Čije su gusle?

[Lucretius]

U vremenima kada društvenim znanostima, prosvijetom i fakultetima dominira jugoslavenska protuhrvatska ljevica i naučava svoju reduciranu, tobože pozitivističku, a u stvari pristranu verziju hrvatske povijesti nije od štete dijete podučiti domoljubnim vrijednostima i osjećajima koje proizlaze iz subjektivnog narodnog sjećanja guslarske pjesme. Naravno da gusle nisu znanstveno-povjesno vrelo, ali još i danas mogu poslužiti kao sredstvo očuvanja i prenošenja sustavno zatirane hrvatske nacionalne svijesti.

[accaunt]

Moglo bi se reći da su Hrvati dinarskih krajeva Hrvati Bizantskog uljudbenog kruga.

[Lucretius]

accaunt kaže:

Moglo bi se reći da su Hrvati dinarskih krajeva Hrvati Bizantskog uljudbenog kruga.

Nema tu neke precizne granice jer taj se utjecaj proteže sve do Venecije. Dinarski Hrvati (i uostalom i Dubrovčani) su kulturno više poprimili kulturnog bizantinizma, ali zato jedan srednje-europski Varaždin je bizantski u političkom smislu jer Varaždinci na svakim izborima pokazuju odanost jugoslavenstvu, što u dinarskih Hrvata nije slučaj.

[party animal]

accaunt kaže:

Moglo bi se reći da su Hrvati dinarskih krajeva Hrvati Bizantskog uljudbenog kruga.

Da bizantski uljudbeni krug, ti ne znaš što govoriš uopće...

[Lucretius]

Par razlika koje uočavam kod hrvatskog i srpskog gusalanja:

Srpske gusle sviraju i žene pa čak i ženska djeca. To nikad nisam vidio kod hrvatskih guslara jer guslar obično pjeva o tradicionalno muškim temama poput borbe ili politike. Uz srpske gusle također može pjevati i zbor, pa čak i mješoviti što kod naših guslara nije slučaj. Hrvatski guslar redovito pjeva sam. Kada hrvatski dinaridi zapjevaju onda ne guslaju već gangaju bez instrumenta (Srbi ne poznaju gangu).

Hvatske gusle su izvorniji produkt dinarskog planinsko-stočarskog društva koje nije egalitarno, već strogo patrijarhalno, hijerarhijsko i tribalno. Srbi su od gusala doduše stvorili rašireni nacionalni instrument, ali su ga na taj način i "demokratizirali", razvodnili. Hrvatske gusle su bile i ostale autentičan tribalni instrument specifične zatvorene gorštačke populacije dok Srbi s guslama više djeluju kao narod kojeg je netko drugi priučio guslati (vjerojatno Crnogorci).

[Windisch]

Gusle su carobni instrument. Gdje god zvuk gusli nadjacava sve ostale instrumente....bog je rekao dovidjenja. Gdje se sviraju i gdje su se svirale gusle tu trava ne raste ili ako raste, krvlju je natopljena. Zemlja gusli se proteze od kupe i save na sjevero-zapadu pa sve do sjeverne Albanije na jugo-istok. Najzesci sviraci bijahu oni s teritorije dinarskog krsa koji se danas rasprostire na vise drzava. Taj instrument ima svojstvo da opije i time zamagli razum ljudima tih krajeva. Ljudi s tih terena, osim sto govore slavenskim jezicima, nemaju puno veze sa Slavenima. Laki su na obaracu. Jebavase se medjusobno vjekovima i nikad se ne dojebase vec uvijek ostave malo i za poslije. Prelazili iz jedne vjere u drugu, mijenjali gospodare, uniforme, ali uvijek pljackali i ubijali pod bilo kojom zastavom.
Potomci guslara su vazdan bili nepresusan izvor "svjeze krvi" te su se sirili i raseljavali posvuda. Dio tog izvoznog mateijala se malo pripitomio, dok je dio ostao vjeran korijenima. Mnogi je stranac uocio njihovu krvolocnost te ih obilato koristio za svoje ratove, a zauzvrat ih darivao plijenom i titulama na koje se neobicno lako "pale".
Dakle, neosporno je da je mnogi Hrvat postao Srbin i obrnuto. Pogotovo medju guslarima. Zato oni i jesu najzesci cuvari etnicke cistoce.
Vazno je da se oni pripitome i da se malo opuste. Da se konacno presele u novo doba, a gusle u muzeje.
U gospodarstvu guslari su izuzetno "okretni" i inovativni.

[ramiro]

Eh, nek si se ti nama istresao. Neka. Bolje nego držati u sebi. I Hićo nam je tako isto podario svoju knjigu.

A sjeverno od Save, Kupe i Drave, Zrinski su u 17. st. jednom zarobili među Turcima neke Cigane, virtuozne svirače, i pali na dupe od njihove svirke. Zadržali su ih na dvoru i dovodili pola mađarskog visokog plemstva da ih sluša. Koja ciganija! A ja mislio da su Zrinski bili fin svijet koji je slušao samo motete i madrigale.

[BookOfLife]

Lucretius kaže:

Ljudi često griješe kada svaki ne-zapadni ili zapadnoj Europi netipičan detalj balkanskog podneblja pripisuju Bliskom istoku/Orijentu ili Turcima, pa stoga nečem automatski stranom, tuđem, nametnutim i neprimjerenim Hrvatima kao pripadnicima zapadne uljudbe jer velik dio autohtono balkanskih kulturnih detalja po porijeklu nisu turski/islamski čak ni u slučajevima kada su se uvriježili među Turcima i muslimanima.

Dobro napisano, samo bi dodao da mnogi elementi hrvatske kulture (hrvatsko ime, šahovnica, stećci..) vjerojatno i potječu s Bliskog istoka, ali ne od Turaka nego u daljoj prošlosti od Perzije. Lako je moguće i da su gusle imale istu putanju kao i hrvatsko ime, Perzija>Karpati>Dinaridi.

[ramiro]

Pongračevi, graditelji palače u Visokoj ulici na Gornjem gradu u ZG, koja se stalno spominje ovih dana, prije 100 god. uhvaćeni kako ondje sviraju gusle:
http://www.jutarnji.hr/multimedia/ar...a_763334S0.jpg

[Dubrovčanin]

Dokumentarac o guslama iz 1987., razgovori s guslarima Jurem Milošem, Tihomirom Nuićem, Blagom Kovačem, Vladom Mikulićem, Antom Grbešom i Željkom Šimićem; razgovor s etnografom Joškom Ćaletom.

https://www.youtube.com/watch?v=I5mpeZsL9tU

https://www.youtube.com/channel/UCe7...lf_id=0&view=0

[Okaikai]

Dubrovčanin kaže:

Ne znam je li ovo povijesna ili glazbena tema. Već na podraspravniku Domovinski rat postoji moja tema Ratna glazba, no ovdje bih proširio na sveukupnu povijest. Općenito me zanima tumačenje pojave istih narodnih nošnji, glazbala i drugih etnografskih znamenja (i bećarce dijele Hrvati i Srbi) u različitih zavađenih balkanskih naroda. Gusle su čarobno glazbalo kojim povijesne događaje i osobe opjevavaju Hrvati, Srbi, Crnogorci pa čak i Bošnjaci. Ja čisto sumnjam u povijesnu utemeljenost crnogorske i bošnjačke nacionalnosti, no tema nije o tome. Može li se osim po tekstu nekako razlikovati srpske i hrvatske gusle? Zvuče posve isto, i glazba i stil pjevanja. Znam da ne može biti velike razlike, pošto su gusle jednostavno glazbalo na kojem se ne mogu odsvirati više od četiri različita tona, no čije su one izvorno i kako to da su se njima služile zaraćene strane? Kad je UNESCO proglasio ojkalicu (gangu, raru) hrvatskom svjetskom nematerijalnom kulturnom baštinom, Srbi su se pobunili da je to njihovo. Gusle su iznimno bitne jer su guslari srednjovjekovni historiografi i profesori povijesti koji su prenosili priče novim naraštajima.

Većina suvremenih urbanih ljudi ne podnosi guslanje i ganganje i smatra to primitivnim i uhoparajućim. Meni je to baš odlično. Slušanje gusala usporedivo je s gledanjem dokumentarnog filma. Prepričavaju ti se povijesni događaji, spjevovi traju po 45 minuta. Zabavnije je učiti o povijesti iz pjesama nego iz knjiga. Mnogi smatraju gusle isključivo srpskima i crnogorskima. U Domovinskom ratu su srpski vojnici na dubrovačkom području i uz gusle pjevali "sa Lovćena vila kliče da si srpski Dubrovniče". Malo tko zna da postoje i hrvatski guslari, a najviše ih je u Dalmatinskoj zagori i zapadnoj Hercegovini. Dva tipa gusala su dubrovački i hercegovački, a i Dubrovnik i Hercegovina su povijesno hrvatske zemlje. Međutim ne postoje čakavske ni kajkavske gusle. Velikosrpski povjesničari navode da je očuvanje gusala u zapadnoj Hercegovini dokaz da su tamošnji Hrvati potomci pokatoličenih i odnarođenih Srba, pošto su gusle navodno isključivo srpsko glazbalo. Oj u ojkanju navodno je ustvari izraz tuge za kosovskim porazom.

IZ OPĆE ENCIKLOPEDIJE JLZ

GUSLARI, nar. svirači koji guslama prate pjevanje junačkih nar. pjesama. Oni su nekad bili kroničari nepisane povijesti svoga naroda i njegovih davnih zgoda. Posebnu vrstu guslara čine guslari-slijepci, koji su često od guslanja i živjeli. Postojale su i posebne "sljepačke akademije" (posljednja je zatvorena potkraj XVIII. st. u Irigu). Prvi podaci o guslarima iz naših krajeva susreću se od poč. XV st. Kasnije su znameniti guslari bili A. Kačić-Miošić ("Starac Milovan"), Petar Preradović, Njegoš i dr. Među poznatim guslarima od kojih je Vuk Karadžić sabirao nar. pjesme ističu se Filip Višnjić, Tešan Podrugović, Stari Raško i Stojan Hajduk. U novije vrijeme istakao se crnogorski guslar Tanasije Vučić. Danas guslara naglo nestaje; ima ih još npr. oko Dinare, Prologa i Svilaje; oni pjevaju ponajviše hajdučke nar. pjesme (o Mijatu Tomiću, Iliji Smiljaniću i sl.).

GUSLE, nar. gudački instrument raširen među narodima Balkana kamo je dopro možda iz zap. Azije preko Bizanta oko VIII-IX st. Grade se ponajviše od jednog komada orahova, hrastova, borova ili javorova (g. javorove) drva. Sastoje se od donjeg izdubljenog dijela u obliku uzduž razrezane kruške, u nas nazvanog varjača (vagan, korito itd.) i vrata koji završava glavom s izrezbarenim likom životinje i sl. Na varjači je razapeta tanka štavljena koža u koju je užeženo 5-10 rupica, glasica. Radi bolje rezonancije urezane su rupice u obliku križa (krsta) i na poleđini varjače. Žica, obično jedna rjeđe dvije, načinjena od strune konjskog repa, napeta je preko konjića i na donjem dijelu varjače pričvršćena o zapinjaču (uvo) a na gornjem kraju vrata o ključ (zavijač). Na gudalu od tanka pruta napeta je tetiva obično konjske strune. Zvuk gusala je mekan i elegičan poput zvuka viole. Na guslama s jednom žicom mogu se proizvesti 4 do 5 tonova. G. sa dvije žice javljaju se vrlo rijetko u sjev. Dalmaciji, Lici i sjeverozap. Bosni. G. služe samo za pratnju pjevanja.

S JEDNOG RASPRAVNIKA (BOŠNJAČKE GUSLE?!)
Ovo vrlo malo ljudi zna.
Saz je u osnovi muzički instrument gradskih Bošnjačkih sredina, uz kojih se uglavnom izvodi sevdalnika ili ta neka "urbana" ljubavna pjesma.
Gusle su glavni instrument naših epova, na begovskim dvorovima i čardacima su uvijek gostovali guslari i upravo uz gusle su se izvodile Bošnjačke junačke pjesme o Mustaj-begu Ličkom, Hrnjicama, Banjalučkom boju, Aliji Džerzelezu, četovanju u Lici, boju pod Ozijom, opsadi Kandije itd. (ima recimo nešto o tome u "Ponornici" Skendera Kulenovića).
Ipak mislim da je sada kasno za ispravljanje, osim u smislu historijske istine. Danas su gusle u Bošnjačkom shvatanju i mentalitetu čvrsto vezane uz primitivno četništvo i moram priznati da se i meni od njih diže kosa na glavi, kad ih čujem kako zavijaju olupao bi ih o'glavu prvom četosu kojeg ugledam.

HRVATSKE GUSLE

Poslušajte guslarske spjevove o hrvatskom pitanju u BiH, Franji Tuđmanu, Gojku Šušku, Mati Bobanu, ustašama itd. Previše je odličnih spjevova pa pođite na kanal Hrvatske Gusle na YouTubeu, ovdje ću postaviti tek djelić.

http://www.youtube.com/user/Smrtenjaca?feature=watch (kanal Hrvatske Gusle, 205 videozapisa)

http://www.youtube.com/watch?v=rx2qGB1RL8A

http://www.youtube.com/watch?v=U94dqr6lwuo

http://www.youtube.com/watch?v=iGkHuv09Row

http://www.youtube.com/watch?v=oAVIvWvk5hE

http://www.youtube.com/watch?v=YTClTAfZKw8

http://www.youtube.com/watch?v=agAcvpD7P6Y

http://www.youtube.com/watch?v=h6YYoGIPeEE

http://www.youtube.com/watch?v=GPjeVgkYJ-g

http://www.youtube.com/watch?v=nu58UDYldu0

http://www.youtube.com/watch?v=pftgWp6QgxA

škotske

[Dubrovčanin]

* novi dokumentarac o narodnoj umjetnosti izrade gusala: https://www.youtube.com/watch?v=EbFOp1Abx8c

[Dubrovčanin]

O guslama srodnoj narodnoj glazbi (pretežno iz Opće enciklopedije JLZ).

Antičko trzalačko glazbalo lira bilo je poznato Sumeranima, Egipćanima i drugim narodima Prednjeg istoka. U Grka dobiva svoj tipičan oblik, sličan gitari, s 5-7 žica koje su se trzale prstima ili trzalicom. Raširena je od 6. st. p.n.e., osobito kao glazbalo grčkih pjesnika i pjevača lirika.

Ojkanje (također vojkanje, treskanje, zavijanje, grohotanje), poseban način pjevanja slogova hoj, voj, oj, duljim tremoliranjem ili također duljim ili kraćim melismima. Javlja se kao pripjev u desetarčkim i osmeračkim pjesmama, a izvodi se pojedinačno u tzv. samačkim i putničkim pjesmama ili češće dvoglasno; dok jedan pjevač drži otegnute tonove iste visine tj. vojka, oči, drugi treska, potresa, tj. tremolira. Pjevač koji treska započinje za kvartu ili tercu više od ležećeg tona spuštajući glas i postupno ga smirujući u unisonu s drugim pjevačima. Ojkanje je u raznim oblicima najrasprostranjenije u Lici, Dalmaciji (osobito Dalmatinskoj zagori) i Hercegovini. Ojkalica se u Sinju tradicionalno zove rera, a u Imotskom i okolici te u zapadnoj Hercegovini ganga. Obično se ojkajući ispjevavajući kratki stihovi, najčešće šaljive rime. Gange ili gangalice su narodne pjesme koje se izvode na način primitivne polifonije, posebno raširene u okolici Imotskog. UNESCO-ov Odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu svijeta 16. studenog 2010. uvrstio je glazbeni izričaj ojkanje na popis ugrožene nematerijalne svjetske baštine.

Lirica (lijerica, lira, lijera, vijalo) nekada je bila raširena duž jadranske obale, a do danas se održala u Župi dubrovačkoj i Konavlima te mjestimice na otocima Mljetu i Lastovu. Trupina i vrat, kruškolika oblika, načinjeni su od jednog komada drva (javorovine ili orahovine). Šupljinu trupine pokriva tanka daska, glasnjača, a povrh nje su napete tri žice.[1] Preko njih se povlači gudalo. Svirač lirice, liričar, drži glazbalo okomito naslonjen na koljeno. Lirica najčešće prati ples, a katkad liričar uz nju i pjeva. Lijeričara se često može vidjeti kako svira na ulazu u Stradun (Dubrovnik), sjedeći na skalinu Onofrijeve fontane. Kolo i poskočica linđo iz Župe dubrovačke izvodi se uz glazbenu pratnju lijerice, a kolom upravlja kolovođa po čijim se zapovijedima plešu raznolične figure. Plesači se okreću držeći se za ruke iznad glave, slažu se u parove, pa u dvije koncentrične kružnice itd.

Diple, (od grč. diplóos: dvostruk) narodno puhačko glazbalo tipa klarineta od drva s dvostrukom sviralom. Svira se (dipli) dvoglasno, rjeđe jednoglasno. Rasprostranjene su na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, pretežno među Hrvatima. Susreću se u različitim oblicima: kao jednocjevna svirala (diplice), kao dvocjevne diple i kao diple s mjehom ili mješnice, mišnjice. Kod dvostrukih dipli dvije su cijevi provrtane ili prožežene vrućim željezom u jednom komadu drva. Na svaku je cijev utaknut s gornjega kraja, tzv. glave, po jedan pisak s elastičnim udarnim jezičcem. Na glavu je katkad nasađena šira ljevkasta bogato izrezbarena cijev, tzv. kutao koji služi kao spremište za zrak. Broj rupica za prebiranje varira; obično ih ima 6:2, 6:1 ili 6:6. Na starijim tipovima dipli svira se jednoglasno, a na novijima dvoglasno. Svirač diplar svira tako da puše u pisak te otvara i zatvara rupice na cijevima. Uz diple se obično ispjevavaju jednostavni kratki stihovi, tj. šaljive rime slično kao i u ojkalici.

[rogaland]

gusle su turske. nama su ih samo uguzili.

[Dubrovčanin]

rogaland kaže:

gusle su turske. nama su ih samo uguzili.

Sasvim obrnuto, gusle su drevno glazbalo i izraz prkosa tuđincu (najčešće Turčinu).

[rezon@tor]

Pjesme sa par zadnjih stranica su prebačene na književnost: https://www.forum.hr/showthread.php?t=902828

Ovdje u daljem očekujem raspravu, ne kopiranje tekstova

[morblot]

rogaland kaže:

gusle su turske. nama su ih samo uguzili.

gusle nisu turske već autohtono balkansko glazbalo. Već tisućama godina ovdje.

[Dubrovčanin]

Film Ganga u srcu, snimljen krajem 1990-ih. Da ne bude zapostavljen drugi dio ankete, ojkanje. U ovom filmu sluti se kako će ganga izumrijeti, ne će jer će se uvijek na YouTube-u moći poslušati. I da izumru gusle i ganga uživo, vječno su pohranjeni na YouTube-u. Ja nikada uživo nisam vidio sviranje gusala, a zapisao sam toliko tekstova. Čak i ako guslara ne bude više bilo moguće uživo čuti i čak ako mladež ne voli taj zvuk, uvijek će moći pročitati tekstove.

https://www.youtube.com/watch?v=evjSKyX-uh0

[ramiro]

Ojkanje, sa svim svojim podvrstama, sasvim je druga razina u odnosu na gusle. Jedno nema veze s drugim.

[Dubrovčanin]

Bio u Kotoru, na Cetinju i u Skadru. Trenutačno postavljam slike na Wikimedijin Zajednički poslužitelj, dovršio sam postavljanje onih iz Kotora i s Cetinja. Evo slika gusala u "Etnografskom muzeju Crne Gore".

https://commons.wikimedia.org/w/inde...us&ilshowall=1

https://upload.wikimedia.org/wikiped.../O_guslama.jpg
https://upload.wikimedia.org/wikiped...na_Cetinju.jpg
https://upload.wikimedia.org/wikiped...inju_gusle.jpg
https://upload.wikimedia.org/wikiped...gusle_2018.jpg
https://upload.wikimedia.org/wikiped...tinju_2018.jpg
https://upload.wikimedia.org/wikiped..._Crne_Gore.jpg