Čije su gusle?

[Dubrovčanin]

U blizini Nikšića niče prvi muzej posvećen guslama. Tu su definirane kao blago pet država. Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Albanije. Šest, računajući Kosovo.

https://www.youtube.com/watch?v=g_PuOv4HK1E

[MilosBg]

https://www.youtube.com/watch?v=5vQv6hlzozs

Pevаnje uz gusle, deo nemаterijаlnog kulturnog nаsleđа Srbije, upisаno je nа Uneskovu Reprezentаtivnu listu nemаterijаlnog kulturnog nаsleđа čovečаnstvа.

[Dubrovčanin]

Nažalost, UNESCO je 29. studenog proglasio pjevanje uz gusle nematerijalnom kulturnom baštinom Srbije. Znači, ojkanje je baština Hrvatske, a gusle baština Srbije?!

http://zupa.today/vijesti/gusle-su-m...sku-slavu.html

GUSLE SU MU DONIJELE SVJETSKU SLAVU

Bogata guslarska karijera i razgovor sa Milanom Filipovićem postao je jedan od naših najvećih intervjua. A i kako da ovakva karijera i uspjesi stanu na našu stranicu. Bar smo pokušali prenijeti dio ove slave koja je na jedan lijep način promovisala i Župu.

Kada je počela ljubav gusala proslavljenog župskog guslara Milana Filipovića?

Od nepunih šest godina kraj ognjišta sam upijao prve zvuke gusala od svog pokojnog oca i komšije, dobrog guslara Tripka Ćorovića. Epske pjesme je tada recitovao pokojni Golub Backović, koji je znao preko 50 pjesama, iako nije imao nijednog razreda škole. Kada sam krenuo u školu jednostavno sam krao gusle od pokojnog oca. Sakrijem se van kuće i počinjem da prevlačim i gudalom u neznanju pokidam skoro sve strune. Uveče otac vidi pokidane strune, a ja dobijem batine skoro svaku drugu veče. Da nadoknadimo pokidano ja i moj pokojni brat Savo smo hvatali konja. Dovedemo ga do plota, on drži oglavak, a ja uzmem jednu pritku, zamotam dlake i onda teglim da očupam. Konj je uzalud gađao nogama, jer nije mogao od plota dalje.

Nas dvojica smo stalno vježbali i u osnovnoj školi pjevali. Savo je bio bolji, ali sam ja bio uporan i nastavio vježbati. Da bi čovjek bio veliki umjetnik prvo mora biti talentovan, zatim slijedi rad i neprestano vježbanje. To su bili moji prvi koraci u guslanju.

Kuda su sve stizali zvuci Vaših gusala i ko je sve od poznatih uživao u Vašem guslanju?

Na pitanje koje ste mi postavili nije teško odgovoriti, ali je odgovor toliko opširan da bi se roman mogao napisati. Ipak ću pokušati skratiti odgovor, jer je nemoguće sve objaviti. U bivšoj Jugoslaviji od Triglava do Vardara malo koji grad ima a da nijesam u njemu pjevao. Najviše guslarskih koncerata smo imali u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Pjevao sam u Skenderiji u Sarajevu pred 7000 gledalaca. Teško je izdvojiti od velikog broja koncerata, a da nije neki od bio uspješan.

U Smiljanu, Opština Gospić 10. jula 1976. godine proslavljalo se 120. godina od rođenja Nikole Tesle. Imao sam najveću čast od svih guslara na toj proslavi da pjevam na toj proslavi gdje je bilo najveće Jugoslovensko rukovodstvo sa Titom na čelu pred 250.000 ljudi. Ja sam pomislio da ću pjevati pjesmu po izboru, ali mi zagrebački režiser programa daje pjesmu o Nikoli Tesli. Dvadeset dva stiha pjesme dobijem uveče u hotelu Gospić koja moram naučiti do 10h ujutro. Teško da sada mogu opisati tremu koju sam imao da pjevam pjesmu koju do tada nijesam pjevao. Čisti je rizik pjevati novu pjesmu bez obzira što sam je naučio uveče. Možete li zamisliti da čitavu noć nijesam spavao učeći i ispod glasa pjevušeći pjesmu. Čak su i gosti hotela počeli da lupaju na vrata. Kad čuju da pjevam na proslavi svi se umire, a ja nastavim čitavu noć. U programu su tada bili najveći Jugoslovenski glumci, umjetnici, operski pjevač Čangalović i ja. Srećom sve se dobro završilo, ali uz veliki rizik.

Ovo nije bio prvi put da pjevam Titu jer sam prije toga punih sedam godina, kao oficir JNA, pjevao pred njim tri puta. Tito je volio gusle. Imao je dosta guslarskih ploča i među njima moju o Braći Ribar, revoluciji, Veljku Vlahoviću...

Pjevao sam i pokojnom Niksonu, bivšem predsjedniku SAD-a, Brežnjevu, predsjedniku Rusije. Od holandske kraljice sam na Cetinju 1984. godine dobio orden i flašu pića koju i danas čuvam. Pjevao sam Načelniku generalštaba Švedske koji mi je poklonio pozlaćeni nož kojeg i danas čuvam i koji će krasiti muzej u Župi. Ja njemu tada poklonim long guslarsku ploču.

Sa guslama sam obišao skoro sve kontinente. Najviše pjevao u Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj, Holandiji, Italiji, Slovačkoj, Grčkoj, Rumuniji, Bugarskoj idr.

Jedna turneja za Kinu, grad Šangaj će mi ostati u trejnom sjećanju 2010. godine sa Predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem na svjetskoj izložbi. Iz Frankfuta smo putovali punih 13 sati da bih pjevao na dva koncerta sa umjetnicima iz Beograda i Podgorice. Zeleni salon i 5000 gostiju, a ja pjevam stihove iz Gorskog vijenca ''San Vuka Mandušića''. Poslije završetka Ministar kulture Kine mi je čestitao i rekao da zna 60% stihova Gorskog vijenca napamet. Tada smo obišli brojne kulturne spomenike, a peo sam se i na najveću zgradu u Šangaju koja ima 510 spratova.

U Vašoj karijeri su bili brojni nastupi ali i nagrade. Koje izdvajate kao najdraže?

Što se tiče guslarskih nastupa teško da bih ih mogao izbrojati. Mogu reći da smo imali preko 100 humanitarnih koncerata za djecu, bolesne i siromašne. Što se tiče nagrada njih je bilo dosta. Prvak Crne Gore sam postao na festivalu saveza guslara Crne Gore u Pljevljima 28. juna 1993. godine, zatim prvak Jugoslavije na saveznom nivou u Podgorici 1993. godine. Ovo mi je najdraža nagrada koju sam dobio pored velikog broja vrhunskih guslara iz Crne Gore, Srbije i Republike Srpske. Osvojio sam i drugo mjesto na sveznom festivalu 1982. godine u Sarajevu.

Jedna od dražih nagrada mi je i ona koju sam dobio u gradu Lješu u Albaniji 2008. godine na Balkanskom festivalu osam zemalja kada sam osvojio prvo mjesto.

Na Međunarodnoj smotri folklora 1978. godine u Zagrebu, sala Lisinski predstavljao sam Crnu Goru i društvo KUD Ljubo Božanović iz Podgorice. Učestvovao sam u Crnogorskom pozorištu u predstavi Lažni car Šćepan mali u režiji beogradskog režisera Dejana Mijača sa najpoznatijim jugoslovenskim glumcima. To je bila uloga Slijepi guslar. Tada smo obišli sve manastire u Crnoj Gori i Srbiji.

Prije nekoliko godina ste započeli projekat Muzeja gusala u svom zavičaju Župi. Kako se rodila ta ideja?

Obišao sam dosta muzeja u bivšoj Jugoslaviji i Crnoj Gori, pa čak i u Evropi i niđe nijesam našao muzej gusala. Gusle su naš tradicionalni instrument i po njima se Crna Gora prepoznaje. Razmišljao sam dugo godina zašto Crna Gora nema muzej gusala? Kao čovjek koji se bavim punih 55 godina guslama pomislio sam zašto ja ne bih bio taj koji bi Crnoj Gori ostavio ovu zadužbinu da naši potomci znaju da su postojale gusle. Tako sam prije nekoliko godina odlučio da počnem izgradnju ove zadužbine. Narodna poslovica kaže: ''Čovjek vrijedi onoliko koliko ostavi''. Crna Gora je u svojoj istoriji, tradiciji i prošlosti bila rasadnik guslara od kojih su oni stariji gotovo zaboravljeni. Zašto da zaboravimo prije 100 godina Petra Perunovića, Tanasija Vućića, Jevrema Ušćumlića, zašto zaboraviti moju generaciju: Boška Vujačića, pokojnog Branka Plakalovića, Kostu Plakalovića i mene? Zašto da se zaboravi ova sjajna mlađa generacija guslara poput: Stevana Popovića, Rajka Žićića, Milana Vujovića, Đoka Koprivicu i Milomira Miljanića i mnogo drugih vrhunskih guslara?

U svom životu sam uvijek bio optimista, a što se tiče gusala za ovih 55 godina sam dosta naučio i mnogo iskusio. Pitanje je da li će mlađe generacije prihvatiti gusle jer je 21. vijek vijek kompjuterizacije i tehnike. Znam da su mnogi mladi guslari počeli, ali nažalost i odustali. Iz kojih razloga to sam vam i rekao. Ja ću se boriti za gusle, pa se nadam da ću iduće godine otvoriti školu mladih guslara bez ''pare i dinara''.

[Dubrovčanin]

Koji će sve eksponati činiti kompleks Muzeja gusala?

Muzej će činiti glavni objekat koji je skoro završen i u njemu će biti izloženi svi etno instrumenti, eksponati najboljih guslara iz 5 država od 100 godina do danas. Tu će se naći moja priznanja i nagrade za ovih 55 godina rada, zatim biografski podaci i nagrade najstarijih guslara Petra Perunovića, Tanasija Vućića, Jevrema Ušćumlića i Ilije Vukovića iz Gacka po dogovoru sa njihovim porodicama. Druga grupa će biti za guslare moje generacije poput Boška Vujačića, pokojnog Branka Perovića, Muja Nikčevića, Miša Vujovića...

Treća grupa za mene sada najmlađa koja treba da se nađe u muzeju poput Stevana Popovića, Rajka Žižića, Milana Vujovića, Đoka Koprivice, Milomira Miljanića itd. To bi bila Crna Gora.

Druga bi bila Srbija sa 5 najboljih guslara za poslednjih 100 godina čiji će odabir izvršiti Ministarstvo kulture Srbije. Treća zemlja je Bosna i Hercegovina sa istim uslovima kao i Srbija, zatim Hrvatska i susjedna Albanija koja u svojoj istoriji ima gusle i dobre guslare. Nadam će da ću ove godine postići dogovor sa Ministarstvom kulture oko pomoći završetku ovog projekta.

Drugi objekat veličine oko 40 metara kvadratnih će biti namijenjen za turiste kada budu obilazili muzej da mogu sjesti, popiti piće, kupiti gusle i druge instrumente, a to će zavisiti od domaćina muzeja. Postojaće i parking za 15-ak vozila. Svaka država će izložiti svoje nacionalne nošnje, gusle, diple, frule i druge instrumente. Nadam se da će ovaj muzej sledeće godine biti otvoren zavisno od ljudi dobre volje i njihove pomoći.

Zbog čega želite ovaj kompleks da poklonite Župi, odnosno Mjesnoj zajednici Župa kao zadužbinu?

Gusle su narodni instrumenti zato se i zovemo narodni guslari. Rođen sam u Župi, školu sam učio u Župi, prve korake sa guslama sam učio u Župi slušajući starije guslare i od njih učio. Postavio bih pitanje kome bih drugo poklonio ovu zadužbinu bez mojoj viteškoj i junačkoj Župi. Moram priznati da sam izgubio najmanje vremena razmišljajući kome da poklonim zadužbinu. Sa zadužbinom poklanjam i 700 metara kvadratnih zemljišta i sve objekte koje sam naveo. U Župi nikad nijesam imao opozicije, vjerovatno zato što sam bio narodni guslar bez politike, kiča i šunda. Župa me je vazda podržala i uvažila i ja joj se zahvaljujem. Biću takav do poslednje ure.

Zbog čega je danas popularnost gusala manja nego što je nekad bila?

Na ovo pitanje nije teško odgovoriti, a sa druge strane i jeste teško dati odgovor. Dok je bila Jugoslavija jedna država nijesmo imali ama baš nikakvih problema od Triglava do Đevđelije, pjevali smo ama u svaki grad bez ikakvih problema. Moram da kažem da smo pjevali epske pjesme svih ciklusa od Kosovskog, uskočkog, hajdučkog, pjesme stare koje siu imale svoju antologijsku vrijednost. Od kada se Jugoslavija raspala bolje reći podijelila ratovi su puno uticali na popularnost gusala. Neka istorija kaže svoj sud o tome, a ja kažem da su se pjevale političke pjesme, pjesme o nažalost živim ljudima, komercijalne, a onda i stranačke. Bilo je ako si Srbin onda si izdajnik, ako si Crnogorac onda si izdajnik i ja tu ne mogu suditi, ali imam pravo da pjevam one pjesme koje imaju svoju istorijsku vrijednost, pa će zub vremena svakome kazati šta si bio i ko si bio. Lično se nadam da će ovo vrijeme euforija proći i da će gusle opet biti narodne. Za ovo ću se boriti do kraja karijere.

U Župi je sa guslanjem prije nekolike godine počeo mladi guslarski talenat Nikola Krulanović. Šta bi poručili njemu i svim mladim guslarima koji bi željeli da se bave ovom tradicionalnom muzikom?

Nikolu Krulanovića još nijesam upoznao, ali sam ga slušao preko televizijskih ekrana, bolje rečeno preko prvog programa Televizije Crne Gore. Talenat se rodio, ali to nije dovoljno. Za jednog talentovanog dječaka kao što je Krulanović treba rad i neprestano vježbanje. Siguran sam da će on biti vrhunski guslar ali da pjeva epske pjesme bez politike, pjesme bez šunda i kiča i to mu je moj savjet njemu ali i svima ostalima. Nadam se da ću uskoro doći lično do njega i da ga uživo poslušam. Čini mi se da je na televiziji pjevao pjesmu osmerac. Za mlade guslare nijesu dobri osmerci već deseterci. Siguran sam ako nastavi sa radom i ovim mojim savjetima da će biti odličan guslar. Spreman sam da mu pomognem i da ga uputim u pozitivnom pravcu. Sve takve talente treba podržati, a posebno Župa, jer se takvi talenti kao što je Nikola ne rađaju se preko noći. Želim mu svako dobro i uspjeh.

Kako se po Vama Župa može izvući iz problema i krene stazom razvoja?

Župa ima sve uslove i potencijale da bude prava Župa, odnosno Opština koja nam je nekad davno nažalost ukinuta. Teško je na ovo pitanje odgovoriti. Župa je uvijek imala veliki broj intelektualaca, obrazovanih ljudi koji su napuštali svoje mjesto (što je bilo i normalno) tražeći zaposlenje i tamo ostajali.

Narod kaže da nikad nije kasno, pa da kažem na sreću Župe pojavila su se dva Radulovića, intelektualca koji su zasukali rukave i riješili koliko toliko da vrate Župu na mjesto koje joj pripada. Pratim veliku borbu Dragoljuba Radulovića i njegovog brata Jova. Kako se bore za svoj zavičaj, ja sam jednostavno oduševljen. Poručio bih im: ''Nastavite samo tako i budite sigurni da će Župa biti uz vas i svi oni Župljani koji ne žive u Župi.''

Ne bih ja mogao biti prognozer šta će se dalje dešavati ali je moja poruka: ''Župljani budimo jedinstveni, budimo složni i da podržimo braću Radulović.'' Na kraju želim svaku sreću braći Radulović u njihovom daljem radu.

[Wanted123]

Kad sviraju sa guslama,gusle se drže između nogu.
Zašto?
Jer se svira qrcu.

[nvnk]

Dubrovčanin kaže:

Nažalost, UNESCO je 29. studenog proglasio pjevanje uz gusle nematerijalnom kulturnom baštinom Srbije.

Evo, i Večernji se, puna tri tjedna kasnije, sjetio to "otkriti":

https://www.vecernji.hr/vijesti/srbi...baniji-1289972

Onak, najiskrenije, nejasno je zakaj toliko žuči prema Srbima koji su delali dok smo svi ostali (mi, odnosno naša razna mionistarstva, agenicije i ostali uhljebi zaduženi za takve inicijative) - vrtili palčeve.

Od svega u tekstu je najtočnije ovo:

Na prosvjede iz Podgorice Beograd je odgovorio u stilu “tko je kriv Crnogorcima što nisu prvi zaštitili gusle u UNESCO-u”, ...

... a odnosi se i na sve ostale, ne samo Crnogorce.

Nešto slično kao s našim, istarskim teranom. U trenucima kad smo ga mogli zaštititi kao svoga i kada glede toga Slovenija ne bi mogla ama baš ništa, naši uhljebi po ministarstvima su radili ono što im najbolje ide - ama baš ništa. Kasnije, kad je netko primijetio posljedicu tog nerada i nemara, e onda su Slovenci bili krivi što su samo provodili ono na što su u tom trenutku imali pravo (tj. izbacivali hrvatski teran s vinskih festivala i izložaba).

Naravno, na kraju smo ipak uspjeli registrirati i naš teran, uz bok s talijanskim i slovenskim, ali nas je to koštalo puno više vremena i novaca.

Isto će biti i s guslama.

[hrvat22]

gusle su hrvatski nacionalni instrument i to ne treba dovoditi u pitanje, tako da će se to vjerojatno izmijeniti u budućnosti, nadležno tijelo koje je zaduženo za tu problematiku mora počet djelovati..

[MilosBg]

hrvat22 kaže:

gusle su hrvatski nacionalni instrument i to ne treba dovoditi u pitanje, tako da će se to vjerojatno izmijeniti u budućnosti, nadležno tijelo koje je zaduženo za tu problematiku mora počet djelovati..

hahaha, koliko drustava i koliko guslara postoje u HRvatskoj danas, da li su gusle i pevanje uz gusle zasticene u samoj hrvatskoj, kada se gusle prvi put pominju kod Hrvata, koji je najpoznatiji hrvatski guslar, koliko je epskih i lirskih pesama o istorjii Hrvata, hrvatskim junacima spevano uz gusle, da li se gusle medju Hrvatima rasprostranjene na svim prostorirama ili se samo javljaju regionalno i sporadicno? dosta je ovoliko pitanja.

[Liudewitus]

MilosBg kaže:

hahaha, koliko drustava i koliko guslara postoje u HRvatskoj danas, da li su gusle i pevanje uz gusle zasticene u samoj hrvatskoj, kada se gusle prvi put pominju kod Hrvata, koji je najpoznatiji hrvatski guslar, koliko je epskih i lirskih pesama o istorjii Hrvata, hrvatskim junacima spevano uz gusle, da li se gusle medju Hrvatima rasprostranjene na svim prostorirama ili se samo javljaju regionalno i sporadicno? dosta je ovoliko pitanja.

Mogao si i sam potraziti:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Gusle

[MilosBg]

Liudewitus kaže:

Mogao si i sam potraziti:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Gusle

previse uopsteno, ovde nema nekih posebnih podataka, pre svega kada se u istorijskim izvorima prvi put pominju gusle kod Hrvata, onda narodne pesme.

To sto se gusle javljaju regionalno a ne opste narodno i nacionalno, dovoljno govori i to se javljaju u regionima gde su najvise ziveli Srbi, pa tako moze biti da su Hrvati gusle vise preuzeli od Srba, nego sto su se one same nezavisno ukorenile u nekoj proslosti medju Hrvatima.

[Liudewitus]

MilosBg kaže:

previse uopsteno, ovde nema nekih posebnih podataka, pre svega kada se u istorijskim izvorima prvi put pominju gusle kod Hrvata, onda narodne pesme.

To sto se gusle javljaju regionalno a ne opste narodno i nacionalno, dovoljno govori i to se javljaju u regionima gde su najvise ziveli Srbi, pa tako moze biti da su Hrvati gusle vise preuzeli od Srba, nego sto su se one same nezavisno ukorenile u nekoj proslosti medju Hrvatima.

Junacke pjesme su bizantska tradicija koja se prosirila na dinarske krajeve.

Gusle su starije od Srba u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Dalmaciji.

Prvi zapisani deseterac je pronaden u Kotoru kod hrvatske katolicke obitelji.

itd.

Evo ti jedan deseterac of A. K. Miosica:

Ej Kotore, gnizdo sokolova,
na visokoj grani savijeno,
di se legu zmaji i sokoli,
koji caru puno dodijase!
Svijeno je na jeli zelenoj
ter pokriva Boku od Kotora,
kojano je dika od Hrvata
i vitesko srce od junaka...

[hrvat22]

MilosBg kaže:

hahaha, koliko drustava i koliko guslara postoje u HRvatskoj danas, da li su gusle i pevanje uz gusle zasticene u samoj hrvatskoj, kada se gusle prvi put pominju kod Hrvata, koji je najpoznatiji hrvatski guslar, koliko je epskih i lirskih pesama o istorjii Hrvata, hrvatskim junacima spevano uz gusle, da li se gusle medju Hrvatima rasprostranjene na svim prostorirama ili se samo javljaju regionalno i sporadicno? dosta je ovoliko pitanja.

kada se prvi puta spominju gusle kod srba, ne na dvoru nego kod srba..? molim te izvorne podatke ili knjigu koja navodi te izvorne podatke..onda ćemo dalje..

There are records of an instrument named gusle (гоусли) being played at the court of the 13th-century Serbian King Stefan Nemanjić,

https://en.wikipedia.org/wiki/Gusle#Serb_tradition

Naziv "gusle" dolazi od staroslavenske riječi "gosl" što znači "žica". Praslavenski je korijen *gǫdsli a u svezi je s riječju guditi, gudalo

https://hr.wikipedia.org/wiki/Gusle

što se tiče dvora stefana nemanjića, ne znači ako su se gusle svirale na njegovom dvoru da su gusle srpskog porijekla...čovjek je volio muziku..


gusle tambure diple lika..Ljudevit Gaj - 1844..

Danica ilirska - Svesci 10-12 - Stranica 142 - Rezultati Google Books

https://books.google.hr/books?id=Hmc...ambure&f=false

Tako je to bilo i u Gradišću. Kada su Hrvati prije pola tisućljeća došli na područje današnje Austrije, Mađarske, Slovačke i Češke, sa sobom su "u srcu i uhu" ponijeli i svoje jačke . Pod utjecajem svojih susjeda - Nijemaca, Mađara i Slovaka - stvarali su i nove jačke, sve do danas. Prema tim svojim narodnim pjesmama Gradišćanski Hrvati još su prepoznatljivi. To se nije mijenjalo. No, tijekom vremena ipak su se mijenjali instrumenti. Tambure su zamijenile starinske šurle , dude , gusle i bubanj

https://matis.hr/images/zbornici/2004/hr/bas3.htm

Povijest
Potkraj XV. i tijekom XVI. st. pred osmanskim prodorima Hrvati su se iseljavali iz područja Like, Krbave, zapadne Bosne, Korduna, Banovine, Gorskoga kotara i Slavonije i useljavali se u zapadne županije Ugarske te u Kranjsku,

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22976

There is no consensus about the origin of the instrument. 6th-century Byzantine Greek historian Theophylact Simocatta (630) wrote about "small lyres" brought by the Slavs who settled the Balkans; some researchers believe that this might have been the gusle. Others, such as F. Sachs, believe that the gusle has an Oriental origin, brought to Europe in the 10th century via the Islamic cultural wave. Arab travellers report evidence that the Slavs used the gusle in the 10th century.[1] Teodosije the Hilandarian (1246–1328) wrote that Stefan Nemanjić (r. 1196–1228) often entertained the Serbian nobility with musicians with drums and "gusle". Reliable written records about the gusle appear only in the 15th century. 16th-century travel memoirs mention the instrument in Bosnia and Serbia. In the 19th- and 20th century the instrument is mentioned in Montenegro, Serbia, Bosnia, Herzegovina, Croatia and also among Albanians.

http://everything.explained.today/Gusle/


prema tome ti moraš znati da pred UNESCO-m nije bilo sučeljavanja već je srbija to zahtijevala sama a nadležno tijelo nije zvalo nikoga da to ospori..

[MilosBg]

Liudewitus kaže:

Junacke pjesme su bizantska tradicija koja se prosirila na dinarske krajeve.

Gusle su starije od Srba u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Dalmaciji.

Prvi zapisani deseterac je pronaden u Kotoru kod hrvatske katolicke obitelji.

itd.

Evo ti jedan deseterac of A. K. Miosica:

Ej Kotore, gnizdo sokolova,
na visokoj grani savijeno,
di se legu zmaji i sokoli,
koji caru puno dodijase!
Svijeno je na jeli zelenoj
ter pokriva Boku od Kotora,
kojano je dika od Hrvata
i vitesko srce od junaka...

Kakvo skretanje sa teme JAko slabo i jako bledo
A Srbi sigurno nisu izmislili epiku i liriku,tako da bespredmetno je o tome raspravljati. Ovo "gusle su starije od Srba u Bosni, CG, Dalmaciji" to bas i ne razumem sta si napisao ni sta si hteo reci.

Najstariji zapisani deseterac je opsada Sapca. I ko uopste ovde prica o zapisima, ovde je rec o epskim narodnim pesmama koje su se usmeno prenosile uz gusle vekovima unazad.

I taj Miosic ti je diskutabilan jer je pisao i o Srbima i srpskim kraljevima, Bosnjacima, Albancima, da li je Srbin katolik ili Hrvat licno me ne zanima jer nije tema, njegove epske pesme su uz gusle pevali Srbi do Bugarske,negde sam procitao da je cak i napisao da su Hrvati Srbi, ali posto sad nemam izvor za to ni to nije bitno.
Njegovo delo je 1836. god objavljeno pod imenom "Serbsko-dalmatinske narodne vitežke pjesme"

[MilosBg]

hrvat22 kaže:

kada se prvi puta spominju gusle kod srba, ne na dvoru nego kod srba..? molim te izvorne podatke ili knjigu koja navodi te izvorne podatke..onda ćemo dalje..

što se tiče dvora stefana nemanjića, ne znači ako su se gusle svirale na njegovom dvoru da su gusle srpskog porijekla...čovjek je volio muziku..

ne verujem Ovo skretanje sa teme vam je previse glupo.

Ovde je rec cija je kultura i tradicija istorijski prozeta guslanjem i pevanjem uz gusle u tolikoj meri da je to postalo deo samobitnosti jednog naroda, kao sto je to kod Srba.

Prvo i osnovno Srbi nisu izmislili instrument gusle, jer je taj instrument jako star da mu se i ne zna poreklo i da u raznima varijantama pod raznim imenima postoji od Mongolije do Arabije.

Gusle, srpske narodne epske i lirske pesme zastupljene su u srpskom narodu od srednjeg veka pa do danas,guslanje kod Srba je tradicija, gde god se oni nalazili od onih u Lici i Dalmaciji, preko onih u Bosni, HErcegovini, Crnoj Gori, do juzne Srbije, Kosova, Sumadije, Vojvodine, MAdjarske i Rumunije, znaci svuda gde su ziveli i gde zive Srbi tradicionalno se sviraju gusle, ne regionalno, ne lokalno ne sporadicno.

Gusle se spominju pri susretu Stefana NEmanje i Fridriha BArbarose, gusle se spominju na dvoru Stefana Prvovencanog, gusle se spominju tokok celog srednjeg veka, gusle se spominju kao "srpske gusle" na dvoru poljskog i madjarskog kralja. Guslanje i pevanje epskih narodnih pesama kod Srba se kroz istoriju nalazi u skoro svakom srpskom domacinstvu, za vreme ropstva i borbe protiv Turaka gusle su te koje su davale nadu narodu, koje su pevale o slavnoj istoriji i srpskim junacima o mitovima i legendama, cuvenim srpskim epskim pesmama su se divili jedan Gete i Grim, koji su ucili srpski jezik kako bi ih izvorni citali i prevodili.
A jedan od istorijski najcuvenijih legendarnih guslara na ovim prostorima je Filip Visnjic.

Danas u Srbiji ima preko 60 udurzenja guslara sa preko 4000 clanova, gusle se i dalje sviraju i pevaju medju narodom na narodnim manifestacijama, saborima, koncertima, na brojnim takmicenjima guslara, na sportskim i politickim skupovima i dalje svuda i na svakom mestu

Zato su gusle, pevanje uz gusle srpski nacionalni instrument, sama bit srpskog naroda, istorije i kulture.


Niko ne spori da se gusle sviraju i kod Hrvata i kod Muslimana i kod Albanaca, ali je to na mnogo manjem i nizem nivou, sporadicno, lokalno u odredjenim regionima, ne nacionalno i bez toliko velikog upliva i vaznosti kroz celokupnu istoriju naroda kao sto je to kod Srba, zato je pevanje uz gusle deo kulutrne bastine Srba i Srbije.

Gusle su zastupljene kod Hrvata i ostalih pomenutih naroda gde se javljaju gusle, kao recimo tamburica kod Srba, pa bi bilo cudno da Srbija u unesco plasira tamburice kao svoje nacionalno blago.

[MoroHr]

MilosBg kaže:

koliko drustava i koliko guslara postoje u HRvatskoj danas...

Guslarenje kod Hrvata se nije toliko očuvalo zbog 1) utjecaja rimokatoličke crkve koja nije bila otvorena "poganskim" običajima i tradicijama kao pravoslavna pa tako osim toga i drugih načina pjevanja poput bugarenja zamjenjuje ga crkvi prihvatljivo klapsko pjevanje 2) nerazmijer utjecaja zapadno-mediteranske kulture te urabnih gradova na zaleđe i društvo kod Hrvatske i Srbije 3) kulturološka izolacija i zaostalost "istočnih" susjeda za vrijeme osmanlijskog razdoblja

MilosBg kaže:

dosta je ovoliko pitanja

Kada ti drugi postave pitanja i traže od tebe pouzdane izvore i argumente tipično ne odgovaraš niti na jedno već samo trolaš...

MilosBg kaže:

bas i ne razumem sta si napisao ni sta si hteo reci

...praviš se glup...

MilosBg kaže:

I ko uopste ovde prica o zapisima, ovde je rec o epskim narodnim pesmama koje su se usmeno prenosile uz gusle vekovima unazad

...izvrćeš logiku zato što nema zapisa pa se ne može dokazati velikosrpsko porijeklo gusli pa onda izmišljaš kako se pojedine pjesme stoljećima prenose i dokaz su toga. Tipično srpsko prisvajanje dinarske i štokavske kulture (Šarić, 2009).

MilosBg kaže:

I taj Miosic... da li je Srbin katolik ili Hrvat licno me ne zanima

...ignoriranje prihvaćanja osnovnih elemenata argumentirane rasprave poput prihvaćanja činjenica - Andrija Kačić Miošić je bio Franjevac porijeklom iz jedne od najhrvatskijih plemićkih obitelji, Kačića, a ne Srbin katolik kako piše na srpskoj Wikipediji. Srpska mitomanija i iskompleksiranost idu do tolikih razmjera da sada posrbljavaju hrvatsku plemićku obitelj i jedno od najpopularnijih književnih djela s ovih prostora, što se sve neće doživjeti od njih

MilosBg kaže:

...negde sam procitao da je cak i napisao da su Hrvati Srbi, ali posto sad nemam izvor za to ni to nije bitno

Da, bitno je - Način rasprave: 2. U raspravi se nastojte osloniti na relevantnu literaturu i izvore. Ustrajanje na raspravi tipa "ja mislim" ili "čuo sam", bez provjerljivih argumenata, će se sakcionirati - valjda misliš kako za tebe vrijedi neki drugi pravilnik.

MilosBg kaže:

Njegovo delo je 1836. god objavljeno pod imenom "Serbsko-dalmatinske narodne vitežke pjesme"

Djelo nije prvi put objavljeno u 19. stoljeću niti tim imenom, a Babukić je bio ilirac i u ono vrijeme se svašta činilo u ime te ideologije kako bi se ugodilo jugoslavenskoj ideji te Vuku, ali to uzimati kao dokaz je stvarno apsurdno, ona interpretacija Lazara Tomanovića iz 1886. je ništa doli dio velikosrpske propagande iz 19. stoljeća.

[hrvat22]

MilosBg kaže:

ne verujem Ovo skretanje sa teme vam je previse glupo.

Ovde je rec cija je kultura i tradicija istorijski prozeta guslanjem i pevanjem uz gusle u tolikoj meri da je to postalo deo samobitnosti jednog naroda, kao sto je to kod Srba.

Prvo i osnovno Srbi nisu izmislili instrument gusle, jer je taj instrument jako star da mu se i ne zna poreklo i da u raznima varijantama pod raznim imenima postoji od Mongolije do Arabije.

Gusle, srpske narodne epske i lirske pesme zastupljene su u srpskom narodu od srednjeg veka pa do danas,guslanje kod Srba je tradicija, gde god se oni nalazili od onih u Lici i Dalmaciji, preko onih u Bosni, HErcegovini, Crnoj Gori, do juzne Srbije, Kosova, Sumadije, Vojvodine, MAdjarske i Rumunije, znaci svuda gde su ziveli i gde zive Srbi tradicionalno se sviraju gusle, ne regionalno, ne lokalno ne sporadicno.

Gusle se spominju pri susretu Stefana NEmanje i Fridriha BArbarose, gusle se spominju na dvoru Stefana Prvovencanog, gusle se spominju tokok celog srednjeg veka, gusle se spominju kao "srpske gusle" na dvoru poljskog i madjarskog kralja. Guslanje i pevanje epskih narodnih pesama kod Srba se kroz istoriju nalazi u skoro svakom srpskom domacinstvu, za vreme ropstva i borbe protiv Turaka gusle su te koje su davale nadu narodu, koje su pevale o slavnoj istoriji i srpskim junacima o mitovima i legendama, cuvenim srpskim epskim pesmama su se divili jedan Gete i Grim, koji su ucili srpski jezik kako bi ih izvorni citali i prevodili.
A jedan od istorijski najcuvenijih legendarnih guslara na ovim prostorima je Filip Visnjic.

Danas u Srbiji ima preko 60 udurzenja guslara sa preko 4000 clanova, gusle se i dalje sviraju i pevaju medju narodom na narodnim manifestacijama, saborima, koncertima, na brojnim takmicenjima guslara, na sportskim i politickim skupovima i dalje svuda i na svakom mestu

Zato su gusle, pevanje uz gusle srpski nacionalni instrument, sama bit srpskog naroda, istorije i kulture.


Niko ne spori da se gusle sviraju i kod Hrvata i kod Muslimana i kod Albanaca, ali je to na mnogo manjem i nizem nivou, sporadicno, lokalno u odredjenim regionima, ne nacionalno i bez toliko velikog upliva i vaznosti kroz celokupnu istoriju naroda kao sto je to kod Srba, zato je pevanje uz gusle deo kulutrne bastine Srba i Srbije.

Gusle su zastupljene kod Hrvata i ostalih pomenutih naroda gde se javljaju gusle, kao recimo tamburica kod Srba, pa bi bilo cudno da Srbija u unesco plasira tamburice kao svoje nacionalno blago.

prvo idemo od temelja a taj je da ne znamo izvorno porijeklo gusala, to znači da nema dokaza da su ih srbi izmislili, s obzirom da se riječ gusla javlja u staroslavenskom onda se moguće neki slični instrument i koristio kod tih starih slavena, a sada da li su to bile današnje gusle ne znamo..

s obzirom da ih koriste i albanci moguće da je izvor gusala i kod njih..

imamo i ovaj trag..

The rebab (Arabic: ربابة‎, rabāb, variously spelled rebap, rabab, rebeb, rababa and rabeba, also known as جوزه jawza or djooza in Iraq[1]) is a type of a bowed string instrument so named no later than the 8th century and spread via Islamic trading routes over much of North Africa, the Middle East, parts of Europe, and the Far East

https://en.wikipedia.org/wiki/Rebab

https://www.soundsnap.com/tags/rebab

to da se gusle sviraju u srbiji nitko ne spori ali iste se sviraju i u bosni, hrvatskoj i albaniji..sada da li se javljaju najranije pisano na srpskom dvoru ne znači da se u to vrijeme nisu svirale i drugdje..i zato mislim da će do promjene ove odluke UNESCO-a morati doći jer isti instrument nije dio samo srpske kulture..

kada govorimo o diplama, svirala na bazi dipala su od istre preko kvarnerskih otoka pa sve do crne gore..naj arhaičnije su u hercegovini..zanimljivo je da su ta svirala sa rupicama na oba dvije strane karakteristične za hrvatsko područje...znači svi "narodi" imaju ili većinom imaju svirale sa rupicama na jednoj cijevi(gajde) dok kod nas pogotovo uz jadransku obalu na instrumentu postoje rupice na dvije cijevi..

što se tiče da diple u hrvatskoj sviraju i srbi to je iz razloga što kada netko prodaje diple sada ili prije 500 godina ne gleda narodnost ili vjeru onoga koji kupuje..znači svi kod nas sviraju diple ali s obzirom da su široko rasprostranjene kod hrvata i specifično izrađene sa dvije cijevi za sada nema dokaza da dolaze sa strane..vrlo vjerojatno je to naš hrvatski izvorni instrument..i kada bi ga mi zaštitili ne znam tko bi to mogao osporiti...jedino znam da su se diple svirale i u crnoj gori..

[MoroHr]

nvnk kaže:

Evo, i Večernji se, puna tri tjedna kasnije, sjetio to "otkriti":

https://www.vecernji.hr/vijesti/srbi...baniji-1289972

"Pravi medijski i diplomatski rat za gusle između Srbije i Crne Gore eskalirao je ovih dana kada je u Pekingu na otvaranju Kulturnog centra Srbije “Ivo Andrić” nastupio guslar odjeven u crnogorsku narodnu nošnju"

[Liudewitus]

MoroHr kaže:

"Pravi medijski i diplomatski rat za gusle izmedu Srbije i Crne Gore eskalirao je ovih dana kada je u Pekingu na otvaranju Kulturnog centra Srbije 'Ivo Andric' nastupio guslar odjeven u crnogorsku narodnu nosnju"

Cesto znaju na takvim manifestacijama (predstavljanje srpske kulture) izvoditi dijelove opere "Ero s onoga svijeta". Nadam se da nece i njene autore, Jakova Gotovca i Milana Begovica, jednoga dana proglasiti Srbima.

[Liudewitus]

MilosBg kaže:

I taj Miosic ti je diskutabilan jer je pisao i o Srbima i srpskim kraljevima, Bosnjacima, Albancima, da li je Srbin katolik ili Hrvat licno me ne zanima jer nije tema, njegove epske pesme su uz gusle pevali Srbi do Bugarske,negde sam procitao da je cak i napisao da su Hrvati Srbi, ali posto sad nemam izvor za to ni to nije bitno.

Evo sto o njegovom djelu pise u HBL:

Djelo je posebno zanimljivo na idejno-aksioloskoj razini. Pojam slovinstva glavna je identitetska odrednica. Premda se opseg toga pojma nacelno podudara sa suvremenim shvacanjem slavenstva (pjesma br. 2), u Kacicevoj se konkretizaciji uglavnom ogranicio na juznoslavenski prostor. Pritom se tematizacija povijesti Srba i Bugara, oslonjena na Orbinijevo djelo, vezuje samo uz njihove srednjovjekovne drzave, do pada pod tursku vlast.

http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=267

O Srbima i Bugarima Kacic saznaje preko Orbinija (drugog Hrvata). Kladio bih se da taj novostokavac i veliki uzor Vuka Karadzica (Kacic) nikada u zivotu Srbina vidio nije.

Josip Bratulic:

Redovito se istice da su tiskane deseteracke Kaciceve pjesme potakle Vuka Stefanovica Karadzica ne samo da promijeni svoje dotadasnje shvacanje "narodnih" puckih deseterackih pjesma, iznimnih uzleta duha, kao nize duhovne djelatnosti, nego da ih zapocne i zapisivati i organizirati njihovo biljezenje, skupljanje i objavljivanje, ali samo pod srpskim imenom.

Kacicevo djelo je bilo popularno u narodu. Veliko je pitanje tko je od koga zapravo preuzimao pjesme, hrvatski pjesnici od naroda, ili "narod" od hrvatskih pjesnika.

MilosBg kaže:

Njegovo delo je 1836. god objavljeno pod imenom "Serbsko-dalmatinske narodne vitezke pjesme"

Kacic je umro 1760 godine, a on svoje pjesme nije nazivao srpskim imenom. Naslovi poput ovoga gore, bili oni autenticni ili ne, posljedica su odredene teze koja se pojavije nesto prije njene objave:

Srbi svi i svuda je teza koju je Vuk Stefanovic Karadzic objavio 1849. u Becu, kao dio knjige "Kovcezic za istoriju, jezik i obicaje Srba sva tri zakona".

https://hr.wikipedia.org/wiki/Srbi_svi_i_svuda

Mit o "srpskoj narodnoj poeziji" nastao je kao posljedica povijesnog falsifikata, odnosno kao posljedica namjere da se Srbima u Ugarskoj nametne drugi jezik.

[MilosBg]

Akademija za slepe guslare u Irigu
U jednom od guslarskih centara Irigu od 16 do pocetka 19 veka delovala je takozvana slepacka akademija, bila je to svojevrsna skola za slepe guslare.

Omiljena mesta guslarskih okupljanja bili su “sajmovi”, tj., crkveni vasari i sabori, pa je razumljivo sto je Irig kao ekonomski centar šire oblasti, u blizini fruskogorskih manastira, vremenom postao jedno od glavnih stecista putujucih narodnih pevaca koji su tu dolazili da prezime.