Natrag   Forum.hr > Društvo > Društvene znanosti > Jezikoslovlje

Jezikoslovlje Za pravopiždžije i jezikolomce

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 29.12.2016., 23:32   #1
Višeznačnost (polisemija)

Meni ove stvari smetaju, ne vidim ni jedan razlog zašto ih ne odvojimo dodavanjem novih riječi...


vrijeme(protok dana, mjeseci itd., ne znam kako drugačije objasniti) - vrijeme(meteorološke prilike)


sat(24. dio dana) - sat(ono što visi na zidu i mjeri protok... time-a )


sreća(kad se osjećaš dobro, nasmijano itd.) - sreća(kad ti je sudbina naklonjena pa dobiješ na lotu ili te vlak promaši zgaziti za jedan metar)


sigurnost(kad se osjećaš kao da ti ne prijeti nikakva opasnost) - sigurnost(kad si jako uvjeren u nešto)


itd.
Essegi is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.12.2016., 00:36   #2
Radio - uređaj

radio -na sebi, na partneru...
__________________
Affection it’s a way of life
manchild is online now  
Odgovori s citatom
Old 02.01.2017., 14:46   #3
Quote:
manchild kaže: Pogledaj post
Radio - uređaj

radio -na sebi, na partneru...
To nisu iste riječi, blento...
__________________
Početnica totalitarizma za neuke balavce ili/i neofašiste.
judolino is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2017., 09:07   #4
najgore je novokomponirano mijenjanje naglaska,
pa do sada postane dosada,
...

užasi
__________________
Soaring over Alps
KRIN1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.01.2017., 10:20   #5
Quote:
Essegi kaže: Pogledaj post
Meni ove stvari smetaju, ne vidim ni jedan razlog zašto ih ne odvojimo dodavanjem novih riječi...

vrijeme(protok dana, mjeseci itd., ne znam kako drugačije objasniti) - vrijeme(meteorološke prilike)

sat(24. dio dana) - sat(ono što visi na zidu i mjeri protok... time-a )
To o čemu pišeš zove se višeznačnost (polisemija). Uopće nije loše.

Prenošenje značenja uobičajena je pojava u razvoju jezika. Većina pojmova dobila je svoje ime, svoju riječ prenošenjem značenja.

O višeznačnosti ima na ovom linku: polisemija.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.01.2017., 22:29   #6
Quote:
Essegi kaže: Pogledaj post
Meni ove stvari smetaju, ne vidim ni jedan razlog zašto ih ne odvojimo dodavanjem novih riječi...


vrijeme(protok dana, mjeseci itd., ne znam kako drugačije objasniti) - vrijeme(meteorološke prilike)


sat(24. dio dana) - sat(ono što visi na zidu i mjeri protok... time-a )


sreća(kad se osjećaš dobro, nasmijano itd.) - sreća(kad ti je sudbina naklonjena pa dobiješ na lotu ili te vlak promaši zgaziti za jedan metar)


sigurnost(kad se osjećaš kao da ti ne prijeti nikakva opasnost) - sigurnost(kad si jako uvjeren u nešto)


itd.
Ne znam kao se bi moglo 'vrijeme' mijenjati. Moglo bi se uzet rusko 'pogoda' i onda pogodi! - Opet belaja
Sad za 'sat'... 'satovnik' mi nekako ne ide. Meni je u glavi nabijena riječ 'ćasovnik', ali uz nju ide 'ćas'
Za 'sreće' imaš recimo 'šansu'... eh nije baš isto, al' smisli ti neki bolji sinonim.
HawkStr is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.01.2017., 00:04   #7
Quote:
HawkStr kaže: Pogledaj post
Ne znam kao se bi moglo 'vrijeme' mijenjati. Moglo bi se uzet rusko 'pogoda' i onda pogodi! - Opet belaja
Sad za 'sat'... 'satovnik' mi nekako ne ide. Meni je u glavi nabijena riječ 'ćasovnik', ali uz nju ide 'ćas'
Za 'sreće' imaš recimo 'šansu'... eh nije baš isto, al' smisli ti neki bolji sinonim.
Jel toliko teško smislit novu riječ!?
Essegi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.01.2017., 18:40   #8
ćaos...ne znam gdje ovo napisati i koga pitati, pa ako ima među vama iskusnih nastavnika da uskoče

mlada sam i susrećem se u praksi s broojnim nedoumicama kao i suočavam s vlastitim neznanjem, što je u redu, voljna sam učiti

1. u primjeru ...'poput svetog Ante'...- koja je vrsta riječi POPUT? ako je u značenju poput= kao, a kao može biti poredbeni i načinski veznik? ..ali mi u ovakvoj usporedbi nema smisla da bude veznik ni po vrsti riječi ni po funkciji

2. brojevne imenice svrstavate li u testu pod imenice ? zamjeničke pridjeve pod zamjenice ili pridjeve (u Fon fonu je sav naveden kao neodređena zamjenica)?

hvala puno
annekke is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.01.2017., 23:30   #9
Gore – (planine)
Gore – (kad su šume (npr) u plamenu)
Gore – (visoko gore)
Gore – (biti će još gore)
leo4 is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.01.2017., 00:45   #10
Quote:
leo4 kaže: Pogledaj post
Gore – (planine)
Gore – (kad su šume (npr) u plamenu)
Gore – (visoko gore)
Gore – (biti će još gore)
To nije dobar primjer, ne postoji rečenica u kojoj neće odmah biti jasno na što se točno misli iz samog konteksta.

Što nije istina za recimo "sigurnost". "Siguran sam." - jesam li ja bezbjedan ili uvjeren u nešto?
Essegi is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.01.2017., 01:41   #11
Quote:
leo4 kaže: Pogledaj post
Gore – (planine)
Gore – (kad su šume (npr) u plamenu)
Gore – (visoko gore)
Gore – (biti će još gore)
Ma kakvi.

3
1
4
2
__________________
Početnica totalitarizma za neuke balavce ili/i neofašiste.
judolino is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.01.2017., 08:19   #12
Quote:
annekke kaže: Pogledaj post
1. u primjeru ...'poput svetog Ante'... - koja je vrsta riječi POPUT? ako je u značenju poput = kao, a kao može biti poredbeni i načinski veznik? ... ali mi u ovakvoj usporedbi nema smisla da bude veznik ni po vrsti riječi ni po funkciji.

2. brojevne imenice svrstavate li u testu pod imenice? zamjeničke pridjeve pod zamjenice ili pridjeve (u Fon fonu je sav naveden kao neodređena zamjenica)? hvala puno
- Poput je prijedlog.

- Dvojica, trojica, pedesetorica... brojevne su imenice i svrstavaju se pod imenice.

- Po "Hrvatskoj gramatici" E. Barić i dr. (2005.) dvoje, troje, oboje, desetero, dvadesetero... spadaju u "zbirne brojeve" (u starijim su gramatikama bili "brojevne/brojne imenice").

- Zamjenički je pridjev sav, sva, sve, svi - po "Hrvatskoj gramatici" E. Barić i dr. (po starijim gramatikama svrstavao se među neodređene zamjenice).

- Zamjenički su pridjevi - po navedenoj gramatici - takav, tolik, ovakav, ovolik, onakav, onolik, kakav, kolik, svakakav, svakolik i sl. (po starijim gramatikama bili su "pridjevske zamjenice").

- Pridjevske su zamjenice moj, moja, moje, čiji, čija, čije, koji, koja, koje...
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.01.2017., 16:24   #13
Koja je sad razlika od te polisemije i homonima? I homići su također riječi koje se isto pišu, ali mogu imati više značenja.
leMONZoo is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.01.2017., 17:30   #14
Quote:
leMONZoo kaže: Pogledaj post
Koja je sad razlika od te polisemije i homonima? I homići su također riječi koje se isto pišu, ali mogu imati više značenja.
Kada jedna riječ ima dva ili više značenja, onda sva ta značenja imaju neku poveznicu. Ta značenja ne udaljavaju se previše... Dakle, jedna riječ-dva značenja=polisemija.

Homonimija; dvije potpuno različite riječi (npr. kos kao ptica kos kao pridjev)...potpuno drugo značenje.

tako sam ja shvatila....IAKO jedan od načina nastanka homonima je 'udaljavanjem od osnovnog značenja' pa sad tko će procijeniti jel se nešto dovoljno udaljilo da bude homonimija ili nedovoljno da bude polisemija :/
Za primjer homonima koji nastaju udaljavanjem od osnovnog značenja u udžbeniku je naveden; jagodica (kao voće) jagodica (kao vrh prsta)...iako se sad to čini istim primjerom kao i jezik jezik ....

očito je stvar u doživljaju.
citiram; Homonimija-udaljavanjem od osnovnog značenja; riječ je višeznačna ali u svijesti govornika više se ne povezuje značenje s istom rječju, već dva značenja iste riječi doživljavamo kao dvije riječi

bilo bi izvrsno kada bi netko naveo primjer polisemija koja ujedno ne može biti homonim stvoren udaljavanjem od osn značenja
annekke is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.01.2017., 17:31   #15
SHAIN hvala :*
annekke is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.01.2017., 17:50   #16
Hvala na objašnjenju, pohvatao sam otprilike.
leMONZoo is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.01.2017., 01:42   #17
Quote:
HawkStr kaže: Pogledaj post
Moglo bi se uzet rusko 'pogoda'
"Pogoda" je Poljski, a ruski je "погода".
__________________

Nije vrlina ismijavanje ili kritiziranje, nego tolerancija različitosti drugih ljudi i njihovih pogleda.
-vlastita Majmun, makar i u odijelu, ostane majmunom -vlastita Knjige daju znanje, ali ne čine čovjeka -vlastita Postupci, a ne riječi, govore istinu -vlastita U vezi mojih kvačica
benny is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2017., 21:54   #18
Quote:
benny kaže: Pogledaj post
"Pogoda" je Poljski, a ruski je "погода".
Ma daaj nemoj cjepidlačit Nisam znao da za poljski, a za ruski mi se nije dalo prebacivacivat lat / ćir. Dobro da nisam napisao po Vuku "pagoda"
HawkStr is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.01.2017., 21:56   #19
Quote:
judolino kaže: Pogledaj post
Ma kakvi.

3
1
4
2
Da, to je pravi redoslijed
HawkStr is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.02.2017., 19:20   #20
Quote:
annekke kaže: Pogledaj post
očito je stvar u doživljaju. citiram:

Homonimija - udaljavanje od osnovnog značenja: riječ je višeznačna, ali se u svijesti govornika više ne povezuje značenje s istom riječju, već dva značenja iste riječi doživljavamo kao dvije riječi.
Stručni jezik obiluje takvim riječima. Samo virni u terminološke rječnike.

botanika: bradica, iglica, kadifa, katanac, kokoška... (biljke)
zoologija: glavonja, gudalo, duvna, jedro, list... (životinje)
glazba: ljestvica, ključ, rog, kanon, galop, marš, nota, triangl
tehnika: koljeno, zub, trup, stopalo, dušica (zračnica kotača), palac (šipka kotača seoskih kola), zračenje (radijacija)...

Kad se značenja polisemične riječi udalje toliko da u svijesti govornika prestanu biti dva značenja istog leksema i počnu se doživljavati kao dva potpuno neovisna značenja, nastaje homonimija. Za takvu se riječ kaže da se semantički raspala.
Shain is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 11:03.