Autorska prava, ZAMP naknada i slične teme i dileme

[Tomislav B]

"Sva prava proizvođača ili vlasnika djela su pridržana. Bez predhodnog odobrenja vlasnika autorskih prava, zabranjeno je svako neovlašteno kopiranje, umnožavanje, montiranje, prikazivanje, razmjena, iznajmljivanje, posudba, davanje u zakup, javno prikazivanje i izvođenje ili emitiranje."

lukarak kaže:

Bla bla bla.

Naravno da sam kupio neke stvari. Davno.

To sto tamo pise, mogu se obrisat nesto s tim. Pise i na plotu...

Ja govorim o sustini stvari, a ne o izlobiranim zakonima.

Ovo je rezoniranje u stilu: ja nešto želim. Netko drugi je vlasnik toga što ja želim. Slučajno, trenutno stvari stoje tako da ja mogu to uzeti da me nitko ne sankcionira, pa ukradem.
Ali to nije sve! Ja još tvrdim da to nije krađa nego moje sveto pravo i napredak tehnologije!!!

Dakle, rezoniranje amoralnog sebičnog idiota.

[Kanzas]

Nikolitsa kaže:

Ništa. Onda će BMW propasti. Svemirac nije učinio ništa ilegalno, nije provalio u sjedište BMWa, nije industrijski špijunirao...samo je iskoristio svoju naprednu tehnologiju da načini repliku originalnog BMWa ne narušavajući ni na koji način integritet tog originalnog BMWa.

Ne smiješ ti ni sada mehanički napraviti kopiju BMW-a i prodavati ga. Industrijski dizajn jest zaštićen zakonom, i BMW te može tužiti. Ovdje i govorimo o zakonima, treba li njima zabraniti bilo kakvo kopiranje i umnožavanje. I postojećim zakonima, i novim, potencijalnim, koji će tek biti usvojeni.

[Tomislav B]

editacapo kaže:

nemaš pojma koja je razlika između mp3 i audio CD , između DVDRip i DVD ....
pa stoga usporedi fotografiju i sliku , npr Mona Lise
Da li je zabranjeno fotkati ulja na platnu , akvarel....?

Digitalna kopija je identična originalu.

Usput: u Louvreu je zabranjeno fotkati Mona Lisu, kao i u mnogim muzejima njihove izloške. To je naravno, najstroži napad na ljudska prava.

[mestar]

Nikolitsa kaže:

Ti misliš da se svijet sastoji od Europe, Sjeverne Amerike, Japana i Australije?
U mojemu svijetu autorska prava većinom nisu zaštićena:
http://metro-portal.hr/indija-i-braz...lijekova/24863
http://www.adiva.hr/genericka-istrazivanja.aspx

Bar je logika poslovanja jednostavna: dok je dobit veća od uloženog isplati se poslovati.

A i moje pitanje je bilo jednostavno: opišite mi poslovni model koji neće štititi autorska prava a omogućiti će prije spomenutu poslovnu logiku.

Nije meni nešto osobito stalo do forme, već do toga da ne dođe do stagnacije.
Ako postoji poslovni model koji to omogućuje, super!

[Nikolitsa]

Kanzas kaže:

Upravo tako, komunizam je daleka prošlost, nema više ništa besplatno. Ako uzmeš nešto što nije tvoje, dođe policija, i strpa te u zatvor.

Točno, a krađa odnosno "uzimanje nečeg što nije tvoje" je definirana kao fizičko uzimanje predmeta u tuđem vlasništvu i transfer tog predmeta na neko drugo mjesto.
Dakle, policija evidentira krađu tako da utvrdi da je s mjesta A u vlasništvu osobe X nestao određeni predmet, te je dotični predmet pronađen na mjestu B u posjedu osobe Y. Tek tada je osoba Y odgovorna za krađu. Ako se originalni predmet još uvijek nalazi na mjestu A u vlasništvu osobe X, krađe nema.

[Razbijač]

svatko kaže:

Masa koja ne razumije da igračka košta ne namjerno će nam uvesti Orwella. Hebiga ni ja nisam želio u EU pa me vode.

Kad si se već toga dotakao, europski sud je baš jučer presudio da je pravo na privatnost ipak značajnije od autorskih prava. A kakva je "američka pravda", možeš čitati svaki dan. Primjerice, imaju 3 milijuna zatvorenika, 500 tisuća više nego Kina.

[Kanzas]

Razbijač kaže:

Varaš se.

Porast besplatnih sadržaja, koji nisu ograničeni autorskim pravima, je eksplodirao upravo sa internetom.

Inače, rigidna primjena autorskih prava u dobroj mijeri priječi razvoj tehnologije i napredak.

Nije istina, izostanak profita od inovacije uslijed kopiranja zaustavlja razvoj tehnologije i napredak. Ako trebaš uložiti recimo 5 milijardi dolara u razvoj neke tehnologije, i onda ti je netko iskopira i prodaje po nižoj cijeni, jer nije ništa uložio u razvoj, ti više nikad nećeš uložiti ni cent u istraživanje.
Reci sad iskreno, bi li ti uložio svoj novac u neku tehnologiju koju će ti drugi iskopirati? istražuješ svaki dan, od jutra do mraka, godinama, digao si kredite, založio kuću, i izbacio nešto novo i revolucionarno, i sad ti tvornica iz Kine hakira računalo i izbaci tvoj proizvod na tržište u pol cijene.
Kako bi se osjećao? Bi li se ljutio?

[lukarak]

Tomislav B kaže:

Ovo je rezoniranje u stilu: ja nešto želim. Netko drugi je vlasnik toga što ja želim. Slučajno, trenutno stvari stoje tako da ja mogu to uzeti da me nitko ne sankcionira, pa ukradem.
Ali to nije sve! Ja još tvrdim da to nije krađa nego moje sveto pravo i napredak tehnologije!!!

Dakle, rezoniranje amoralnog sebičnog idiota.

Proseci.

Nista nije ukradeno, jer nema stete za autora.

[svatko]

Nikolitsa kaže:

Točno, a krađa odnosno "uzimanje nečeg što nije tvoje" je definirana kao fizičko uzimanje predmeta u tuđem vlasništvu i transfer tog predmeta na neko drugo mjesto.
Dakle, policija evidentira krađu tako da utvrdi da je s mjesta A u vlasništvu osobe X nestao određeni predmet, te je dotični predmet pronađen na mjestu B u posjedu osobe Y. Tek tada je osoba Y odgovorna za krađu. Ako se originalni predmet još uvijek nalazi na mjestu A u vlasništvu osobe X, krađe nema.

Ako je predmet ostao kod osobe x, kako onda osoba y posjeduje taj predmet a do tada ga nije posjedovala?

[Kanzas]

Nikolitsa kaže:

Točno, a krađa odnosno "uzimanje nečeg što nije tvoje" je definirana kao fizičko uzimanje predmeta u tuđem vlasništvu i transfer tog predmeta na neko drugo mjesto.
Dakle, policija evidentira krađu tako da utvrdi da je s mjesta A u vlasništvu osobe X nestao određeni predmet, te je dotični predmet pronađen na mjestu B u posjedu osobe Y. Tek tada je osoba Y odgovorna za krađu. Ako se originalni predmet još uvijek nalazi na mjestu A u vlasništvu osobe X, krađe nema.

Zakon izjednačava kopiranje i krađu. Konzumirao si uslugu, a nisi platio.

[lukarak]

mestar kaže:

Bar je logika poslovanja jednostavna: dok je dobit veća od uloženog isplati se poslovati.

A i moje pitanje je bilo jednostavno: opišite mi poslovni model koji neće štititi autorska prava a omogućiti će prije spomenutu poslovnu logiku.

Nije meni nešto osobito stalo do forme, već do toga da ne dođe do stagnacije.
Ako postoji poslovni model koji to omogućuje, super!

Pa postoji. Ono sto industrija radi je drzanje cijena, odnosno dizanje ako pogledamo njihov trosak, na sve manjoj prodaji, umjesto da snizi cijene i piratiziranje ucini nedovoljno atraktivnim.

[svatko]

Razbijač kaže:

Kad si se već toga dotakao, europski sud je baš jučer presudio da je pravo na privatnost ipak značajnije od autorskih prava. A kakva je "američka pravda", možeš čitati svaki dan. Primjerice, imaju 3 milijuna zatvorenika, 500 tisuća više nego Kina.

Ne želim skretati temu na EU. Svakako sam za pravo na privatnost. Ali pravo na privatnost ne može biti alibi za nelegalni download. To nigdje ne piše u zakonima EU.

[lukarak]

Kanzas kaže:

Zakon izjednačava kopiranje i krađu. Konzumirao si uslugu, a nisi platio.

Zakon je slovo na papiru, u potpunosti promjenjiv kad se vidi da ne funkcionira.

Ti kopiranjem autoru nisi stvorio nikakav trosak. I zato nema govora o nekoj steti za autora.

[Nikolitsa]

mestar kaže:

Bar je logika poslovanja jednostavna: dok je dobit veća od uloženog isplati se poslovati.

A i moje pitanje je bilo jednostavno: opišite mi poslovni model koji neće štititi autorska prava a omogućiti će prije spomenutu poslovnu logiku.

Nije meni nešto osobito stalo do forme, već do toga da ne dođe do stagnacije.
Ako postoji poslovni model koji to omogućuje, super!

Nije mi baš jasno što želiš reći. Recimo, živimo u državi koje je među vodećima u Europi po postotku kršenja autorskih prava. A još uvijek postoje ljudi, i među kantautorima i među glazbenicima i među kreatorima softwarea koji mogu živjeti od svog rada. I sad, moj je zaključak da ovi ostali koji ne mogu živjeti od svoga rada u Hrvatskoj je da se radi o nedovoljno kvalitetnim glazbenicima i proizvođačima softwarea, tj. premalo smo tržište za puno igrača, pa opstaju samo "najkvalitetniji" (ovo u navodnicima, jer bi precizniji izraz bio "koji imaju najveću prođu").
Meni je najsmješniji bio Gugenheim kad je pod loše strane piratstva naveo što Remy i Elemental ne mogu živjeti od svoje "glazbe"

Garantiram životom da bi dotični mogli živjeti od svoje "glazbe" jedino da se donese zakon da svaka obitelj mora kupiti album "Elementala" u dućanu, inače ide u zatvor

Tomislav B kaže:

Usput: u Louvreu je zabranjeno fotkati Mona Lisu, kao i u mnogim muzejima njihove izloške. To je naravno, najstroži napad na ljudska prava.

Zabranjeno je fotkati Mona Lisu da blicevi ne bi oštetili sliku. Nema veze s autorskim pravima.

[Kanzas]

lukarak kaže:

Proseci.

Nista nije ukradeno, jer nema stete za autora.

Jest, ukradeno je. Ako 1000 ljudi uđe na koncert sa jednom kartom, 999 karata je ukradeno. Zato na koncertima imamo zaštitare koji krše slobodu i pravo na slobodno kretanje i kontroliraju goste.
Ako ljudi ne budu plaćali ono što koriste na internetu, dobit ćemo i zaštitare na internetu, u obliku internet providera koji će kontrolirati tko što uzima i plaća li.

[svatko]

Kanzas kaže:

Jest, ukradeno je. Ako 1000 ljudi uđe na koncert sa jednom kartom, 999 karata je ukradeno. Zato na koncertima imamo zaštitare koji krše slobodu i pravo na slobodno kretanje i kontroliraju goste.
Ako ljudi ne budu plaćali ono što koriste na internetu, dobit ćemo i zaštitare na internetu, u obliku internet providera koji će kontrolirati tko što uzima i plaća li.

Točno tako.

[mestar]

lukarak kaže:

Ti kopiranjem autoru nisi stvorio nikakav trosak. I zato nema govora o nekoj steti za autora.

Onaj tko distribuira njegovo djelo umanjuje ekonomski potencijal istog.
Trenutno možemo razglabati kako mu silno kopiranje radi reklamu, ali realna zarada te reklame proizlazi samo iz činjenice da postoji dio svijeta gdje se autorska prava još uvijek poštuju. Ako ih zakonski globalno ukineš dolaze neka sasvim nova pravila. I tu, po meni, dolazi do silne stagnacije.

[lukarak]

mestar kaže:

Naravno da sprječavaš, istina neizravno, ali ipak.

Kada za krafnu budem mogao platiti koliko želim (ako uopće želim) tada ću pristati da se takav poslovni model primjenjuje i na knjige.

Krafna, i knjiga, ima fiksni trosak. Digitalni download nema. Ni ja ne odobravam kradju medija u koje je ulozen novac. No isto tako kako se kopira strucna literatura, jer je preskupa, a opet gle netko zeli platiti 150 kuna za kopiranje, a ne zeli 500 kuna za knjigu, tako se ne kopiraju knjige koje kostaju 20 ili 50 kuna. Jer je to neisplativo. Ne isplati se zajebavat. I da pjesme legalno kostaju kunu, kome bi se dalo zajebavat s torrentima, i slicno?

Kanzas kaže:

Jest, ukradeno je. Ako 1000 ljudi uđe na koncert sa jednom kartom, 999 karata je ukradeno. Zato na koncertima imamo zaštitare koji krše slobodu i pravo na slobodno kretanje i kontroliraju goste.
Ako ljudi ne budu plaćali ono što koriste na internetu, dobit ćemo i zaštitare na internetu, u obliku internet providera koji će kontrolirati tko što uzima i plaća li.

Vec sam rekao na primjeru kazalista zasto je ta naplata u redu.
Ima ograniceno mjesta, i ima dodatnog rada za svaki sljedeci koncert/predstavu.

Kod digitalnog downloada nema. I zato nema kradje.

mestar kaže:

Onaj tko distribuira njegovo djelo umanjuje ekonomski potencijal istog.
Trenutno možemo razglabati kako mu silno kopiranje radi reklamu, ali realna zarada te reklame proizlazi samo iz činjenice da postoji dio svijeta gdje se autorska prava još uvijek poštuju. Ako ih zakonski globalno ukineš dolaze neka sasvim nova pravila. I tu, po meni, dolazi do silne stagnacije.

Naravno, ako netko zaradjuje na tudjem autorskom djelu, znaci da ga opet prodaje nekome tko ga je spreman platiti, i to treba kazniti.
Kaznjavati one koji to djelo koriste samo zato sto ga mogu nabaviti besplatno, a da ne mogu, ne bi ga ni kupili, je besmisleno.

[Kanzas]

lukarak kaže:

Zakon je slovo na papiru, u potpunosti promjenjiv kad se vidi da ne funkcionira.

Ti kopiranjem autoru nisi stvorio nikakav trosak. I zato nema govora o nekoj steti za autora.

Nisi platio, a koristio si nešto što je on napravio i stavio na tržište. Gledao si striptizetu kako pleše, a nisi platio. Ona je odradila svoje, a ti si je prevario.
Zato striptizete obično imaju zaštitare, koji lome kosti ako ne platiš. Ista stvar je, očito, potrebna i glazbenicima, redateljima i piscima. Zaštitar koji će lomiti kosti ako gledaš, a ne platiš.

[lukarak]

svatko kaže:

Od kad to blicevi smetaju predmetima koji su oklopljeni u neprobojno staklo? Prema toj teoriji Mona Lisa žmirka pa će joj morati nabiti masku za zavarivanje i time oskrnaviti djelo.

Naravno da blicevi smetaju predmetima. Jer je to zracenje. U muzejima se koristi posebna rasvjeta, kako bi se smanjio utjecaj raznoraznih zracenja. Stavi malo komad papira s necim ispisanim na sunce pod sofersajbu preko ljeta, pa vidi kaj se desava.