Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 07.12.2007., 12:36   #621
...

Quote:
Grejp kaže: Pogledaj post
Evo mene zanima, zna li netko ponešto o ovim prezimenima: Bručić i Tabula...bilo ča
__________________
Viva Metropolis!
Grejp is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.12.2007., 13:38   #622
Quote:
london-vienna kaže: Pogledaj post
O Lovrićima još ništa?
.............................
london-vienna is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.12.2007., 22:08   #623
Question prezimena?

Slobodno brišite ovu temu ili je premjestite ali ja neznam gdje drugo da je stavim.

Stvar je u tome kako su prezimena uopče nastala. Dali je moguče iz prezimena očitati ime prvog člana obitelji, jer večina prezimena u hrvatskoj završavaju na ić što stvara takav dojam da nečemu pripada na primjer Karađorđević- Karađorđe, Matić - Mate Marinović - Marin Karamatić - Crni Marin (Kara znači crn) ili je to samo splet okolnosti?
Stvarno tko sam ja is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.12.2007., 23:02   #624
Evo premješteno na odgovarajuću temu.
__________________
Wollt ihr den totalen Krieg? Ihr werdet totalen Krieg haben.
Scotsman is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.12.2007., 10:14   #625
Ja sam čuo za prezimena kao što su Zaklan i Lešina....Možda ima neke povezanosti za značenjem tih tiječi ali znam da se ne bih baš dičio takvim prezimenom....
Biila je jedna gospđa koja se prezivala Vištica a dragi joj roditelji da ukrase to lijepo prezime nadjenuše ime Vesela. I sve dok se nije udala "ponosila" se imenom
Vesela Vištica....(da mi je znat samo koji je sretnik koji je uze za ženu
__________________
...
metamorph is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.12.2007., 11:49   #626
Cool

Quote:
Scotsman kaže: Pogledaj post
Evo premješteno na odgovarajuću temu.
O vidi.......nisan vidija da postoji ova tema.....fala
Stvarno tko sam ja is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.12.2007., 11:49   #627
hvala nisam znao da ova tema postoji več
Stvarno tko sam ja is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2008., 22:32   #628
a cije je prezime VULETIN
vuletinn is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.01.2008., 23:46   #629
jeli netko zna nešto o prezimenu ujević i čalić?
__________________
C'est la vie mon ami!
California is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.01.2008., 05:17   #630
Zna li netko znacenje prezimena Kičinbači, Krejči i Kratofil?Tih prezimena nema nigdje drugdje,samo u Hrvatskoj,a potpuno su mi nejasna.Sva su iz Podravine....
mdirto is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.01.2008., 07:18   #631
Quote:
mdirto kaže: Pogledaj post
Zna li netko znacenje prezimena Kičinbači, Krejči i Kratofil?Tih prezimena nema nigdje drugdje,samo u Hrvatskoj,a potpuno su mi nejasna.Sva su iz Podravine....
Kratofil = Kratochvil (često češko prezime)

Kao rijetko prezime, postoji iu Mađarskoj (=> pedagog Dezső Kratofil)
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.01.2008., 07:25   #632
A dalje...

Krejcsi (krejči) također postoji kod nas, nije rijetko prezime.
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.01.2008., 07:32   #633
/\ /\ /\

dakle njegovi oblici: Krejtschi, Kreitschi, Kreitsch, Krejcsi, Krejči (njemačko prezime?)
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.01.2008., 01:37   #634
Imas li ideju sto bi znacilo Kičinbači?Kao da je to neki nadimak na nekom meni potpuno nepoznatom jeziku.Ne zvuci ni slavenski,ni germanski, ni romanski,ni madjarski??
mdirto is offline  
Odgovori s citatom
Old 07.01.2008., 09:12   #635
Quote:
mdirto kaže: Pogledaj post
Imas li ideju sto bi znacilo Kičinbači?Kao da je to neki nadimak na nekom meni potpuno nepoznatom jeziku.Ne zvuci ni slavenski,ni germanski, ni romanski,ni madjarski??
Meni zvuči turski. Samo tip.

Inače, kičinbači bez 'n' ima značenje u mađarskom: kicsibácsi (kičibači) = mali ujak
Magor is offline  
Odgovori s citatom
Old 08.01.2008., 15:32   #636
Quote:
vuletinn kaže: Pogledaj post
a cije je prezime VULETIN
Ne znam čije je prezime ali znam odakle je : iz Kaštela. Spominje se još u XVIII stoljeću u maticama jednog od kaštela više se ne sjećam kojeg (valjda Štafilić).
mustricolaris is offline  
Odgovori s citatom
Old 09.01.2008., 00:08   #637
Imam knjigu >PLEMENA IMOTSKE KRAJINE< knjiga govori o prezimenima tog kraja i doseljavanjima i iseljivanjima od sredine 17. stoljeća (obuhvaća podrucje Aržana, Biorina, Cista Provo, Cista Velika, Dobranje, Grabovac, Imotski, Krstatice, Lokvičići, Lovreć, Svilići, Medov Dolac, Podbablje, Poljica, Proložac, Rašćane, Ričice, Runović, Slivno, Studenci, Svib, Vinjani, Zagvozd, Zmijavci). Ako nekoga zanima neka kaze , al nisanam primjetio da ima puno forumaša iz ovih krajeva hehe. i usputni knjigu je napisao "fra Vjeko Vrčić" izdana je 1980. (nesto podrobnije o prezimenima imam o onima iz Zagvozda...)
Iron_Fist is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.01.2008., 21:21   #638
Da li je iko uspeo sta naci o prezimenu Nemanjic? To me bas interesuje jer mislim da u Srbiji nema nikoga sa takvim prezimenom a to potice iz srednjeg veka tj prezime vladarske porodice.
Hvala unapred!
vasileus is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.01.2008., 00:50   #639
Quote:
vasileus kaže: Pogledaj post
Da li je iko uspeo sta naci o prezimenu Nemanjic? To me bas interesuje jer mislim da u Srbiji nema nikoga sa takvim prezimenom a to potice iz srednjeg veka tj prezime vladarske porodice.
Hvala unapred!
U Hrvatskoj postoje prezimena Neman, Nemanič, Nemanić i Nemanjić (6 osoba se tako preziva,no to je vjerovatno krivi zapis prezimena Nemanić).

Danas vrlo rijetko ali i vrlo staro prezime Neman nekada se zapisivalo kao Neeman,a to je zapravo iskrivljeni oblik biblijskog imena Naaman.

Slovensko prezime Nemanič i hrvatski oblik Nemanić rasprostranjen je na zagorskom odnosno kajkavskom podrucju.Nemanič je naziv za onoga koji nema nista svoga,siromaha i bezemljasa.Jos uvijek se upotrebljava u slovenskom i nekim kajkavskim govorima.Taj naziv je tvorba od dvije rijeci "nema" i "nic" a nic na kajkavskom i slovenskom znaci nista....

Evo ti objasnjenje na slovenskom:

némanič -a m (ẹ̑) ekspr. revež, siromak: takrat je bil še nemanič; imeti koga za nemaniča; ni dovolil, da bi se poročila s tem nemaničem

To vjerovatno nema veze sa objasnjenjem kako je nastalo ime Nemanja (od kojeg je tvoreno prezime Nemanjic) ali objasnjava otkud toliko puno Nemanica u Sloveniji,a nema ih ni u Bosni ni u Srbiji....
Svibor is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.01.2008., 03:39   #640
Radosav Bošković

BELEŠKA O IMENU NEMANJA

(Onomatološki prilozi, broj I, Beograd, 1979, str 5-8)

Nemanja - to je hipokoristik, koji treba rastaviti na ove derivacione činioce: Ne-ma-an-j -a. Dakle, jedno od imena s maksimalnom kumulacijom hipokorističkih sufiksa. To jest - ako je naša analiza tačna.

Ime nije bilo retko u srednjem veku. Pored Raške, gde ga nosi veliki župan Stefan Nemanja, nalazimo ga dosta često, od 12. do 15. veka, duž jadranske obale i po ostrvima. J i r e č e k ga beleži: u Grblju (1430), u Dubrovniku (1383-1403), u Zadru (1289), na Krku (1189), na Braču (1250), u Senju (1243) i kao vlastelinsko prezime Nemanjići u velebitskim gorama 1486. (Die Romanen III 45-46).

Da bi naša "kompozicija" - u prvoj rečenici - imena Nemanja imala kakav-takav naučni pečat, treba da obrazložimo svih pet struktura njenih.

Idemo redom.

a) Struktura ne- to je prvi slog od nekog ličnog imena koje počinje sa Ne; ponajpre od Nenad. Dalje, struktura ne- to je elemenat iz druge faze razvitka slovenskih hipokoristika; kada se hipokoristički nastavak dodavao okrnjenoj osnovi (prvome slogu) na vokal. Konrektno: Ne-ma, a ne Nen-a.

b) Struktura m - deminutivnog karaktera - to je elemenat kojim je formiran prvi i osnovni hipokoristik imena Nemanja: Néma, Némo, ubedljivo potvrđuju naša srednjovekovna imena tipa: Radmak (CK 75) = Ráda, Rádo (<Rad-)>Rád-m-a, Rád-m-o+ak, Ramič (CK 70) = Rá-m-a, Rá-m-o (<Ra-) + ič, Mahoma (OB 1 60) = Má-h-a, Má-h-o (<Ma-)>Máha, Máho-+m+a, Ramić (= prezime, Monumenta Ragusina 1356)<Rá-m-a, Rá-m-o+ić, Ramko (Rječnik JA XIII 37)<Rá-m-a, Rá-m-o+ko, Ramković (= prezime, AC 123, 126)<Ra-m-ko+ović, Rašman (Daničić, Rječnik III 45) = Rá-š-a, Rá-š-o (<Ra-)>Rá-š-m-a,, Rá-š-mo+an, Milman (Dečanska hrisovulja I 6, 14) = Míla, Mílo (<Mil-)>Míl-m-a, Míl-m-o+an.

Od imena ovoga tipa iz najnovijeg vremena da pomenemo crnogorske hipokoristike i deminutive Rámo i Rámić (Ra-)<Rá-m-o+ić, mada se oni odavno osećaju kao turska imena i kao nadimci.

c) Strukturom an napravljen je dalji hipokoristik od Néma i drugi hipokoristik od imena Nemanja. Takvo je an po poreklu - deminutivni sufiks, a po funkciji, ono je odavno vrlo produktivan i omiljen nastavak za muška lična imena. Dodaje se najčešće - gotovo po pravilu - klasičnim hipokoristicima na a i na o. Isp.: Bera, Bero (<Berislav) - Beran, Braja, Brajo (<Bratislav) - Brajan, Brata, Brato (<Bratislav) - Bratan, Draža, Dražo (<Dragoslav) - Dražan, Joša, Jošo (<Jovan) - Jošan, Maša, Mašo (<Maroje, Marko) - Mašan, Tiha, Tiho (<Tihomir) - Tihan, Vuka, Vuko (<Vukoslav) - Vukan, itd.

Dve-tri reči o obliku Nèman. Poznato je, naime, da grčki i latinski izvori pišu Nemanju kao Neeman. To je za nas - ne biblijsko ime Naaman, kako misli Jireček (Geschichte der Serben 255), nego jedna faza u razvitku imena Nemanja. Faza - Nèman. I faza koju potvrđuje prezime Nemanić, uglavnom na našem jezičkom zapadu, a u proširenom obliku, sa a, i ime Pr voslav Nemana u jednoj glagoljskoj povelji koja među ortografskim znacima ima i grupu "ja": Dobronja (x 2) - AC 7, 1250. Isp. i selo Nemanica u niškom okrugu (Milićević).

d) Struktura j ne pravi nikakvih teškoća: to je sufiks pomoću koga su dobijeni prvi i klasični slovenski hipokoristici. Tip: starosrpsko Rađ , Vlađ , Mić , Milj , itd. Sam hipokoristik Nèman, dobijen na ovaj način, nije posvedočen. To jest: ukoliko se ne ogleda u češkom toponimu Nemanov (M i k l o s i c h, Die Bildung der slavischen Personennamen 295).

e) Struktura a - to je muški ekspresivni sufiks kojim su proširivana u našem srednjovekovnom jeziku lična imena na suglasnik, često beze mere i ukusa. Isp. primer: Dušana - Dušan, Nenada - Nenad, Ivanja - Ivanj - Ivan, Bojana - Bojan, Gojnata - Gojnat (<Gojislav), Branisa - Branis (<Branislav), Radisla - Radis l (<Radislav), Radiva - Radiv, Bogođa - Bogođ (<*Bogod-j ), Bogaja - Bogaj, Dobrava - Dobrav, Radosa - Rados (<Radoslav), Radomna - Radom n; Grubena <*Gruben-j +a; Gruben , Domana <*Doman-j +a; Doman (<Domagoj ).

To je naša etimologija imena Nemanja, data - kao što se vidi - isključivo na osnovu gramatičke analize. - I tako se hipokoristik Nemanja, udaljio od svoga matičnoga imena - Nenad.

Drugi o Nemanji misle drukčije. Na primer, Daničić u Osnovama (58) o tome imenu kaže ovo: "Nè - manja (ime muško koren man misliti, varati)".

Vidi se, Daničić je pošao od crkvenoslovenskoga maniti - decipere (M i k l o s i c h, Lexikon 362) - "izvadio" mu po svome običaju koren i dodao spreda ne, što sve kao derivaciona operacija nije nemoguće.

Daničićevim putem, ali mnogo proširenim, pošao je i M a r e t i ć. On je u dva maha - i s nešto razlike - pisao o imenu Nemanja: prvi put u Radu Jugoslavenske akademije (81, 146), drugi put u Rječniku Jugoslavenske akademije (VII 895-896).

Evo šta on kaže u Radu o Nemanji: "kako značenje ima ne u imenima Nemana, Nevad (deč. hris. 13)? Ona su postala od punih imena Manislav, Vladislav. Mi smo razložili, što znači Manislav; ali kako je glagol maniti dobio u narodu značenje decipere, činilo se narodu neprilično zvati koga *Mana, jer bi to svi osjećali kao: 'deceptor'; za to je od Manislav načinjen ipokoristik Nemana tobože; 'qui non decipit'".

M a r e t i ć je ovde, po našem mišljenju, loše startovao: Manislav - to je sekundarna složenica, dobijena preko hipokoristika Mána, Máno (<Maroje, Marko) dodavanje osnovi Man- strukture slav. Da, to je složenica koja nema nikakve veze s maniti.

Dosta je složenih imena u našem srednjovekovnom jeziku postalo na ovaj način. Da pomenemo dva istorijska: Tomislav <Tóma, Tómo+slav , Ninoslav <Nína, Níno (Nikola + slav . Što je ime Manislav napravljeno pomoću spojnoga vokala i - Manislav, a ne Manoslav - to je samo dokaz da je ono novijega datuma, srednjovekovno, iz vremenskoga perioda kad su takozvani spojni vokali već bili izgubili nekadašnji gramatički značaj (sip. Dobrimir: Dobromir u Dečanksim hrisovuljama).

U Akademijinu Rječniku Maretić je malo pesimista. On veli sub Nemana; "Postanje nije jasno; mana stoji jamačno u svezi s -man u imenima Budman, Grdman (Grdoman), Radman, Vukoman i s - mani u imenu Manislav, ali se ne zna što upravo znači man (ili mani) u tijem imenima, a kad bi se i znalo, još bi ostalo nejasno ne u Nemana".

Dakle, stoji iza struktura man, mani, ne, a ne zna im značenja. U svakom slučaju, oprezan korak nazad prema onome što je rekao u Radu.

Uzgredno, u jednom prikazu dodirnuo je pitanje postanka imena Nemanja i J a g i ć: On misli da je ono hipokoristik od Nemanislav. I poziva se - ali nesrećno - na imena Nerad , Nemir , Nenad , Nekras (JA VII 664). - Mi ne verujemo da su imena tipa Nemanislav - to jest negirana imena na slav - ikada postojala i mogla postojati; a tačno je (samo je to i Martić rekao) da je Nemanja hipokoristik; ali je pravljen bez veze s maniti i Manislav. To - pod 1. A pod 2: imena na koja se Jagić poziva - nisu uopšte hipokoristici, ni po značenju ni po postanku.

Najzad, etimologijom imena Nemanja bavio se i istoričar J i r e č e k. Doduše, uzgredno, u fusnoti. On polazi od Miklošičeva osnove neman>Nemana (M i k l o s i c h, Die Bildung der slavischen Personennamen 295), i dodaje da u njoj man nije isto što i man u imenima tipa Grdoman, Vlkoman. Dalje, Jireček neman dovodi u vezi s iranskim (avestijskim) nemanh - Verehrung, Anbetung (Geschichte der Serben 255). Na žalost, i suviše nameštena i sumnjiva veza.

Da završimo ovako.

Ime Nemanja prošlo je u svojoj evoluciji kroz tri faze: prvu i familijarnu - Néma, Némo, drugu i imensku - Nèman (Nèman), treću i standardnu - Nèmanja.Oni koji ga izvode iz maniti i njegovih korena i osnova kreću se između proizvoljnosti i nepoznavanja mehanizma antroponimske (hipokorističke) derivacije.
joe enter is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor



Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:04.