Zagreb i Split te veći urbani centri - razlike po kvartovima?

[Michael Collins]

Općenito su me uvijek zanimali kvartovi u Zagrebu, od kojih neki imaju stanovnika veličine četvrtog ili petog grada u Hrvatskoj i eventualne razlike u mentalitetu, ekonomiji, demografiji i politici.

Napominjem da nisam iz Zagreba i znam uglavnom ono što čitam po medijima ili anegdotalne dojmove poznanika iz tog mjesta.

Dakle centar grada - lijevo, pogotovo Trnje koliko sam često čuo, a Dubrava i Sesvete desno kao i Brezovica.
Jako blizu je Zaprešić, isto desno, samo s zapadne strane.

No mene više zanima koliko je to u svakodnevnom životu vidljivo i da li su te razlike samo statističke zanimljivost ili ima razlike birača iz Trnja i birača iz Dubrave.

Još je zanimljiviji mnogo manji (ali u Hrvatskoj i dalje veliki) Split.
Nisam posebno ni znao za razlike u kvartovima do nedavno, a ovaj post mi je jako zanimljiv s druge teme.

Sveti Germain kaže:

Puljak: Bačvice, Blatine, Bol, Grad, Gripe, Kman - Kocunar, Pujanke, Lokve, Skalice, Plokite, Lučac i Manuš, Gripe, Trstenik, Mertojak, Spinut, Split 3, Sućidar, Pazdigrad i Žrnovnica

Šuta: Varoš ( ) , Brda, Ravne njive, Visoka, Mejaši, Sirobuja, Šine, Stobreč, Srinjine, Sitno, Kamen, Slatina

Pametnom dosta.

Često sam čuo za kvart Split 3, ali nisam znao za velike razlike u politici kvartova.
Manje znam ljudi iz Splita nego Zagreba i bio sam jako davno, pa me zanima isto od lokalaca da malo pojasne.

Za Rijeku mislim da nema neke razlike dok Osijek je imao preveliku pobjedu jednog kandidata da bi podaci bili upotrebljivi.

[Johny]

Ja zivim u Trnju, a u mom kvartu su Mozemo/SDP mislim osvojili cak 60% za mjesnu samoupravu.

Iskreno, svi ljudi i ostalo mi izgledaju normalno kao i u ostatku grada. Doduse, ne zalazim bas u Dubravu i Sesvete pa da mogu vidjeti razliku.

[FranKrsto]

Kod nas (Novi Jelkovec, spada pod Sesvete) je u jednoj ulici pobijedila Selakica, drugi Lovrić, Tomašević tek treći. U svim ostalim većim ulicama u kvartu je pobijedio Tomašević. Na ljudima se definitivno ne vidi koji kako dišu a znam ih dosta jer nam djeca idu u isti vrtić. O politici se baš ne raspravlja.

[Michael Collins]

FranKrsto kaže:

Kod nas (Novi Jelkovec, spada pod Sesvete) je u jednoj ulici pobijedila Selakica, drugi Lovrić, Tomašević tek treći. U svim ostalim većim ulicama u kvartu je pobijedio Tomašević. Na ljudima se definitivno ne vidi koji kako dišu a znam ih dosta jer nam djeca idu u isti vrtić. O politici se baš ne raspravlja.

To je onaj baš novi kvart?

[FranKrsto]

Michael Collins kaže:

To je onaj baš novi kvart?

Da. Ako se ne varam, zaživio je 2009

[Michael Collins]

FranKrsto kaže:

Da. Ako se ne varam, zaživio je 2009

Da, to je baš novo.

Možda zato varira od ulice do ulice, kao što si opisao.

[mezzzzzo]

Mjesta u gradskim četvrtima: https://postimg.cc/ppDm8NdS

Cijeli pregled je i ovdje: https://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreb...moupravu_2025..

[sedmica77]

Naravno da se na ljudima ne vidi kako dišu niti je to u svakodnevnom životu vidljivo.

Većinu vijeća GČ je godinama držao Bandić pa su sada u velikoj mjeri prešli na stranu Možemo.

Lokalni izbori su baš zato i specifični jer će većina gledati dosta "komunalno" i personalizirano nego stranački. Bandić je lagani primjer, ali ima još i gro takvih. Uvjeren sam da bi i HDZ na lokalnoj razini postizao daleko bolje rezultate da postave normalnog i prepoznatljivog kandidata.

[koka36]

U globalu centar zagreba i kvartovi kao Trešnjavka ili trnje su večinom sa urbanim stanovništvom ....
Centar recimo neka akademska profilacija stanovništva ....
Trešnjavka,. Trnje pa i Novi Zagreb više radnićki kvartovi gdje je ljevica uvjek bila jaka....
Sesvete , Dubrava puno doseljenika koji baš i nisu nikad poprimili građanske okvire...a takva sumi sva ostala rubna naselja gdje je dominatno doseljenićka populacija ....
Netreba geneneralizirati ali vidi se to dosta kad se uđe u takva naselja več po čistoći samog kvarta ......

[Michael Collins]

koka36 kaže:

U globalu centar zagreba i kvartovi kao Trešnjavka ili trnje su večinom sa urbanim stanovništvom ....
Centar recimo neka akademska profilacija stanovništva ....
Trešnjavka,. Trnje pa i Novi Zagreb više radnićki kvartovi gdje je ljevica uvjek bila jaka....
Sesvete , Dubrava puno doseljenika koji baš i nisu nikad poprimili građanske okvire...a takva sumi sva ostala rubna naselja gdje je dominatno doseljenićka populacija ....
Netreba geneneralizirati ali vidi se to dosta kad se uđe u takva naselja več po čistoći samog kvarta ......

Pa jel nije Novi Zagreb po definiciji doseljenički, budući da nije postojao prije 1950-tih ?

Zašto bi doseljenici eto u Novi Zagreb bili drukčiji od doseljenika u Sesvete ili Dubravu?

[riche]

Michael Collins kaže:

Pa jel nije Novi Zagreb po definiciji doseljenički, budući da nije postojao prije 1950-tih ?

Zašto bi doseljenici eto u Novi Zagreb bili drukčiji od doseljenika u Sesvete ili Dubravu?

Doselili su se puno ranije, to je već sada treća generacija koja živi tamo. Osim toga tada je postala veća asimilacija ljudi nego kasnije.

[Michael Collins]

riche kaže:

Doselili su se puno ranije, to je već sada treća generacija koja živi tamo. Osim toga tada je postala veća asimilacija ljudi nego kasnije.

Ajd pliz malo više o ovome?

[the edge]

Michael Collins kaže:

Pa jel nije Novi Zagreb po definiciji doseljenički, budući da nije postojao prije 1950-tih ?

Nije, Majkl. Odakle ti to? Postojale su i migracije unutar grada. Nisu se hercegovačka plemena doseljavala na 15. kat u mamuticu. Dudo Ripper je kralj Zapruđa i Utrina, a Robert Knjaz Dugava, a ne neka švadra iz Posušja.

[Michael Collins]

the edge kaže:

Nije, Majkl. Odakle ti to? Postojale su i migracije unutar grada. Nisu se hercegovačka plemena doseljavala na 15. kat u mamuticu. Dudo Ripper je kralj Zapruđa i Utrina, a Robert Knjaz Dugava, a ne neka švadra iz Posušja.

Čista pretpostavka, nisam naravno tvrdio da su svi iz BiH.

Zagreb ipak raste nevjerojatno brzo tih godina, i pretpovljao sam uglavnom migracijama.

Zagreb, stanovništvo

1910. 136.351
1921. 167.765
1931. 258.024
1948. 356.529
1953. 393.919
1961. 478.076
1971. 629.896
1981. 723.065
1991. 777.826

https://sh.m.wikipedia.org/wiki/Demografija_Zagreba

[velgajski1]

the edge kaže:

Nije, Majkl. Odakle ti to? Postojale su i migracije unutar grada. Nisu se hercegovačka plemena doseljavala na 15. kat u mamuticu. Dudo Ripper je kralj Zapruđa i Utrina, a Robert Knjaz Dugava, a ne neka švadra iz Posušja.

Nije Posušje nego je Bihać ili Banja Luka.

https://actacroatica.com/hr/surname/Ivani%C5%A1/

Inače, ovaj zagrebački lokalrasizam prema Hercegovcima mi je baš zabavan obzirom da većinu stanovnika čine dotepenci i direktni potomci istih, a najčešće su ti dotepenci iz istočnih i južnih krajeva, često i preko granice. Ali eto Hercegovci su došli par desetljeća kasnije pa nisu 'pravi Zagrepčanci'

[Mr. White]

Michael Collins kaže:

Pa jel nije Novi Zagreb po definiciji doseljenički, budući da nije postojao prije 1950-tih ?

Zašto bi doseljenici eto u Novi Zagreb bili drukčiji od doseljenika u Sesvete ili Dubravu?

Doseljavanje u Sesvete je eksplodiralo sredinom devedesetih dolaskom prognanika iz bosanske Posavine i ostalih dijelova BiH.

Nisam previše u tim krajevima ali u nekoliko navrata sam bio u doseljenim dijelovima i to su doslovno enklave s gastarbajterskom estetikom 21.stoljeća. To je i objašnjenje zašto neupućeni misle da su domicilni Prigorci postali desničari.

[aryna]

Mr. White kaže:

Doseljavanje u Sesvete je eksplodiralo sredinom devedesetih dolaskom prognanika iz bosanske Posavine i ostalih dijelova BiH.

Nisam previše u tim krajevima ali u nekoliko navrata sam bio u doseljenim dijelovima i to su doslovno enklave s gastarbajterskom estetikom 21.stoljeća. To je i objašnjenje zašto neupućeni misle da su domicilni Prigorci postali desničari.

Do koje godine su Sesvete bilo zasebno mjesto sa svojim poštanskim brojem?

[Billy Piton]

sedmica77 kaže:

Naravno da se na ljudima ne vidi kako dišu niti je to u svakodnevnom životu vidljivo.

Većinu vijeća GČ je godinama držao Bandić pa su sada u velikoj mjeri prešli na stranu Možemo.

Lokalni izbori su baš zato i specifični jer će većina gledati dosta "komunalno" i personalizirano nego stranački. Bandić je lagani primjer, ali ima još i gro takvih. Uvjeren sam da bi i HDZ na lokalnoj razini postizao daleko bolje rezultate da postave normalnog i prepoznatljivog kandidata.

gradonačelnik zagreba iz redova hdz-a bi bio veliki unutarstranački problem predsjedniku hdz-a, baš kao što je bandić je bio problem račanu i milanoviću. jednostavno premoćan i raspolaže s više "slobodne" love nego premijer, a kada je predsjednik sdp-a ili hdz-a u tom trenutku u oporbi na državnoj razini, gradonačelnik zagreba iz njegove stranke je 10 puta moćniji od njega i to teško može završiti bez lomova. zato ni hdz niti sdp (nakon što su 2009. izbacili bandića) nikada nemaju suvislog kandidata za zagreb. otkako su uvedeni izravni izbori za gradonačelnika sdp je samo dva puta uopće imao nekog sdpovca kao kandidata za gradonačelnika (rajko ostojić 2013. i klisović 2021.), a tri puta su podržali nezavisnog ili kandidata neke druge stranke (kregar 2009., mrak taritaš 2017. i tomašević 2025.). hdz je pak slao isključivo slao kandidate koji ni u ludilu ne mogu pobijediti.

[Zoran Oštrić]

Ovdje možete naći sve rezultate u Zagrebu po četvrtima i mjesnim zajednicama:

https://www.zgizbori.hr/site/

Brezovica je najviše pro-HDZ, ali to i nije grad - 100% seoska sredina.

Najmanje je glasova M! dobila, osim Brezovice, u obje Dubrave, Sesvetama i Podsljemenu. Opet, znatan broj su tu prigradska naselja - ne zaboravimo, jedinica lokalne i regionalne samouprave "Grad Zagreb" (s velikim slovom), osim naselja "grad Zagreb" (s malim slovom) obuhvaća i nekih 70-ak drugih naselja (sela), sve skupa su ona mislim nekih 100.000 stanovnika.

Razlike su naravno ovisne o sastavu stanovništva. Ja sam u Donjoj Dubravi, naselje i MO Novi Retkovec. Tu je ljevica oduvijek, tj. još od 1990-ih, dobivala više, a desnica manje, nego u dva susjedna MO, "30.svibnja 1990." i "Stari Retkovec". Znam, jer sam nekoliko puta bio promatrač na izborima.

Evo sada rezultat M!+SDP: Novi Retkovec 41,40%, Stari Retkovec 26,26%, "30. svibnja" 31,07%.

Razlike u uvjetima života i sastavu stanovništva. "30. svibnja" je područje građeno 1960-ih ad-hoc, divlje, kako je priliv stanovnika u Zagreb rastao brže od predviđenog, parcelirana su seoska područja i ljudi sami gradili kuće. Vrlo gusta gradnja, uske i krivudave ulice koje idu smjerom nekadašnjih seoskih puteva i puteljaka, često slijepe zbog neplanske gradnje. Nema parkova, škole, dječjeg vrtića, sportskih terena idr..

"Stari Retkovec" - iako ima novih zgrada, znatan dio su stare obiteljske kuće, nekadašnja seoska dvorišta, opstala su, imaju svoju tradiciju (Retkovec je bilo selo još u Srednjem vijeku).

"Novi Retkovec" je naselje planski građeno nakon poplave iz 1964., relativno široke i ravne ulice, okućnice, škola, dječji vrtić (sad i jedan mali novi) idr.. Vjerojatno više umirovljenika, nešto više obrazovanje, više bijelih a manje plavih ovratnika idr..

[Zoran Oštrić]

Po svim istraživanjima, obrazovanje je vrlo snažan "prediktor" (kako se to kaže u društvenim znanostima, kad se istražuju korelacije) glasanja za lijeve ili desne. Spomenuo sam u gornjim svojim postovima za Donji i Gornju Dubravu:

Zoran Oštrić kaže:

Razlike su naravno ovisne o sastavu stanovništva. (…) Evo sada rezultat M!+SDP: Novi Retkovec 41,40%, Stari Retkovec 26,26%, "30. svibnja" 31,07%. (…) nešto više obrazovanje (…)

Zoran Oštrić kaže:

Vjerojatno su stanovnici naselja gdje prevladava "ex-društvena stanogradnja" i obrazovaniji, a obrazovanje je po svim istraživanjima snažno korelirano s glasanjem za HDZ ili SDP, odnosno desnicu ili ljevicu generalno. (…) Sjevernije ispod 30%, a jedini izuzetak je Zeleni Brijeg, koji znatno odskače.

Evo naknadno sam otkrio da u brošuri "Gornja Dubrava", iz koje sam uzeo kartu prenesenu u postu #91, dati i podaci o obrazovanju po mjesnim zajednicama. U ovoj karti (str. 11 brošure) navedene je postotak visokoobrazovanih po MO:



Može se vidjeti da postoji korelacija između postotka visokoobrazovanih i postotka glasova za M!/SDP. Nije perfektna, ali je uočljiva. Osobito je zanimljivo za Zeleni brijeg, kojeh spomenuh kao "anomaliju" jer rezultat M!/SDP od 53,06% znatno odskače: ima čak 28% visokoobrazovanih! Ne znam o tom području - novije naselje? Inače, tek malo više od 1.000 upisanih birača.

Evo i za tri četvrti u Donjoj Dubravi koje sam spomenuo. Brošura "Donja Dubrava", str. 12, udio visokoobrazovanih:

"30 svibnja 1990." = 10,2%
Novi Retkovec = 16,8%
Stari Retkovec = 9,7%

Postotak glasova za M!/SDP:

"30 svibnja 1990." = 31,07%
Novi Retkovec = 41,40%
Stari Retkovec = 26,26%

Opet jasna korelacija!

Evo jedan rad o demografiji Dubrave, objavljen 2012.:

Ivana Crljenko: "Migracijska i etnička obilježja stanovništva kao čimbenici promjene kulturnoga pejzaža zagrebačke Dubrave", Migracijske i etničke teme, Vol. 28 No. 3, 2012.
Izvorni znanstveni članak, https://doi.org/10.11567/met.28.3.2

Sažetak:

Migracijska i etnička obilježja stanovništva, uz opće kretanje, naseljenost, dobnu, socioekonomsku, rasnu, pa čak i spolnu strukturu stanovništva, utječu na promjenu kulturnoga pejzaža nekoga područja. Pokazuje se to na primjeru zagrebačke Dubrave analizom osnovnih demografskih pokazatelja i njihovih odraza u vidljivome prostoru. Studijom slučaja istražen je utjecaj Janjevaca na dio pejzaža Dubrave, preciznije na trgovačku Konjščinsku ulicu. Istraživanje je pokazalo da se »uži« dio Dubrave u najvećoj mjeri naseljavao od 1950. do 1970. te da je na porast broja stanovnika najviše utjecalo doseljavanje iz drugih dijelova Hrvatske i iz BiH. Premda su prvi doseljenici ostavljali svoj trag u pejzažu koji su naseljavali, pa se prije u dijelovima s individualnom gradnjom moglo prepoznati u kojem području žive koji doseljenici, danas je to gotovo ili čak potpuno neprimjetno. Dugogodišnji suživot i noviji trendovi kopiranja u građevinarstvu i uređenju okućnica umanjili su ili izbrisali razlike u kulturnom pejzažu. Jedino se još u golemim, estetski, funkcionalno i fizionomski bitno različitim kućama u Konjščinskoj ulici, mogu uočiti utjecaji koje neka etnička grupa može imati na neposredni, vidljivi kulturni pejzaž.

koka36 kaže:

Pa s obzirom na strukturu stanovništva trnovćice nije ni čudo da nisu imali kandidata

Tako je. Iz spomenutog rada, str. 307:

Župa sa sjedištem u Trnovčici ima oko pet tisuća župljana, koji potječu uglavnom iz Hercegovine, Prigorja, Hrvatskoga zagorja, Dalmacije i Slavonije. Nakon rata došli su i mnogi iz Bosne i s Kosova (uglavnom iz Janjeva) (prema Družba Svećenika Srca Isusova…).

Nakon toga šire o doseljenicima:

). Brčić i Čaldarović ističu »...segregiranje Janjevaca u samo neke dijelove Dubrave, primjerice, u Konjščinskoj ulici i u neposrednom susjedstvu; naseljavanje Hercegovaca u sjeverni dio područja (...) Posavaca i izbjeglih stanovnika iz Bosne i Hercegovine u Retkovec...« (1998: 68). Uzimajući u obzir da su se osim navedenih u Dubravu doselili i Srbi, Bošnjaci, Romi, Albanci, Slovenci i pripadnici drugih naroda (koji su s vremenom stekli status manjine), može se zaključiti da je u Dubravi prisutno stanovništvo različite etničke pripadnosti.