Quote:
krena kaže:
To sa jabukama bi bilo indentično sa CHF da je profesor Radman našao lijek za rak koji se dobiva ekstrakcijom jabuka. Ali za jedno spašavanje oboljelog treba iscijediti 10 tona jabuka , a ostatak ide u smeće.
I onda bi se cijena jabuka udvostručila. A tebi bi se udvostručio i kredit. Jer ti je ugovoren kredit u jabukama. Ali u banci nitko ne štedi u jabukama, niti je banka tražila da joj matična banka u Njemačkoj isporuči jabuke za hrvata koji traži kredit obračunat u jabukama  |
Potpuno je ista situacija i sa kreditom. Naime, krediti sa promjenjljivom kamatnom stopom se financiraju iz
kratkorocnih izvora financiranja. Banka posudi nekome novce na 20 godina (dugorocno), ali mora stalno preostalu glavnicu refinancirati na trzistu kapitala - tipicno svaka 3 mjeseca. Svaka promjena cijene kapitala na trzistu se direktno prenosi u troskove kredita. Promjenjljiva kamatna stopa je regulirana opcim pravilima poslovanja koja banke javno objavljuju i navedena je o ugovoru o kreditu. Sve banke imaju formule za racunanje koje uvazavaju trosak kapitala i na to dodaju neku marzu. Tu naravno nema govora o samovoljnoj promjeni - trosak kapitala je izvan volje banaka (inace bi bio 0). Ugovor je takodjer simetrican - svaki pad troska ide u korist korisnika kredita, ali rast ide protiv njega. Isto je i sa tecajem.
Isto tako, vidim da se neki pozivaju na to u zakonu o zastiti potrosaca, promjenom kamatne stope se ne mijenja bit proizvoda. Rijec je naime o proizodu kojem je promjenjljiva kamatna stopa osnova (iliti sama bit). Do promjene bi doslo ukoliko bi banka npr. ugovorenu fiksnu kamatnu stopu prebacila u promjenjljivu (ili obrnuto).
Ugovori o stambenim kreditima su takodjer i solemnizirani i javni biljeznik je bio duzan objasniti stavke ugovora onima koji su ga podizali, a takodjer i eventualne rizike i pravne ucinke (to su oni koji dizu kredit debelo platili).
Takodjer, treba primjetiti da u isto vrijeme banke imaju obveze indeksirane u stranoj valuti - prema stedisama banke primjenjuju iste uvjete kao i za duznike (valutnu klauzulu i promjenjljivu kamatnu stopu). Da su banke u tako bajnoj i povlastenoj poziciji, onda ne bi trebale podilaziti stedisama. Valjda 20 miljardi EUR tako Hrvati imaju deponirano u hrvatskim bankama uz valutnu klauzulu.