Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas

Svijet oko nas Za one koji poštuju prirodu...
Podforum Poljoprivreda

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 27.07.2016., 08:05   #1
Šumarstvo (gospodarenje šumama)

Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
@garofeeder

Hr. šume ne sijeku do temelja, tj. kod regularnog gospodarenja sječe se tek kada se osigura novi naraštaj na toj površini.
na prvu može izgledati da se sve ruši , ali to jednostavno nije slučaj.

jedino se kulture sjeku čistom sječom no u tom slučaju na toj površini moraš u roku godinu dvije podići novu šumu.
Je, Garofeeder blesav... Sve po planu i pravilima struke...

“Provedbom inspekcijskog nadzora počevši od listopada 2013. u predmetu obavljanja sječe za izvršavanje sječive drvne zalihe za desetogodišnje razdoblje (od 2006. do 2015.) u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume, utvrđena su nedopuštena odstupanja i redovita godišnja prekoračenja sječa u količinama većima od 1,000.000 m3 godišnje"

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvat...-kuna/4560884/
__________________
Cogito, ergo oposum....
Garofeeder is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.07.2016., 20:20   #2
nis ti lud, samo nemaš kompletnu sliku kao ni ja.
možemo odstupiti do max. 25% od propisa. ako su stvarno odstupili i otišli preko tih 25% ,a inspektor je to znao i nije reagirao, onda ti je valjda jasno o čemu je riječ... politika, razni igrači s novcima i slično. u RH godišnji prirast je skoro dva milijuna veći od sječe. ako su ovi krkani posjekli na relativno manjim površinama toliko mase onda su stvarno budale jer su tako zajebali i sebe i šefa i stanicu . no mislim da je priča ipak malo dublja. da je napravljen toliki propust netko bi već visio. prije bih rekao da su ovo samo igrice onih na vlasti i onih u oporbi. ko će kome uterati dublje i jače. neću reći da nisu posjekli više od dopuštenog, no nekako mi je teško za povjerovati da su znali , al eto nitko nije reagirao. to bi valjda bilo prvi put u zadnjih 20 godina da je šaka rvata bila ujedinjena u naumu .

kad vidis da je šuma posječena , sve što trebas otici je do te šume i potražiti dolje novi naraštaj. ako ga nema ili ako nije u planu sadnja nakon sječe e onda je problem. mi ne smijemo krenuti u dovršni sijek dok se inspektori ne uvjere da je pomladak dovoljno narastao. jako je veliki problem što se politika u sve petlja (di se lova vrti, struka ima jako malo utjecaja). primjer golf tereni. političari promjene zakon o šumama da se zbog golfa šume mogu posjeći. struka se "buni" al ju nitko ne čuje. malo je off ,al povezano, jer mnogi žele što više sječi kao bi hranili svoje pilane i energane....

Zadnje uređivanje Makyme : 27.07.2016. at 21:01.
Makyme is online now  
Odgovori s citatom
Old 21.09.2016., 17:54   #3
Vidim, sve u skladu s pravilima struke:

http://www.poslovni.hr/hrvatska/kad-...av-kaos-318034
__________________
Cogito, ergo oposum....
Garofeeder is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2016., 21:00   #4
i već četiri godine nas taj matematičar hebe u zdrav mozak.....gleda samo dobit radi svoga bonusa. onda ti je jasno da mu šuma nije baš na prvom mjestu. što se tiče struke, ona već 250 godina potrajno gospodari šumama i ona nije uzrok problema vezano za stanje u šumama. struku u biti nitko ne čuje i nemamo utjecaj na razne lobije( građevinske, energetske, pilanarske itd..)
Makyme is online now  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2016., 23:47   #5
na koji način je biomasa "obnovljivi" izvor ako se konstantno sa jednog mjesta odvozi biljni materijal?
nobrainer is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2016., 08:15   #6
što znači konstantno? nakon svake sječe mora se uspostaviti šumski red (zakon to veli). to znači dovesti šumu ili površinu u stanje slično kao i prije sječe odnosno moraš maknuti "višak" mase.

a zašto je šumska bio masa obnovljiva, pa zato jer na šumskom zemljištu raste i rasti će samo šuma te u određenom periodu( ophodnji 25,60,140 godina itd.) imati ćeš opet biomasu za potrošiti. danas si uzeo i opet ćeš za 140 godina ako pričamo hrastu lužnjaku....
Makyme is online now  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2016., 09:32   #7
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
i već četiri godine nas taj matematičar hebe u zdrav mozak.....gleda samo dobit radi svoga bonusa. onda ti je jasno da mu šuma nije baš na prvom mjestu. što se tiče struke, ona već 250 godina potrajno gospodari šumama i ona nije uzrok problema vezano za stanje u šumama. struku u biti nitko ne čuje i nemamo utjecaj na razne lobije( građevinske, energetske, pilanarske itd..)
I, spominjao si gospodarenje sumama...

U ovih 20 godina se izgubila petina, a bojim se da se jos petina izgubila od 2006 do danas...

ŠUME PREMA NAMJENI

GODINA GOSPODARSKE ZAŠTITNE POSEBNE NAMJENE UKUPNO
1986. 1.945.998 53.308 458.342 2.457.848
1996. 1.878.790 88.839 23.909 1.991.537
2006. 1.838.783 145.634 34.570 2.018.987

http://portal.hrsume.hr/index.php/hr...enito/sumeuhrv


Kad si 70-ih isao automobilom iz Vinkovaca za Zupanju prakticki nisi izlazio iz sume... Danas vozis 10-15% puta kroz sumu...

Edit: nisam uspio tablicu formatirati, ali se dobro vidi ako se stisne Reply...
__________________
Cogito, ergo oposum....
Garofeeder is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2016., 09:42   #8
Pa velim ti. Nije struka ta koja donese zakon da je golf teren ispred sume. Struka konstantno gleda da posumi sto vise povrsina gdje mema nicega. No ako se pojavi netko s lovom i veli da bi gradio na tom mjestu ,eto ti novog prostornog plana i ako suma smeta ide dolje koliko god mi sumari protiv toga.
A sto se tice puta do zupanje, od 21km od table vk do autoceste ,12km je kroz sumu. Oko Gradista je sve pretvereno u polja. Tu sumari ne mogu nista. Nama je u interesu imati sto vise povrsine, problem su razni lobiji koji imaju bolju prodju kod politicara...

ovaj podatak iz tablice koji si naveo odnosi se na šume u državnom vlasništvu (razlika zbog vlasništva, ne površine). ukupna površina pod šumama je stabilna (zbog depopulacije određenih krajeva RH). . svake godine dio državnih šuma vrati se grofovima i njihovim obiteljima koji su većinom u inozemstvu. ono zemlje što je vrijedilo za poljoprivredu je već prenamjenjeno za polja. tu ne vjerujem da će biti više pomaka. brinu me jedino "golferi" s punim džepovinma....

Zadnje uređivanje Makyme : 26.09.2016. at 11:09.
Makyme is online now  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2016., 11:53   #9
Ma vjerujem ja da struka zna sto bi trebalo raditi, ali kao sto i sam priznajes, odlucuje netko drugi... Kad netko nanjusi dobru lovu u izvozu furnirskog hrasta, jebe se njima za struku, nego hajmo vidjet gdje ima i hajmo posjec...

BTW, gadno kljastre onaj komadic od skretanja za Privlaku prema Gradistu...
__________________
Cogito, ergo oposum....
Garofeeder is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.09.2016., 16:40   #10
ne ide to baš samo tako da se sječe di tko što hoće. u to budi siguran.
recimo to što se sječe kod Privlake sam i sam dijelom doznačivao. doznačuje se u tri navrata. pripemni sijek, naplodni, dovršni. Dovršni ide tek nakon što se formira nova generacija hrastova strosti otprilike 5 godina. to ti je ono što će svaki laik reći, jaooo pa tu nema više šume, no naravno da je u krivu, ima je, samo je stara 5 godina. stani kad budeš prolazio tim putem na onoj "čistini", iza toga što si spomenuo i udji u taj odjel i vidjeti ćeš da je tu mladi hrast, znači šuma....
sve ovo što sam ti opisao je pojednostavljeno. puno je stavki ispred i između koje se moraju provesti. Ni jedna osoba ne odlučuje sječe li se nešto ili ne odokativnom metodom. Postoji osnova gospodarenja za svaku gosp. jedinicu i u njoj piše što treba raditi u kojem odjelu.... da se razmemo, ima pizdarija , suđenja zbog krađa i slično, ali ne onoliko koliko neki misle. nije baš jednostavno krasti najbolje trupce , a da nitko ne primjeti. kod biomase je problem što će narušiti ustaljene odnose između šume i lokalnog stanovništva u smislu da neće imati drva za ogrijev u blizni ,već će morati plaćati puno skuplje ogrijev iz udaljenijih i nepristupačnijih dijelova šuma.
Makyme is online now  
Odgovori s citatom
Old 27.09.2016., 22:38   #11
Ne bi li, sveukuono gledajući, a ne samo prirast drvne mase, bilo bolje da se ne obrije cijela tabla nego, recimo max 2/3. Tako bi na toj tabli ipak ostalo podosta drveća koje bi podržavalo bioraznolikost.
U nekoj prirodnoj šumi nisu sva stabla iste starosti; ima onih starih pet godina i onih 155.
__________________
PPAF Foto VK Flickr
pobosutljanin is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.09.2016., 23:48   #12
Što se događa sa opožarenim površinama, pošumljuju li se sadnicama ili se ostavlja da priroda obavi svoje?
__________________
20.11.2004.-1.12.2013.
širim paniku na forumu - Kakva je to istina kad s druge strane je laž, izvrnute vrijednosti, strah, samo strah - Biste li uzeli vrećicu bombona ukoliko bi znali da su samo dva otrovna?
JKD01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2016., 08:29   #13
Quote:
pobosutljanin kaže: Pogledaj post
Ne bi li, sveukuono gledajući, a ne samo prirast drvne mase, bilo bolje da se ne obrije cijela tabla nego, recimo max 2/3. Tako bi na toj tabli ipak ostalo podosta drveća koje bi podržavalo bioraznolikost.
U nekoj prirodnoj šumi nisu sva stabla iste starosti; ima onih starih pet godina i onih 155.
Pa prema fsc certifikatu duzni smo na povrsini gdje ce se obaviti dovrsni sijek ostaviti 3-5 stabala po hektaru upravo radi bioraznolikosti. To si vjerojatno vidio na povrsinama gdje je bila sjeca da su ostala stabla....Ostavljanje tih stabala je opravdano sa zastitarske strane no s gospodarske nam stvara probleme jer ta stabla samo smetaju u postupcima njege mlade sastojine koja se nalazi ispod tih stabala. Vecinom se ta stabla sruse zbog vjetra, dobiju upalu kore pa odumru, prelome se i slicno. U hrastovoj sumi stabla su otprilike podjednake dobi jer jednostavno drugacije ne moze biti. Razlika je mozda 20 do 30 godina. Zbog fizilogije hrasta jednostavno ne mozes imati na maloj povrsini(udaljenosti) stabla jako velike razlike u starosti. Hrast treba svjetlo za razvoj i zivot pa ako ga nema dovoljno mladi hrast nema sanse. U prebornim sastojinama ( jela i bukva) razlika moze biti 100 godina jer jela moze biti u sjeni maticnog stabla 100 godina bez problema.
Quote:
JKD01 kaže: Pogledaj post
Što se događa sa opožarenim površinama, pošumljuju li se sadnicama ili se ostavlja da priroda obavi svoje?
Pa sve ovisi. Uvijek se gleda posumiti no ovisno o kolicini sredstava iz okfš-a( ono na sto svi gospodarski subjekti pizde i vele zasto placamo šume) ovisi uspjeh posumljavanja. Nekad ne treba nista jer nakon pozara dolazi do prirodne obnove(alepski bor). U principu sve se svodi na lovu.ako se ima para posumit ce se ,ako nema ,cekaju se bolja vremena....
Makyme is online now  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2016., 11:07   #14
A kakva je situacija s pošumljavanjem površina koje dosad nisu bile šume a ne koriste se kao poljoprivredna dobra?
Vjerojatno isto kao u odgovoru prije zbog manjka sredstava.

Iz gore linkanog članka vidljivo je kako susjedna Srbija ima plan povećanja površina pod šumama sa 18% na 38% do 2030., a kod nas ništa.

Inače ima još jedna tema slične tematike ovdje na pdf-u gdje se u raspravi i linkovima vidi da u Europi i Sjev. Americi površine pod šumama polako rastu, za razliku od ostatka svijeta.
http://www.forum.hr/showthread.php?t=853048
__________________
20.11.2004.-1.12.2013.
širim paniku na forumu - Kakva je to istina kad s druge strane je laž, izvrnute vrijednosti, strah, samo strah - Biste li uzeli vrećicu bombona ukoliko bi znali da su samo dva otrovna?
JKD01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2016., 21:59   #15
Quote:
JKD01 kaže: Pogledaj post
A kakva je situacija s pošumljavanjem površina koje dosad nisu bile šume a ne koriste se kao poljoprivredna dobra?
Vjerojatno isto kao u odgovoru prije zbog manjka sredstava.
pa u principu se podižu nove šume na proizvodnim šumskim zemljištima ,naravno , koliko financije dopuštaju. možemo reći da se povećavaju površine pod šumom u RH (bilo namjerno(sadnja), bilo nenamjerno(širenje šume na napuštene površine koje su nekad služile za poljoprivredu i stočarstvo).
ako se površina vodi kao oranica i slično na njoj ne možeš podizati šumu bez prenamjene zemljišta. no to je nepotrebno jer imamo dosta šumskog zemljišta koje je pogodno za podizanje novih šuma i kultura.
Quote:
Iz gore linkanog članka vidljivo je kako susjedna Srbija ima plan povećanja površina pod šumama sa 18% na 38% do 2030., a kod nas ništa.
kod nas to ide inercijom ,štaćenam plan..... ljudi odoše, a dolazi šuma jer joj ne smetamo .

općenito je kod nas struka na margini. šumari su sami krivi za to jer su dopustili da im drugi kroje zakone i pravila. no, u zadnje vrijeme ipak su se stvari pomaknule na bolje, počelo se glasnije razmisljati neovisno od politike. nadam se da će u ministarstvu napokon netko smisliti nekakvu strategiju što želimo od šumarstva. ako ostane kao do sada, posadi,posjeci , tapkat ćemo u mjestu.....
Makyme is online now  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2016., 18:02   #16
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
što znači konstantno? nakon svake sječe mora se uspostaviti šumski red (zakon to veli). to znači dovesti šumu ili površinu u stanje slično kao i prije sječe odnosno moraš maknuti "višak" mase.

a zašto je šumska bio masa obnovljiva, pa zato jer na šumskom zemljištu raste i rasti će samo šuma te u određenom periodu( ophodnji 25,60,140 godina itd.) imati ćeš opet biomasu za potrošiti. danas si uzeo i opet ćeš za 140 godina ako pričamo hrastu lužnjaku....
pitanje je gdje nestaje tlo

ako s neke površine svake godine odneseš 100 tona trave, drveta i sl. znači da toliko odnosiš zemlje (i vode) jer od toga se biljka gradi.

to je običan zakon o očuvanju mase/ energije i sl.

ne možeš samo odvoziti biomasu, a da količina tla ostaje jednaka...
nobrainer is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2016., 21:15   #17
Quote:
nobrainer kaže: Pogledaj post
pitanje je gdje nestaje tlo

ako s neke površine svake godine odneseš 100 tona trave, drveta i sl. znači da toliko odnosiš zemlje (i vode) jer od toga se biljka gradi.

to je običan zakon o očuvanju mase/ energije i sl.

ne možeš samo odvoziti biomasu, a da količina tla ostaje jednaka...
tlo kao tlo ostaje .jedino na nagnutom terenu moraš paziti da ne napraviš preduvjete za eroziju (vodom, vjetrom).
tlo se ne stvara samo od biljaka i organskog materijala već u velikoj mjeri od matične stijene (supstrata) procesom pedogeneze.
što se tiče "zakona o očuvanju mase", on ovdje ima jedan mali twist.
kad izneseš drvo iz šume, iznio si većinom ugljik i vodu i nešto sitno hranjivih tvari. većina hranjivih tvari dolazi iz lišća. zaboravio sam podatak , no jako veliki postotak hranjivih tvari je u biti u lišću i kad ono padne na tlo stvara humusno-akumulativni sloj tla , čijom se razgradnjom oslobađaju hranjive tvari i kreću se prema dubljim slojevima(horiznotima tla). ukupan udio organske tvari u tlu je svega nekoliko % .
kad podvučeš crtu, iznio si ugljik i vodu koje ponovno imaš u atmosferi i podzemlju, a ostavio si mineralne tvari u šumi za novu generaciju. da nije tako, danas sve mlade šume (I. i II. dobni razred ) ne bi postojale.
Makyme is online now  
Odgovori s citatom
Old 02.10.2016., 18:01   #18
to je otprilike to, a što je s travanjacima kojima se odvozi trava?

stijena ispod zemlje se ne rastvara brzinom odvoza trave što znači da svake godine masa zemlje ispod travanjaka propada za koji mm.
nobrainer is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.10.2016., 18:32   #19
da ponovimo, organska tvar ne utječe u velikoj mjeri na količinu tla. ti košnjom i odnošenjem trave odnosiš samo potencijalne hranjive tvari , ne i tlo. po toj logici svi bi onda morali u dvorište nanosit tlo svakih 10 godina jer kosimo i odnosimo travu,a to baš i ne radimo... .
Makyme is online now  
Odgovori s citatom
Old 10.10.2016., 20:48   #20
moja teorija je da livada koja se konstantno kosi i odvozi trava gubi više tla nego što se stvori novog iz kamena.

razina tla te livade ne opada drastično jer se dio tla nadoknađuje taloženjem prašine iz zraka.
nobrainer is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 22:34.