Raspored izbornih jedinica

[Solian]

Jarun i Novi Vinodolski u istoj jedinici
Koji gerrymandering

[zacky]

Da,to si i ja danas mislim
Ne moram se niti vracat u Zagreb.
Daj pogledaj istok,odavde do vjecnosti,Tokia

[z_k]

kateo kaže:

Otišla sam u inozemstvo i imam privremenu odjavu iz Hrvatske pa me sad interesira za koju listu ja glasam, XI. ili onu za koju bi glasala da sam ostala u Hrvatskoj? Znači, privremena odjava, nije trajna odjava. Imam osobnu i stalno prebivalište je i dalje, pretpostavljam, u Hrvatskoj. Prijavila sam se za glasanje u inozemstvu pa sad mislim ako budem morala glasati za XI. neću se uopće niti potruditi da odem do veleposlanstva jer to bi bio uzaludan trud. Ako netko misli što ja imam glasati kad živim vani, glasam jer se želim jednog dana vratiti i ne mogu dočekati taj dan.

Ako imas privremenu odjavu, pripadas u svoju originalnu izbornu jedinicu, a glasas u veleposlanstvu.

Posaljes jedan ispisani papir na adresu veleposlanstva i to je to (pazi, rok je sutra).

[Michael Collins]

Solian kaže:

Jarun i Novi Vinodolski u istoj jedinici
Koji gerrymandering

Od Jadranskog do Zagrebačkog mora

[z_k]

Inace, kako sam promijenio prebivaliste - nisam bio ziher u kojoj sam izbornoj jedinici u Zg (bio sam u I, a mislio sam da sam mozda u VI ili II sada) - nevjerojatno je da ne postoji detaljna karta granica izbornih jedinica u ZGu

[Zoran Oštrić]

z_k kaže:

Inace, kako sam promijenio prebivaliste - nisam bio ziher u kojoj sam izbornoj jedinici u Zg (bio sam u I, a mislio sam da sam mozda u VI ili II sada) - nevjerojatno je da ne postoji detaljna karta granica izbornih jedinica u ZGu

U Zakonu o izbornim jedinicama je tekstualno navedeno, prema naseljima ondosno područjima mjesnih odbora.

Ali svakako bi bilo lijepo da postoji i neka karta, na kojoj se točno vidi za granična područja kamo spadaju. Recimo u mojem susjedstvu, četvrt Donja Dubrava je podjeljena željezničkom prugom s zapada do Čulinečke, tako da je sjeverno od pruge MO 30. svibnja 1990. u II. IJ, a južno MO Trnava u VI. IJ. Ali, da stvari budu kompliciranije, istočno od Čulinečke naselje Dubec, koje je južno od pruge, isto je u II. IJ, a tek još istočnije Resnik je u VI. (granica je valjda Slavonska Avenija).

Naravno, besmisleno je. Ali godine 1999. je HDZ pokušao taj geryimandering, znajući da gubi Zagreb, pa ga je podijelio na četiri dijela i pripojio predjelima u kojoj je računao dobiti više glasova tako da umanji gubitak mandata. To nije uspjelo, a nitko kasnije nije to promijenio, iako nije prekomlicirano.

Osim toga, problem je kruta odredba u Zakonu o izborima za Sabor da mora biti 10 izbornih jedinica tako da svaka bira 14 zastupnika. Koliko znam, u svim drugim državama u Europi koje imaju sličan izborni sustav, proporcionalni s više izbornih jedinica (a to je većina), prvo se odrede granice izbornih jedinica prema povijesnim, zemljopisnim i administrativnim kriterijima, a zatim se propiše koliko mandata pripada svakoj IJ, proporcionalno broju stanovnika. Kasnije, ako se broj stanovnika promjeni, može se broj mandata prilagoditi, a ne moraju se mijenjati granice IJ.

Dodatno je problem da su kod nas i granice županija prilično arbitrarne i umjetne. Glavni razlog je što je 1990., kad su te granice određivane, cilj bio da ni u jednoj županiji Srbi nemaju većinu, pa je područje Banije, Like, Korduna i Sjeverne Dalmacije rascjepkano i pripojeno susjednim područjima s hrvatskom većinom (Banija npr. Moslavini). Danas taj čimbenik više nije bitan. Ali tu je kako je, navikli smo na ta područja i zasad su takva - reforma bi mogla biti jedino da se više županija ujedini u jednu regiju (mogla bi se i dalje zvati županija, svejedno). HDZ-ovska se vlast međutim boji regionalizma (zato se od 1990. forsiraju nazivi "istočna Hrvatska" i "južna Hrvatska" za Slavoniju i Dalmaciju), a SDP-ovska vlast se boji svih reformi koje bi mogle naljutiti HDZ-ovce i druge desničare.

Vrlo bi lako bilo promijeniti Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakon o izbornim jedinicama, tako da podjela bude suvislija. Grad Zagreb mora biti jedna izborna jedinica, prema broju stanovnika bira 28 zastupnika od 140 ili tu negdje, a druge izborne jedinice čini po nekoliko županija, točka, ba bilo ih ukupno 10 ili manje. Tako je danas samo s III, IV. i V. IJ. Dakle, recimo, umjesto da je Primorsko-goranska županija podjeljena između VII. i VIII. IJ, odredi se da VIII. IJ čine Istarska i Primorsko-goranska županija, te ta IJ daje recimo 17 zastupnika itsl..

Nema nekog razloga da se to ne učini. Osim inercije. Ali evo, Sabor u 20 godina nije nikad to napravio, iako se predlagalo još nakon smjene vlasti 2000. g..

Uza sve, današnja područja izbornih jedinica su protuustavna, jer broj stanovnika odnosno birača varira znatno više od plus minus 5% u odnosu na prosjek. Ali Ustavni sud o tome nije donio rješenje, nego samo uputu, pa Sabor nije zakonski obavezan napraviti prilagodbu promjenom granica izbornih jedinica; a kod nas, sve što nije striktna zabrana ili naredba, zanemaruje se.

Mijenjati pak područja izbornih jedinica veća je gnjavaža nego promijeniti osnove, kako sam gore objasnio - te, ponavljam, sve to je bilo rečeno već u prvoj polovini 2000. godine, nakon prve promjene vlasti u RH.

[Marina Fiume]

Zoran Oštrić kaže:

a SDP-ovska vlast se boji svih reformi koje bi mogle naljutiti HDZ-ovce i druge desničare.

Ovo je živa istina. Mogli bi se nazvati "Restart, ako nam HDZ dozvoli"

Nedavno sam razgovarala s jednim zastupnikom SDP u nekom gradskom vijeću koji je priznao da diže ruke za sve HDZ prijedloge. Ja sam naivno pitala, pa zašto ne glasaš protiv. On je rekao ako to napravi, da više neće biti izabran u vijeće. Plaća je važnija od ideala.

[Tomo1972]

Zoran Oštrić kaže:

U Zakonu o izbornim jedinicama je tekstualno navedeno, prema naseljima ondosno područjima mjesnih odbora.

Ali svakako bi bilo lijepo da postoji i neka karta, na kojoj se točno vidi za granična područja kamo spadaju. Recimo u mojem susjedstvu, četvrt Donja Dubrava je podjeljena željezničkom prugom s zapada do Čulinečke, tako da je sjeverno od pruge MO 30. svibnja 1990. u II. IJ, a južno MO Trnava u VI. IJ. Ali, da stvari budu kompliciranije, istočno od Čulinečke naselje Dubec, koje je južno od pruge, isto je u II. IJ, a tek još istočnije Resnik je u VI. (granica je valjda Slavonska Avenija).

Naravno, besmisleno je. Ali godine 1999. je HDZ pokušao taj geryimandering, znajući da gubi Zagreb, pa ga je podijelio na četiri dijela i pripojio predjelima u kojoj je računao dobiti više glasova tako da umanji gubitak mandata. To nije uspjelo, a nitko kasnije nije to promijenio, iako nije prekomlicirano.

Osim toga, problem je kruta odredba u Zakonu o izborima za Sabor da mora biti 10 izbornih jedinica tako da svaka bira 14 zastupnika. Koliko znam, u svim drugim državama u Europi koje imaju sličan izborni sustav, proporcionalni s više izbornih jedinica (a to je većina), prvo se odrede granice izbornih jedinica prema povijesnim, zemljopisnim i administrativnim kriterijima, a zatim se propiše koliko mandata pripada svakoj IJ, proporcionalno broju stanovnika. Kasnije, ako se broj stanovnika promjeni, može se broj mandata prilagoditi, a ne moraju se mijenjati granice IJ.

Dodatno je problem da su kod nas i granice županija prilično arbitrarne i umjetne. Glavni razlog je što je 1990., kad su te granice određivane, cilj bio da ni u jednoj županiji Srbi nemaju većinu, pa je područje Banije, Like, Korduna i Sjeverne Dalmacije rascjepkano i pripojeno susjednim područjima s hrvatskom većinom (Banija npr. Moslavini). Danas taj čimbenik više nije bitan. Ali tu je kako je, navikli smo na ta područja i zasad su takva - reforma bi mogla biti jedino da se više županija ujedini u jednu regiju (mogla bi se i dalje zvati županija, svejedno). HDZ-ovska se vlast međutim boji regionalizma (zato se od 1990. forsiraju nazivi "istočna Hrvatska" i "južna Hrvatska" za Slavoniju i Dalmaciju), a SDP-ovska vlast se boji svih reformi koje bi mogle naljutiti HDZ-ovce i druge desničare.

Vrlo bi lako bilo promijeniti Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakon o izbornim jedinicama, tako da podjela bude suvislija. Grad Zagreb mora biti jedna izborna jedinica, prema broju stanovnika bira 28 zastupnika od 140 ili tu negdje, a druge izborne jedinice čini po nekoliko županija, točka, ba bilo ih ukupno 10 ili manje. Tako je danas samo s III, IV. i V. IJ. Dakle, recimo, umjesto da je Primorsko-goranska županija podjeljena između VII. i VIII. IJ, odredi se da VIII. IJ čine Istarska i Primorsko-goranska županija, te ta IJ daje recimo 17 zastupnika itsl..

Nema nekog razloga da se to ne učini. Osim inercije. Ali evo, Sabor u 20 godina nije nikad to napravio, iako se predlagalo još nakon smjene vlasti 2000. g..

Uza sve, današnja područja izbornih jedinica su protuustavna, jer broj stanovnika odnosno birača varira znatno više od plus minus 5% u odnosu na prosjek. Ali Ustavni sud o tome nije donio rješenje, nego samo uputu, pa Sabor nije zakonski obavezan napraviti prilagodbu promjenom granica izbornih jedinica; a kod nas, sve što nije striktna zabrana ili naredba, zanemaruje se.

Mijenjati pak područja izbornih jedinica veća je gnjavaža nego promijeniti osnove, kako sam gore objasnio - te, ponavljam, sve to je bilo rečeno već u prvoj polovini 2000. godine, nakon prve promjene vlasti u RH.

A kud bi onda Zagrebačku županiju stavio? Pod Zagreb (kao I.i.j. kao što bih ja napravio) ili?

[Tomo1972]

Marina Fiume kaže:

Ovo je živa istina. Mogli bi se nazvati "Restart, ako nam HDZ dozvoli"

Nedavno sam razgovarala s jednim zastupnikom SDP u nekom gradskom vijeću koji je priznao da diže ruke za sve HDZ prijedloge. Ja sam naivno pitala, pa zašto ne glasaš protiv. On je rekao ako to napravi, da više neće biti izabran u vijeće. Plaća je važnija od ideala.

A nije baš tako. Nije ni SDP-u u interesu provođenje lokalne reforme. Misliš da bi dopustili da se PGŽ spoji s Istrom ili da bi IDS dopustio ukidanje svojih općina od par stotina ili jedva 1000 stanovnika (Istra ima skoro isti broj općina kao i duplo veća i brojnina Splitsko-dalmatinska županija)?

[Marina Fiume]

Tomo1972 kaže:

A nije baš tako. Nije ni SDP-u u interesu provođenje lokalne reforme. Misliš da bi dopustili da se PGŽ spoji s Istrom ili da bi IDS dopustio ukidanje svojih općina od par stotina ili jedva 1000 stanovnika (Istra ima skoro isti broj općina kao i duplo veća i brojnina Splitsko-dalmatinska županija)?

Znam ja to, samo citiram šta mi je on rekao. Razgovor se poveo oko toga kako je glasao u vezi nečega od čega on ima konkretnu osobnu financijsku štetu. Dakle glasao je protiv sebe (trenutna šteta), da bi bio opet izabran u to vijeće (dugoročna korist).

[Michael Collins]

Zoran Oštrić kaže:

. .

Osim toga, problem je kruta odredba u Zakonu o izborima za Sabor da mora biti 10 izbornih jedinica tako da svaka bira 14 zastupnika. .

To i nije toliko problem, samo naselje Zagreb bi moglo biti dvije izborne ili recimo cijeli Zg prsten tri izborne.

Svakako bolje nego do Novog Vinodolskog.

Zoran Oštrić kaže:

. .
Dodatno je problem da su kod nas i granice županija prilično arbitrarne i umjetne. Glavni razlog je što je 1990., kad su te granice određivane, cilj bio da ni u jednoj županiji Srbi nemaju većinu, pa je područje Banije, Like, Korduna i Sjeverne Dalmacije rascjepkano i pripojeno susjednim područjima s hrvatskom većinom (Banija npr. Moslavini). Danas taj čimbenik više nije bitan. .

Jesi li siguran?

Ne vjerujem da bi Banovina mogla biti posebna županija bez Siska ili Kordun bez Karlovca.

Te dvije županije mi ne djeluju posebno umjetno.

Ne vidim niti jednu opciju da bi se prema popis 1991. napravila županija sa srpskom većinom, osim eventualno ako nekoj u Lici umjetno spojimo dijelove Korduna i sjeverne Dalmacije.

[z_k]

Zoran Oštrić kaže:

U Zakonu o izbornim jedinicama je tekstualno navedeno, prema naseljima ondosno područjima mjesnih odbora.

Ali svakako bi bilo lijepo da postoji i neka karta, na kojoj se točno vidi za granična područja kamo spadaju. Recimo u mojem susjedstvu, četvrt Donja Dubrava je podjeljena željezničkom prugom s zapada do Čulinečke, tako da je sjeverno od pruge MO 30. svibnja 1990. u II. IJ, a južno MO Trnava u VI. IJ. Ali, da stvari budu kompliciranije, istočno od Čulinečke naselje Dubec, koje je južno od pruge, isto je u II. IJ, a tek još istočnije Resnik je u VI. (granica je valjda Slavonska Avenija).

Naravno, besmisleno je. Ali godine 1999. je HDZ pokušao taj geryimandering, znajući da gubi Zagreb, pa ga je podijelio na četiri dijela i pripojio predjelima u kojoj je računao dobiti više glasova tako da umanji gubitak mandata. To nije uspjelo, a nitko kasnije nije to promijenio, iako nije prekomlicirano.

Osim toga, problem je kruta odredba u Zakonu o izborima za Sabor da mora biti 10 izbornih jedinica tako da svaka bira 14 zastupnika. Koliko znam, u svim drugim državama u Europi koje imaju sličan izborni sustav, proporcionalni s više izbornih jedinica (a to je većina), prvo se odrede granice izbornih jedinica prema povijesnim, zemljopisnim i administrativnim kriterijima, a zatim se propiše koliko mandata pripada svakoj IJ, proporcionalno broju stanovnika. Kasnije, ako se broj stanovnika promjeni, može se broj mandata prilagoditi, a ne moraju se mijenjati granice IJ.

Dodatno je problem da su kod nas i granice županija prilično arbitrarne i umjetne. Glavni razlog je što je 1990., kad su te granice određivane, cilj bio da ni u jednoj županiji Srbi nemaju većinu, pa je područje Banije, Like, Korduna i Sjeverne Dalmacije rascjepkano i pripojeno susjednim područjima s hrvatskom većinom (Banija npr. Moslavini). Danas taj čimbenik više nije bitan. Ali tu je kako je, navikli smo na ta područja i zasad su takva - reforma bi mogla biti jedino da se više županija ujedini u jednu regiju (mogla bi se i dalje zvati županija, svejedno). HDZ-ovska se vlast međutim boji regionalizma (zato se od 1990. forsiraju nazivi "istočna Hrvatska" i "južna Hrvatska" za Slavoniju i Dalmaciju), a SDP-ovska vlast se boji svih reformi koje bi mogle naljutiti HDZ-ovce i druge desničare.

Vrlo bi lako bilo promijeniti Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakon o izbornim jedinicama, tako da podjela bude suvislija. Grad Zagreb mora biti jedna izborna jedinica, prema broju stanovnika bira 28 zastupnika od 140 ili tu negdje, a druge izborne jedinice čini po nekoliko županija, točka, ba bilo ih ukupno 10 ili manje. Tako je danas samo s III, IV. i V. IJ. Dakle, recimo, umjesto da je Primorsko-goranska županija podjeljena između VII. i VIII. IJ, odredi se da VIII. IJ čine Istarska i Primorsko-goranska županija, te ta IJ daje recimo 17 zastupnika itsl..

Nema nekog razloga da se to ne učini. Osim inercije. Ali evo, Sabor u 20 godina nije nikad to napravio, iako se predlagalo još nakon smjene vlasti 2000. g..

Uza sve, današnja područja izbornih jedinica su protuustavna, jer broj stanovnika odnosno birača varira znatno više od plus minus 5% u odnosu na prosjek. Ali Ustavni sud o tome nije donio rješenje, nego samo uputu, pa Sabor nije zakonski obavezan napraviti prilagodbu promjenom granica izbornih jedinica; a kod nas, sve što nije striktna zabrana ili naredba, zanemaruje se.

Mijenjati pak područja izbornih jedinica veća je gnjavaža nego promijeniti osnove, kako sam gore objasnio - te, ponavljam, sve to je bilo rečeno već u prvoj polovini 2000. godine, nakon prve promjene vlasti u RH.

Sve ja to znam, te vec godinama drvim da je prvi korak prema modernizaciji Hrvatske promjena izbornih jedinica. Ovako sada prazni pasivni krajevi imaju proporcionalno vecu moc, koja se onda reflektira upucavanjem drzavnih para u ta ista propala podrucja i repeat...

P.S. eliminacijom nasao da sam ostao u I. izbornoj (ako je tamo i Pescenica i Maksimir, onda sam i ja).

[Michael Collins]

z_k kaže:

Sve ja to znam, te vec godinama drvim da je prvi korak prema modernizaciji Hrvatske promjena izbornih jedinica. Ovako sada prazni pasivni krajevi imaju proporcionalno vecu moc, koja se onda reflektira upucavanjem drzavnih para u ta ista propala podrucja i repeat...

P.S. eliminacijom nasao da sam ostao u I. izbornoj (ako je tamo i Pescenica i Maksimir, onda sam i ja).

Koji bi to bili?

Slavonija bi bilo kojim brojem imala 1/5 Sabora, a Zagreb dominira u svoje 4 jedinice...

[z_k]

Michael Collins kaže:

Koji bi to bili?

Slavonija bi bilo kojim brojem imala 1/5 Sabora, a Zagreb dominira u svoje 4 jedinice...

Da npr. sigurno Slavonija (IV i V) ili vjerojatno Kordun, Banija (VI), unutrasnjost Dalmacije (IX). U ovim granicama jedinica nemaju isti broj stanovnika kao 1999. (niti blizu) i znaci da proporcionalno dobivaju vise zastupnika. Trebale bi nositi manju politicku tezinu.

[Michael Collins]

z_k kaže:

Da npr. sigurno Slavonija (IV i V) ili vjerojatno Kordun, Banija (VI), unutrasnjost Dalmacije (IX). U ovim granicama jedinica nemaju isti broj stanovnika kao 1999. (niti blizu) i znaci da proporcionalno dobivaju vise zastupnika. Trebale bi nositi manju politicku tezinu.

Slavonija i dalje ima stanovnika koliko i Zagreb, i i dalje bi bila dvije izborne jedinice, makar da se jednoj eto pripoji dio oko Bjelovara ili tako nešto.

Koje mjesto ima isti broj stanovnika kao 1999. godine?

Rijeka je dosta pala, kao i Sisak, Karlovac, manje više svi gradovi osim Zagreba, Zadra ili Splita.

U Istri neka mjesta rastu.

Ali sve županije imaju pad stanovnika osim Grada Zagreba

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/...---489118.html

[Zajedničar]

Izborne jedinice u Zagrebu, po mjesnim odborima:



ljubičasto - 1.
svijetlo plavo - 2.
zeleno - 6.
narančasto - 7.

[z_k]

Michael Collins kaže:

Slavonija i dalje ima stanovnika koliko i Zagreb, i i dalje bi bila dvije izborne jedinice, makar da se jednoj eto pripoji dio oko Bjelovara ili tako nešto.

Koje mjesto ima isti broj stanovnika kao 1999. godine?

Rijeka je dosta pala, kao i Sisak, Karlovac, manje više svi gradovi osim Zagreba, Zadra ili Splita.

U Istri neka mjesta rastu.

Ali sve županije imaju pad stanovnika osim Grada Zagreba

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/...---489118.html

Pa ako se mijenjaju granice, onda naravno da moze - dodas jos 15% tak stanovnistva. Ali onda umjesto da 14 zastupnika izabire Osijek + ostatak sjevero-istocne Slavonije, tih 14 zastupnika se bira na vecem podrucju in npr. Bjelovar "gubi" svog zastupnika.

Poanta je da trenutacno jedan glas vrijedi vise u Slavoniji nego u Zagrebu ili Istri i kad tad ce se to morati ispraviti. Mene to zanima iz razloga sto ce smanjiti politicki utjecaj izgubljenih krajeva (nema veze s politicko ideoloskom afilijacijom) - jer tako se moze drzava napraviti efikasnijom. Nece se toliko morati kupovati sastavljanje vlade programima "revitalizacije" upropastenim krajevima...

Zajedničar kaže:

Izborne jedinice u Zagrebu, po mjesnim odborima:



ljubičasto - 1.
svijetlo plavo - 2.
zeleno - 6.
narančasto - 7.

Sori, ali samo vodi na generalnu kartu...

[xork]

z_k kaže:

Pa ako se mijenjaju granice, onda naravno da moze - dodas jos 15% tak stanovnistva. Ali onda umjesto da 14 zastupnika izabire Osijek + ostatak sjevero-istocne Slavonije, tih 14 zastupnika se bira na vecem podrucju in npr. Bjelovar "gubi" svog zastupnika.

Poanta je da trenutacno jedan glas vrijedi vise u Slavoniji nego u Zagrebu ili Istri i kad tad ce se to morati ispraviti. Mene to zanima iz razloga sto ce smanjiti politicki utjecaj izgubljenih krajeva (nema veze s politicko ideoloskom afilijacijom) - jer tako se moze drzava napraviti efikasnijom. Nece se toliko morati kupovati sastavljanje vlade programima "revitalizacije" upropastenim krajevima...



Sori, ali samo vodi na generalnu kartu...

Najbolje da se utrpamo svi u Zagreb i da natalitet bude 5 promila

[z_k]

Pa neka se pasivni krajevi bore zadrzati ljude - ovako sto vise ljudi iseli, lokalnim politickim elitama odgovara status quo.

Jer ih bira sve manji broj ljudi, koji su sve ovisniji o njima (jer jedino zaposlenje dolazi od drzavnih transfera).

Na kraju samo je poanta da bi svi glasovi trebali vrijediti jednako...