i onda na njega projecirao nešto deseto.
__________________
Slava Sotoni!
red_shrike is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 13:38   #7428
Quote:
red_shrike kaže: Pogledaj post
Ona ti je jako dobro objasnila, ali ti nisi uspio baš ništa shvatiti jer ili uopće nisi u stanju shvatiti ili uopće nisi niti pokušao shvatiti što ti je rekla već si ovlaš prošao kroz tekst i onda na njega projecirao nešto deseto.
Što mi je objasnila?
Gugenheim is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 13:44   #7429
To da škola ne mora biti dosadna i teška a da postigne iste ciljeve. I to postigne lakše i bolje. Ideja koju propagiraš da je škola nužno teška i dosadna i jedino takva dobra je netočna. Recimo, i u analogiji sa teretanom se dosada lagano makne tako da slušaš neku audio knjigu ili dok si na bixiklu/orbitreku/ergometru/... gledaš neki film, seriju. Dakle, dosada i trškoća nisu nužnost.
__________________
Slava Sotoni!
red_shrike is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 14:54   #7430
Quote:
red_shrike kaže: Pogledaj post
Dakle, dosada i trškoća nisu nužnost.
U slučaju prosječnih i ispodprosječnih učenika jesu, a takvih je ipak najviše.
Evo ti još jedne analogije. Ako pratiš nogomet, uživaš u tome kako se neko krilo sjuri u 16 m pritom otresavši beka koji ga je pokušao zaustaviti. Misliš li da bi to mogao učiniti da, osim s loptom, ne provodi vrijeme i u teretani makar mu je rad s loptom zanimljiviji?
__________________
"Ako u raju nema pasa, onda kad umrem želim ići tamo gdje je moj pas!"
yildirim is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 16:29   #7431
Quote:
yildirim kaže: Pogledaj post
U slučaju prosječnih i ispodprosječnih učenika jesu, a takvih je ipak najviše.
Evo ti još jedne analogije. Ako pratiš nogomet, uživaš u tome kako se neko krilo sjuri u 16 m pritom otresavši beka koji ga je pokušao zaustaviti. Misliš li da bi to mogao učiniti da, osim s loptom, ne provodi vrijeme i u teretani makar mu je rad s loptom zanimljiviji?
To je sve stvar organizacije, a organizirati se može tako da je i ispodprosječnima zanimljivo. Naravno, ako to ne želiš već vjeruješ da je trenutni sustav savršenstvo bez mane i da škola jednostavno apsolutno mora biti dosadna skupa sa dosadnom lektirom, onda uistinu samo daleko nadprosječnima može biti zanimljivo.
__________________
Slava Sotoni!
red_shrike is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 16:46   #7432
Sumnjam da je baš i natprosječnima zanimljvo u ovakvoj školi. Možda im je lakše, zahtijeva manji vremenski angažman, ali ne vjerujem da im je i zanimljivije.
JohnDoe-25 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 19:32   #7433
Postavlja se pitanje što je svrha školstva? Postići znanje da bi se bolje shvatio svijet ili trening za neko egzistencionalno zanimanje?

Nema sumnje da velika većina ljudi vidi školstvo instrumentom da se postigne ovo drugo, no za sve više slobodnih radnih mjesta, koja još nisu eliminirana napretkom tehnologije, ne treba se previše truditi i učiti.

Evo nekoliko zanimanja gdje se danas lako može zaraditi kruh svagdašnji. To su, mesar, tapetar, konobar, brijač, krojač i još neki. Vrlo često oni koji potroše vrijeme i novac na školu nemogu naći posao u struci, razočarani su i primorani raditi "inferiorne" poslove.

Očito treba mjenjati ne samo školstvo nego i stav prema njemu.
__________________
"Bitcoin is both a payment system and a money. The payment system is the source of value, while the accounting unit merely expresses that value in terms of price,”
glosa is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 20:14   #7434
Zapravo je baš kontra, za preostala radna mjesta, i radna mjesta koja neće zamijeniti računala se baš treba truditi.

Inače se slažem, ljudi na obrtnička zanimanja gledaju posprdno, posve neosnovano.
JohnDoe-25 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 20:23   #7435
Quote:
JohnDoe-25 kaže: Pogledaj post
Inače se slažem, ljudi na obrtnička zanimanja gledaju posprdno, posve neosnovano.
Možda, ali recimo kod nas u školi je bilo prilično osnovano. Osim par izuzetaka, iz OŠ u strukovne su išli ljudi sa prosjekom 3 ili niže i razno razni devijanti. Ni svi prsti jedne ruke nisu potrebni da navedem izuzetke.
__________________
Slava Sotoni!
red_shrike is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 20:40   #7436
Strukovne i obrtničke nisu isto.

Strukovne (četverogodišnje) ne može upisati baš svatko, traže se četvorke, ili pak visoke trojke, ali i one upadaju samo kad je manji interes, a za neke se mora biti i odlikaš( srednja medicinska npr.). Takve škole uglavnom upisuju osobe koje nisu sigurne da žele na fakultet, ali većina ga na kraju ipak upiše.

Obrtničke(trogodišnje) uglavnom upisuje netko tko nema izbora, ali i tu je takva situacija jer nema interesa (osim za recimo frizerke) koje redovno istisnu slabije učenice zbog gužve.

Te škole nisu loše, i osobe bi mogle biti jednog dana dobrostojeće, čak i bolje stojeće, nego neka fakultetska zanimanja, a svakako puno bolje nego netko s četverogodišnjom.
JohnDoe-25 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.11.2017., 22:45   #7437
Quote:
Gugenheim kaže: Pogledaj post
Dakle,

ti bi posve dokinula odluke stručnjaka u školstvu...

..i pretvorila bi škole u mjesta gdje djeca rade ono što im se sviđa?

Ako nešto djetetu u nekom trenutku nije zanimljivo, onda ga stručnjak na to ne smije prisiliti?
Škola sasvim sigurno mora desetorostruko više uvažavati interese djeteta, jer oni reflektiraju i razvojni moment i pritiske okoline, osim ako ne mislimo da smo od evolucije pametniji.

No ovdje govorimo o lektiri i čitanju. Ne znam što ti tu nije jasno. Treba samo definirati zašto se čita lektira. Da bi pročitao Anu Karenjinu sa 17 i više nijednu knjigu u životu, uključivši istu u dobi kada ju je primjerenije čitati ili zato da bi čovjek nastavio čitati i nakon što izađe iz škole.

Ako je poanta lektire da je književnost namijenjena gotovo isključivo maloljetnicima pod prisilom i nikome drugome, tada je svakako treba ostaviti ovakvom kakva jest, jer je taj ishod ostvaren.

Ako je poanta da ljudi nastave čitati i nakon što izađu iz škole, tada lektiru ne treba vezivati uz dosadu. S obzirom da sam stava da književna djela nisu nešto što je namijenjeno isključivo maloljetnicima, zagovaram stav da se djeci kroz lektiru nudi sadržaj primjeren njihovim interesima. Pa da čitanje ne vezuju uz dosadu, i umjesto da uzmu knjigu u ruke s 40, gledaju soap-ice.

Kao što si ti to lijepo, nehotice, natuknuo primjerom teretane.

Btw., uopće me ne zanima koliko nogometaš vremena mora provesti u teretani, jer je njemu to POSAO. Za koji je naravno plaćen, jer neisplata plaće je čak i ovdje kazneno djelo. Čitanje književnih djela je u odrasloj dobi posao književnim kritičarima, komparatistima, eventualno profesorima jezika i filozofima. Preostalih 99%, čita književna djela ili iz gušta, ili ih ne čita, a ne zato što im je to posao. Za posao čitaju tumačenja zakona o radu ili časopis financije i računovodstvo ili znanstvena istraživanja itd..i za to su plaćeni, a za čitanje Prousta, nisu.

Nit je sport namijenjen samo budućim profesionalnim sportašima, niti samo slikari i povjesničari umjetnosti trebaju otići na izložbu, niti je glazba namijenjena samo onima koji završe akademiju, pa valjda nije ni čitanje književnih djela namijenjeno samo onima kojima je to posao.

i za kraj, koji su to stručnjaci ustanovili da je repetitivna dosada najbolji način učenja i kako su to ustanovili?

Zadnje uređivanje theremin1 : 13.11.2017. at 23:04.
theremin1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 09:07   #7438
Fora mi je logičko zaključivanje po kojemu se zalaganje za element "zanimljivosti" u nastavi gdje god je to moguće i u mjeri u kojoj je moguće proglašava zalaganjem za školu u kojoj bi se djeca samo zajebavala - ono, kao da je za alternativu (pre)teškoj i (pre)dosadnoj lektiri predloženo listanje modnih žurnala i časopisa s golim ženama... Jednako mi je fora logičko zaključivanje temeljeno na a kakosamja mogaohtio... premisi.

Po tko zna koji put: ako se u lektiru utrpaju (pre)teška i (pre)dosadna djela, takva lektira služi isključivo "nama" da možemo živjeti u uvjerenju kako nam je nastavni program fora i kako smo mi fora i kako sve pršti od kulture i načitanosti. Možemo u lektiru staviti sve što je Marulić ikada pomislio - djeca to neće pročitati. N e ć e. Nema načina da ih se prisili, da ih se natjera. To što je netko od nas u srednjoškolskim danima možda gutao sve same klasike i što u tri ujutro mrtav pijan može odrecitirati "Dike ter hvaljen'ja presvetoj Juditi, smina nje stvore(n)'ja hoću govoriti..." jednostano nije nikakav argument.
Lord Byron is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 09:18   #7439
Quote:
Lord Byron kaže: Pogledaj post
Fora mi je logičko zaključivanje po kojemu se zalaganje za element "zanimljivosti" u nastavi gdje god je to moguće i u mjeri u kojoj je moguće proglašava zalaganjem za školu u kojoj bi se djeca samo zajebavala - ono, kao da je za alternativu (pre)teškoj i (pre)dosadnoj lektiri predloženo listanje modnih žurnala i časopisa s golim ženama... Jednako mi je fora logičko zaključivanje temeljeno na a kakosamja mogaohtio... premisi.

Po tko zna koji put: ako se u lektiru utrpaju (pre)teška i (pre)dosadna djela, takva lektira služi isključivo "nama" da možemo živjeti u uvjerenju kako nam je nastavni program fora i kako smo mi fora i kako sve pršti od kulture i načitanosti. Možemo u lektiru staviti sve što je Marulić ikada pomislio - djeca to neće pročitati. N e ć e. Nema načina da ih se prisili, da ih se natjera. To što je netko od nas u srednjoškolskim danima možda gutao sve same klasike i što u tri ujutro mrtav pijan može odrecitirati "Dike ter hvaljen'ja presvetoj Juditi, smina nje stvore(n)'ja hoću govoriti..." jednostano nije nikakav argument.
Možda bi trebalo poticati čitanje knjiga većim brojem djela po vlastitom izboru? Npr. 3 djela po vlastitom izboru svake godine. Ja već sad znam da bi moj klinac pročitao Gregov dnevnik, sve nastavke.
__________________
Nastava u Finskoj
soks is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.11.2017., 12:17   #7440
Quote:
theremin1 kaže: Pogledaj post
No ovdje govorimo o lektiri i čitanju. Ne znam što ti tu nije jasno. Treba samo definirati zašto se čita lektira.

Ako je poanta lektire da je književnost namijenjena gotovo isključivo maloljetnicima pod prisilom i nikome drugome, tada je svakako treba ostaviti ovakvom kakva jest, jer je taj ishod ostvaren.

Ako je poanta da ljudi nastave čitati i nakon što izađu iz škole, tada lektiru ne treba vezivati uz dosadu.
Apsolutno pogrešna dilema. Niti jedno niti drugo između čega ti "biraš" nisu zadaće lektire. Lektira se ne čita radi navikavanja djece na književnost, čak se zapravo niti ne čita zbog književnosti kao takve. Lektira se čita zbog:

- razvoja dubinskog razmišljanja
- razvoja trajnog pamćenja
- razvoja zdravih pogleda na društvo, na dobro i zlo
- razvoja empatije
- navike dulje koncentracije
- razvoja pronalaženja fokalnih točaka u sustavima, raščlanjivanju teksta na teme i motive (ne bi vjerovali, to je princip jako koristan i u STEM-u i kod "malih robota").
- razvoju sposobnosti povezivanja i analogija
- usvajanja jezičnih kvaliteta, usvajanja sintakse i vokabulara
- kao još jedna od aktivnosti koje vode do odgoja u vezi proporcije truda i rezultata

Stručnjaci to sve znaju. Amateri smatraju da se "dosadna" lektira nameće napaćenoj dječici zato što zli učitelji smatraju da se nekakva knjiga mora pročitati "da bi bio književno načitan" i da bi "znao odgovoriti nešto na kvizu".

Nažalost, do mnogih poželjnih ishoda lektira ne dolazi upravo zbog sveopćeg animoziteta učenika, roditelja (koji umjesto djece čitaju lektiru i tako im "pomažu") i medija. Zato se najčešće sve svodi na utvrđvanje tko je uopće pročitao lektiru.

Quote:
theremin1 kaže: Pogledaj post
Btw., uopće me ne zanima koliko nogometaš vremena mora provesti u teretani, jer je njemu to POSAO.
Ne, teretana nogometašu NIJE posao. Posao je onih 90 minuta na terenu. Za posao se nogometaš PRIPREMA teškim, dosadnim i repetitivnim radnjama u teretani. Baš kao što se i učenik u školama PRIPREMA za budući život (odgojem i razvojem vještina) i posao (usvajanjem pojedinih znanja).

Quote:
theremin1 kaže: Pogledaj post
i za kraj, koji su to stručnjaci ustanovili da je repetitivna dosada najbolji način učenja i kako su to ustanovili?
Ne, nisu stručnjaci to utvrdili. Stručnjaci se trude ubaciti onu dozu zanimljivosti koja ne prerasta u kontraptroduktivni populizam. Optimalna škola ima onaj odnos zanimljivog i dosadnog koji vodi do najbolje rezultata. Stručnjaci su zaključili da bez određenih dosadnih i repetitivnih radnji u školama nije moguće optimalno odgojiti i obrazvati dijete. Da se ne može sve dosadno i repetitivno ukinuti i na to mjesto staviti ono što je djeci zanimljivo.
Gugenheim is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 22:27.