Udruga Franak (i povezane rasprave o CHF te CHF-kreditima)

[SwissChoco]

JPK kaže:

Banka ne smije biti izložena valutnom riziku, po propisu HNB-a. Dakle, zabranjeno joj je imati dio tog rizika.
Osim toga, banka je klijentu prebacila i sav 'rizik' profita u slučaju pada CHF-a. Da je kojim slučajem sebi u ugovoru dodijelila potencijalnu zaradu u slučaju pada CHF-a, a klijentu samo trošak u slučaju rasta - tada bi postojala neravnoteža u pravima i obvezama.

Ali banka za neutraliziranje rizika pada CHF ima instrument osiguranja-promjenjivu kamatnu stopu.
Koju su pak aktivirali i u slučaju porasta CHF iako su se tada kamate kretale suprotno tečaju

[imamohrvatsku]

Kakva diskusija na prethodnoj strani!?
Kakvo osvježenje!
Hvala svima.
Ugodan nastavak dana.

[sick.am]

imamohrvatsku kaže:

Kakva diskusija na prethodnoj strani!?
Kakvo osvježenje!
Hvala svima.
Ugodan nastavak dana.

Također, hvala svima. uz napomenu somiedu da ako može direktno odgovori na pitanje. Pretpostavljam da se radi o jednadžbi s više nepoznanica i da nije lako odgovoriti ali odgovora može biti samo dva.

Sjeverni vjetar:
Sudac je jasno rekao: prekršen je zakon i to na 180 i nešto stranica. Ugovor može biti ovjeren 58 puta i zapečaten krvlju ali ako krši zakon - krši zakon i prema tome nije valjan. Posljedice? Pa o tome se trebalo razmišljati prvo u trenutku plasiranja ovog rizičnog proizvoda a drugo smatram da je bilo prostora za smanjenje kamata u trenutku najvećeg rasta tečaja čime bi se pokazala socijalna osvještenost i vjerujem da do svega ovoga nebi došlo. Neznam, ja bi kao štediša više bio zabrinut razbacivanjem para po nekakvim 60 sekundnim glupastim minutama, djeljenjem bonusa kapom i šakom, organiziranjem ispraznih evenata koji su sami sebi svrha u kojekakim luksuznim hotelima, sudskim troškovima koji samo ruše imidž banke kao institucije kojoj se vjeruje. itd itd itd.

[ribica0903]

Čitam po forumima i po tiskovinama reakcije na presudu pa se napada sudac kao malo se "zaigrao" i sl. ,pa će sad banke "drastično poskupjeti" nove kredite, pa neće investirati i sl., što me podsjeti na onu izjavu vrle nam ino ministrice kako nećemo dobiti mirovine ak' ne glasamo za EU.

Dakle, moje mišljenje je da je sudac iskoristio dobro zakon o potrošačima jer je bilo dosta teško donijeti presudu koja bi uključivala namjeru s predumišljajem o prevari korisnika kredita, iako svi znamo da je postojala namjera.

U bankama radi dosta računovođa, ekonomista, pravnika, matematičara, ali jako malo kreativaca. Eh, ta nekolicina kreativaca čijim se uslugama koriste uprave banaka je smislila ovu pizdariju kao i mnoge druge tipa margin krediti, sekuritizacija, terminski ugovori, hedging, fondovi i sl ( uglavnom prepisanu od "zapadnih kreativaca"). Zbog svih takvih "sofisticiranih" financijskih izmišljotina kriza pogađa bankarski sektor svugdje u svijetu. Smislili su poslove koji nisu dugoročno održivi, ali ni pravno dobro potkrijepljeni niti razrađeni jer ih ni sami ne razumiju.

Mnogi bankarski financijski "mladci" se osjećaju jaaaako važnima kad ekipi na after work partijima prosipaju "fore" i izraze koje ekipa ne razumije.
Važnost koju su si sami dali pala im je s ovom presudom u kojoj su označeni kao obični trgovci.
I kao trgovci novcem trebaju se tako i ponašati. Ostati na core businessu, kak bi to vrli poslovnjaci rekli.

Ako su se zadužili u francima, guldenima, yenima, dolarima ili bilo čemu drugome, ( što nisu) , imali te valute i davali kredite u tima valutama, onda su trebali npr. ( ovo je samo moje zločesto razmišljanje ) radi održanja devizne pozicije povećati kamatu na štednju u tim valutama pa ih prikupljati ili primati uplatu rata u tim valutama, ali... ne, ne ide to tako, (e tu se vidi manipulacija, a sad se prave mutavi) - ako si htio platiti ratu u švicarcu iliti u euru, oni su se pozivali na kunu kao platežno sredstvo u HR. Tko je tu lud?

Dolazimo na kraju do upitnosti ispravnosti valutne klauzule odnosno izražavanja iznosa kredita u devizama, obračun i iskazivanje rate u devizama, a isplatu u kunama i naplatu u kunama. Čista manipulacija tečajevima.


Dugotrajnim radom na ovakav način, pozivanjem da je to jedino ispravno i da se banke moraju zaštiti od rizika devalvacije i sl. da naš narod štedi u valuti, da smo zemlja visokog financijskog rizika, da su oni strane banke i da se zadužuju u inozemstvu ( kod matičnih banaka), pretvorili su svoje premise ( ili bolje rečeno manipulativne laži) u jedine istine, i velika većina ljudi upotrebljava iste floskule.

A svaka od ovih činjenica je oboriva.
Tko je u stanju u HR uhvatiti se u koštac sa ispravnosti uporabe devizne klauzule u bankarskom poslovanju??
Nitko.
Dirnuti u to, značilo bi preispitati uzetu slobodu monetarnog sustava, neslobodu HNB, podmitljivost i samostalnost u donošenju odluka političkog lobija, odnosno političku i financijsku okupaciju u 26 slika.

[sjeverni vjetar]

Vojky kaže:

Pisao sam već na Politici, pa ću i ovdje kratko. Dakle i banke, pa čak i Udruga franak griješe jer vezuju ovo uz kamate, CHF i slično. Ovo je stvar, koliko mogu vidjeti, samo zaštite potrošača, tj. da li su banke poštovale odredbe propisa o zaštiti potrošača (imamo ih od kraja lipnja 2003.). To bi bilo ukratko ovo:

Odredbe iz 2007.:

Članak 97.

Ugovorne odredbe koje bi se, uz ispunjenje pretpostavki iz članka 96. ovoga Zakona, mogle smatrati nepoštenima jesu, primjerice:
– odredba o ograničenju ili isključenju odgovornosti trgovca za štetu uzrokovanu smrću ili tjelesnom ozljedom potrošača, ako je šteta posljedica štetne radnje trgovca,
– odredba o ograničenju ili isključenju prava koja potrošač ima prema trgovcu ili nekoj trećoj osobi u slučaju potpunog ili djelomičnog neispunjenja ugovora, uključujući i odredbu o isključenju prijeboja potrošačeva duga s dugom koji trgovac ima prema potrošaču,
– odredba kojom se potrošač obvezuje na ispunjenje ugovorne činidbe, dok je ispunjenje obveze trgovca uvjetovano okolnošću čije ispunjenje ovisi isključivo o volji trgovca,
– odredba kojom se predviđa da trgovac zadrži plaćeno od strane potrošača kada ovaj odluči da neće sklopiti, odnosno ne ispuni ugovor, dok se isto pravo ne predviđa za potrošača u slučaju da trgovac ne želi sklopiti, odnosno ne ispuni ugovor,
– odredba kojom se potrošač obvezuje platiti nadoknadu štete zbog neispunjenja koja je znatno veća od stvarne štete,
– odredba kojom se trgovca ovlašćuje na raskid ugovora na temelju njegove diskrecijske ocjene, dok isto pravo nije predviđeno i za potrošača,
– odredba kojom se trgovca ovlašćuje da, u slučaju kada raskine ugovor, zadrži plaćeno za usluge koje još nije obavio,
– odredba kojom se trgovca ovlašćuje na otkaz ugovora sklopljenog na neodređeno vrijeme bez ostavljanja primjerenog otkaznog roka, osim u slučajevima kada postoje opravdani razlozi za otkaz,
– odredba kojom se određuje da će se ugovor na određeno vrijeme produljiti na neodređeno ili određeno vrijeme ne izjavi li potrošač, prije prestanka ugovora, da ne želi produljenje ugovora, ako je rok u kojem potrošač to može izjaviti neprimjereno kratak,
– odredba kojom se potrošaču nameću određene obveze, a da potrošač prije sklapanja ugovora nije bio u mogućnosti upoznati se s tom odredbom,
– odredba kojom se trgovcu dopušta da jednostrano mijenja ugovorne odredbe bez valjanog, ugovorom predviđenog razloga,
– odredba kojom se trgovcu dopušta da jednostrano mijenja obilježja proizvoda ili usluge koji su predmet ugovora, bez valjanog razloga,
– odredba kojom se cijena robe ili usluge utvrđuje u vrijeme isporuke robe, odnosno pružanja usluge ili odredba kojom se trgovcu dopušta povećanje cijene, u oba slučaja ne priznajući pritom potrošaču pravo na raskid ugovora, ako je stvarna cijena znatno viša od cijene dogovorene u vrijeme sklapanja ugovora,
– odredba kojom se trgovcu daje pravo ocijeniti je li prodani proizvod ili pružena usluga u skladu s ugovorom,
– odredba kojom se trgovcu daje isključivo pravo tumačenja svih ili pojedinih odredaba ugovora,
– odredba kojom se isključuje ili ograničava odgovornost trgovca za obveze koje je za njega preuzeo njegov zastupnik ili odredba kojom se dužnost poštovanja tih obveza uvjetuje ispunjenjem određenih formalnosti,
– odredba kojom se obvezuje potrošača na ispunjenje njegovih ugovornih obveza čak i u slučajevima kada trgovac nije ispunio svoje ugovorne obveze,
– odredba kojom se trgovcu dopušta da, bez prethodnog pristanka potrošača, prenese prava i obveze iz ugovora na treću osobu, ako se potrošač time dovodi u nepovoljniji položaj,
– odredba kojom se isključuje, ograničava ili otežava pravo potrošača da prava iz ugovora ostvari pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, a poglavito odredba kojom se obvezuje potrošača na rješavanje spora pred arbitražom koja nije predviđena mjerodavnim pravom, odredba koja onemogućava izvođenje dokaza koji idu u prilog potrošaču ili odredba kojom se teret dokaza prebacuje na potrošača kada bi, prema mjerodavnom pravu, teret dokaza bio na trgovcu.

(...)

Zavaravajuće radnje

Članak 110.

(1) Poslovna praksa smatra se zavaravajućom ako sadrži netočne informacije glede okolnosti navedenih u stavku 3. ovoga članka, zbog čega je neistinita ili na neki drugi način, uključujući cjelokupan dojam, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača, čime ga dovodi ili je vjerojatno da će ga dovesti da donese odluku koju inače ne bi donio.
(2) Poslovna praksa iz stavka 1. ovoga članka smatra se zavaravajućom unatoč tomu što je informacija glede jedne ili više okolnosti navedenih u stavku 3. ovoga članka točna, ako dovede ili je vjerojatno da će dovesti prosječnog potrošača da donese odluku o poslu koju inače ne bi donio.
(3) Okolnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka na koje se zavaravajuća poslovna praksa odnosi jesu:
– postojanje ili priroda proizvoda,
– osnovna obilježja proizvoda, kao što su njegova dostupnost, koristi, rizici, izvedba, sastav, pripaci, postojanje postprodajne pomoći potrošaču i sustava rješavanja pritužbi, metode i datum izrade ili nabave, dostava, podobnost za ostvarivanje svrhe, način korištenja, količina, specifikacija, zemljopisno ili tržišno podrijetlo, rezultati koji se očekuju od njegove uporabe ili rezultati i bitni pokazatelji testova ili provjera provedenih na proizvodu,
– opseg obveza trgovca, motivi trgovačke prakse te priroda postupka prodaje, bilo koja izjava ili simbol koji se odnosi na izravno ili neizravno sponzorstvo ili odobrenje trgovca ili proizvoda,
– cijena proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanje određene pogodnosti glede cijene,
– potreba servisiranja, rezervnih dijelova, zamjene ili popravka,
– priroda, obilježja i prava trgovca ili njegovog zastupnika, kao što su njegov identitet, imovina, kvalifikacije, status, odobrenja, članstvo u određenim udruženjima ili povezanost s nekim drugim subjektima, njegovo industrijsko, komercijalno ili intelektualno vlasništvo, nagrade i priznanja,
– prava potrošača, uključujući prava koja potrošač ima na temelju pravila o odgovornosti za materijalne nedostatke,
– rizici kojima potrošač može biti izložen.
(4) Poslovna praksa, se isto tako smatra zavaravajućom ako, u konkretnom slučaju uzimajući u obzir sva obilježja i okolnosti slučaja, prosječnog potrošača navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o poslu koju inače ne bi donio, a uključuje:
– bilo koji oblik stavljanja proizvoda na tržište, uključujući i komparativno oglašavanje koje dovodi do poistovjećivanja tog proizvoda s nekim drugim proizvodom, zaštićenim znakom, zaštićenim imenom ili drugim znakom raspoznavanja konkurenta na tržištu,
– nepoštivanje obveza, od strane trgovca, koje proizlazi iz pravila postupanja trgovaca koja ga obvezuju, pod pretpostavkom da ta obveza ne predstavlja tek namjeru već je riječ o čvrstoj obvezi koju je moguće provjeriti te pod pretpostavkom da je trgovac u okviru poslovne prakse naznačio da je vezan tim pravilima postupanja.

Odredbe još iz 2003.:

Pojam nepoštene ugovorne odredbe
Članak 81.
(1) Ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.
(2) Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca.
(3) Činjenica da se o pojedinim aspektima neke ugovorne odredbe, odnosno o pojedinoj ugovornoj odredbi pojedinačno pregovaralo ne utječe na mogućnost da se ostale odredbe tog ugovora ocijene nepoštenima, ako cjelokupna ocjena ugovora ukazuje na to da se radi o unaprijed formuliranom standardnom ugovoru trgovca.
(4) Ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati.
(5) Odredbe ove glave Zakona ne primjenjuju se na ugovorne odredbe kojima se u ugovor unose zakonske odredbe prisilne naravi, odnosno kojima se u ugovor unose odredbe i načela konvencija koje obvezuju Republiku Hrvatsku.

Stvar dakle nije financijske, bankarske prirode već jednostavnog odnosa trgovca i potrošača. Štoviše, čak i prema onome što danas Jutarnji piše, o tome kako banke pripremaju žalbu - kao da same uopće ne shvaćaju da su obični - trgovci.

Ništetnost pojedinih odredaba
Članak 296.
(1) Ništetne su odredbe općih uvjeta ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela.
(2) Prilikom ocjene ništetnosti određene odredbe općih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt činidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba općih uvjeta ugovora povezana.
(3) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na one odredbe općih uvjeta ugovora čiji je sadržaj preuzet iz važećih propisa ili se prije sklapanja ugovora o njima pojedinačno pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecati na njihov sadržaj te na odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su jasne, razumljive i lako uočljive.

te

Nedopuštenost ocjene pojedinih ugovornih odredaba

Članak 99.

Nije dopušteno ocjenjivati jesu li ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni poštene ako su te odredbe jasne, lako razumljive i uočljive.

[đeram]

Ovo postaje sve bolje i bolje .
Ako te netko mlati nebih se smio nikome obratiti
za pomoć jer će ti se onaj kasnije osvetititi .

Prejadno je to sve skupa . Dok su ljudi plaćali i stvarali
se ekstra profiti bilo je dobro . Čim su ljudi malo
podigli glas odmah neke prijetnje i osvećivanje .

Mislim da će ovakve stvari bankama puno pomoći u
povratku povjerenja građana .

http://danas.net.hr/novac/banke-ce-n...upim-kreditima

[terza]

Vojky kaže:

Da, ako se ideš kockati - morate zajedno. Jednostavno rečeno.

Ne smiješ na slabiju stranu, a što je fizička osoba prema korporaciji, prebacivati svu odgovornost. USA banke to rješavaju sekuritizacijom i osiguranjima.

Uglavnom, bilo bi Udruzi franak i pametnije da su se odmah uhvatili ovoga, i oni su bitno pogrešno krenuli u pravnu priču. Bankari su jednostavno obični trgovci i moraju ispuniti sve uvjete koje moraju ispuniti trgovci.

Quotao sam tebe, ali vidim da mnogo ljudi razmišlja na ovaj način pa bih samo želio razjasniti.

Time što se banka izvedenicama zaštitila od valutnog rizika nije prebacila išta više tog rizika na korisnike kredita. Samo je sebe dovela u poziciju da kretanje tečaja na nju nema efekta, a što po zakonu i mora.

Drugim riječima, korisnici kredita su izloženi valutnom riziku čim su digli kredit u stranoj valuti, a to što se banka zaštitila protiv tog rizika, njihovu situaciju nije uopće promijenilo.

Spominjanje sekuritizacije u USA je u ovom kontekstu promašeno, njom se ni na koji način ne štiti korisnika kredita. Osiguranjem se pak štiti korisnik kredita, ali ono je dobrovoljno i poskupljuje cijeli kreditni aranžman. Da se kod nas u slučaju CHF kredita nudilo osiguranje, onda bi CHF kredit vjerojatno bio skuplji od EUR i KN kredita.

[šliper]

dobro jutro terza! koliko si godina spavao? a o čemu se ovdje priča? nemoj da ispadne da i ti ko i sjeverni vjetar pišete tek iz kontre.

dvije strane teksta su skroz dovoljne da bi ih razumio tko god želi, od 2400kn uvećanja anuiteta 1000kn spada u nevjerojatnom hrvatsko-bankarskom logikom povećanu kamatu, a 1400kn spada u povećanje zbog promjene tečaja. što tebi tu nije jasno?

da su kamatu tijekom zadnjih 6 godina pustili na miru, ili da su ju smanjivali, što bi bilo i logično (kao u drugim zemljama) vjerojatno se tužbe ne bi ni potezale. ali njima nije bilo dovoljno debelo omastiti brk povećanjem tečaja valute koju nikad nisu ni imali ni s njom baratali, nego su i kamatu dizali za do 3% uvećanja od potpisane, što u naravi ide ukupno 50% povećanje kamate.

obzirom na povećan tečaj CHF/HRK, a sa potpisanom kamatom 4%, anuitet raste znači za cca 1400kn. da se istovremeno smanjila kta za 1% (znači na 3%), povećanje s povećanim tečajem iznosilo bi cca 1000kn, što u naravi većina ne bi ni osjetila. dobro, vjerojatno bi bilo negodovanja, ali... ništa značajno.

u svakom slučaju s pametnim ljudima u vodstvu, banke bi danas u hr uživale povjerenje i uživale u zarađenoj lovi, a bez neke muke i previranja.

ovako je isplivala iskonska pohlepa NAŠIH bankara koji su cicali lovu iz hrvatske iznoseći je van da bi pokrivali troškove i dijelili bonuse u matičnim zemljama. ti bankari imaju ime i prezime, a ja se nadam da će i ti trapavi idioti kad tad doći na optuženičke klupe zbog svjesnog i namjernog osiromašivanja jedne države.

[krena]

somied kaže:

Ne shvacam sto je to "pokrivene sa CHF". Za valutnu klauzulu nije bitna pokrivenost. U teoriji si mogao od banke zatraziti kredit od 100 t jabuka na 5 godina (isplacen u kn po cijeni jabuka na dan isplate, recimo 2 kn/kg) i dogovoriti otplatu u 2 t jabuka na mjesec (u kunama, po cijeni jabuka na dan otplate). Jel se tu netko treba pokriti jabukama?

Da bi isplatio kredit u Hrvatskoj, moras imati kn. Da doneses miljardu CHF, kako bi ih pretvorio u kn u Hrvatskoj? EUR mozes, njih ce kupiti uvoznici i dati ti kune. A CHF? Jedino ce ga kupiti neki spekulant uz diskont od 5%.
Najbolje ti je odmah u Svicarskoj kupiti EUR, pa onda mozes u hr sa njima.

To sa jabukama bi bilo indentično sa CHF da je profesor Radman našao lijek za rak koji se dobiva ekstrakcijom jabuka. Ali za jedno spašavanje oboljelog treba iscijediti 10 tona jabuka , a ostatak ide u smeće.
I onda bi se cijena jabuka udvostručila. A tebi bi se udvostručio i kredit. Jer ti je ugovoren kredit u jabukama. Ali u banci nitko ne štedi u jabukama, niti je banka tražila da joj matična banka u Njemačkoj isporuči jabuke za hrvata koji traži kredit obračunat u jabukama

[somied]

krena kaže:

To sa jabukama bi bilo indentično sa CHF da je profesor Radman našao lijek za rak koji se dobiva ekstrakcijom jabuka. Ali za jedno spašavanje oboljelog treba iscijediti 10 tona jabuka , a ostatak ide u smeće.
I onda bi se cijena jabuka udvostručila. A tebi bi se udvostručio i kredit. Jer ti je ugovoren kredit u jabukama. Ali u banci nitko ne štedi u jabukama, niti je banka tražila da joj matična banka u Njemačkoj isporuči jabuke za hrvata koji traži kredit obračunat u jabukama

Potpuno je ista situacija i sa kreditom. Naime, krediti sa promjenjljivom kamatnom stopom se financiraju iz kratkorocnih izvora financiranja. Banka posudi nekome novce na 20 godina (dugorocno), ali mora stalno preostalu glavnicu refinancirati na trzistu kapitala - tipicno svaka 3 mjeseca. Svaka promjena cijene kapitala na trzistu se direktno prenosi u troskove kredita. Promjenjljiva kamatna stopa je regulirana opcim pravilima poslovanja koja banke javno objavljuju i navedena je o ugovoru o kreditu. Sve banke imaju formule za racunanje koje uvazavaju trosak kapitala i na to dodaju neku marzu. Tu naravno nema govora o samovoljnoj promjeni - trosak kapitala je izvan volje banaka (inace bi bio 0). Ugovor je takodjer simetrican - svaki pad troska ide u korist korisnika kredita, ali rast ide protiv njega. Isto je i sa tecajem.
Isto tako, vidim da se neki pozivaju na to u zakonu o zastiti potrosaca, promjenom kamatne stope se ne mijenja bit proizvoda. Rijec je naime o proizodu kojem je promjenjljiva kamatna stopa osnova (iliti sama bit). Do promjene bi doslo ukoliko bi banka npr. ugovorenu fiksnu kamatnu stopu prebacila u promjenjljivu (ili obrnuto).

Ugovori o stambenim kreditima su takodjer i solemnizirani i javni biljeznik je bio duzan objasniti stavke ugovora onima koji su ga podizali, a takodjer i eventualne rizike i pravne ucinke (to su oni koji dizu kredit debelo platili).

Takodjer, treba primjetiti da u isto vrijeme banke imaju obveze indeksirane u stranoj valuti - prema stedisama banke primjenjuju iste uvjete kao i za duznike (valutnu klauzulu i promjenjljivu kamatnu stopu). Da su banke u tako bajnoj i povlastenoj poziciji, onda ne bi trebale podilaziti stedisama. Valjda 20 miljardi EUR tako Hrvati imaju deponirano u hrvatskim bankama uz valutnu klauzulu.

[šliper]

stvarno nije u redu da na taj način spuštaš maglu.

Štediše nemaju ništa deponirano uz valutnu klauzulu.

Štediše su u banke položile eure i eure imaju. nijedan štediša nije položio kune s valutnom klauzulom u eurima.

Eure je kupio ili zaradio i položio na račun.

[somied]

Nema efektivne razlike u stednji u kunama uz valutnu klauzulu i stednje u devizama. Potpuno je jednako. Isto tako nema neke razlike izmedju kredita u stranoj valuti ili kredita u kn uz valutnu klauzulu. Osim sto je ovo prvo mislim zabranjeno zakonom za gradjanstvo, ne da mi se sada provjeravati. Efektivno namjenske kredite banka mora isplatiti u kunama.

Oko 7 miljardi kn ima kunskih depozita zasticenih deviznom klauzulom.

U svakom slucaju, ukidanjem valutne klauzule za kredite potrebno je u isto vrijeme i devizne depozite pretvoriti u kunske i staviti van snage valutnu klauzulu za depozite. Tehnicki bi takva mjera morala doci zajedno sa zamrzavanjem depozita i uvodjenjem kapitalnih ogranicenja prema inozemstvu.

[šliper]

lol, ja s tobom ziher neću ulaziti u nikakve rasprave i na nesreću ima dovoljno "plodnog tla" koji tu basnu o štednji i vezi te tematike sa konkretnoim chf slučajem u hrvatskoj, uporno i tvrdo štiti, širi i podržava. nadam se da je važna većina svjesna te "U čemu štediš?" obmane. bankarsko-opsjenarski lobi je manje jak nego uporan.

[somied]

Svatko tko razlikuje bilancu od jelovnika zna o cemu pricam. Za one druge ionako nema nade.

[klapalo]

Šliper prilično pretjeruješ u optužbama isključivo prema bankama.
CHF problemi su posljedica krize, kriza u EU i Hrvatskoj ima puno šire uzroke. Banke također puše, financiraju nekonkurentno gospodarstvo, rastrošnu državu...građane od kojih jedan dio samo razmišlja kako sjebat banku ili neku drugu firmu i sl...

[sick.am]

somied kaže:

Svatko tko razlikuje bilancu od jelovnika zna o cemu pricam. Za one druge ionako nema nade.

Možeš li izdvojiti primjer jedne relativno normalne zemlje u kojoj nema valutne klauzule?
Možeš li navesti primjer zemlje u kojoj možeš štediti u devizama (nedomicilnom novcu) a nemožeš dići kredit s VK nego samo u domicilnom novcu?

Možeš li ili nemožeš odgovoriti na moje prethodno postavljeno pitanje?
Hvala

[šliper]

samo ću se dovezati na ono kaj si dodao editiranjem.

... a onda bi NASA morala ukinuti sve svemirske programe. s tim da bi sve to skupa utjecalo na epsko otapanje leda i najezde skakavaca na grenlandu.

klapalo kaže:

Šliper prilično pretjeruješ u optužbama isključivo prema bankama.
CHF problemi su posljedica krize, kriza u EU i Hrvatskoj ima puno šire uzroke. Banke također puše, financiraju nekonkurentno gospodarstvo, rastrošnu državu...građane od kojih jedan dio samo razmišlja kako sjebat banku ili neku drugu firmu i sl...

jeah, banke financiraju nekoga u hr? u hr građani samo sjebavaju banke i firme. pa dobro jel ti vidiš kaj si napisao??

u hr građani razmišljaju samo o tome da prestanu biti 6. zemlja po skupoći, da budu među zadnjima po korupciji, te da napokon počnu napredovati. a o čemu ti razmišljaš kad si napisao to kaj si napisao?

[klapalo]

šliper kaže:

jeah, banke financiraju nekoga u hr? u hr građani samo sjebavaju banke i firme. pa dobro jel ti vidiš kaj si napisao??

u hr građani razmišljaju samo o tome da prestanu biti 6. zemlja po skupoći, da budu među zadnjima po korupciji, te da napokon počnu napredovati. a o čemu ti razmišljaš kad si napisao to kaj si napisao?

Za korupciju trebaju dvije strane...za umanjiti skupoću potrebna je veća produktivnost i npr manji porezi pomoću šire porezne baze radno aktivnih ljudi.

Da, građani itekako sjebavaju firme i banke. Ne plaćaju se dugovi u ogromnim iznosima, krije se imovina, ne ovršava se.
Iz proračuna se financiraju muzičke želje glasaća.

Potrošači ne mogu biti jedini zaštićeni, niti neće, šta god Sud presudio, to je jasno ko' dan.

[Retroman]

klapalo kaže:

Za korupciju trebaju dvije strane...za umanjiti skupoću potrebna je veća produktivnost i npr manji porezi pomoću šire porezne baze radno aktivnih ljudi.

Da, građani itekako sjebavaju firme i banke. Ne plaćaju se dugovi u ogromnim iznosima, krije se imovina, ne ovršava se.
Iz proračuna se financiraju muzičke želje glasaća.

Potrošači ne mogu biti jedini zaštićeni, niti neće, šta god Sud presudio, to je jasno ko' dan.

Firme placaju dugove, poreze, ne skrivaju imovinu... Yeah right.
Olicenje su nadolazeceg postenog novog doba.


A sad ozbiljno, potrosaci u hr nemaju skoro nikakvu zastitu. Trebala bi biti puno puno bolja. Prema zapadnim standardima a ne mojima, da se razumijemo.

[šliper]

klapalo kaže:

Za korupciju trebaju dvije strane...za umanjiti skupoću potrebna je veća produktivnost i npr manji porezi pomoću šire porezne baze radno aktivnih ljudi.

Da, građani itekako sjebavaju firme i banke. Ne plaćaju se dugovi u ogromnim iznosima, krije se imovina, ne ovršava se.
Iz proračuna se financiraju muzičke želje glasaća.

.

da mi je znati što ti proizvodiš i čime unapređuješ ovu državu?

za firmu znam kako ju shebe. na način da šef kupi nova bijesna kola na lizing, a ne da radniku plaću. radnika se može krivit samo za nevjerojatnu činjenicu da godinu dana uredno ide na posao, a da ne dobiva plaće. jbt, pa di toga još ima???.

daj samo malo pojasni kako to građanin sjebe banku? možda nešto ne plati? možda ne plati 12kn sms obavještavanje o stanju tekućeg računa?

s danom kad nijedna firma i nijedan radnik ne bude obavezan imati račun u banci ću se složiti s vama da su banke u klincu. ali, onda banke možda i počnu služiti svrsi.