Proširenje EU i pregovori o članstvu

[martie81]

Macron je protiv proširenja dok Anđelija želi dovući Srbiju u EU. Mene više brine to što kad jednom uđeš ne možeš izaći, nešto poput Hotel California...

[Michael Collins]

Ništa od datuma za Makedoniju

Hladan tuš za Skoplje: Pariz i Berlin protiv početka pregovora s Makedoncima

Ministri vanjskih poslova 14 država članica EU objavili su u utorak zajedničku izjavu u kojoj apeliraju na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom tijekom ovog mjeseca. No, Francuska, Nizozemska, Danska, ali i Njemačka, nisu među potpisnicama te izjave

13. lipnja 2019.
autor: Ivan Perišić Ivan Perišić


Unatoč promjeni imena države, unatoč pozitivnoj preporuci Europske komisije, unatoč upozorenju 14 država članica Unije da se ne smije ostaviti na cjedilu država kandidatkinja koja je toliko puno učinila da otkloni blokade na svom europskom putu, Sjeverna Makedonija ipak najvjerojatnije neće tijekom ovog mjeseca dobiti datum početka pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Ni Albanija, koja je zajedno s Makedoncima dobila preporuku Komisije da otpočne pregovore. Priznao je to i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk kad je jučer primio u posjet novog makedonskog predsjednika Stevu Pendarovskog.
Stjepan Mesić Stjepan Mesić Stjepan Mesić: 'Rat nije bio potreban. Mogli smo biti u konfederaciji 3 godine pa da vidimo...'

Napravili ste sve, ali ipak...

– Napravili ste sve što se od vas očekivalo. Ali želim biti iskren prema vama: nisu sve države članice spremne donijeti odluku o otvaranju pregovora u sljedećih nekoliko dana – rekao je Tusk.

Ministri vanjskih poslova 14 država članica EU objavili su u utorak zajedničku izjavu u kojoj apeliraju na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom tijekom ovog mjeseca. No, Francuska, Nizozemska, Danska, ali i Njemačka, nisu među potpisnicama te izjave. Kako neslužbeno doznaje Večernji list u Bruxellesu, njemački diplomati prenose stav svoje vlade i parlamenta, koji kaže da je premalo vremena ostavljeno za razmatranje Komisijina prijedloga, pa da stoga umjesto lipnja Nijemci žele ciljati srpanj ili rujan. No, opasnost od takve, makar i kratke odgode leži u činjenici da se u Grčkoj početkom srpnja održavaju parlamentarni izbori nakon kojih bi vladu mogli formirati protivnici Prespanskog sporazuma, što može (premda ne mora automatski) zakomplicirati trenutačni zamah koji je stvorio taj makedonsko-grčki sporazum.
Joška Broz Joška Broz Joška Broz Titov unuk otkrio što mu je djed priznao kao svoju najveću pogrešku

Hrvatska za pregovore

Francusko protivljenje poznato je otprije: stav predsjednika Emmanuela Macrona je da se EU prvo mora sama reformirati iznutra prije no što se nastavi otvarati za daljnje proširenje. No, mnogi diplomati iz ovih 14 država potpisnica pisma potpore Makedoncima i Albancima, kao i dužnosnici Komisije, na takav francuski stav uzvraćaju činjenicom da odluka o datumu početka pregovora ne znači novo proširenje jer do završetka pregovora obje zemlje imaju još dalek put, a i na kraju tog puta države članice opet mogu, ako baš žele, uskratiti odobrenje za ulazak u članstvo. Zbog toga francusko protivljenje ovoj konkretnoj odluci nije baš najjasnije.

U zajedničkoj izjavi 14 država članica, među kojima je i Hrvatska, upozorava se da je ovo pitanje vjerodostojnosti EU. Poziva se skeptične ili neodlučne države članice da priznaju “iznimne napore i napredak koje su Albanija i Sjeverna Makedonija učinile u usvajanju i primjeni nužnih reformi”, a u slučaju Sjeverne Makedonije i da posebno priznaju “povijesnu važnost sporazuma s Grčkom i s Bugarskom, koji su postali primjer za rješavanje otvorenih pitanja u regiji i šire”. I Donald Tusk je osobno na takvom stavu, ali nije do njega, nego je nužan konsenzus svih 28 država članica u Vijeću EU. I predsjednik EK je na takvom tragu.

– Ako zemlja poput Sjeverne Makedonije, pod teškim okolnostima i zahvaljujući pomoći grčke vlade, poduzme potrebne korake, onda im ne možete zatvoriti vrata – rekao je Jean-Claude Juncker.

Čisto da vas podsjetim, ovo je bilo referendumsko pitanje:

'Jeste li za ulazak u NATO i EU uz prihvaćanje sporazuma između Makedonije i Grčke',

[kuroishijin]

Nista cudno, javna je tajna da se EU nalazi u izuzetno teskoj, dugotrajnoj, strukturnoj krizi.

Ne zna se uopce kako ce se dalje EU razvijati. Nema uopce kapaciteta za nove clanice.

Ono sto je zanimljivo je da su neke od wanna be novih clanica, iako generalno jako lose, korumpirane, nefunkcionalne- uspjele napraviti sta se od njih trazilo ha ha ha i sada se vidi jasno da je car gol.

Slabljenje EU-a se vec sada moze osjetiti na rubnim podrucjima.

Kandidatske zemlje vec sada traze zamjenu iako nema prave. No EU vise ne moze ocekivati da ce imati prvenstvo prilikom velikih infrastrukturnih i trgovinskih dogovora na svojim granicama, u investicijama, bankama itd... Sta to znaci po uniju je prilicno jasno.

[DelmatST]

Samo za tvoju info, EU i povjerenje u nju je jače nego ikad prije. Također i prema Euru.

[kuroishijin]

DelmatST kaže:

Samo za tvoju info, EU i povjerenje u nju je jače nego ikad prije. Također i prema Euru.

Da je tako to bi bilo odlicno posto je sudbina cijelog kontinenta vezana za EU.

Medjutim pvojerenje u uniju, njene institucije... nije u usponu.
EU prijeti trgovinski rat sa SAD-om npr. EU ima sve vece razlike u strateskim ciljevima u odnosu na SAD a SAD su pokazale svu nemoc unije u modernom svijetu kada unija nije uspjela ocuvati nuklearni dogovor sa Iranom. U biti se pokazalo da unija izuzetno puno ovisi o dolarskom financijskom sustavu (kao cijeli svijet prakticno) i nema nacina da zastiti svoja preduzeca i biznis od americkih budalastih zakona... toliko o euru kao svjetskoj valuti placanja i povjerenja u istu.

Koliko unija slabi najbolje se vidi na istoku npr. u unutarenjem razdoru sa Madjarskom ili Poljskom... kao i sa potpunim krahom strategije prosirenja na kandidatske clanice. Vakuum koji se stvorio se bez problema puni: SAD, Turska, Rusija, Kina sve te zemlje su prosirile svoj utjecaj na rubna podrucja kako unijin utjecaj slabi zadnjih nekoliko godina...

[T-3000]

Michael Collins kaže:

Ništa od datuma za Makedoniju



Čisto da vas podsjetim, ovo je bilo referendumsko pitanje:

'Jeste li za ulazak u NATO i EU uz prihvaćanje sporazuma između Makedonije i Grčke',

Super, možda bi EU više odgovaralo da se Makedonija okrene nekim drugim asocijacijama?

[Michael Collins]

T-3000 kaže:

Super, možda bi EU više odgovaralo da se Makedonija okrene nekim drugim asocijacijama?

Kojim?

Koje organizacije bi dovele da Makedonci mogu raditi u Njemačkoj, a državne i lokane vlast da mogu povlačiti novac iz fondova?

[T-3000]

Michael Collins kaže:

Kojim?

Koje organizacije bi dovele da Makedonci mogu raditi u Njemačkoj, a državne i lokane vlast da mogu povlačiti novac iz fondova?

Gle kad si primio sve zemlje u EU, pa i one vidljivo sjebane kao što su to Rumunjska i Bugarska onda je fer i korektno uzeti i ostale zemlje. A ne ostaviti ih na cjedilu. Ovako im ostavljaš mogućnost da potpadnu pod neke druge utjecaje.

[Michael Collins]

T-3000 kaže:

Gle kad si primio sve zemlje u EU, pa i one vidljivo sjebane kao što su to Rumunjska i Bugarska onda je fer i korektno uzeti i ostale zemlje. A ne ostaviti ih na cjedilu. Ovako im ostavljaš mogućnost da potpadnu pod neke druge utjecaje.

Ali kakav utjecaj?

Od Varšave do Lisabona, od Helsinkija do Atene, u vojnom smislu vlada Amerika, a u ekonomskom Njemačka/EU.

Što bi Makedonci dobili sporazumo s nekom drugom silom, ako nema novca od bogate zapadne Europe, niti da mogu otići tamo raditi.

[franc1952]

Michael Collins kaže:

Ali kakav utjecaj?

Od Varšave do Lisabona, od Helsinkija do Atene, u vojnom smislu vlada Amerika, a u ekonomskom Njemačka/EU.
Što bi Makedonci dobili sporazumo s nekom drugom silom, ako nema novca od bogate zapadne Europe, niti da mogu otići tamo raditi.

Osobno ne bih imao ništa protiv, da Makedonija ups, Severna i CG idu što brže u EU, a tek kad se sredi odnos sa SPC! To oče biti država u državi i nitko ne bi to nosio u svoje dvorište! Hrvatska je več nadrljala zbog toga, Slovenija nije, a pola BiH je nekad bilo crvena, a sad je crna, zelena ili, Katoličko-hrvatska!
Dok ne naučimo, da je vera stvar človeka, a ne države, nemamo šta tražiti u razvijenim državama!

[kuroishijin]

Ideja EU nije da se bude najrazvijeniji niti najbogatiji. U Europi su najbogatije zemlje izvan EU-a. Takodjer neke clanice su prilicno siromasne i nakon desetljeca clanstva (npr. Grcka)

EU se zasniva prije svega na temeljnim zajednickim vrijednostima, moze se reci civilizacijskim tekovinama. Primjer toga su EU u standardi, npr. ekoloski standardi EU su danas prakticno globalno prihvaceni...

Medjutim temeljne vrijednosti EU su danas na klimavim nogama, ne vjeruju vise svi u slobodne granice, slobodni protok kapitala i ljudi na unutarnjem trzistu, nadnacionalne legalne okvire itd... EU ima ozbiljnu krizu identiteta i nije jasno u kojem smjeru ce se dalje razvijati.

EU prolazi kroz jedan oblik tzv. balkanizacije, unutarnja kohezija se urusava i nastaje fragmentiranje sa velikim razlikama oko pojedinih pitanja i skoro blokadom reformi i dalnjeg razvoja... Moguce je da je unija dostigla maksimum i da jednostavno podlijeze zamoru.

[kuroishijin]

Odlican clanak i osvrt kako se unijin kredibilitet istopio u prvom susjedstvu gdje se ista navodno treba prosiriti lol evropska-unija-ne-zeli-zapadni-balkan

[Michael Collins]

Izgleda je proširenje u do sada najvećoj krizi...

Europska unija treba se prestati pretvarati da želi primiti u članstvo države Zapadnog Balkana

Autor: Augustin Palokaj 19.06.2019.


Države zapadnog Balkana pretvaraju se da provode reforme kako bi ispunile uvjete za napredak prema članstvu u Europskoj uniji, a EU se pretvara da ih želi primiti.

Tako se može opisati sadašnje stanje u procesu proširenja koji je praktički ušao u slijepu ulicu. Neke države EU, prije svih Nizozemska i Francuska, najradije bi rekle da više nema proširenja. Ali to ne mogu jer znaju da bi takva poruka mogla izazvati nove tenzije u regiji zapadnog Balkana, gdje je budućnost u EU ono što im je zajedničko, koliko god daleko bilo ono što zovu “europskom perspektivom”.

Ono što se događalo zadnjih dana oko usvajanja zaključaka o procesu proširenja na sastanku Vijeća općih poslova najbolji je primjer koliko je nastavak proširenja nepoželjna tema. Diplomati u radnim skupinama, stalni predstavnici država članica, a potom i ministri danima su se konzultirali o tome kako odbiti prijedlog o otvaranju pregovora s Makedonijom i Albanijom a da se to ne protumači kao odbijanje. Dakle, majstorima za jezične akrobacije, kakvih je EU puna, bila je zadaća kako javnosti prikazati da je NE zapravo MOŽDA, a da se to MOŽDA shvati kao DA. A za obje države je Europska komisija, kao najpozvanije tijelo vrednovanja zasluga u ispunjavanju kriterija, rekla da su ispunile potrebne uvjete i predložila otvaranje pregovora. Za Makedoniju, koja je upravo da bi dobila datum otvaranja pregovora pristala i na promjenu imena, ovo je deseta godina zaredom da Komisija predlaže otvaranje pregovora. Do sada je kao izgovor bila Grčka blokada. Sada se Grčka više ne protivi jer je sporazum o rješenju spora oko imena već stupio na snagu. Ali sada otvaranje pregovora blokira Francuska, uz pomoć Nizozemske i prešutnu potporu Njemačke.

Teško je reći je li iskrenije to što rade Nizozemska i Francuska koje jednostavno kažu da su protiv ili Njemačka koja se izvlači na potrebne procedure u Bundestagu. Nizozemci su uvijek govorili da oni imaju “striktan, ali pošten pristup”, no potonje je sada ispalo pa je ostao samo “striktan pristup”. Koliko je ta država protiv proširenja EU pokazuje i primjer Ukrajine koja je ušla i u rat kako bi se približila Europskoj uniji da bi u Nizozemskoj na referendumu građani glasali čak i protiv Sporazuma o pridruživanju koji nema nikakve veze s mogućim članstvom u EU. Umjesto odluke, države EU najviše su vremena potrošile na pregovore o tome kako odgoditi odluku i kako je formulirati. Hoće li, kada postave novi rok za odluku u jesen, spomenuti rujan ili listopad, ili ništa. Hoće li najaviti “pozitivnu” ili “sadržajnu” odluku. Nizozemska, Francuska i Njemačka mudro su iskoristile i Europsku komisiju kako bi im pomogla u odgodi odluke. Prvo su tražile da Komisija odgodi usvajanje paketa za proširenje dok se ne završe europski izbori. Dakle, umjesto u travnju, paket je objavljen krajem svibnja. Sada kažu da je prekratko vrijeme razlog za to što će se “ovom pitanju vratiti poslije…”. Najsmješnije je kada se skeptičnost oko proširenja EU u državama članicama pripisuje porastu potpore krajnjoj desnici. A najveći kočničari proširenja su vlade u kojima su liberali (Nizozemska i Francuska) te demokršćani i socijaldemokrati zajedno (Njemačka). EU nije iskrena oko proširenja i bilo bi bolje da se prestane pretvarati. Njemačka je donekle ipak otvorena za nastavak procesa, ali nakon što s vlasti ode Angela Merkel, stvari bi se i u toj državi mogle promijeniti jer prijatelja proširenja ni tamo nema puno. A više od 60 posto građana Njemačke, slično kao i u Francuskoj, ionako se protivi prijemu novih država u članstvo EU.

S druge strane, ni liderima država zapadnog Balkana, od kojih su neki pretplaćeni na funkcije i gotovo doživotni lideri, nije toliko stalo do neke stvarne “europske budućnosti”, a kamoli do ispunjavanja uvjeta u borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala, nepotizma, osudi ratnih zločina i depolitizaciji sudstva. Možda su u pravu neki od takvih lidera u regiji kada kažu da takvih pojava ima svugdje, pa i u EU, no to im ne pomaže. Jer, među ostalim, i loše iskustvo s nekim državama koje su ranije primljene u EU koristi se kao razlog za stavljanje prepreka onima koji čekaju na redu u procesu proširenja. U takvim okolnostima i Hrvatska će biti u neugodnoj situaciji kada tijekom predsjedanja EU sljedeće godine bude pokušala oživiti proces proširenja na posebnom summitu u Zagrebu. Jer će možda Francuska, Njemačka i Nizozemska imati suprotne planove, da taj proces dodatno uspore ili da izađu s nekom alternativom za te države koja ne bi značila punopravno članstvo.

https://euractiv.jutarnji.hr/PiD/pro...lkana/9026306/

[Samo jako! 1994]

ma kakvo proširenje, evo šta je EK postala kao preduvjet Bosni i Hercegovini za pazi sad...status kandidata:

Demokratija / Funkcioniranje

1. Osigurati da se izbori provode u skladu s europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost financiranja političkih stranaka i održati lokalne izboreu Mostaru,

2. Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcioniranje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim razinam, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis-a,

3. Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje,

4. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnoj razini, kako bi se:
a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između razina vlasti;
b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih razina vlasti radi sprječavanja i otklanjanja povrjeda prava EU;
c) jamčila neovisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV);
d) reformirao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osiguralo provođenje njegoviho dluka;
e) jamčila pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno osiguranje dosljednog tumačenja prava u cijeloj Bosni i Hercegovini;
f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci;
g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu i da se ukloni pravo veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em.

5. Poduzeti konkretne korake na unaprijeđenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se premostilo naslijeđe rata.

Vladavina prava

6. Unaprijediti funkcioniranje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i sudovima BiH u skladu sa europskim standardima.

7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem:
a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;
b) osiguravanja djelotvornog funkcioniranja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije;
c) usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke;
d)osiguravanja učinkovite suradnje između tijela za provođenje zakona i s tužiteljstvima;
e)demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravomoćnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokoj razini;
f)depolitizacije i restrukturiranja javnih poduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.

8. Osigurati učinkovitu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim razinama i osigurati funkciniranje sustava azila.

Osnovna prava

9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti.

10.Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno

(a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i
(b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja

11.Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući europske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.

12. Jamčiti slobodu izražavanje i medija i zaštitu novinara, posebno putem
(a) osiguranjao dgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja financijske održivosti sustava javnih RTV servisa

13. Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba s invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražitelja azila, kao i raseljenih lica i izbjeglicau cilju zatvaranja Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma.

Reforma javne uprave

14.Završiti nužne korake u reformi javne uprave s ciljem unaprijeđenja sveukupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politikau cijeloj državi.

jebote, da smo mi ovo u stanju ispunit, nebi se mi priključivali EU, EU bi nas na koljenima molila da se priključi nama

uglavnom hrvatski lobi je polučio nikakve rezultate u EU, čak je upitna i konstitutivnost, te moramo prihvatit da smo agresori sami na sebe...što znači da je nama vamo najpametnije da se okrenemo rusiji i kini. sa zapada su nam ionako uvijek dolazile isključivo kajle i toljage

[Pametan Nick]

Ja vidi da je EU potpisala sporzume o slobodnoj trgovini sa gotovo cijelom Afrikom te Latinskom Amerikom, Kanadom, Japanom, Korejom, jučer je potisan sporazum za Vijetnamom te nedvno s Singapurom, ušli su debelo i u rusku zonu Ukrajina,Gruzija,Moldavija, Turska, Z.Balkan...itd...

Osigurali su tolika nova tržišta da ih više i nije briga za proširenje koje košta.

[Michael Collins]

Pametan Nick kaže:

Ja vidi da je EU potpisala sporzume o slobodnoj trgovini sa gotovo cijelom Afrikom te Latinskom Amerikom, Kanadom, Japanom, Korejom, jučer je potisan sporazum za Vijetnamom te nedvno s Singapurom, ušli su debelo i u rusku zonu Ukrajina,Gruzija,Moldavija, Turska, Z.Balkan...itd...

Osigurali su tolika nova tržišta da ih više i nije briga za proširenje koje košta.

Da se razumijemo, nije čak da toliko košta primiti Srbiju, Makedoniju ili Crnu Goru.
Problem je što je EU toliko načeta Brexitom da neće sigurno eurofobične članice kao Nizozemsku ili Dansku iritirati proširenjima.
Te dvije zemlje su sljedeće na redu nakon Britanije za izlazak ili barem referendum o izlasku, i načelno ljudi tamo ne vole istočne Europljane.

Nizozemska je bila uvijek u skupinama kada se blokirala Hrvatska recimo.

[Pametan Nick]

Michael Collins kaže:

Da se razumijemo, ništa ne košta primiti Srbiju, Makedoniju ili Crnu Goru.
Problem je što je EU toliko načeta Brexitom da neće sigurno eurofobične članice kao Nizozemsku ili Dansku iritirati proširenjima.
Te dvije zemlje su sljedeće na redu nakon Britanije za izlazak ili barem referendum o izlasku, i načelno ljudi tamo ne vole istočne Europljane.

Nizozemska je bila uvijek u skupinama kada se blokirala Hrvatska recimo.

Nizozemska je isabotirala i ukrajinski FTA, pada se je moralo dodati poglavlje gdje se naglašava da FTA ne znači početak ulaska Ukrajine u EU.

Osim toga, već imaju slobodan pristup tržištu Z.Balkana.

[Michael Collins]

Raspudić je inače prilično grubo ismijao zadnji EU susret sa nečlanicama

Nino Raspudić: Fijasko ‘jugosummita’ u Berlinu

Na poziv Merkel i Macrona, u Berlinu je ovaj tjedan održan susret na vrhu zemalja zapadnog Balkana, s fokusom na pitanje odnosa Srbije i Kosova, na kojem su, iz nekog razloga, sudjelovali i premijeri Hrvatske i Slovenije. Što je na tom skupu radio Plenković i dokle će se naše ćate smucati po “regionskim” skupovima?

Objašnjeno je kako bi Hrvatska mogla pripomoći u dijalogu Beograda i Prištine jer ima nedavno iskustvo života u zajedničkoj državi. Ali, niti smo živjeli zajedno nedavno, već prije trideset godina, niti iz tog žalosnog iskustva nosimo bilo kakvo znanje mirnog i dogovornog rješavanja sporova.

Pitanje koje nije postavio nitko relevantan u hrvatskoj javnosti, postavio je srpski predsjednik Vučić, koji je prije summita izrazio čuđenje zašto su uopće Hrvatska i Slovenija tu, a nisu Bugarska i Rumunjska.

Naravno, nije to rekao zato što je, za razliku od naših ćata, protiv guranja Hrvatske u “region”, već zato što, primjerice, Rumunjska nije priznala Kosovo pa bi mu bolje došla za stolom

“Vučić pohvalio Hrvatsku, summit okončan bez dogovora Srbije i Kosova” – tipičan je naslov kojim su naši mediji popratili taj besmislen, izlišan i bizaran skup. Sretni smo kao da je Leo Messi pohvalio nekog našeg klinca na kadetskom turniru.

Berlinska jugo-igranka pod palicom Merkel i Macrona organizirana je zbog propasti “briselskog dijaloga” između Beograda i Prištine, nakon što je Kosovo uvelo stopostotne carine na proizvode iz Srbije kao odgovor na srpsku diplomatsku akciju blokiranja kosovskog članstva u UNESCO-u i Interpolu.

Time je Vučić dobio izliku za uzmicanje, pa sada ističe kako će se vratiti pregovorima tek kada Priština ukine pristojbe. No o čemu mu u tom slučaju preostaje pregovarati nakon što je Skupština Kosova usvojila pregovaračku strategiju u kojoj je najvažnija stavka točka da Srbija mora priznati neovisnost Kosova u sadašnjim granicama?

U takvoj situaciji gazde EU sazvali su ih u Berlin, e da bi se uvjerili kako nema dogovornog rješenja, što se znalo i lani i prije deset, i prije sto godina. O diletantskom organiziranju summita svjedoči i to što je kao jedini predstavnik BiH pozvan Denis Zvizdić, predsjedavatelj Vijeća ministara koje se već šest mjeseci nalazi u tehničkom mandatu jer nakon izbora još uvijek nije formirana nova vlada.

Zvizdić ne predstavlja nikoga, a ako se htjelo čuti samo glas SDA kao dominantne bošnjačke stranke, bolje da su ugostili Izetbegovića. Kosovski predsjednik Thaçi nastupio je tvrdo, vjerojatno zahvaljujući američkom zaleđu. Izjavio je kako očekuje da će Merkel pozvati pet država članica EU koje nisu priznale Kosovo da to učine. Konstatirao je kako berlinski skup nije donio nijednu novu ideju i da organizatori nisu uputili poziv Vučiću za priznavanje Kosova.

Nije uzmaknuo ni oko nametanja pristojbi, poručivši da je to nužna i legitimna odluka i da kao takva treba ostati na snazi. Sudionici summita potpisali su zajedničku izjavu kojom “daju snažnu potporu europskoj perspektivi zemljama zapadnog Balkana, poticaj Srbiji i Kosovu za normalizaciju odnosa i okončanje spora”.

Dakle, ćorak. Tzv. berlinski proces o stabilnosti i približavanju zemalja zapadnog Balkana (čitaj berlinsko presipanje iz šupljeg u prazno) nastavit će početkom srpnja sastankom u poljskom Poznanu, a nešto prije toga razgovarat će se i u Parizu.

Plenković je nakon skupa otkrio toplu vodu objasnivši kako “do dogovora između Srbije i Kosova nije došlo jer je bilo očito da su dvije strane poprilično udaljene u svojim stajalištima”. Silan uvid. Zamisli, Srbi i Albanci s Kosova “poprilično udaljeni u svojim stajalištima”! I za spoznati to trebao je vucarati Hrvatsku po ispraznim jugoslavenskim okupljanjima pod palicom dvojca bez kormilara Macrona i Merkel.

Predsjednik Srbije Vučić izrazio je razočaranje ishodom susreta, ali je pohvalio korektan odnos predstavnika Slovenije i Hrvatske: “Sa Slovenijom imamo dobre odnose, a vjerujem da ćemo u budućnosti moći graditi bolje odnose s Hrvatskom nego što smo ih imali u vrijeme pogreški koje je radio Milanović”. Nakon svega, ostaje zaključak da su jedini pregovori Srbije i Kosova oko kojih ubuduće vrijedi naćuliti uho oni u kojima se bude spominjala razmjena teritorija.

Vučić i Thaçi su prošlog ljeta na konferenciji u austrijskom Alpbachu prvi put objavili da razmatraju promjenu granica kao dio sporazuma o normalizaciji odnosa. Po jednoj verziji toga plana Preševska dolina, u kojoj žive pretežno Albanci, bila bi prepuštena Kosovu dok bi sjever Kosova, nastanjen većinski Srbima išao Srbiji.

Nakon toga bi se dvije zemlje međusobno priznale. Čini se da su od Amerikanaca dobili potporu za takve pregovore, no protiv sporazuma je Berlin, jer bi po njima promjena utvrđenih granica na Balkanu predstavljala “otvaranje Pandorine kutije”, a protiv toga se u skladu s Mutti izjasnio i Plenković.

No ostaje sumnja da je razmjena teritorija uzbunila duhove ne zbog tobožnjeg otvaranja Pandorine kutije već upravo zato što bi to možda i dovelo do rješenja. Umjesto “Pandorinih kutija” neki možda preferiraju burad baruta, trajno nestabilne situacije kojima mogu manipulirati, kakva je bila Jugoslavija, koju su gurali dok god se mogla održati ili dejtonska BiH danas.

Žalosno je da EU 2019. vanjskopolitički ne djeluje ništa sposobnije nego u vrijeme raspada Jugoslavije. Thaçi je uoči summita izjavio kako “nema dogovora dok se SAD ne uključe, jer se EU pokazala nesposobnom”.

Srpska premijerka Brnabić požalila se nakon povratka iz Berlina kako “nije bilo velikih pritisaka, ono što je meni bilo nevjerojatno je da Priština nije pristala da povuče takse i da su rekli Merkelovoj i Macronu da ih baš briga za to što oni pričaju. Meni je to nevjerojatno”, te dodala “kako je Merkel primijetila izjavu Hashima Thaçija da će SAD morati uključiti u dijalog jer je Europa “nesposobna”.

Opći dojam ispraznosti upotpunio je i sjevernomakedonski premijer Zaev izjavom kako je njegova delegacija podijelila svoje iskustvo o uspješnim pregovorima s Grčkom oko imena Sjeverne Makedonije i to nakon što su im to savjetovali Macron i Merkel.

Dakle, kao kad kažete djeci – eto vidite kako su se ovi lijepo dogovorili. Ili možda još bolje, kako kad na seansi liječenih alkoholičara onaj koji je uspio prenosi svoje iskustvo.

“Vidjeli smo hrabre korake u sporu oko imena Sjeverne Makedonije i to je dokaz da je moguće pronaći rješenje u dugogodišnjim sporovima”, rekla je Merkel, a Macron je kazao da je Prespanski sporazum dokaz da je moguće riješiti sporove koji su izgledali nerješivi, samo ako postoji posvećenost. Radi se o plitkoj demagogiji jer uopće nije riječ o usporedivoj razini problema.

U prvom slučaju se radi o nominalnom, a u drugom o stvarnom problemu teritorija i ljudi na njemu. Najbolji sažetak cijele priče dao je srpski ministra vanjskih poslova Ivica Dačić izjavom kako “sastanak u Berlinu ne predstavlja novi format dijaloga Beograda i Prištine jer dijalog ne postoji”. On smatra i kako je potpuno besmisleno i nepotrebno oko toga sazivati sastanak zapadnobalkanske šestorke: “Što će oni tu? Jesmo li mi učestvovali u dijalogu Skopja i Atene?”

Rekonstrukcija tog bezveznog događaja na kojem se nije dogodilo ništa, barem jasno pokazuje kakve su pozicije Srbije i Kosova, koliko je vanjskopolitički nesposobna Europa Merkel i Macrona, ali i, avaj, koliko je sluganska hrvatska politika. Jedini racionalan argument za sazivanje tog summita koji se može domisliti je povod da akteri pred europarlamentarne izbore glume velike državnike koji tobože rješavaju velike probleme.

Suprotno papagajskom ponavljanju kako samo EU može riješiti probleme na Balkanu, istina je bliža tome kako nema nikakvog pomaka bez nagodbe SAD-a i Rusije. EU je potpuno nemoćna, nesposobna, bez jedinstvene vanjske politike. Dovoljno se samo zapitati (su)kreira li tu politiku i Velika Britanija koja je na izlasku.

U svom tom jadu europske politike prema Balkanu, posebno po spoju neznanja i oholosti prednjači Njemačka, koja se danas svodi na titranje Vučiću, a koji istodobno koketira s Putinom i Xi Jinpingom, i podržavanje unitarizma u BiH. Što Hrvatska uopće radi na tome?

Koji je naš interes za daljnje proširenje EU? Za dvadesetak dana Merkel dolazi u Hrvatsku u društvu predsjednika Europske pučke stranke Manfreda Webera pomoći Plenkoviću u finišu kampanje za euroizbore. Koga će impresionirati to što dolazi hodajuća politička prošlost? Na sličan način Merkel je davala potporu i Vučiću u jeku predizborne kampanje u Srbiji.

Najbolje bi bilo da čitav taj cirkus iz Berlina svrati i do Zagreba, ili barem da kao brat pučanin, s Merkel dođe i Vučić dati potporu HDZ-u. Osim što ima tako jaku potporu, Plenković u zadnje vrijeme sipa i dobre viceve.

Evo jednog kojeg je ispričao uoči mlaćenja prazne slame u Berlinu: “Hrvatskoj je važno da je Njemačka i Francuska percipiraju kao važnog aktera u rješavanju neriješenih problema i kao zemlju koja će svoje predsjedanje Unijom iskoristiti da tema odnosa prema zapadnom Balkanu bude visoko na dnevnom redu”.

Nino Raspudić / Večernji list.
https://kamenjar.com/nino-raspudic-f...ita-u-berlinu/

[plus 384]

Samo jako! 1994 kaže:

...što znači da je nama vamo najpametnije da se okrenemo rusiji i kini. sa zapada su nam ionako uvijek dolazile isključivo kajle i toljage

Nadam se da nisi ozbiljan

Takvo što se može čuti samo ovdje na Istoku (skoro da je mainstream mišljenje), mislio sam da je u HR stanje puno bolje.
Tko god se petljao sa Rusima, nije se usrećio.
Mi u Vojvodini to znamo odavno, ali na žalost, ne pita nas se puno u ovakvoj centraliziranoj zemlji, kakva je sad. A niti je Vojvodina ono što je bila.

Meni osobno bi puno značio ulazak HR u Schengen (samo jednu granicu, umesto dvije) - olakšalo bi putovanja i čekanja na granicama, iako nemam HR putovnicu (autohtoni sam Vojvođanin, nemam dvojne isprave, kao mnogi koji žive ovdje).

[hilderik]

plus 384 kaže:

Nadam se da nisi ozbiljan

Takvo što se može čuti samo ovdje na Istoku (skoro da je mainstream mišljenje), mislio sam da je u HR stanje puno bolje.
Tko god se petljao sa Rusima, nije se usrećio.
Mi u Vojvodini to znamo odavno, ali na žalost, ne pita nas se puno u ovakvoj centraliziranoj zemlji, kakva je sad. A niti je Vojvodina ono što je bila.

Meni osobno bi puno značio ulazak HR u Schengen (samo jednu granicu, umesto dvije) - olakšalo bi putovanja i čekanja na granicama, iako nemam HR putovnicu (autohtoni sam Vojvođanin, nemam dvojne isprave, kao mnogi koji žive ovdje).

ako si naš, uzmi papire čovječe - olakšat ćeš si puno toga.....