Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas

Svijet oko nas Za one koji poštuju prirodu...
Podforum Poljoprivreda

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 11.04.2017., 20:43   #21
Quote:
Anton kaže: Pogledaj post


Uništavaju šume. Vidim da si šumar po struci ( oprosti ako sam stekao krivi dojam ), ali općenito mi je koncept "gospodarenja šumama" samo fin naziv za bezobzirnu eksploataciju prirodnih bogatstava. To mi je kao da rudari svoju djelatnost zovu "gospodarenje zemljom/stijenama/podmorjem". Nazovimo stvari svojim imenom - šumari ne vole šume iskreno, vole ih samo kroz prizmu novca, jer to i je sva suština gospodarenja šumama - priprema šume za njezinu sječu kako bi se ista prodala u drvnu masu.

Osobno bih razbucao taj koncept, pa fino ako vas zanima eksploatacija šuma, kupite si poljoprivredno zemljište i sadite si šume i uzgajajte i radite s drvnom masom što hoćete.

O tome kakvo je leglo korupcije, kriminala i nepotizma HŠ, neću niti govoriti. Surađivao sam s njima dok sam radio u bivšoj tvrtki, tako da jako dobro poznajem situaciju.

Vidio sam mnoge predjele na kojima je odrađen završni sijek, nakon 10 godina nisu se ništa promijenile, ima samo sloj niskog grmlja.
https://www.google.hr/maps/@45.19028...2!8i6656?hl=hr

što je na linku?

slika je iz 2012 godine. cesta vk-žu.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.04.2017., 21:23   #22
Posječena šuma?

Ima dosta takvih prizora u istočnoj Slavoniji na autocesti ZG-BG


No kad smo se na drugoj temi dotakli Medvednice, još nigdje nisam vidio pošumljavanje površina opustošenih nevremenom iz 11. mjeseca 2013. iako su to u medijima najavljivali.
__________________
20.11.2004.-1.12.2013.
širim paniku na forumu - Kakva je to istina kad s druge strane je laž, izvrnute vrijednosti, strah, samo strah - Biste li uzeli vrećicu bombona ukoliko bi znali da su samo dva otrovna? - If liberty means anything at all, it means the right to tell people what they do not want to hear. George Orwell
JKD01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.04.2017., 22:03   #23
Quote:
JKD01 kaže: Pogledaj post
Posječena šuma?

Ima dosta takvih prizora u istočnoj Slavoniji na autocesti ZG-BG
ne, nego šuma u stadiju pomlatka (hrastovi su od 20 do 50cm visine cca). odite sad tamo i vidjeti će te hrastove od metar dva, tri visine s napravljenim uzgojnim stazicama (vide se i na ovoj slici).

Quote:
No kad smo se na drugoj temi dotakli Medvednice, još nigdje nisam vidio pošumljavanje površina opustošenih nevremenom iz 11. mjeseca 2013. iako su to u medijima najavljivali.
ne znam detalje jer nisam tamo, no može biti x razloga za kašnjenje s obnovom (nedostatak sredstava iz OKFŠ ili para općenito, nedostatak sjemena, nedostatak sadnica, neki posebni uvjeti ako ih traži PP, itd) . u normalnim uvjetima nikad se ne ide u obnovu sastojine ako nisi osigurao sredstva za podizanje pomlatka. to i zakon kaže. mora biti nekakav plan.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.04.2017., 22:50   #24
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
https://www.google.hr/maps/@45.19028...2!8i6656?hl=hr

što je na linku?

slika je iz 2012 godine. cesta vk-žu.
Prolazim jako često ovuda, pa da te nešto pitam, vezano uz to. Šuma kao takva, osim tog vašeg gospodarskog, ima i estetski element. Lijepo je prolaziti kroz cestu koja cijelom svojom dužinom prolazi kroz šumu. Daleko ljepše, bez ovih "golih" pojaseva, odnosno vaših završnih sijekova.

Nisi mi odgovorio na ostatak mojeg komentara. Samo budi iskren.

Šume do prije 250 godina nisu postojale?

Znam šta ćeš reći, kao i lovci "da nema nas, ne bi bilo ovakvih šuma...". Ne. Treba ti samo pravni okvir kojim ćeš kažnjavati sječu. I ne treba ti gospodarenje.

Gospodarite. Ali na svom zemljištu, kao privatna tvrtka. Dapače, radite tamo što hoćete.
__________________
"Nije mazohizam, nego autoagresija, sa razlogom, jel'da..."
Shine on Rick.
Vinkovci Staljingrad flickr
Anton is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.04.2017., 23:21   #25
pa do prije 250 godina si imao upravo neplansku sječu i samovolju. nakon što je uvedeno potrajno gospodarenje šumom one su ostale prirodnog karaktera i na dovoljnoj površini. u austriji su prirodne šume posječene i posađena je smreka radi brzog rasta (čitaj brži povrat uloženog ). vratili su tako razvoj šume nekoliko stoljeća unatrag. sad vraćaju biljne zajednice koje su nekada bile na sadašnjem mjestu smreke no trebati će im stoljeća...
Moraš shvatiti da se hrastom mora gospodariti na ovaj način. u gorskom kotaru se isto stalno sječe no pošto je drugačiji tip gospodarenja (zbog karakteristika jele i bukve) golim okom ne vidiš da je sječa uopće bila.
Može se i hrast obnavljati na manjim površinama da se smanji stanišni i vizualni šok no u ovakvoj situaciji na tržištu gdje ti vlade brane korekciju cijena oblovine , neisplativo je sjeckat dio po dio i "sto puta" ulaziti u istu sastojinu.
kad prođeš taj dio šume s linka, odmah iz njega ti je šuma stara 30 godina koja je isto bila kao i ta na linku. za 30 godina opet ćeš se voziti cijelim putem kroz visoku šumu . sad se voziš kroz nisku. šuma nije onda ona od 30m visine već i onda od pola metra.

inače , ako šumom ne gospodariš, onda imaš prašumu u kojoj dominira terminalna faza razvoja šume. Puno odumrlih stabala, negativan odnos asimiliranog i ispuštenog co2, dominacija gljiva truležnica i slično. gospodarena šuma je jednaka optimalnoj fazi razvoja šume gdje šuma "diše punim plućima" s aspekta OKFŠ-a.

ako u šumi u 10 godina priraste 1000 kubika, a ja uzmem recimo 900, jesam li oštetio šumu? i da ne radim ništa,dobar dio drvne zalihe će se osušiti zbog međuvrsne i unutarvrsne konkurencije te raznih biotskih i abiotskih čimbenika.

a što se tiče HŠ, u zadnje vrijeme "korupcija " je svedena na minimum, bar ono što ja vidim. uvedena su razna pravila za dobivanje ugovora za drvnu masu tako da je malo teže po babi i stricu dobiti nešto. no da ima mutikaša, ima, kao i svugdje.

i da, država gospodari šumom na svom zemljištu preko tvrtke HŠ d.o.o. .

ne znam zašto Vam je teško prihvatiti činjenicu da šumarska struka radi u interesu šume i nas?

Zadnje uređivanje Makyme : 11.04.2017. at 23:38.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.04.2017., 07:16   #26
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
pa do prije 250 godina si imao upravo neplansku sječu i samovolju. nakon što je uvedeno potrajno gospodarenje šumom one su ostale prirodnog karaktera i na dovoljnoj površini. u austriji su prirodne šume posječene i posađena je smreka radi brzog rasta (čitaj brži povrat uloženog ). vratili su tako razvoj šume nekoliko stoljeća unatrag. sad vraćaju biljne zajednice koje su nekada bile na sadašnjem mjestu smreke no trebati će im stoljeća...
Moraš shvatiti da se hrastom mora gospodariti na ovaj način. u gorskom kotaru se isto stalno sječe no pošto je drugačiji tip gospodarenja (zbog karakteristika jele i bukve) golim okom ne vidiš da je sječa uopće bila.
Može se i hrast obnavljati na manjim površinama da se smanji stanišni i vizualni šok no u ovakvoj situaciji na tržištu gdje ti vlade brane korekciju cijena oblovine , neisplativo je sjeckat dio po dio i "sto puta" ulaziti u istu sastojinu.
kad prođeš taj dio šume s linka, odmah iz njega ti je šuma stara 30 godina koja je isto bila kao i ta na linku. za 30 godina opet ćeš se voziti cijelim putem kroz visoku šumu . sad se voziš kroz nisku. šuma nije onda ona od 30m visine već i onda od pola metra.

inače , ako šumom ne gospodariš, onda imaš prašumu u kojoj dominira terminalna faza razvoja šume. Puno odumrlih stabala, negativan odnos asimiliranog i ispuštenog co2, dominacija gljiva truležnica i slično. gospodarena šuma je jednaka optimalnoj fazi razvoja šume gdje šuma "diše punim plućima" s aspekta OKFŠ-a.

ako u šumi u 10 godina priraste 1000 kubika, a ja uzmem recimo 900, jesam li oštetio šumu? i da ne radim ništa,dobar dio drvne zalihe će se osušiti zbog međuvrsne i unutarvrsne konkurencije te raznih biotskih i abiotskih čimbenika.

a što se tiče HŠ, u zadnje vrijeme "korupcija " je svedena na minimum, bar ono što ja vidim. uvedena su razna pravila za dobivanje ugovora za drvnu masu tako da je malo teže po babi i stricu dobiti nešto. no da ima mutikaša, ima, kao i svugdje.

i da, država gospodari šumom na svom zemljištu preko tvrtke HŠ d.o.o. .

ne znam zašto Vam je teško prihvatiti činjenicu da šumarska struka radi u interesu šume i nas?
Malo kontradikcija? Drzava odredjuje cijenu (ocito prenisku), pa se ne isplati zajebavat se s necim sto bi bilo normalno, a postoje 'razna pravila' za dobivanje ugovora? Znaci li to da najvisa cijena nije u tim raznim pravilima?

Pravilo kod natjecaja za otkup biomase koju koristi elektrana poznate poduzetnice Suncane Lalic bilo je, koliko se sjecam, da ugovor dobija onaj cija ponuda stigne prva?
http://www.24sata.hr/news/gradi-elek...il-kuna-282939

Smatras li da je takvo gospodarenje u interesu sume i nas?
__________________
Cogito, ergo oposum....
Garofeeder is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.04.2017., 09:33   #27
Imas godisnje ugovore za koje se natjecu pilanari i svi kojima treba biomasa (sjecka). Njima je naravno u interesu da HŠ ne dizu cijene pa vrse pritisak na sve strane zbog toga. Iako ce neki pilanari reci da im nije problem furnir placat i 40% vise.
po nekim najavama cijene ce se korigirat,no vidjeti cemo za koliko . Cim najavis povecanje cijena ,pilanari i preradjivaci odmah prijete zatvaranjem radnih mjesta ovo ono ,a posto politicari zive od glasova......
No usprkos tome uspjevamo obnoviti sume i podizati nove, iako su ti ruke djelomicno vezane.

Sto se tice manekenke, da nema energanu ne bi dobila ugovor. Nisu samo HS u tom poslu oko energana. Mi smo morali osigurati biomasu koje ima i ponuditi je trzistu. zbog famoznih propisa od 20% energije iz obnovljivih izvora i slicno. Po meni je veci problem su ljudi investirali u energanu pa onda stali s iskoristavanjem toplinske energije. To je i najveca zamjerka energani u b.gredi. umjesto 40 ljudi zaposljava 4, ili koliko vec.


Poslano sa mog SM-G930F koristeći Tapatalk

Zadnje uređivanje Makyme : 12.04.2017. at 10:07.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.04.2017., 09:53   #28
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
pa do prije 250 godina si imao upravo neplansku sječu i samovolju. nakon što je uvedeno potrajno gospodarenje šumom one su ostale prirodnog karaktera i na dovoljnoj površini.
Znam. I cijelo vrijeme govorim, da se treba uvesti pravni okvir, to uopće nije sporno. Moja teza je da bi vama šumarima zabranio da "štitite" šume, odnosno, kompletno bih zabranio sječu šuma, a vi šumari zajedno s vašom tvrtkom, kupite si zemljišta, ima ga dosta, pa pošumljavajte tamo, stvarajte šume, sjecite ih i radite s njima što hoćete.

Quote:
u austriji su prirodne šume posječene i posađena je smreka radi brzog rasta (čitaj brži povrat uloženog ). vratili su tako razvoj šume nekoliko stoljeća unatrag. sad vraćaju biljne zajednice koje su nekada bile na sadašnjem mjestu smreke no trebati će im stoljeća...
Jako dobro znam što je Austrija napravila. Tko je vidio austrijske šume, a ljubitelj je šuma, mogao je vidjeti horor uživo. Monotipske, plantažno sađene šume smreke. Užas.

Quote:
Moraš shvatiti da se hrastom mora gospodariti na ovaj način. u gorskom kotaru se isto stalno sječe no pošto je drugačiji tip gospodarenja (zbog karakteristika jele i bukve) golim okom ne vidiš da je sječa uopće bila.
Može se i hrast obnavljati na manjim površinama da se smanji stanišni i vizualni šok no u ovakvoj situaciji na tržištu gdje ti vlade brane korekciju cijena oblovine , neisplativo je sjeckat dio po dio i "sto puta" ulaziti u istu sastojinu.
Ne, ne mora. To je vaša dogma, da se šumama "mora" gospodariti. Ne mora.
I to je ono što ja cijelo vrijeme pišem - vas zanima samo novac, što je u redu, ali ono što me smeta je licemjerje vas šumara gdje mi prodajete priče o brizi za šumu. Nemojte, molim vas.
Da, da imate imalo obzira, ne bi onda uklonili cijelu šumu do ceste, nego bi baš iz tih estetskih razloga, te kako bi se smanjio taj "vizualni šok" kako ga ti nazivaš, ostavili barem dio uz cestu. Da ne pričam kako je to "zdravo" za divljač, kada samo pojas šume jedan dan nestane.

Quote:
kad prođeš taj dio šume s linka, odmah iz njega ti je šuma stara 30 godina koja je isto bila kao i ta na linku. za 30 godina opet ćeš se voziti cijelim putem kroz visoku šumu . sad se voziš kroz nisku. šuma nije onda ona od 30m visine već i onda od pola metra.
Ti stvarno misliš da ja to ne znam? Stvar je u tome što ćeš čekati 30 godina da se vrati u prijašnje stanje, a u međuvremenu će tvoji kolege napraviti još poneki završni sijek u blizini.

Quote:
inače , ako šumom ne gospodariš, onda imaš prašumu u kojoj dominira terminalna faza razvoja šume. Puno odumrlih stabala, negativan odnos asimiliranog i ispuštenog co2, dominacija gljiva truležnica i slično. gospodarena šuma je jednaka optimalnoj fazi razvoja šume gdje šuma "diše punim plućima" s aspekta OKFŠ-a.
Terminalna faza šume.

Genijalni ste mi vi šumari. Terminologija vam je naprosto fantastična i super ste ju složili kako bi obranili svoju struku.

Daj mi reci, što se događa nakon "terminalne faze" šume?

Quote:
ako u šumi u 10 godina priraste 1000 kubika, a ja uzmem recimo 900, jesam li oštetio šumu? i da ne radim ništa,dobar dio drvne zalihe će se osušiti zbog međuvrsne i unutarvrsne konkurencije te raznih biotskih i abiotskih čimbenika.
Naravno da jesi. Uvjeravati me kako je završni sijek nešto "prirodno", je naprosto suludo - jer nije.

Mi ovdje ne pričamo o pseudopirofilnim vrstama, tipa alepski bor, kojima u biti odgovara "masovni pokolj", jer se tako u biti najviše i širi, mi ovdje pričamo o šumama hrasta lužnjaka ( ima i drugih, ali ovdje smo se dohvatili ovoga ), gdje nema takvih ekstremnih nestanaka velikih sastojina.

Quote:
a što se tiče HŠ, u zadnje vrijeme "korupcija " je svedena na minimum, bar ono što ja vidim. uvedena su razna pravila za dobivanje ugovora za drvnu masu tako da je malo teže po babi i stricu dobiti nešto. no da ima mutikaša, ima, kao i svugdje.
Da je samo u drvnoj masi problem...

Quote:
i da, država gospodari šumom na svom zemljištu preko tvrtke HŠ d.o.o. .
Znam ja to. Pokušavam ti objasniti da je moja teza da HŠ d.o.o. kao koncept treba napustiti - dakle, nadzor šuma prepušta se lugarima, rendžerima, nazovi to kako hoćeš, zabranjuje se potpuna sječa istih, a HŠ d.o.o. postaje privatna tvrtka koja može dobiti u zakup poljoprivredna zemljišta ( može i državna, ali nema više državnog fonda šuma ), te mogućnost prenamjene istih u šume za potrebe uzgoja drvne mase. Ne može biti jednostavnije. Sječa za privatne potrebe bi bila dopuštena isključivo na individualnoj bazi gdje bi se moralo opravdati svako posječeno stablo ( dakle za potrebe grijanja, stolarije i sl. ).

Quote:
ne znam zašto Vam je teško prihvatiti činjenicu da šumarska struka radi u interesu šume i nas?
Zato što ne radi. Šumarska struka radi u interesu novca, briga o šumi je samo isprika, kako bi se zaradili novci. Još manje vas je briga za običnog čovjeka. Kakve ja koristi imam od HŠ d.o.o.? Kako se to vi točno brinete za moje "interese"?
__________________
"Nije mazohizam, nego autoagresija, sa razlogom, jel'da..."
Shine on Rick.
Vinkovci Staljingrad flickr
Anton is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.04.2017., 15:41   #29
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post
No usprkos tome uspjevamo obnoviti sume i podizati nove, iako su ti ruke djelomicno vezane.
Koje su to nove šume? I gdje?
Jesu li to zapuštena polja i livade koje su same po sebi izrasle u šume ili planski zasađene nove šume na dotada šumom nepokrivenom području?
__________________
20.11.2004.-1.12.2013.
širim paniku na forumu - Kakva je to istina kad s druge strane je laž, izvrnute vrijednosti, strah, samo strah - Biste li uzeli vrećicu bombona ukoliko bi znali da su samo dva otrovna? - If liberty means anything at all, it means the right to tell people what they do not want to hear. George Orwell
JKD01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 12.04.2017., 22:55   #30
Quote:
Anton kaže: Pogledaj post
Znam. I cijelo vrijeme govorim, da se treba uvesti pravni okvir, to uopće nije sporno. Moja teza je da bi vama šumarima zabranio da "štitite" šume, odnosno, kompletno bih zabranio sječu šuma, a vi šumari zajedno s vašom tvrtkom, kupite si zemljišta, ima ga dosta, pa pošumljavajte tamo, stvarajte šume, sjecite ih i radite s njima što hoćete.
pa imaš pravni okvir. zakon i pravilnike.propisane etate i propisana odstupanja.
Quote:
Ne, ne mora. To je vaša dogma, da se šumama "mora" gospodariti. Ne mora.
I to je ono što ja cijelo vrijeme pišem - vas zanima samo novac, što je u redu, ali ono što me smeta je licemjerje vas šumara gdje mi prodajete priče o brizi za šumu. Nemojte, molim vas.
Da, da imate imalo obzira, ne bi onda uklonili cijelu šumu do ceste, nego bi baš iz tih estetskih razloga, te kako bi se smanjio taj "vizualni šok" kako ga ti nazivaš, ostavili barem dio uz cestu. Da ne pričam kako je to "zdravo" za divljač, kada samo pojas šume jedan dan nestane.
ne moraš gospodariti , ali onda nećeš imati ovo što sad imaš od šume.
kad si tako uvjeren da ne brinemo o šumi, predloži onda državi da prestane koristiti vrijedan resurs na održiv način.

Možeš li shvatiti da šuma ima svoje stadije razvoja? šuma je i stadij pomlatka i mladika i mlade šume i stare šume. od 10cm do 35m visine. samo je kvaka možeš li to shvatiti ili ne. ako je za tebe šuma samo ona koja je 30m visoka, živi s tim, nemam što drugo reći.
a inače za divljač je bolje kad je šuma niska i gusta jer ima bolji zaklon nego u visokoj šumi (pitaj zeku i fazane što više vole).

Quote:
Ti stvarno misliš da ja to ne znam? Stvar je u tome što ćeš čekati 30 godina da se vrati u prijašnje stanje, a u međuvremenu će tvoji kolege napraviti još poneki završni sijek u blizini.
iz ovoga vidim da šumu shvaćaš kao statičan ekosustav i da šuma mora biti visoka i nikako drugačije.

Quote:
Terminalna faza šume.

Genijalni ste mi vi šumari. Terminologija vam je naprosto fantastična i super ste ju složili kako bi obranili svoju struku.

Daj mi reci, što se događa nakon "terminalne faze" šume?
događa se inicijalna faza.

U prašumi nalazimo slijedeće razvojne faze i podfaze:
1) optimalna faza
2) terminalna faza
2a) podfaza starenja
2b) podfaza raspadanja
3) inicijalna faza
4) preborna faza
Optimalna faza
Karakteriziraju je stabilnost i visoka vitalnost, pa je mortalitet stabala nizak. Visine
i promjeri stabala su izjednačeni, pa frekvencijska krivulja broja stabala ima zvonoliki
oblik. Sklop krošanja je potpun, a gustoća stabala po jedinici površine visoka. Temeljnica i volumen postižu maksimalne vrijednosti. Zato ovu fazu smatramo fazom akumulirane fitomase. U optimalnoj fazi prašume nema pomlađivanja. Ova faza dugo traje, obično preko 150 godina.
Terminalna faza
To je faza razgradnje fitomase. Obuhvaća podfazu starenja i podfazu raspadanja. Prva nastupa podfaza starenja u kojoj opada prirast stabala. Stabilnost sastojine je narušena.
Vitalitet drveća je oslabljen, pojavljuje se osutost krošnje, zapoËinje proces razgradnje drvne tvari. U podfazi raspadanja dolazi do ubrzane razgradnje sastojine. Ovisno o stupnju razrađenosti stabla se ruše pod udarima vjetra, groma, teretom snijega ili leda.
Volumen se smanjuje i dosiže svoj minimum. Mortalitet stabala dosiže maksimalnu vrijednost. To je razdoblje u kojemu možemo utvrditi dob fiziËke zrelosti drveća.
Istodobno s raspadanjem odvija se pomlađivanje tj. pojava nove generacije stabala.

Inicijalna faza
To je faza akumulacije fitomase u kojoj se intenzivno izgrađuje nova generacija šume.
U inicijalnoj fazi slijedi intenzivan rast pomlatka i postupno uraštanje u “gornje” slojeve šume. Inicijalna faza se pojavljuje na lokalitetima gdje na mlada stabla dopire dovoljno svjetla za njihov intenzivan rast i razvoj.
Preborna faza
Pojavljuje se na lokalitetima gdje se raspadanje događa na malim površinama, obično ne večim od površine projekcije krošnje stabla. Ovaj je faza karakteristična za jelovobukove prašume.

ovako to objašnjava akademik Anić (dipl.ing.šum inače ) pa sad ako ne želiš prihvatiti znanstvena pojašnjenja i istraživanja onda ga ježi....

optimalna faza=gospodarena šuma!!!

Quote:
Naravno da jesi. Uvjeravati me kako je završni sijek nešto "prirodno", je naprosto suludo - jer nije.

Mi ovdje ne pričamo o pseudopirofilnim vrstama, tipa alepski bor, kojima u biti odgovara "masovni pokolj", jer se tako u biti najviše i širi, mi ovdje pričamo o šumama hrasta lužnjaka ( ima i drugih, ali ovdje smo se dohvatili ovoga ), gdje nema takvih ekstremnih nestanaka velikih sastojina.
ni jedan šumar ti neće reći da je dovršni sijek na 40ha prirodan jer nije. No, pravilnim uzgojnim postupcima i pravilnim postupnim otvaranjem šume ublažuje se taj šok. a hrast ne možeš obnoviti bez micanja matičnog stabla koje boca na pomladak. ako je mladi hrast 3-4 godine star , moraš mu maknuti stablo iznad jer nema dovoljno svjetla za daljnji razvoj. jedino je sporno raditi obnovu na recimo 50ha "odjednom", ili na manjim površinama pa svako malo ulaziti u šumu.
Quote:
Znam ja to. Pokušavam ti objasniti da je moja teza da HŠ d.o.o. kao koncept treba napustiti - dakle, nadzor šuma prepušta se lugarima, rendžerima, nazovi to kako hoćeš, zabranjuje se potpuna sječa istih, a HŠ d.o.o. postaje privatna tvrtka koja može dobiti u zakup poljoprivredna zemljišta ( može i državna, ali nema više državnog fonda šuma ), te mogućnost prenamjene istih u šume za potrebe uzgoja drvne mase. Ne može biti jednostavnije. Sječa za privatne potrebe bi bila dopuštena isključivo na individualnoj bazi gdje bi se moralo opravdati svako posječeno stablo ( dakle za potrebe grijanja, stolarije i sl. ).
i kako ćeš onda poljoprivrednicima objasniti da ćeš ti 140 godina uzgajati hrast,a oni nek se snađu....? kako ćeš ograničiti uzimanje drveta iz šume, jer ako smijem ja, smiješ i ti. koliko je to onda ? 4 milje hrvata, svakom daš kubik i eto te na količini koja se sad godišnje posječe. prema tvom prijedlogu jedino ispravno riješenje je potpuna zabrana uzimanja drveta iz šume (nema nikome ni za ogrijev).
Quote:
Zato što ne radi. Šumarska struka radi u interesu novca, briga o šumi je samo isprika, kako bi se zaradili novci. Još manje vas je briga za običnog čovjeka. Kakve ja koristi imam od HŠ d.o.o.? Kako se to vi točno brinete za moje "interese"?
struka radi samo o interesu šume , a političari i matematičari određuju da je bitan profit u HŠ ,a da sirovina ne smije biti skupa za drvnu industriju.

a tvoj interes je OKFŠ i gospodarena šuma, guglaj i pročitaj. sve ti lijepo piše što je to.

Quote:
JKD01 kaže: Pogledaj post
Koje su to nove šume? I gdje?
Jesu li to zapuštena polja i livade koje su same po sebi izrasle u šume ili planski zasađene nove šume na dotada šumom nepokrivenom području?
evo , ako te put nanese osječkom obilaznicom od portanove u smjeru našica, s lijeve strane oko vodocrpilišta na poljima podignuto je 140ha hrastove šume. sadnja je trajala od 2010 pa do 12.2016 (posađeno zadnjih 20ha).

inače u ravnoj slavoniji je jako malo potencijalnog novog šumskog zemljišta jer poljoprivreda ne da svoja polja.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.04.2017., 15:54   #31
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post

evo , ako te put nanese osječkom obilaznicom od portanove u smjeru našica, s lijeve strane oko vodocrpilišta na poljima podignuto je 140ha hrastove šume. sadnja je trajala od 2010 pa do 12.2016 (posađeno zadnjih 20ha).

inače u ravnoj slavoniji je jako malo potencijalnog novog šumskog zemljišta jer poljoprivreda ne da svoja polja.
Ima li još takvih primjera, npr. u Dalmaciji da se pošumljuju opožarena područja ili sade nove šume? Otoci?

Kako je u Lici i Gorskom kotaru?

Možda je sreća u nesreći da izumiremo i iseljavamo pa se šume na nekim područjima šire same od sebe, polja i sela s vremenom postaju šikare pa šume, nešto ko Pripyat kraj Černobila u Ukrajini.
__________________
20.11.2004.-1.12.2013.
širim paniku na forumu - Kakva je to istina kad s druge strane je laž, izvrnute vrijednosti, strah, samo strah - Biste li uzeli vrećicu bombona ukoliko bi znali da su samo dva otrovna? - If liberty means anything at all, it means the right to tell people what they do not want to hear. George Orwell
JKD01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.04.2017., 20:40   #32
opožarena područja se moraju sanirati, no to ovisi prvenstveno o sredstvima iz OKFŠ-a . s obzirom da su ta sredstva smanjena, vjerojtano pošumljavanje nakon pozara ide sporije . nisam na tom području pa ne mogu biti siguran u to što i kako rade.... ako ima sjemena alepskog bora na opožarenoj površni nije problem, najveći je problem kad nema ništa pa moraš unosit sadnice na ne baš pristupačan teren.

a što se tiče otoka. onako na prvu , najveći problem je nedostatak tla. pošto su šume po otocima krčene bez nekog reda , erozija je učinila svoje.



za konkretne druge primjere pošumljavanja ti ne mogu reći jer nemam uvid što druge šumarije rade. no ima sigurno novih površina pod šumama. svako šumsko neobraslo zemljište je potencijalna nova površina za sadnju. da se ima para išlo bi to puno brže i bolje...

Zadnje uređivanje Makyme : 13.04.2017. at 20:51.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.07.2017., 09:43   #33
Svjedoci smo velikim požarima na priobalju ovog ljeta.

Koliko šumi treba da se prirodno oporavi nakon požara?
__________________
20.11.2004.-1.12.2013.
širim paniku na forumu - Kakva je to istina kad s druge strane je laž, izvrnute vrijednosti, strah, samo strah - Biste li uzeli vrećicu bombona ukoliko bi znali da su samo dva otrovna? - If liberty means anything at all, it means the right to tell people what they do not want to hear. George Orwell
JKD01 is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.07.2017., 22:11   #34
Quote:
JKD01 kaže: Pogledaj post
Ima li još takvih primjera, npr. u Dalmaciji da se pošumljuju opožarena područja ili sade nove šume? Otoci?

Kako je u Lici i Gorskom kotaru?

Možda je sreća u nesreći da izumiremo i iseljavamo pa se šume na nekim područjima šire same od sebe, polja i sela s vremenom postaju šikare pa šume, nešto ko Pripyat kraj Černobila u Ukrajini.
Nije sreća jer te šume koje izrastu same ili ovo mlado nakon požara ostaje tako gusto zbijeno jer je nepristupačno i ne vodi se briga o tome te je onda zbog smole i vrućina opasnost od požara puno veća ,a i ružno izgleda te je neprohodno

Trebalo bi se prvo i oko toga malo poraditi ,a ne svake godine nanovo gasiti požare ,šuma ni ne stigne rasti

Zadnje uređivanje Nevera HC : 19.07.2017. at 22:25.
Nevera HC is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.07.2017., 22:19   #35
Quote:
JKD01 kaže: Pogledaj post
Svjedoci smo velikim požarima na priobalju ovog ljeta.

Koliko šumi treba da se prirodno oporavi nakon požara?
ako ima sjemena na tlu , jedna zima .

najveći problem je nepristupačan teren i nemogućnost obavljanja šumsko-uzgojnih radova . no ti radovi (uklanjanje grana, orezivanje,izrada prosjeka) samo u određnoj mjeri pridonose sprečavanju širenja požara. kad ti požar pobjegne u krošnje kao ovaj oko splita i još ga vjetar nosi možeš pjevat borbene. jedino što možeš je braniti kuće , u šumi ga nećeš ugasiti...
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.08.2017., 01:10   #36
kolika površina u hektarima ili m2 bi bila optimalna za završnu sječu? vidim spominjete tu da je 50ha malo previše odjednom posjeći, jednima zbog estetike, drugima zbog nestanka staništa mnogih vrsta.
koliko mladih hrastova ili bukvi visine 25 do 50cm mora biti na m2 da bi se smatralo uspješnom obnovom šume?
koliko stabala je obavezno ostaviti zbog održanja bioraznolikosti (sprečavanja zarastanja u korove i ostalo) u prvoj sječi za obnovu? koliko u drugoj? a koliko u terminalnoj?
vall is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.08.2017., 17:45   #37
Quote:
vall kaže: Pogledaj post
kolika površina u hektarima ili m2 bi bila optimalna za završnu sječu? vidim spominjete tu da je 50ha malo previše odjednom posjeći, jednima zbog estetike, drugima zbog nestanka staništa mnogih vrsta.
koliko mladih hrastova ili bukvi visine 25 do 50cm mora biti na m2 da bi se smatralo uspješnom obnovom šume?
koliko stabala je obavezno ostaviti zbog održanja bioraznolikosti (sprečavanja zarastanja u korove i ostalo) u prvoj sječi za obnovu? koliko u drugoj? a koliko u terminalnoj?
ako pričamo o vrstama koje se obnavljaju u vise sijekova (hrast) , najbolje bi bilo raditi obnovu na manjim površinama i to tako da u jednom odjelu (obično 50ha cca) krenuti s par pomladnih jezgri i onda svakih nekoliko godina sječi u krugovima okolo tih jezgri ,sve dok se jezgre ne spoje. takvo pomladno razdoblje može trajati do 20 godina max.
što se tiče staništa, da , ono doživi šok nakon dovršnog sijeka, no vrste kojima to ne odgovara zamjene one kojima to stanje odgovara, a plus imaju 400m dalje istu šumu u kakvoj su živjeli. tak da tu ne vidim neki veliki problem.

smatra se da je 30000 do 50000 kom/ha dovoljan broj biljaka (hrast) ako pričamo o prirodnoj obnovi.
ako sami sijemo sjeme, dovoljno je nekih 700 kg/ha (može i više ako imaš), a ako sadiš sadnice nekih 5000 kom/ha je dovoljno. na kraju ophodnje (140 god.) od tih silnih brojki ostati će ti cca 100 hrastova po hektaru.
naravno moraš gledati da ako nema, uneseš i druge vrste tipa grab, jasen, razne voćkarice, a uklanjaš vrbe, topole i slično.

Ostavljanje stabala nakon dovršnog sijeka je obveza ako želiš imati FSC certifikat za šumu kojom gospodariš. ostavlja se 3-5 stabala po hektaru.
Makyme is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2017., 03:39   #38
hrvatske šume (šumari općenito u hr) gospodare šumama 250g i da nije njih šuma nebi bilo

pitanja: što u šumarskim bajkama raste na području hr u razdoblju prije 250g?
kada je došlo do najveće eksploatacije šuma u hr, ako ne kad ste zagospodarili vi?
kada su raskrčena ogromna prostranstva slavonije i nestale cijele hrastove prašume, ako ne u zadnjih 250g?
da nema upravljanja šumama dogodilo bi se što?
možda bi i dalje postojale šume kao i tisućljećima prije?

iako zvuči kao provokacija, pitanja su najozbiljnija. osim šumarske bajke, jer to zovete znanstvenim činjenicama, ali znamo koliko toga u hr znanosti zapravo jesu bajke, a koliko znanstveno dokazivo.
vall is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2017., 03:44   #39
Quote:
Makyme kaže: Pogledaj post

Ostavljanje stabala nakon dovršnog sijeka je obveza ako želiš imati FSC certifikat za šumu kojom gospodariš. ostavlja se 3-5 stabala po hektaru.
3-5 stabala po hektaru - i to smatrate dovoljnim za održanje bioraznolikosti? zar se nekoliko vrsta ptica treba dogovoriti koja će se gnijezditi i dalje na drvetu, a koja odseliti par hektara dalje? ili na isto drvo postave gnijezda i jastreb i golub i u deblo djetlić, nekoliko stotina njih iseljenih sa onih cca 1000 stabala posječenih? pa se druže kao dobri susjedi? a pod drvo se sklone svi oni koji bi se sklonili pod 1000 komada drveća koje je posječeno na tom hektaru?
5 komada drveća održava kvalitetu tla i učvršćuje ga preko cijelog hektara od erozije?
vall is offline  
Odgovori s citatom
Old 20.09.2017., 13:49   #40
Quote:
vall kaže: Pogledaj post
3-5 stabala po hektaru - i to smatrate dovoljnim za održanje bioraznolikosti? zar se nekoliko vrsta ptica treba dogovoriti koja će se gnijezditi i dalje na drvetu, a koja odseliti par hektara dalje? ili na isto drvo postave gnijezda i jastreb i golub i u deblo djetlić, nekoliko stotina njih iseljenih sa onih cca 1000 stabala posječenih? pa se druže kao dobri susjedi? a pod drvo se sklone svi oni koji bi se sklonili pod 1000 komada drveća koje je posječeno na tom hektaru?
5 komada drveća održava kvalitetu tla i učvršćuje ga preko cijelog hektara od erozije?
Ne samo to s pticama, nego čim se otvori sklop kod tih dovršnih sijekova podivlja vegetacija koja nije vrste drveća koje su do tada bile tu. Da ne govorim o alohtonim vrstama.

Ovdje kod mene u okolici imao sam prilike vidjeti mnogo dovršnih sijekova i to poslije i nekoliko godina ne liči ni na što
Koliko god šumari tvrdili da je tu ponovo šuma samo mlada, evo ja odvedem na ta mjesta pa neka mi pokažu gdje je, jer ja to ne vidim.

Vidim samo razne visoke trave i grmlje od bazge, kupine, kaline, gloga, divljih ruža itd.
Ipak najčešće vidim da je cijelu površinu zauzeo bagrem koji je pod sobom sve ugušio. Pa onda u nizinskim poplavnim dijelovima sve preuzima amorfa.

Tako da ono, sorry, ali ja tu u dogledno vrijeme nikakve šume ne vidim - osim bagremove, a to nije ono što je prije toga tu bilo
p555 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:57.