Quote:
D'Hondtov sustav ili metoda je metoda raspodjele glasova u zastupnička mjesta (mandate) u sustavu razmjernog predstavništva. Ime je dobio po belgijskom pravniku i matematičaru Victoru D'Hondtu. Prvi put je zakonski uveden u Belgiji 29. prosinca 1899.
Prema ovom sustavu, broj dobivenih glasova svake izborne liste koja sudjeluje u podjeli mandata u izbornoj jedinici, dijeli se redom s 1, 2, 3, itd. i tako dok se ne dođe do broja jednaka broju zastupnika koji se biraju u toj izbornoj jedinici. Dobivene količnike svih izbornih lista treba poredati po veličini te odbrojiti od najvećeg prema manjima onoliko koliko se zastupnika bira. Tada svaka lista dobiva onoliko mandata koliko ima odbrojenih količnika.
|
https://hr.wikipedia.org/wiki/D%27Hondtov_sustav
Pošto sam primijetio da na forumu, a i u stvarnom životu postoji dosta nerazumijevanja i krivih informacija kako funkcionira famozni D'Hondtov sustav raspodjele mandata u proporcijalnom izbornom sustavu, mislim da bi bilo dobro da se pojasni, demistificira i objasni na konkretnim primjerima s prošlih izbora.
U uvodu se već objašnjene najvažnije stavke, pa samo da dodam neka pojašnjenje i ispravim netočne informacije koje kruže o ovoj metodi:
1.Kod raspodjele mandata gleda se ukupan broj glasova, a ne postotak koji je neka lista dobila. Taj broj se onda dijeli s 2, 3, 4…
Hrvatska ima 10 izbornih jedinica, a iz svake se bira po 14 zastupnika. Znači, u svakoj izbornoj jedinici se traži 14 najvećih količnika.
Krive informacije koje kruže o D'Hondtu:
2.U obračun količnika ulaze samo stranke koje su prešle izborni prag od 5%. Često sam znao čuti da ljudi misle da se glasovi lista koje nisu prešle prag dodaju listi koja je dobila najviše glasova.
POGREŠNO! Takvi glasovi se jednostavno ne uzimaju u obzir. Za D'Hondta, kao da se nisu ni dogodili.
3.Lista koja je dobila najviše glasova uvijek dobiva zadnji mandat.
POGREŠNO! Zadnji mandat ide onoj listi koja po D'Hondtu ima 14. mjesto po količniku. A to može biti bilo koja lista.
4.Ako lista pređe izborni prag automatski joj je zagarantiran mandat.
POGREŠNO! Može se dogoditi da lista ima nešto više od 5% glasova, ali u rasporedu količnika se nalazi ispod 14. mjesta. U tom slučaju lista neće dobiti mandat, iako je prešla izborni prag.
Pa da pređemo odmah s teorije na praksu. Pokazat ću dva primjera s prošlih izbora, iz I. i VII. izborne jedinice. U obračunu sam dodao i tko je bio 15. I 16. Po količniku, čisto da se vidi tko je ispod praga za dodjelu mandata i za koliko.
I. IZBORNA JEDINICA:
VII. IZBORNA JEDINICA:
Nadam se da je sve jasno.
