|
Liturgijske boje, u katolicizmu, boje pojedinih dijelova liturgijske odjeće; imaju simbolično značenje.
Svi su donji dijelovi liturgijske odjeće bijele boje, a vanjski su u različitim bojama i ovise o propisima vezanim za ->crkvenu (liturgijsku) godinu.
U liturgiji se upotrebljavala samo bijela boja do IX. st, kada se počinju upotrebljavati različite boje. Papa Inocent III ustalio je u XIII st. kanon boja: bijelu, crnu, crvenu, zelenu, ljubičastu, purpurnu i zlatnu.
Simbolično značenje boje određuje i njezinu upotrebu u pojedinim prigodama:
bijela i zlatna (radost) upotrebljavaju se na blagdane Gospodnje i marijanske te na blagdane svetaca koji nisu mučenici;
crna (žalost) , nekoć u misama za mrtve ( danas ljubičasta) i na Veliki Petak (danas crvena);
crvena (vatra i krv) na Duhove i na blagdane mučenika;
ljubičasta (pokora) kroz ->došašće i ->korizmu;
purpurna u trću nedjelju došašća i četvrtu korizmenu;
zelena (nada) u u obične nedjelje dane u tjednu kad se ne slavi ni jedan svetački blagdan.
|