Forum.hr

Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest i povijesne teme
Korisničko ime
Lozinka

Povijest i povijesne teme Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest... Podforum Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 01.03.2010., 21:00   #2301
alj
Registrirani korisnik
 
Registracija: Mar 2010.
Postova: 1
gledala sam po forumu , ali nisam našla , ili mi je promaknulo - prezime Aljinović ?
hvala !
alj is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2010., 21:30   #2302
K_e_N_s_A_i_1
Registrirani korisnik
 
Registracija: Apr 2005.
Lokacija: Baranja
Postova: 101
Bagarići

Quote:
lightangel07 kaže: Pogledaj post
Eee hvaaaaaaaaaaalaaa puuunoooo
lijepo detaljno.. to sam i trazila
Pronašao sam još nešto o Bagarićima:

Danas na duvanjskom području Bagarići žive u Mesihovini (78 obitelji, 376 članova), Bukovici ()48 obitelji), Brišniku (20), Omolju (5, 27), Letki (4, 26) i Lugu (4, 23)
Starinom su iz Mesihovine, iako postoji i pretpostavka da je to Sarajevo „po jednoj mutnoj tradiciji, je zabilježenoj u Bukovici kod Duvna, Bagarići su starinom od Sarajeva; odakle su došli pred više stotina gofina na Duvno“. Makar ta vijest zvuči slabo Vjerojatno, bilježimo ipak, možda donekle u njezinu potvrdu da je već 1741. U Sarajevu, u mahali Latinluk, bila obitelj Bože Bagarića, a 1768. U istom gradu već četiri.

Najstariji pisani spomen o Bagarićima je onaj od 21. Srpnja 1735.god. kada je makarski biskup Stipan Blašković u sklopu pastirskog pohoda Bosni tomankoj „blagoslovio trave, vodu i sol katolicima i muslimanima, slavio misu, pripovjedao i krizmao veliki broj djece te odraslih, podjeli zapise i otiđe u selo Miljacku (zaselak Mesihovine, op. A.I.) odsjednuvši u kući Jakova Bagarića“

Jakov Bagarić je glavar 23-člane obitelji, koju je u popisu 1741./42. Uvrstio biskup fra. Pavao Dragičević. U Mesihovini tada žive još tri obitelji s tim prezimenom: dvojica Grga s 10 odnosno 8 ukućana i 10-člana obitelj Marka Bagarića; u Brišniku tada obitavaju dvije Bagarić obitelji: Jerkina 17 i Filipova s 12 ikućana; 5-člana obitelj Bože Bagarića živjela je u Dunićima (tadašnji naziv za Sovće pokraj Gruda).

Dakle, brojke idu u prilog tezi da su Bagarići sarosjedilački duvanjski, a ne sarajevski rod, jer 1741./42.god. na duvanjskom području živi 6 obitelji s 80 članova i vjerojatno s Duvna odseljena 5-člana obitelj u Dunićima. I popis biskupa fra. Marijana Bogdanovića 1768.god. još više potkrepljuje
pretpostavku o duvanjskom podrijetlu Bagarića , jer u Mesihovini žive 4 obitelji sa 72 člana (Markova s 25, Lovrina s 18, udovice Kate s 15 i Nikolina s 4 člana) a u ostatku Duvna još su 3 obitelji Bagarića s 32 ukućanina (u Brnišniku i Crvenicama Markova i Grgina obitelj s po 12) i u Cebari (Jozina sa 8 članova).
Sarajevski Bagarići mnogo su neuvjrljivi u brojkama: 1741./42. Već spominjana 6-člana obitelj Bože Bagarića (Natalis Bagarich), a 1768. u domaćina Bože glede broja, u obitelji nema promjena, dvije su obitelji po 4 člana – Ivanova i Stipanova, dok Pavino domačinstvo ima 3 člana.

Iza popisa 1768.god. pripadnici ovoga roda postupno se sele u obližnju Bukovicu ali i na kuprešku visoravan. „Na Kupresu oni prvo odlaze u selo Juriče pod Plazenicom; doseljuju iz Bukovice, što znači svakako nakon 1768.,a samo selo Juriči do toga doba uopće još nije potojalo. Na Kupres dolaze 1777. Jer se 21.3. te godine rodio Stipan (Fra Bono) Bagarić. Iz Juriča prelaze prvo u Rastičevo, Grbešinu dolinu, kamo ih naseljuje beg Miralem, ali za kraće vrijeme, jer odlaze u Stražbenicu gdje su oni i danas. Tu ih je pratila posebna seća; janjilo im se godišnje 500 ovaca. Iz Stražbenice preselili se u sela sve tamo do Otinovaca“

Danas Bagarići na kupreškom području žive u Bilo Potoku, Stražbenici, Osmanlijama, Zloselima i Otinovcima.

S duvanjskog područja Bagarići između 1770. I 1810. Doseljavaju i u sjevernu Bosnu, na derventsko-pleharsko područje, u sela Sočanicu i Mišnice. U maticama župe Plehan 1791.god. zabilježeno je doseljavanje u Sočanicu Martina Bagarića i njegove supruge Mande rođene Tolić od Duvna.
Bukovička grana Bagarića karakteristična je i po tome što je katoličkoj crkvi dala više svečenika, ponajviše franjevaca.

O najpoznatijem od njih fra Ivi (1842.-1787.) njegov mlađi imenjak zapisuju i ovo: „u neku ruku postao je legenda: kazivanj i priče o njemu se još čuju; priča se o njegovoj snazi, neustrašivosti i svađama s Turcima; o njegovu konju Vransu i utrkama s begovima. Osim župničkog i svečeničkog poziva i rada- župnik u Duvnu i Seonici – bavi se i političkim poslovima: jedan je od fratara koji su 1875.god. išli u Imotski na poklom bečkom caru Franji Josipu; s ustanicima na području Kamešnice (1875.-op.A.I.) bio je u dosluhu i vezama, i tako je pripremao naod na ustanak protiv Turaka i na dolazak austrijske carske vojske koja će u ljeto 1878.god. zaposjesti Bosnu i Hercegovinu. Dočekao je tu gosinu, ali ne i dane: umro je u Seonici samo tri mjeseca prije ostvarenja svog sna (8. svibnja).“

Fra Ivo Bagarić mlađi (rođen 1919.) uz zapažen svećenički rad i dužnost u franjevačkom redu bavi se i znanošću i publicistikom, objelodfanivši „Kumaran ili Betlehem“, monografiju župe Bukovca zatim pet knjiga za potrebe svećenika – propovjednika i kultnu knjigu „Duvno-povjest župe duvanjskog samostana“, kojom je osigurao visoko mjesto među zaslužnim Duvnjacima svih vremena.
Trenutačno još trojica svećenika roda Bagarić iz Bukovice služe bogu i narodu: fra Mirko (rođen 1949.), dominikanac Stipe Bagarić (1941.) i dijacezanski svećenik Jakov Bagarić (1925.) inače rodni brat fra Ivin. Prselio u vječnost kada je rukopis ove knjige završavan pokoj mu vječni.

Evo i nekih ogranaka Bagarića: Glizići, Gajići, Ćagići, Perčinovići, Libinovići, Sekanovići, Čamberovići, Adžići.
K_e_N_s_A_i_1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.03.2010., 22:35   #2303
2plus2
Registrirani korisnik
 
2plus2 Avatar
 
Registracija: Feb 2010.
Postova: 230
prezime Kalajžić iz okolice Omiša. Nešto o tom prezimenu ?
2plus2 is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.03.2010., 07:39   #2304
K_e_N_s_A_i_1
Registrirani korisnik
 
Registracija: Apr 2005.
Lokacija: Baranja
Postova: 101
Quote:
puppin kaže: Pogledaj post
znaa li itko značenje i porijeklo prezimena Tomas?
TOMASI (Duvno)
Danas na duvanjskom području Tomasi žive u Eminovu Selu (2 obitelji, 8 članova), Sarajlijama (1, 6) i Tomislavgradu (1,4).

Prezime je nastalo od vlastitog imena Toma, koje je "aramejskog podrijetla i znači "blizanac". U grčkom se javlja kao Thomas i Toma. Ime se širilo kultom apostola (nevjernog) Tome, i to u naše primorje osobito za bizantskog vremena. Pojavljivalo se u dva oblika: Tomas od kojeg su prezimena Tomas, Tomasović, Tomaš, Tomaša i Toma, od koje su drugi likovi bez sufiksa š.'" \ hrvatsko "ime Tomislav nije svetačko nego narodno (od glagola tomiti, lakle onaj koji tomi, prigušuje, utažuje slavu"). Hipokoristik tog imena je Tomo, Tome često se u prezimenima miješa sa svetačkim Toma.

Ako su Tomasi i Tomasovići inačice istog prezimena, onda se ovo I prezime prvi put, koliko je nama poznato, spominje 14. veljače 1482.godine, kad pripadnici jednog od tri plemena znamenite Poljičke kneževine - Limići, u nazočnosti kneza poljičkog Dujma Papalića u Donjem Polju pokraj crkve Sv. Martina, "primiše u svoje redove u susjedstvo sve one među sobom koji daju desetinu, a nisu do sada imali mljela u sudstvu i svakoj drugoj časti u Poljicima." Među primljenim su i djeca Pavla Tomasovića, a sve je to zapisano u 96. članu Poljičkog statu¬ta, uz Vinodolski zakonik najstarijeg pravnopovijesnog spomenika na hrvatskom jeziku.
Kakve su veze između poljičkih Tomasovića i stare bosanske plemićke obitelji Marianovicha alias Tomassovicha, koja je 1756.god. doselila iz Bosne u Sutivan na otoku Braču, a preko Poljičke kneževine, u ovom trenutku ne znamo, pa neka ova natuknica bude poziv za nova istraživanja.

Također za sada nema ili ih mi ne znamo dokaza o vezi poljičkih i Bračkih Tomasovića s duvanjskim ili pak Tomasima iz Drinovaca pokraj Gruda.

Jesu li Tomasi starinom iz Eminova Sela, kako je to svojedobno tvrdio srpski etnograf Jevto Dedijer? Krunoslav Draganović misi drugačije. Iako to nije isključeno, ipak nam ne izgleda odviše vjerojatno. Istina livanjski Tomasi u Kablićima, odakle je jedna strana preselila u Zastinje potječu iz Eminova Sela, ali jedva prije godine 1900., jer ili tamo ne nalaze naši biskupski popisi XVIII. vijeka. U Eminovu Selu bilježi popis 1741. godine jednu obitelj (netočno, jer su bile dvije-op.A.I.) Tomasa (članova), koje do 1768. godine narasta na 2 familije i 17 osoba. U Drinovcima u Hercegovini oni su u isto vrijeme dosta brojniji 1743. pet obitelji sa 34 člana, a 25 godina kasnije šest obilelji i 51 duša. Makar ta činjenica još ne dokazuje da im je starina u Drinovcinu ipak se čini vjerojatnijom nego da su od Duvna. Dakako, trebalo bi točno ispitati dokumente i obiteljske tradicije da se stvar može utvrditi.'"
Prije spomenutih biskupskih popisa bosanskohercegovačkil Hrvata katolika Tomasoviće susrećemo u Imotskoj krajini ili preciznije 1686. godine u vrijeme Bečkog rata, kada se u zbjegu stanovi imotskog sela Vinjana, koji će se zaustaviti na području Brela, nalazi 11-člana obitelj Mije Tomaševića. Kad se Imotska krajina oslobađa od Turaka, vraćaju se iz progonstva. "Kad se stvarao Zemljišnik 1725.godine Cvitan Tomašević je s Bonom Tornašević i sa 17 čeljadi dobio kuću u Vinjanima i 42 kanapa zemlje. U to je uključeno 8 kanapa na račun harambaštva. Petar Tomašević sa 7 čeljadi dobio je 12 kanapa, Filip Tomašević sa 7 čeljadi 14 kanapa zemlje. Obojica kuće uz Vicanovića uz Ričinu. Fra Ivan Tomasović Gagić 1715. među posljednjima napušta samostan na Prološkom blatu. Godine 1876. živjelo 7 obitelji. Nalazimo ih u 17. stoljeću u Tučepima i Podgori.
U vrijeme popisa bosanskohercegovačkih Hrvata katolika 1741./42. godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio je u Eminovu Seli obitelji Tomasa, s kraćom i dužom inačicom prezimena: 19-članu obitelj Grge Tomasovića (Gregorius Tomasovich) i 7-člano domaćinstvo Mije Tomasa (Michael Thomas). I u Srđevićima pokraj Livna tada su zabilježene dvije obitelji Tomasa: Markova sa 16 i Vidova sa 6 članova.
Pripadnici ovog roda tada su ipak najbrojniji u Drinovcima pokraj Guda: pet obitelji - Tomina s 11, Mijina sa 7, Jurina i Matina s po 6 i Grgina sa 4 člana.

1768. godine u vrijeme popisa biskupa fra Marijana Bogdanovića u Eminovu Selu (u izvorniku Eminovichi) opet su 2 obitelji: Franina s 9 i Antina sa 6 članova. Iz jedne od ovih obitelji je i fra Paskal Tomasović, koji je od 30. listopada 1784. godine do lipnja 1785. godine služio Bogu i narodu kao kapelan u župi Kupres. Godine 1768. Tomasi se na duvanjskom području proširuju i na Lug, gdje je zabilježena 14-člana obitelj Petra Tomasovića.

I u Drinovcima Tomasi povećavaju i broj obitelji i članova: Ilija I oinasović ima 17-članu obitelj, dvije su obitelji s po 8 članova - Jozina i Mijina, a dvije s po 6 članova - Ivanova i Karlova te Matina s 5 članova.

Tomasi sele i u sjevernu Bosnu. U maticama župe Plehan u derventskom kraju susrećemo ih od 1760. do 1790. godine kao doseljenike. Tako primjerice 1788. godine zabilježeno je da se u selo Bišnju doselio Mate Tomas i Šimica Tolić "iz Dalmacije". Ovo "iz Dalmacije" vjerojat¬no se odnosi na Vinjane ili pak Tihaljinu, gdje su Tomasi "doselili uvjenčavanjem u drugoj polovici 18. stoljeća."

Neki pokušaji da se rod Tomasa izvorno vežu na posljednje bosanske Kraljeve Stipana Tomaša i Stipana Tomaševića, nemaju nikakva utemeljenja.

TOMASI (Kupres)
U Kupresu je bila jedna uglednija obitelj, doseljena iz poričja kod Bugojna, odselila za vrijeme II. Svj. Rata. Po Dedijeru Tomasi su starosjedioci u Eminovu Selu kod Duvna. Iako to nije isključeno, ipak nam ne izgleda odviše vjerojatno. Istina, livanjski Tomasi u Kabilićima, odakle je jedna grana preselila u Zastinje potječu iz Eminova Sela, ali jedva prije 1800.god., jer ih tamo biskupski popisi ne nalaze u 18.st.U Eminovu Selu bilježi popis 1741.god. tek jednu obitelj Tomasa (7 članova), koja do 1768. Se povečava na dvije obitelji i 17 osoba. U Drinovcima u Hercegovini oni su u isto vrijeme dosta brojniji: 1743. Pet obitelji sa 34 člana, a 25.god. kasnije šest obitelji i 51 duša. Makar da ta činjenica još ne dokazuje, da im je starina u Drinovcima ipak se čini vjerojatnijom nego da su od Duvna. Dakako to bi trebalo točno ispitati u dokumentima i obiteljske tradicije da se stvar može utvrditi. U bugojanskoj župi danas žive 23 obitelji Tomasa. One su mogle doći bilo iz Duvna preko Kupresa, za što nema nigdje ni zapisa ili preko Rame iz Hercegovine, za što govori domaća predaja u Skoplju.
Tomas <-Tòmas (Tomó <- Tomóìslav; <- Tȍma /V.Tȍmić)
Tomić <- Tȍma (<- lat. Thomas <- grč. Thōmā <- aram. Teōmā)

Imaš i ovdje neke informacije
http://www.brela.com/brolanenses/prezimena/tomas.htm
http://www.tihaljina.com/index.php?o...d=52&Itemid=62

Pozdrav!
K_e_N_s_A_i_1 is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Old 03.03.2010., 13:07   #2305
2plus2
Registrirani korisnik
 
2plus2 Avatar
 
Registracija: Feb 2010.
Postova: 230
Quote:
vencelin kaže: Pogledaj post
Ženski čamac, čun, kajić.
To mi ne znači previše u pojašnjenju
2plus2 is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.03.2010., 20:34   #2306
magdalenag
Registrirani korisnik
 
Registracija: Feb 2010.
Postova: 2
Arrow

Tek sam se nedavno uključila u istraživanje i moram priznati da neznam baš puno.Prezime Glockner.Tata rođen 1923.u Virovitici,ali u mat.uredu nema podataka.Dvije tete,izgubio se trag u IIww.neznam godine rođenja.Također neznam ništa o djedu i baki,pa kako i gdje da tražim?
Svaki savjet dobrodošao.
magdalenag is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.03.2010., 01:05   #2307
2plus2
Registrirani korisnik
 
2plus2 Avatar
 
Registracija: Feb 2010.
Postova: 230
Što je sa prezimenom Dogan? Odakle se našlo među Hrvatima?
2plus2 is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.03.2010., 13:17   #2308
NataliVinc
Registrirani korisnik
 
NataliVinc Avatar
 
Registracija: May 2009.
Postova: 5
Pitanje - zna li netko iz koje države potječe i što znači prezime - FITYKUS ili FIĆKUŠ. Prabaka je rođena u Mađarskoj. Problem je u tome što kolegica s posla koja je isto Mađarica tvrdi da nema šanse da je to mađarsko prezime. Možda su od nekuda doselili u Mađarsku?!
NataliVinc is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.03.2010., 16:24   #2309
Magor
Registrirani korisnik
 
Magor Avatar
 
Registracija: Jan 2004.
Lokacija: Ugarska
Postova: 4,336
Quote:
NataliVinc kaže: Pogledaj post
Pitanje - zna li netko iz koje države potječe i što znači prezime - FITYKUS ili FIĆKUŠ. Prabaka je rođena u Mađarskoj. Problem je u tome što kolegica s posla koja je isto Mađarica tvrdi da nema šanse da je to mađarsko prezime. Možda su od nekuda doselili u Mađarsku?!
mađ. Fütykös (füćköš / fićkeš) = budža / batina s glavom / pastirska palica

u mađarskom slengu: penis

Rijetko prezime.
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.03.2010., 17:13   #2310
ivicagiljanovic
Registrirani korisnik
 
Registracija: Mar 2010.
Postova: 2
Bok, zanima me ako netko zna nešto o prezimenu Giljanović, mjesto dalmatinska zagore ili u mom slućaju Labin Dalmatinski

Uspio sam saznati da potjeće od chiglianovich( negdje piše i ghiglianovich) i da od njega poslje nastaju razna prezimena na podrućju segeta kraj trogira, nešto se spominje između 18 i 19-og stoljeća, al prije toga ništa, a i to malo šta se spominje je većinom ime nekog vladajućeg političara, bio bih jako zahvalan ako netko zna odakle to prezime potjeće i nešto malo više o njemu.

Hvala
ivicagiljanovic is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.03.2010., 18:20   #2311
lapis...
Registrirani korisnik
 
lapis... Avatar
 
Registracija: Nov 2009.
Lokacija: Osijek
Postova: 291
Molila bi o prezimenu Bogdanović? Bilo kakve informacije. I o Orešićima koji su doselili u Gornje Bogićevce u drugoj polovice 19.st. iz Like. Bilo što je dobrodošlo. Hvala puno.
lapis... is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.03.2010., 15:23   #2312
mustricolaris
mustricolaris
 
Registracija: May 2006.
Lokacija: Zagreb
Postova: 153
Quote:
ivicagiljanovic kaže: Pogledaj post
Bok, zanima me ako netko zna nešto o prezimenu Giljanović, mjesto dalmatinska zagore ili u mom slućaju Labin Dalmatinski

Uspio sam saznati da potjeće od chiglianovich( negdje piše i ghiglianovich) i da od njega poslje nastaju razna prezimena na podrućju segeta kraj trogira, nešto se spominje između 18 i 19-og stoljeća, al prije toga ništa, a i to malo šta se spominje je većinom ime nekog vladajućeg političara, bio bih jako zahvalan ako netko zna odakle to prezime potjeće i nešto malo više o njemu.

Hvala
Giljanovići su obitelj porijeklom iz prostora današnje Zagore. Spominju se u više navrata u okrugu Trogir, napr. 1710 prilikom izrade katastra ima ih u više mjesta trogirske Zagore (prostor od Bristivice do Labina). Kasnije se spominju svuda oko Trogira, po Kaštelima i po otocima.
Čini se da su došli iz Bosne negdje tijekom tursko-mletačkih ratova recimo između dvaju ratova (Ciparskog 1570.g. i kandijskog 1648.g).
I imaš pravo: u zapisima u trogirskom okrugu imaju oblici Chiglianovich, Gilianovich, Ghiglianovich te kasnije (iza 1880) se piše Giljanović. Vrlo su plodna obitelj pa su se vrlo rano rašilili iz Zagore svuda okolo: Trogir, Seget, Kaštela, Šibenik, možda i neki srednjedalmatinski otoci poput Brača ili Šolte.
mustricolaris is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2010., 11:38   #2313
anja99
Registrirani korisnik
 
Registracija: Mar 2010.
Postova: 1
Prezime Škulje, molila bih. Unaprijed zahvaljujem.
anja99 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2010., 17:13   #2314
fafafa2233
Registrirani korisnik
 
Registracija: Nov 2009.
Lokacija: split
Postova: 142
Ja naručujen prezime Viđak. Znan da su splićani već generacijama ali negdi san čuja da su podrijetlon boduli. Ima li tu istine?
__________________
Kad pozelis radit, sidni, pricekaj, vidit ces da ce te proc
fafafa2233 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2010., 22:19   #2315
nani123
Registrirani korisnik
 
Registracija: Mar 2010.
Postova: 3
Prezime Ereiz,molila bih da ako neko zna da mi pomogene otkriti,hvala
nani123 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.03.2010., 17:24   #2316
MATE10xx
Registrirani korisnik
 
Registracija: Nov 2008.
Postova: 46
Prezime Jurcan,tražim već neko vrijeme i eto naišao na ovu temu
MATE10xx is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.03.2010., 18:17   #2317
vencelin
Banned
 
Registracija: Jan 2010.
Postova: 110
Quote:
2plus2 kaže: Pogledaj post
prezime Kalajžić iz okolice Omiša. Nešto o tom prezimenu ?
Kalaj, hrv. kositar, prezime dolazi od zanata pokositravanja bakrenog posuđa.

Kalajžić, Kalajđić, Kalajđija
__________________
REGNUM REGNO NON PRAESCRIBIT LEGES
vencelin is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.03.2010., 13:05   #2318
2plus2
Registrirani korisnik
 
2plus2 Avatar
 
Registracija: Feb 2010.
Postova: 230
Quote:
vencelin kaže: Pogledaj post
Kalaj, hrv. kositar, prezime dolazi od zanata pokositravanja bakrenog posuđa.

Kalajžić, Kalajđić, Kalajđija
Ma teško da si u pravu, tko je od tih ljudi uopće znao ili rabio kositar, tko bi pokositravao bakreno posuđe??

Znači srpsko prezime jer Srbima je kalaj kositar. Asocira i na kemijske medote kalanja metala. Osim ako kalaj nema neko značenje i na nekom druogom jeziku, npr. nekom ilirskom.


E pa ima. Kalaj je na albanskom dvorac. Možda neko staro ilirsko prezime koje je označavalo ljude koji žive u utvrdi.

Zadnje uređivanje 2plus2 : 14.03.2010. at 13:23.
2plus2 is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.03.2010., 13:16   #2319
vratanijac
 
Registracija: Dec 2009.
Lokacija: Δ
Postova: 1,159
Quote:
2plus2 kaže: Pogledaj post
Znači srpsko prezime. Ma teško da si u pravu, tko je od tih ljudi uopće znao ili rabio kositar, tko bi pokositravao bakreno posuđe??

Vjerojatno riječ "okalaj" me se , u smislu pusti me na miru je bila ta zbog koje je nastalo to prezime.
Itekak se po turskoj upotrebljavalo , to je bil jedan od poznatih starih zanata .

http://www.sedef.se/11094960

A imaš i poznatu kletvu sa lud,zbunjen,normalan sunce ti kalaisano .
vratanijac is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.03.2010., 13:22   #2320
2plus2
Registrirani korisnik
 
2plus2 Avatar
 
Registracija: Feb 2010.
Postova: 230
Quote:
vratanijac kaže: Pogledaj post
Itekak se po turskoj upotrebljavalo , to je bil jedan od poznatih starih zanata .

http://www.sedef.se/11094960

A imaš i poznatu kletvu sa lud,zbunjen,normalan sunce ti kalaisano .

Eto tako je izgledao moj prvi odgovor, dok ga nisam malo izminija.
Znači ispada da je turskog porijekla prezime, možda su čak Turci prvi Kalajžići u Hrvatskoj.
2plus2 is offline  
Odgovori s citatom
Sponsored links
Advertisement
 
Advertisement
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Pravila postanja
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smajlići su On
[IMG] kôd je Off
HTML kôd je Off





Sva vremena su GMT +1. Trenutno vrijeme je: 03:04.



Powered by vBulletin Version 3.8.4 (hrvatski)
Copyright ©2000 - 2014, Jelsoft Enterprises Ltd.
Site content ©1999-2009 Forum.hr
Ad Management by RedTyger