Nijemci od srednjovjekovnog naseljavanja na Zapadni Balkan do iseljavanja 1945.

[E-Absynthe]

Jedna od priča volksdeutschera nagnala me da pokrenem temu.

Pitanje volksdeutschera, kada su i gdje naselili prostore Hrvatske i šire ( uključujem ovdje i na Vojvodinu i BIH ), možemo spomenuti i da su Nijemci, odnosno Sasi naselili mjesto Rude kod Samobora u 13-14.stoljeću, kao i prostore Zlatibora u Raškoj, odnosno Srbiji.

U Kočevju su Nijemci živjeli 700 godina, do jednoga dana, 1945 godine kada su morali iseliti.

Kako su nestali Nijemci sa prostora Jugoslavije, znana je tema.

Istodobno je poznato da je 1919 godine zamalo Vojvodina postala njemačka republika.

Istra je 500 godina bila dio njemačkog carstva.
Golema je povijesno naslijeđe Nijemaca u Hrvatskoj.
Imena članova Hrvatskog narodnog preporoda..
Ljudevit Gaj je ustvari burgundijski Nijemac Ludwig Gay.
Vatroslav Lisinski je Ignatius Fuchs.
Ferdo Livadić je Ferdinand Weiss.
Stanko Vraz je Jakob Frass.
Itd.

Majka bana Jelačiča bija je Nijemica.

Oficiri NOVJ-a bili su;

Ivan Šibl
Franjo Knebl

Nastavno na sve, Nijemci su neotuđivi dio naše povijesti.

[Wikiceha]

Kako burgundijski?
Burgundija je pokrajina u Francuskoj?

[E-Absynthe]

Wikiceha kaže:

Kako burgundijski?
Burgundija je pokrajina u Francuskoj?

Otac Ludwiga Gaya, kasnije sebeznanog kao Ljudevita Gaja doselio se iz Burgundije u Zagorje.

[E-Absynthe]

Njemački su doseljenici u BiH tako osnovali ukupno 54 kolonije, najviše u Posavini, Semberiji, prnjavorskom, banjolučkom, prijedorskom kraju, gdje su se iskazali kao vrsni ratari, vinogradari i stočari. Neka od naselja u kojima su živjeli Nijemci i neka od naselja na čija su imena utjecali su: Dubrava (Königsfeld), Nova Topola (Windthorst, prvo njemačko naselje u BiH), Novo Selo (Franzjosefsfeld), Bosanski Aleksandrovac (Rudolfstal), Branjevo na Drini, Brezovo Polje na Savi, Šibovska, Glogovac (naselje blizu Prnjavora u kojem je do 1921. nastava održavana na njemačkom jeziku), Prosara (Hohenberg/Hindenburg), Zenica (Senitza), Žepče (Scheptsche). Najviše je njemačkih doseljenika u BiH nakon 1878. dolazilo iz obližnje Bačke, te Šleske i Porajnja.

[joe.banks]

E-Absynthe kaže:

Otac Ludwiga Gaya, kasnije sebeznanog kao Ljudevita Gaja doselio se iz Burgundije u Zagorje.

Doselio se iz Županije sepeške (gornja Ugarska, danas Slovačka). Tamo su se pak doselili možda s Donje Rajne ili iz Flandrije.

[E-Absynthe]

joe.banks kaže:

Doselio se iz Županije sepeške (gornja Ugarska, danas Slovačka). Tamo su se pak doselili možda s Donje Rajne ili iz Flandrije.

Ja raspolažem podacima da je obitelj Gay porijeklom iz Burgundije.
Nijemci ili Francuzi, opravdano je pitanje.
Ipak bih rekao Nijemci sa francuskim backgroundom..
Vrlo je teško ustanoviti točno dok nemamo podatke od baze rođenih, a to je vrlo moguće kada bi se pronašao netko tko bi financirao taj projekt.

[Wikiceha]

E-Absynthe kaže:

Otac Ludwiga Gaya, kasnije sebeznanog kao Ljudevita Gaja doselio se iz Burgundije u Zagorje.

Neki izvor?
Ako je tako, bio bi Francuz, ne Nijemac.

Schlange86 kaže:

Germani su u Burgundiji tokom prošlosti imali posta velik utjecaj.

Da, ali germani nisu Nijemci.

Ovi istočni Germani (Goti i njima slični) ti imaju neke sličnosti s Vikinzima i Slavenima...

[kiseli1]

Wikiceha kaže:

Neki izvor?
Ako je tako, bio bi Francuz, ne Nijemac.

Da, ali germani nisu Nijemci.

Ovi istočni Germani (Goti i njima slični) ti imaju neke sličnosti s Vikinzima i Slavenima...

E-Absynthe koristi englesku Wiki , gdje pise slijedece:

The Gajs were originally of Burgundian Huguenot origin. They arrived to the Kingdom of Hungary in Batizfalva (now Batizovce, Slovakia) in 16th or 17th century. Thence they became serfs of Mariassy de Markusfalva and Batizfalva families in 18th century. As there were a lot of ethnic Germans in that area, the Gajs were soon Germanised. Ljudevit's father originates from a branch that moved to the village of Markušovce

https://en.wikipedia.org/wiki/Ljudevit_Gaj

[E-Absynthe]

kiseli1 kaže:

E-Absynthe koristi englesku Wiki , gdje pise slijedece:



https://en.wikipedia.org/wiki/Ljudevit_Gaj

Ne bih ni zapostavio sve ostale Nijemce.
Primjerice, početkom ili sredinom 19.stoljeća grad Zagreb činila je raznovrsna populacija.
Navodno, 1/4 Agramera/Zagrebčana bili su stranci.

Ali, dodajmo tome i snažnu prisutnost njemačkih roditelja hrvatskih prvaka, odnosno njihovo porijeklo.

Majka gospodina Kukuljevića bila je Nijemica, zar ne ?
Imamo mnoštvo primjera.

[Wikiceha]

kiseli1 kaže:

E-Absynthe koristi englesku Wiki , gdje pise slijedece:



https://en.wikipedia.org/wiki/Ljudevit_Gaj

Ako su [igenoti] hugenoti, onda su Francuzi porijeklom...

[Schlange86]

Wikiceha kaže:

Kako burgundijski?
Burgundija je pokrajina u Francuskoj?

Germani su u Burgundiji tokom prošlosti imali posta velik utjecaj.

[nevenb]

Zagreb na dnu stranice 1910. odvojeno prikazani hrvatski i srpski:

https://library.hungaricana.hu/hu/vi...g=823&layout=s

[Sherman25]

Možda bi bolji primjer za Njemačku većinu u nekom gradu bio Osijek, gdje su njemci, bili relativna većina do kraja rata.

[Zoran Oštrić]

Sherman25 kaže:

Možda bi bolji primjer za Njemačku većinu u nekom gradu bio Osijek, gdje su njemci, bili relativna većina do kraja rata.

Naravno, nisu Nijemci u Zagrebu bili većina. Svakako, kako je rastao broj stanovnika gradova (i naravno generalno broj stanovnika koji žive u gradovima, iako još i pred 1SR u selima na području današnje Hrvatske živi nekih 75% ili 80% stanovništva), broj Nijemaca i drugih ne-Hrvata je opadao.

Arnold Suppan:
Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj (1845-1918.)
Zagreb: Naprijed, 1999.

Samo neke moje bilješke uz knjigu svojedobno. Nikad nisam sve te bilješke uz literaturu o stanovništvu prije 1SR sredio.

Popis 1910.: Od četiri municipalna grada, Hrvati imaju apsolutnu većinu u Varaždinu i Zagrebu, U Osijeku su s 40,3% preuzeli relativnu većinu do Nijemaca, a u Zemunu su 1910. Nijemci s 38,3% činili relativnu većinu.

[kiseli1]

Zoran Oštrić kaže:

Naravno, nisu Nijemci u Zagrebu bili većina. Svakako, kako je rastao broj stanovnika gradova (i naravno generalno broj stanovnika koji žive u gradovima, iako još i pred 1SR u selima na području današnje Hrvatske živi nekih 75% ili 80% stanovništva), broj Nijemaca i drugih ne-Hrvata je opadao.

Arnold Suppan:
Oblikovanje nacije u građanskoj Hrvatskoj (1845-1918.)
Zagreb: Naprijed, 1999.

Samo neke moje bilješke uz knjigu svojedobno. Nikad nisam sve te bilješke uz literaturu o stanovništvu prije 1SR sredio.

Popis 1910.: Od četiri municipalna grada, Hrvati imaju apsolutnu većinu u Varaždinu i Zagrebu, U Osijeku su s 40,3% preuzeli relativnu većinu do Nijemaca, a u Zemunu su 1910. Nijemci s 38,3% činili relativnu većinu.

Osijek stanovnistvo

https://i.postimg.cc/6qbTN9Ts/Osijek-stanovnistvo.jpg

[Michael Collins]

Sherman25 kaže:

Možda bi bolji primjer za Njemačku većinu u nekom gradu bio Osijek, gdje su njemci, bili relativna većina do kraja rata.

Hrvati još od 1910. relativna većina u Osijeku

ukupno: 33,337

Hrvatski 12,848 (38,53%)
Njemački 12,381 (37,13%)
Mađarski 4,306 (12,91%)
Srpski 2,910 (8,72%)
Češki 440 (1,31%)
Slovenski 156 (0,46%)
Slovački 115 (0,34%)
Italijanski 43 (0,12%)
Rumunski 14 (0,04%)
Rusinski 11 (0,03%)
ostali 113 (0,33%)

https://bs.wikipedia.org/wiki/Osijek

[E-Absynthe]

Sherman25 kaže:

Možda bi bolji primjer za Njemačku većinu u nekom gradu bio Osijek, gdje su njemci, bili relativna većina do kraja rata.

Bili su većina u Baranji..?