Udruga Franak (i povezane rasprave o CHF te CHF-kreditima)

[JTB]

sick.am kaže:

Pitao si gdje smo vidili kredit na 20-30 godina uz kamatu od 5%.
U primjeru je kredit na 60 godina uz kamatu od 2% (pojednostavljeno rečeno, bez da ulazimo o teme o strateškim interesima, bez da idemo u rasprave o motivima, uzrocima itd. dakle ovo je samo primjer da se može ako se hoće) .

O boze, bez komentara bi bilo najbolje... Amerikanci nakon WWII spasili Britance od bankrota prakticki poklanjanjem love - paralela sa kupcima precijenjenih nekretnina u Hrvatskoj - neprocjenjivo. I ja bi da mi netko da, gdje da se predbiljezim?

[ninoras]

stari medo kaže:

Ako sam dobro shvatio ti si digla kredit u švicarcima a ne u eurima pa probaj izračunati koliko si na početku bila dužna u švicarcima a koliko si sada dužna u švicarcima.

Zanimljivo kako pravila vrijede samo u jednom smjeru...

Ako je kredit uzela u CHF a tečaj je porastao, libor pao, trebala je past i kamata a ona je skoro duplo narasla...

Samo, banke kamatu tretiraju kao da su dužne u eurima, a jesu, a glavnicu kao da smo mi dužni u CHF...

Da li je to fer?? Da potpisala je i do danas izgleda da je legalno, ali da li je legitimno i u dobroj namjeri?

[klapalo]

JTB kaže:

I jos sto se niskih kamata u Europi tice. Pa tu se tiskaju milijarde... quantative easing... I rade programi upucavanja tih natiskanih novaca u stambene kredite pod izlikom pokretanja ekonomije. Gdje je tu odrzivost?
http://www.bbc.co.uk/news/business-18460302

Zaduživanje je palo 2,3 mlrd funti u Q4 2012.

Može li i izvor za ostalu europu - koja koristi euro?

[JTB]

klapalo kaže:

Zaduživanje je palo 2,3 mlrd funti u Q4 2012.

Može li i izvor za ostalu europu - koja koristi euro?

Kako god bilo, 39 banaka povuklu ukupno 14 milijardi funti iz sheme i rezultat je padanje KS kod stambenih kredita:

http://www.hm-treasury.gov.uk/ukecon...ding_index.htm
http://www.mortgagesolutions.co.uk/m...tonly-products

The average two-year fixed rate was 4.11% in February 2012, down 0.57% on last July - the month before Funding for Lending was introduced. Three-year fixes have fallen by 0.66% to 4.36% since the introduction of the scheme.

Situaciju u EU nisam aktivno pratio, ali sam stekao dojam da se rade slicne stvari.

http://news.businessweek.com/article...IE7TIUO0INS6SD

http://www.guardian.co.uk/business/2...s-ltro#block-3

Loans agreed under the Long Term Refinancing Operation will be made on a three-year basis, at an interest rate of just 1%. Because there is no official upper limit to the amount offered under LTRO, there's a lot of interest in how much is taken up.

Last time the ECB did this, three months ago, Mario Draghi handed out almost half a trillion euros – much more than expected. The influx of liquidity has been credited with rescuing Europe from another credit crunch. But, as Ian points out, the LTRO has its critics:

The cheap money has overwhelmingly flowed to the eurozone's weakest corners, feeding a grumbling campaign that is getting louder in the northern, more disciplined creditor countries.

Of the €489bn taken up in December, €325bn was tapped by banks in Greece, Ireland, Italy and Spain.

There are also complaints that the LTRO is just a disguised version of quantitative easing. The ECB may not be buying government bonds itself, but it knows very well that much of the cheap loans will be used to buy up peripheral sovereign debt.

LTRO's aren't a new invention, but the ECB has changed the rules by offering the loans over such a long timeframe (rather than the 3 or 6 months that were more common in the past).

[stari medo]

ninoras kaže:

Zanimljivo kako pravila vrijede samo u jednom smjeru...

Ako je kredit uzela u CHF a tečaj je porastao, libor pao, trebala je past i kamata a ona je skoro duplo narasla...

Samo, banke kamatu tretiraju kao da su dužne u eurima, a jesu, a glavnicu kao da smo mi dužni u CHF...

Da li je to fer?? Da potpisala je i do danas izgleda da je legalno, ali da li je legitimno i u dobroj namjeri?

Nemoj mješati kamatu i tečaj, oni nisu previše povezani
Dužnicima u francima su primarno rate porasle zbog porasta tečaja a ne zbog porasta kamate.
Nije mi jasno zašto govori koliko je bila dužna na početku i na kraju u EUR-ima a uzela je kredit u CHF ?
Kakve veze ima koliko si dužan u EUR-ima, isto tako smo mogli računati koliko je na početku i na kraju bila dužna u ukrajinskim grivnjama.

[sick.am]

JTB kaže:

O boze, bez komentara bi bilo najbolje... Amerikanci nakon WWII spasili Britance od bankrota prakticki poklanjanjem love - paralela sa kupcima precijenjenih nekretnina u Hrvatskoj - neprocjenjivo. I ja bi da mi netko da, gdje da se predbiljezim?

U neku stranku pri saboru.

Ovo prepucavanje nevodi nigdje... Ono što hoću naglasiti se nikako ne prepoznaje, pa je onda bolje da nepišem ništa, neda mi se, nemam vremena za obrazlaganje pa je bolje da stanemo.

dakle , što se mene tiče do zaključenja presude se nebih javljao na ovoj temi jer mislim da nemam što novo reći osim eventualno izvređati nekog padobranca koji nađe potrebu za braniti stavove tuženog u procesu UF-banke a to mi se neda a i dobit ću ban od moderatora.

nadam se presudi u korist udruge potrošač i franak, barem u dijelu nezakonite promjene kamatnih stopa, odnosno u tom dijelu sam potpuno siguran u pozitivan spor ukoliko nebude zakulisnih igara.

Smatram da ukoliko presuda ne bude barem djelomično pozitivna u korist UF, da će to biti poruka bankama da i dalje mogu raditi što hoće na ovim prostorima i uopće nemogu procijeniti daljne poslijedice, ali svakako nevidim ništa dobro u tom slučaju.

S druge strane, ukoliko presuda bude u potpunosti pozitivna, naravno da se neće sve odvijati glatko i da će to biti samo stepenica za daljnje pregovore, žalbe, samo će pozicija potrošača biti potpuno drugačija. Pitanje je samo dali će banke procijeniti da im se isplati i dalje natezati i odugovlačiti ili će pokušati sve presjeći odjednom (što im je i bilo nuđeno prije više od godinu dana, ali tada je UF bio nezamjetna grupacija ljutih građana a danas je udruga s preko 10000 članova).

[ninoras]

stari medo kaže:

Nemoj mješati kamatu i tečaj, oni nisu previše povezani
Dužnicima u francima su primarno rate porasle zbog porasta tečaja a ne zbog porasta kamate.
Nije mi jasno zašto govori koliko je bila dužna na početku i na kraju u EUR-ima a uzela je kredit u CHF ?
Kakve veze ima koliko si dužan u EUR-ima, isto tako smo mogli računati koliko je na početku i na kraju bila dužna u ukrajinskim grivnjama.

Misliš da je rata i ukupno vračeni novac sa kamatom od 3.88% ili 7% isto??

Banka je zadužena u eurima, i kamatu formira tako od dana swapanja chf u eur.

Sa druge strane glavnicu tretira i dalje u chf...

Nebitno, ne moramo se složiti, ako je tebi tu sve čisto, čemu rasprava? Da uvjeriš mene da je sve čisto, kad vidim da nije?

[klapalo]

JTB kaže:

Kako god bilo, 39 banaka povuklu ukupno 14 milijardi funti iz sheme i rezultat je padanje KS kod stambenih kredita:

Šta je tu neodrživo? Razduživanje po stambenim kreditima prisutno je i u EU i u SAD-u. Bez obzira na štampanje, kako kažeš.

[JTB]

klapalo kaže:

Šta je tu neodrživo? Razduživanje po stambenim kreditima prisutno je i u EU i u SAD-u.

Pa niska kamata na stambene kredite je neodrziva. Odbijam prihvatiti i shvatiti kako zaduzivanje moze biti jeftinije od inflacije. Jedino u slucaju kad je izvor novca de facto besplatan kao QE, LTRO...

A ovdje je nekima sad krvio sto se nijemac i slovenac time mogu okorisiti, a oni ne. Tough luck kako bi se reklo.

Ili da pitam za savjet, da li da se sutra zaduzim u Britaniji na ~25 godina na jednu trecinu primanja? Nudi mi se 3% promjenjiva kamata, tj. 2.5% plus BoE baza koja je trenutno 0.5%.

[stari medo]

ninoras kaže:

Misliš da je rata i ukupno vračeni novac sa kamatom od 3.88% ili 7% isto??

Naravno da nije isto, ali kakve to veze ima sa tečajem ?
Ono što se stalno ponavlja kao neka mantra je da banka mijenja kamatu ovisno o promjeni tečaja što ne stoji.
Kamata prvenstveno ovisi o riziku otplate kredita i troškovima zaduženja na međunarodnom tržištu.
Svaka banka će se od promjene tečaja nastojati zaštiti zatvaranjem devizne pozicije.

Zašto KentBanka nudi kredite u CHF sada kada je tečaj CHF visok ?
Našli su jeftin izvor financiranja u CHF-u i dok god im je devizna pozicija zatvorena baš ih briga za tečaj.
Čak nude i fiksnu kamatu, samim time teza da mogu promjenom kamate kompenzirati pad tečaja pada u vodu.

Ono što neki ljudi stalno ponavljaju je da su sada više dužni nego što su bili na početku ali ne računaju dug u valuti u kojoj su uzeli kredit nego to preračunavaju u kune ili u eure.

[Megi Pegi]

stari medo kaže:

Ako sam dobro shvatio ti si digla kredit u švicarcima a ne u eurima pa probaj izračunati koliko si na početku bila dužna u švicarcima a koliko si sada dužna u švicarcima.

Kredit sam digla u švicarcima koje su odmah promijenjene u kune. U tome je caka.

A gospodinu Garofeederu, na ovu očitu uvredu mom zdravom razumu i obrazovanju, moram odgovoriti-Da znala sam da ću u konačnici vratiti više, ali govorim sada o glavnici koja je sada tolika kolika je, i čestitam udruzi Franak kojoj je jedan od stavaka da se glavnica vrati na iznos u trenutku isplate kredita, jer je to jedino relno i etično.

[Lord DrEdd]

Dokaz da su kamatne stope na chf kredite bile dampinške, odn. navlakuše:

"Krediti će iduće godine biti dostupni državi, građanima i gospodarstvu, aktivne kamatne stope bi trebale biti na sadašnjim razinama uz manje oscilacije, a uvjeti kreditiranja će se postrožiti, glavne su poruke koje je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, iznio na predstavljanju 15. analiza HUB-a održanom u utorak.
Govoreći o utjecaju regulatornih troškova na kamatnu politiku banaka, on je ustvrdio kako su ukupni troškovi sredstava, koji uključuju i troškove regulacije banaka, od rujna 2005. do rujna 2008. narasli 2,75 postotnih bodova.

„Unatoč tome, tijekom protekle tri godine to se nije prelijevalo na rast aktivnih kamatnih stopa, a najnovija otpuštanja monetarne regulacije donijela su znatnom smanjenju regulacijskih troškova za 1,37 postotnih bodova u odnosu na kraj rujna.

Najnovije smanjenje regulacijskih troškova znači značajno rasterećenje, no ono ni izbliza ne kompenzira prijašnji pritisak rasta cijene novca“, naglasio je Bohaček.

“Učinkovit doprinos normalizaciji kamatnih stopa može dati”, kazao je direktor HUB-a, “restriktivna fiskalna politika koja će smanjiti potrebe za monetarnim restrikcijama i olakšati kreditne tokove od banaka prema privatnom sektoru”.


Prema tome, ako je samo trošak regulacije iznosio u prosjeku 2 postotna boda i isto toliko chf libor ( premda pouzdano znamo da su tijekom 2006. i 2007. kad je plasirano najviše chf kredita troškovi bili na svom maximumu), proizlazi da su banke ugovaranjem kamatne stope od 4 - 4,5% u tome periodu, svjesno išle u gubitak i to ne jedna banka, već SVE.

Znači pored navlakuše i dampinga, imamo i kartelsko djelovanje, a drug Rohatinski viče dužnicima da su špekulanti i kockari..

Naravno, ove Bohačekove navode lako je provjeriti u HNBU i nadam se da Udruga ima već sve pripremljeno.

[stari medo]

Megi Pegi kaže:

Kredit sam digla u švicarcima koje su odmah promijenjene u kune. U tome je caka.

To što je on promjenjen u kune nema nikakve veze, budući da ga moraš vratiti u CHF.
Kredit si digla u švicarcima, moraš ga vratiti u švicarcima a plaću primaš u kunama i tu je glavna caka.
Čim uzimaš kredit u valuti u kojoj ne primaš plaću izlažeš se tečajnom riziku.

[stari medo]

Megi Pegi kaže:

Kredit sam digla u švicarcima koje su odmah promijenjene u kune. U tome je caka.

A i čestitam udruzi Franak kojoj je jedan od stavaka da se glavnica vrati na iznos u trenutku isplate kredita, jer je to jedino relno i etično.

Udruga Franak miješa kruške i jabuke, svima vama je glavnica sada manja nego na početku otplate.

[Megi Pegi]

Ma znam ja to sve, Stari medo.
Ali napisala sam post s pitanjem -Je li to etično i humano?
U trenutku dizanja kredita automatski su franci (u protuvrijednosti od 100000 eura) promijenjeni u kune. U tom trenutku je meni banka posudila (dala) točno toliko ni lipe više. Samo kažem da bi bilo etično i realno da se glavnica računa prema dugu koji je bio u trenutku isplate

[klapalo]

JTB kaže:

Pa niska kamata na stambene kredite je neodrziva. Odbijam prihvatiti i shvatiti kako zaduzivanje moze biti jeftinije od inflacije. Jedino u slucaju kad je izvor novca de facto besplatan kao QE, LTRO...

Zaduživanje teoretski može biti neograničeno "jeftinije ili skuplje" od inflacije ovisno o tome kojim se tempom dužnici razdužuju ili zadužuju.

A ovdje je nekima sad krvio sto se nijemac i slovenac time mogu okorisiti, a oni ne. Tough luck kako bi se reklo.

Ako su devizni depoziti u RH od početka 2007. porasli 100%, novo zaduživanje po stambenim kreditima je opalo 50% a kamate porasle, gdje je tu tržište?

Ili da pitam za savjet, da li da se sutra zaduzim u Britaniji na ~25 godina na jednu trecinu primanja? Nudi mi se 3% promjenjiva kamata, tj. 2.5% plus BoE baza koja je trenutno 0.5%.

Jel za nekretninu u UK? Mislim da ti nije baš pametno osim ako npr imaš drugu pa je prodaš i kupiš u nekoj perifernoj državi eurozone na dnu krize.

[stari medo]

Megi Pegi kaže:

Ma znam ja to sve, Stari medo.
Ali napisala sam post s pitanjem -Je li to etično i humano?
U trenutku dizanja kredita automatski su franci (u protuvrijednosti od 100000 eura) promijenjeni u kune. U tom trenutku je meni banka posudila (dala) točno toliko ni lipe više. Samo kažem da bi bilo etično i realno da se glavnica računa prema dugu koji je bio u trenutku isplate

I nije mi glavnica manja nego 25000 eura veća, nažalost

Pa glavnica u CHF-u ti je manja zar ne ?
U valuti u kojoj uzmeš kredit glavnica mora biti manja.

Ajmo ovako, što bi se promjenilo da ti je banka dala vreću franaka, i da si ti investitoru platila stan sa tom vrećom franaka i da na kraju svakog mjeseca moraš donijeti franke u banku i platiti svoju ratu ?

Odgovor je ništa jel ti svoju plaću primaš u kunama i tu je cijeli problem.

O etičnosti, dobro namjeri i moralnosti ne bih, to su ionako rastezljive definicije.
Kada potpisujem ugovorom nikada ne računam na dobre namjere i moralnost druge strane nego se nastojim od toga zaštiti kako kod mogu.

[Megi Pegi]

Ne znam, Stari medo ja ugovore uvijek potpisujem s vjerom da će se poštivati moral i etika. Naravno da postoji rizik.
Pitanje je jesu li dužnici u francima stvarno dužni banci ovoliko? Nisu, jer je u trenutku isplate kredita tečaj bio znatno manji.
Mislim da bi se glavnica trebala računati prema tečaju koji je bio važeći u trenutku isplate kredita. To je jedan od ciljeva Udruge Franak

[ninoras]

stari medo kaže:

Naravno da nije isto, ali kakve to veze ima sa tečajem ?
Ono što se stalno ponavlja kao neka mantra je da banka mijenja kamatu ovisno o promjeni tečaja što ne stoji.
Kamata prvenstveno ovisi o riziku otplate kredita i troškovima zaduženja na međunarodnom tržištu.
Svaka banka će se od promjene tečaja nastojati zaštiti zatvaranjem devizne pozicije.

Zašto KentBanka nudi kredite u CHF sada kada je tečaj CHF visok ?
Našli su jeftin izvor financiranja u CHF-u i dok god im je devizna pozicija zatvorena baš ih briga za tečaj.
Čak nude i fiksnu kamatu, samim time teza da mogu promjenom kamate kompenzirati pad tečaja pada u vodu.

Ono što neki ljudi stalno ponavljaju je da su sada više dužni nego što su bili na početku ali ne računaju dug u valuti u kojoj su uzeli kredit nego to preračunavaju u kune ili u eure.

Podigao sam kredit sa 3.88% kamate, pri tečaju od cca 5, kada je tečaj pao na 4,6 podignuta mi je kamata na 7% uz obrazloženje "zbog pada CHF".

Kada je CHF porastao na 7, smanjena je kamata na 6.2%, a na moj upit zašto nije manja kada je tečaj toliko poraso, jednako kao i ti, rekli su da to nema veze sa tečajem.

A sad mi ti reci da li su lagali prije ili sada, ili lažu po potrebi internom odlukom banke?

[ninoras]

stari medo kaže:

Pa glavnica u CHF-u ti je manja zar ne ?
U valuti u kojoj uzmeš kredit glavnica mora biti manja.

Ajmo ovako, što bi se promjenilo da ti je banka dala vreću franaka, i da si ti investitoru platila stan sa tom vrećom franaka i da na kraju svakog mjeseca moraš donijeti franke u banku i platiti svoju ratu ?

Odgovor je ništa jel ti svoju plaću primaš u kunama i tu je cijeli problem.

O etičnosti, dobro namjeri i moralnosti ne bih, to su ionako rastezljive definicije.
Kada potpisujem ugovorom nikada ne računam na dobre namjere i moralnost druge strane nego se nastojim od toga zaštiti kako kod mogu.

Glavnica + kamata na kraju otplate po sadašnjem planu bit če veča za bar 40%

Zašto, zbog rizika?? Ma daj...