Josif Visarionovič Džugašvili-Koba-Staljin/ponosni sin Gruzije,sociopat ili oholi Sovjet

[rustaveli]

Zoran Oštrić kaže:

Možda jest, u tadašnjem spletu odnosa. Plašio se da se sukob ne proširi u širi rat sa Zapadom. E sad, Staljin je dobio više nego što se mogao i nadati a da Zapadni Savenici nisu mogli intervenirati - zadrđao je sve teritorije koje je osvojio 1939.-1940., zaposjeo niz država. Što je njemu značio nekakav Trtst i nekakva Istra?

S Hrvatskog stajališta danas - ne možemo baš Titu zamjeriti što je tada riskirao, pokazao zube, umjesto da se krotko povuče. Mogla su ostati kombinacije s nekakvom istarskom autonomijom van Jugoslavije, pa ne bi ni danas možda bila u Hrvatskoj. Ili je bar mogao izgubiti "Zonu B", pa bi Novigrad/Citanova idr. danas bili u Italiji.


Samo se to interpretiralo kao nužnost potpune pokornosti Moskvi, odnosno osobno Staljinu.


Djelomično i to. Ali nije bila samo osobnost u pitanju, s obzirom da je Tito ipak imao široku podršku ljudi koji su bili uvrijeđeni sovjetskom i Staljinovom bahatošću. Jugoslavenske novine objavile su cjelovitu Rezoluciju Informbiroa i jugoslavenski odgovor na nju, što je sovjetske vođe iznenadilo. Tito je sigurno imao većinsku podršku i vojsku spremnu za borbu.

Nije Tito čačkao samo oko Trsta, nego i u Koruškoj i pogotovo u Grčkoj gdje je Jugoslavija bila glavni izvor logistike za DSE tj. grčke komuniste u građanskom ratu.

Rušenje američkih aviona u vrijeme kad SAD imaju monopol na atomsko oružje je bilo - malo je reći - neodgovorno. Uvijek se vraćam na onu zgodu kad je Molotov YU-delegaciji u Moskvi rekao da prestanu jer Amerikanci imaju A-bombu, a Janez Stanovnik mu otresao "pa šta, imamo i mi našu partizansku!" To je reprezentativni uzorak mentaliteta YU komunista neposredno nakon 1945.

I to je Staljina dovodilo do ludila. Da, korijen sukoba je bila Titova samostalnost od Moskve, ali ju on tada nije koristio ni za šta konstruktivno nego za ideološki fanatizam. Hebrang koji je bio Staljinov igrač (prije nego me tkogod zaskoči - pogledajte Mitrohinove dokumente) je u isto vrijeme bio puno umjereniji.

Zašto Staljin nije 1948. "zdravim snagama" poslao "bratsku pomoć" u tenkovima, kao kasnije u Mađarskoj i Čehoslovačkoj? Prvo, zbog percentages agreementa kojeg se on držao kao svetog Pisma. Drugo, jer je nakon 1945. SSSR bio razvaljen i opustošen toliko da nije imao snage za novi rat.

[lavore]

rustaveli kaže:

Zašto Staljin nije 1948. "zdravim snagama" poslao "bratsku pomoć" u tenkovima, kao kasnije u Mađarskoj i Čehoslovačkoj? Prvo, zbog percentages agreementa kojeg se on držao kao svetog Pisma. Drugo, jer je nakon 1945. SSSR bio razvaljen i opustošen toliko da nije imao snage za novi rat.

Američki dokument:

"" ... u dokumentu se detaljno opisuje propagandni rat između SSSR-a i Jugoslavije i tvrdi da je Staljin na kraju čak razmatrao mogućnost oružane invazije na SFRJ jer su pokušaji tihog uklanjanja Tita propali. O tome govore mnogi izvori spomenuti u dokumentu, a posebice mađarski prebjeg general Bela Kiral. Prema njegovim riječima, postojao je plan prema kojem je Mađarska narodna armija trebala probiti jugoslavensku obranu u Autonomnoj pokrajini Vojvodini i otvoriti put sovjetskim trupama prema Beogradu.

Nakon toga sukob je privukao pozornost Zapada koji je Beograd doživljavao kao strateškog saveznika i buduću članicu NATO-a. Prema procjenama CIA-e za 1950., jugoslavenska vojska mogla bi odbiti napad iz Rumunjske, Mađarske i Bugarske, ali bi pala pod udarima šest sovjetskih divizija u sastavu njihovih oružanih snaga. Iz toga je zaključeno da jugoslavenski otpor SSSR-u ovisi o opsegu i brzini zapadne vojne pomoći, pa su Sjedinjene Države razvile odgovarajuću shemu. Do sredine 50-ih godina američka pomoć Jugoslaviji iznosila je pola milijarde dolara. Prijetnja od sovjetskog napada 1951. smatrana je "iznimno vjerojatnom", au Washingtonu i Londonu govorilo se da bi to bio početak novog globalnog rata. Sjedinjene Države bile su spremne upotrijebiti nuklearno oružje za obranu Jugoslavije, što je zauzvrat dovelo do uzvratnog udara SSSR-a. Prijetnja nuklearne apokalipse nadvija se nad svijetom.

Međutim, očekivana sovjetska invazija na Jugoslaviju nikada se nije dogodila. Počeo je Korejski rat, a prema riječima generala Kirala, njegov neočekivani tijek natjerao je Moskvu da promijeni svoje namjere. Kao rezultat toga, planovi invazije su odloženi, a zatim potpuno zaboravljeni.""

https://tass.ru/obschestvo/664011

[rustaveli]

lavore kaže:

Američki dokument:

"" ... u dokumentu se detaljno opisuje propagandni rat između SSSR-a i Jugoslavije i tvrdi da je Staljin na kraju čak razmatrao mogućnost oružane invazije na SFRJ jer su pokušaji tihog uklanjanja Tita propali. O tome govore mnogi izvori spomenuti u dokumentu, a posebice mađarski prebjeg general Bela Kiral. Prema njegovim riječima, postojao je plan prema kojem je Mađarska narodna armija trebala probiti jugoslavensku obranu u Autonomnoj pokrajini Vojvodini i otvoriti put sovjetskim trupama prema Beogradu.

Nakon toga sukob je privukao pozornost Zapada koji je Beograd doživljavao kao strateškog saveznika i buduću članicu NATO-a. Prema procjenama CIA-e za 1950., jugoslavenska vojska mogla bi odbiti napad iz Rumunjske, Mađarske i Bugarske, ali bi pala pod udarima šest sovjetskih divizija u sastavu njihovih oružanih snaga. Iz toga je zaključeno da jugoslavenski otpor SSSR-u ovisi o opsegu i brzini zapadne vojne pomoći, pa su Sjedinjene Države razvile odgovarajuću shemu. Do sredine 50-ih godina američka pomoć Jugoslaviji iznosila je pola milijarde dolara. Prijetnja od sovjetskog napada 1951. smatrana je "iznimno vjerojatnom", au Washingtonu i Londonu govorilo se da bi to bio početak novog globalnog rata. Sjedinjene Države bile su spremne upotrijebiti nuklearno oružje za obranu Jugoslavije, što je zauzvrat dovelo do uzvratnog udara SSSR-a. Prijetnja nuklearne apokalipse nadvija se nad svijetom.

Međutim, očekivana sovjetska invazija na Jugoslaviju nikada se nije dogodila. Počeo je Korejski rat, a prema riječima generala Kirala, njegov neočekivani tijek natjerao je Moskvu da promijeni svoje namjere. Kao rezultat toga, planovi invazije su odloženi, a zatim potpuno zaboravljeni.""

https://tass.ru/obschestvo/664011

Naravno da je uzimao u obzir i napad na Jugoslaviju, iz memoara znamo da su se izrađivali planovi napada na Jugoslaviju, no nije ih izvršio.

Zeleno svjetlo Pjongjangu da krene oslobađati i prisajednjavati braću na jugu je bilo uzrokovano time da se na drugoj strani kugle zemaljske nadoknadi ono što se izgubilo na Balkanu.

[lavore]

day.kyiv.ua/ru/iosip-protiv-iosifa

""... u SSSR-u su formirane vojne jedinice za pomoć Izraelu koji je bio u ratu s arapskim susjedima. Međutim, u drugoj polovici ljeta 1948. ta je priprema obustavljena. Zapovjednicima je naređeno da prouče balkansko ratište.""

[rustaveli]

lavore kaže:

day.kyiv.ua/ru/iosip-protiv-iosifa

""... u SSSR-u su formirane vojne jedinice za pomoć Izraelu koji je bio u ratu s arapskim susjedima. Međutim, u drugoj polovici ljeta 1948. ta je priprema obustavljena. Zapovjednicima je naređeno da prouče balkansko ratište.""

Ne sjećam se više kod koga sam to pročitao (možda kod Primakova? Ne bih dao ruku u vatru), ali kaže dok su 1948. na vojnom učilištu proučavali geografiju Ukrajine da je na sat banula neka oficiričina, izderala se i rekla neka se uhvate geografije dolina Morave i Vardara. Sve je jasno zašto.

[Daldo]

rustaveli kaže:

Naravno da je uzimao u obzir i napad na Jugoslaviju, iz memoara znamo da su se izrađivali planovi napada na Jugoslaviju, no nije ih izvršio.

Zeleno svjetlo Pjongjangu da krene oslobađati i prisajednjavati braću na jugu je bilo uzrokovano time da se na drugoj strani kugle zemaljske nadoknadi ono što se izgubilo na Balkanu.

Moskva dala zeleno svjetloPjonjangu? Teško mi je to povjerovati ali možda ipak je

[Daldo]

Uspon Staljina je zanimljiva pojava, on se uspeo do vrha jer je šutio i slušao. Često se pravio da spava, ali je zapravo vrlo pzorno slušao. Druga taktika mu je bila opijanje sugovornika, glumio bi da je i on pijan pa bi izvlačio informacije iz njih. Zna je sve o svakome, o njemu niko ništa, kao da ne postoji. Takav je čitav Staljinov put, bio je neki ilegelac, teško procijeniti koliko značajan? Spominje se njegovo ime u vezi nekoliko pljački pošiljka s novcem, ali sve je to nejasno, možda je samo pznavao pljačkaše. Bio je u Lenjinovo krugu prije revolucije, ali teško je definirati koliko je on značajan bio. Još je teže procijeniti njegovu ulogu u Oktobarskoj revoluciji jer izgleda da uopće nema podataka što je radio tih par presudnih dana? Teško je čak procijeniti njegovu ulogu u velikim čistkama, neposredni nalogodavac, motivator, ili nešto treće? Neke veze mora imati s time jer imamo ćvrst dokaz da je naložio zaustavljanje čistki, akko je imao moć zaustaviti ih imao je moć i pokrenuti ih, već na nekakav način?

[Daldo]

Pisanjem na krsti(Krstarica forum) uvidio sam da Srbi većinom ne vole Staljina, tipa nešto on i njegov kompanjon Tito nas upropastili i sl. Da dio Srba ne voli Tita to me ne čudi ali čudi me da mrze i Staljina?. Koliko znam Staljin se nije miješao u unutrašnje uređenje Jugoslavije, a izgleda da eStaljin bio antialbanski nastojen, nije mi baš jasno zašto?

[Dilberth]

rustaveli kaže:

U hrvatskom izdanju koje ja imam (Sa Staljinom protiv Tita, 1990, Nakladni zavod Globus) Đilasova knjiga je citirana na 31. i 51. stranici, a u bibliografiji na 256. str.

Nesto si se usutio, pa me prisiljavljas da sam dalje nastavim.

Kindle knjige imaju search engine. Nigdje u Đilasovoj knjizi nisam nasao nista ni blizu gdje bi Staljin "smatrao sve te (AVNOJ) odluke nelegalnim i tražio povratak kralja i da komunisti sastave vladu zajedno s starim političarima."

Referenca oko AVNOJ-a postoji samo u toliko gdje Đilas kaze da Staljin i "oni" nisu shvatili da je partizanska borba u Jugoslaviji bila ujedno i revolucija, jer partizanska borba u SSSR je bila samo nesto onako usput. Zasto je Đilas mislio da to Staljin nije "shvatio", to je druga prica.

Anyway, nema potreba da kupujes avionsku kartu za Moskvu. Referencu da je Staljin "tražio povratak kralja i da komunisti sastave vladu zajedno s starim političarima", vjerovatno ces naci kod kuce u Beogradu, u arhivima beogradske novije žute štampe.

[rustaveli]

Dilberth kaže:

Nesto si se usutio, pa me prisiljavljas da sam dalje nastavim.



Kindle knjige imaju search engine. Nigdje u Đilasovoj knjizi nisam nasao nista ni blizu gdje bi Staljin "smatrao sve te (AVNOJ) odluke nelegalnim i tražio povratak kralja i da komunisti sastave vladu zajedno s starim političarima."



Referenca oko AVNOJ-a postoji samo u toliko gdje Đilas kaze da Staljin i "oni" nisu shvatili da je partizanska borba u Jugoslaviji bila ujedno i revolucija, jer partizanska borba u SSSR je bila samo nesto onako usput. Zasto je Đilas mislio da to Staljin nije "shvatio", to je druga prica.



Anyway, nema potreba da kupujes avionsku kartu za Moskvu. Referencu da je Staljin "tražio povratak kralja i da komunisti sastave vladu zajedno s starim političarima", vjerovatno ces naci kod kuce u Beogradu, u arhivima beogradske novije žute štampe.

Ja sam u Đilasovoi knjizi primjerice našao da ih je Staljin nagovarao da ostave kralja na miru i ugledaju se na laburiste u Velikoj Britaniji jer se socijalizam može graditi i pod kraljem.

Tito je u jednom trenutku istakao da ima novih pojava u socijalizmu i da se socijalizam sada probija i na đrukčije načine nego u prošlosti, što je Staljinu pružilo priliku da izjavi: Danas je socijalizam moguć i pod engleskom monarhijom. Revolucija nije više svuda nužna. Tu skoro je bila kod mene delegacija britanskih laburista i mi smo razgovarali baš o tome. Da, ima mnogo novoga. Da, čak i s engleskim kraljem moguć je socijalizam.

(Đilas, Susreti sa Staljinom, London 1986, str. 66)

Nagradno pitanje: što primjerice ova Staljinova izjava znači u kontekstu odluka AVNOJ-a?
Prema tome, izvoli se ne praviti mutav.

[Dilberth]

rustaveli kaže:

Ja sam u Đilasovoi knjizi primjerice našao da ih je Staljin nagovarao da ostave kralja na miru i ugledaju se na laburisti u Velikoj Britaniji jer se socijalizam može graditi i pod kraljem.

Tito je u jednom trenutku istakao da ima novih pojava u socijalizmu i da se socijalizam sada probija i na đrukčije načine nego u prošlosti, što je Staljinu pružilo priliku da izjavi: Danas je socijalizam moguć i pod engleskom monarhijom. Revolucija nije više svuda nužna. Tu skoro je bila kod mene delegacija britanskih laburista i mi smo razgovarali baš o tome. Da, ima mnogo novoga. Da, čak i s engleskim kraljem moguć je socijalizam.

(Đilas, Susreti sa Staljinom, London 1986, str. 66)

Nagradno pitanje: što primjerice ova Staljinova izjava znači u kontekstu odluka AVNOJ-a?
Prema tome, izvoli se ne praviti mutav.

Da, to je u knjizi, ali nigdje da je Staljin trazio (zahtjevao) povratak kralja u Jugoslaviju.

Prema tome, izvoli se ne praviti glup.

[rustaveli]

Dilberth kaže:

Da, to je u knjizi, ali nigdje da je Staljin trazio (zahtjevao) povratak kralja u Jugoslaviju.

Prema tome, izvoli se ne praviti glup.

Staljin je cijelo vrijeme trajanja rata priznavao londonsku vladu kao legitimno jugoslavensko predstavništvo.

Staljin je 1943. raspustio Kominternu kao gestu dibre volje prema Englezima i Amerikancima. Dok on ublažava komunističku retoriku, što misliš kako će reagirati na Titovo udri-udri-viva la revolucion ludovanje?

Citiramo Banca o jajačkom zasjedanju AVNOJ-a:

"[Tito] assumed the rank of marshal, explicitly repudiated the government in exile, and forbade the return of King Peter - all without bothering to inform Stalin in advance... [At Teheran, Stalin] flew into a rage. Moscow put a blackout on all news of Jajce and censored the radio programs broadcast by Yugoslav Communists in the USSR."

Banac, With Stalin Against Tito, str 12.

Ciao bello!

[Dilberth]

rustaveli kaže:

: facepalm: : facepalm: : facepalm:

Staljin je cijelo vrijeme trajanja rata priznavao londonsku vladu kao legitimno jugoslavensko predstavništvo.

Staljin je 1943. raspustio Kominternu kao gestu dibre volje prema Englezima i Amerikancima. Dok on ublažava komunističku retoriku, što misliš kako će reagirati na Titovo udri-udri-viva la revolucion ludovanje?

Citiramo Banca o jajačkom zasjedanju AVNOJ-a:

"[Tito] assumed the rank of marshal, explicitly repudiated the government in exile, and forbade the return of King Peter - all without bothering to inform Stalin in advance... [At Teheran, Stalin] flew into a rage. Moscow put a blackout on all news of Jajce and censored the radio programs broadcast by Yugoslav Communists in the USSR."

Banac, With Stalin Against Tito, str 12.

Ciao bello!

I što onda? And so what?
Ti ocito imas problem sa znacenjem izraza "tražiti"?

Evo sto HJP kaze:

trážiti

trážiti (koga, što, se) nesvrš. 〈prez. trȃžīm (se), pril. sad. -žēćī (se), prid. trp. trȃžen, gl. im. -žēnje〉

Izvedeni oblici
Definicija
1. truditi se da se pronađe ono što je izgubljeno, zametnuto ili još nepoznato ili ono što nije prisutno
2. uporno moliti [tražiti pravdu]; zahtijevati, iskati
3. imati potrebu za čim [vrba za rast traži vodu]; iziskivati
4. (se) još nemati svoj životni smisao, još ne znati što se hoće, nemati jasne namjere

[lavore]

Таково наше мнение.https://c21ch.newcastle.edu.au/stalin/t18/t18_162.htm

https://dzen.ru/a/XOhgoETy4AC0n018
""Staljinov stav o federaciji bio je kontradiktoran: ili je zahtijevao njezino trenutačno stvaranje, ili je zamjerao Titu i Dimitrovu što su "ubrzali" u tom smjeru bez njegova dopuštenja. Ta je nedosljednost objašnjena jednostavno: Staljin je bio za federaciju (općenito je želio “proširiti” socijalističke zemlje, lišiti ih nacionalnog sadržaja, ujediniti Poljsku s Čehoslovačkom i Rumunjsku s Mađarskom), i shvaćao je da jedino Jugoslavija može biti jezgra balkanske federacije. No, bojao se Titove neposlušnosti, a imao je razloga za strah. Tito si je dopustio javno govoriti o tome da Jugoslavija više neće ovisiti ni o kome (što je mislio nije potrebno objašnjavati Staljinu); Đilas, druga osoba u jugoslavenskom vodstvu, Staljinu je u lice govorio o zločinima koje su počinili sovjetski vojnici u Jugoslaviji; Beograd je 1946. neočekivano odbio Moskvi dati podatke o svom gospodarstvu.

Ako se prije rata Staljin nadao proširiti sovjetsku vlast postupnim uključivanjem zemalja diljem svijeta u SSSR (što je ostvareno pripajanjem Estonije, Latvije, Litve, zapadne Ukrajine, zapadne Bjelorusije, Besarabije i Tuve; pokušaj je također napravljen za sovjetizaciju Finske 1939.-40.), a nakon rata pokazalo se da je taj put nemoguć. Sovjetizacija Istočne Europe, Kine, Koreje i Vijetnama neizbježno bi izazvala pobune u tim zemljama plus vojno protivljenje Sjedinjenih Država i Velike Britanije, što bi značilo katastrofu za SSSR. A Staljin je pokušao vladati vazalnim zemljama na način “ručne kontrole”, održavajući njihovu formalnu neovisnost, uz pomoć naredbi Zits-vođama, ubijajući neposlušne i kontrolirajući njihove vojske i obavještajne službe. To je uspjelo u Poljskoj, Čehoslovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj, ali u Jugoslaviji nije uspjelo: tamo se u Titovoj osobi pojavio vlastiti “Staljin”, oslonjen na jaku vojsku i podršku naroda. Sukob između Staljina i Tita bio je osobne prirode: prvi nije mogao ni pokoriti ni eliminirati drugog.""

[rustaveli]

Dilberth kaže:

I što onda? And so what?

Ti ocito imas problem sa znacenjem izraza "tražiti"?



Evo sto HJP kaze:



trážiti



trážiti (koga, što, se) nesvrš. 〈prez. trȃžīm (se), pril. sad. -žēćī (se), prid. trp. trȃžen, gl. im. -žēnje〉



Izvedeni oblici

Definicija

1.truditi se da se pronađe ono što je izgubljeno, zametnuto ili još nepoznato ili ono što nije prisutno

2.uporno moliti [tražiti pravdu]; zahtijevati, iskati

3.imati potrebu za čim [vrba za rast traži vodu]; iziskivati

4.(se) još nemati svoj životni smisao, još ne znati što se hoće, nemati jasne namjere

Ja ti govorim cijelo vrijeme da je Staljin priznavao kralja i londonsku vladu kao legitimnu jugoslavensku vlast. To što ga je Tito detronizirao bila je Titova samostalna gesta, ne Staljinova, dapače Staljin je zarad dobrih odnosa sa zapadnim saveznicima bio protiv toga.


Čovječe, u čemu je tvoj problem?

[Dilberth]

rustaveli kaže:

Ja ti govorim cijelo vrijeme da je Staljin priznavao kralja i londonsku vladu kao legitimnu jugoslavensku vlast. To što ga je Tito detronizirao bila je Titova samostalna gesta, ne Staljinova, dapače Staljin je zarad dobrih odnosa sa zapadnim saveznicima bio protiv toga.


Čovječe, u čemu je tvoj problem?

OK, po treci i po zadnji put!

Kolega Daldo dovlaci odnekud ovo: "Staljin je smatrao sve te (AVNOJ-ske) odluke nelegalnim, tražio je povratak kralja i da komunisti sastave vladu zajedno s starim političarima".
Meni je to naravno cudno, a @Daldo se i sam cudi. Ja pitam za referencu i ti uskaces s odgovorom. E sad, da si odmah dosao s postenim, po forumskim pravilima, odgovorom, puno toga bi bilo jasno na samom pocetku. Umjesto toga ti dijelis lekcije, izigravas rebusa, itd.

I sto na kraju vidimo?
Staljin nije nikad trazio "povratak kralja i da komunisti sastave vladu zajedno s starim političarima" u Jugoslaviji, kako je @Daldo napisao. Sugestije koje ti navodis da Staljin prica, mogu znaciti svasta, to ne znamo ni ti niti ja. On je godinama bio vodja jednog carstva, a ti ja sve sto znamo je samo visiti na ovom forumu.
Ja 12/7 a ti 24/7.

[kiseli1]

rustaveli kaže:

Ja sam u Đilasovoi knjizi primjerice našao da ih je Staljin nagovarao da ostave kralja na miru i ugledaju se na laburiste u Velikoj Britaniji jer se socijalizam može graditi i pod kraljem.

Tito je u jednom trenutku istakao da ima novih pojava u socijalizmu i da se socijalizam sada probija i na đrukčije načine nego u prošlosti, što je Staljinu pružilo priliku da izjavi: Danas je socijalizam moguć i pod engleskom monarhijom. Revolucija nije više svuda nužna. Tu skoro je bila kod mene delegacija britanskih laburista i mi smo razgovarali baš o tome. Da, ima mnogo novoga. Da, čak i s engleskim kraljem moguć je socijalizam.

(Đilas, Susreti sa Staljinom, London 1986, str. 66)

Nagradno pitanje: što primjerice ova Staljinova izjava znači u kontekstu odluka AVNOJ-a?
Prema tome, izvoli se ne praviti mutav.

Ne znaci nista jer slijedi Djilasov nastavak na stranici 67:

Kao što se zna, Staljin nikada nije javno zauzeo slično gledište. Britanski laburisti su uskoro dobili većinu na izborima i nacionalizovali više od 20% industrijške proizvodnije. Pa ipak, Staljin nije nikada priznao te mere za socijalističke, niti laburistima da su socijalisti. Ja držim da on to nije učinio u prvom redu zbog neslaganja i sukobljavanja s laburističkom vladom u spoljnjoj politici.
Ja sam, u toku razgovora o tome, ubacio da u Jugoslaviji postoji u suštini sovjetska vlast — Komunistička partija ima sve ključne pozicije i ne postoji nikakva ozbiljna opoziciona partija. Ali Staljin se nije s tim složio: Ne, kod vas nije sovjetska vlast. — kod vas je neŠto izmedju Francuske de Gola i Sovjet- skog Saveza

Drugo zasjedanje AVNOJ-a se odrzava upravo u vrijeme odrzavanja Teheranske konferencije, i Staljin je bio stavljen pred svrsen cin pozdravnim telegramom.S obzirom da su se Saveznici upravo na toj konferenciji dogovorili da sva pomoc saveznika prelazi na NOVJ, Staljin je morao zavezati jezik.U korespodenciji u Vrijeme Rezolucije IB-a je to spomenuo

Drugo zasjedanje AVNOJ-a je zapravo bio drzavni udar, kojim se ukida monarhija, i pocinje se graditi novo drustveno uredjenje

[kiseli1]

A kada je Tito, u novembru 1942, obavijestio Moskvu o svojim planovima da osnuje Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), Kominterna mu je preporučila da cilj AVNOJ-a ograniči na to da bude samo političko oruđe partizanskog pokreta, kako bi se izbjeglo da poprimi karakter vlade. »Nemojte [ovaj komitet jsuprotstavljati Jugoslavenskoj vladi u Londonu. U datoj etapi ne pokrećite pitanje o ukidanju monarhije. Ne ističite parolu republike.«24 Štoviše, Sovjeti su spriječili Titov pokušaj da on preuzme predsjedništvo AVNOJ-a. Poslali su poruku Edvardu Kardelju (1910-1979), drugom čovjeku u Politbirou CK KPJ, u kojoj se »zahtevalo da se komunisti odupru Titovim pretenzijama da postane predsednik AVNOJ-a, što bi se na Zapadu protumačilo da kod nas komunisti izvode revoluciju«.25 Titova poruka od 10. oktobra 1943. sigurno je zbunila Moskvu, jer je on od nje tražio da prihvati odluku rukovodstva partizanskog pokreta da će se suprotstaviti eventualnom iskrcavanju Britanaca u Jugoslaviji: »Mi nećemo dozvoliti ovo iskrcavanje bez naše saglasnosti i spremni smo da se suprotstavimo silom.«
Tito je zapravo pretvorio AVNOJ u jezgru svoje vlade, na njegovu drugom zasjedanju, u novembru 1943. u Jajcu. Tada je dobio čin maršala. Pod njegovim je vodstvom donesena odluka kojom se izričito odbacila izbjeglička vlada i zabranio povratak kralju Petru. Sve je te odluke donio a da o njima nije unaprijed obavijestio Staljina. U tome trenutku sovjetski je vođa bio u Teheranu, na savezničkoj konferenciji sa Churchillom i Rooseveltom. Kad je doznao za Titove odluke, razjario se. Moskva je prešutjela sve vijesti o događaju u Jajcu i uvela cenzuru radio-programa koje su emitirali jugoslavenski komunisti u SSSR-u. Kao što je predstavniku SKOJ-a u Moskvi objasnio D. Z. Manuilski, glavni sovjetski funkcionar u Kominterni, »Hazjajin [gazda, tj. Staljin] je neobično ljut. On smatra da je to udarac nožem u leđa SSSR-u i odlukama u Teheranu.

gornji citat je iz "Sa Staljinom protiv Tita" ,stranica 26, a autor se poziva na V.Dedijera "Novi prilozi za biografiju JBT-a ,treci tom", i na

Slobodan Nešović i Branko Petranović, sastavili, AVNOJ i revolucija: Tematska zbirka dokumenata, 1941-1945 (Beograd 1983) str 262

[Dilberth]

kiseli1 kaže:

Ne znaci nista jer slijedi Djilasov nastavak na stranici 67:



Drugo zasjedanje AVNOJ-a se odrzava upravo u vrijeme odrzavanja Teheranske konferencije, i Staljin je bio stavljen pred svrsen cin pozdravnim telegramom.S obzirom da su se Saveznici upravo na toj konferenciji dogovorili da sva pomoc saveznika prelazi na NOVJ, Staljin je morao zavezati jezik.U korespodenciji u Vrijeme Rezolucije IB-a je to spomenuo

Drugo zasjedanje AVNOJ-a je zapravo bio drzavni udar, kojim se ukida monarhija, i pocinje se graditi novo drustveno uredjenje

Pretpostavljam po nekima je, pred Churchillom i Rooseveltom trebo pjevati, Amerika i Engleska, bit ce zemlja proleterska!

[rustaveli]

Dilberth kaže:

Pretpostavljam po nekima je, pred Churchillom i Rooseveltom trebo pjevati, Amerika i Engleska, bit ce zemlja proleterska!

Ja ti govorim da je Staljinu to bilo jasno. Titu - baš i ne. Paradoksalno, ali u toj priči je Staljin bio umjereniji i racionalniji od Tita. Staljin je nastupao kao realpolitičar, a Tito je bio u svojoj fazi "herojskog komunizma". Partizaaaaaniiii daaaaajteeee mitraljeeeeezeeee da čekaaaaamoooo kraaaaaljaaaa i Engleeeezeeee...