Inflacija?

[somied]

anyway, ideja je da se drzava smije zaduzivati po trzisnim uvjetima, ne smije direktno montizirati dug. zato fed mijenja ono sto moze, a to su trzisni uvjeti. vjerojatno i predje svoje ovlasti u gro svojih intervencija. mada je njegov mandat tako slozen da se facto moze raditi... a svasta. de iure... ni demokrati ni republikanci ne otvaraju taj osinjak.
duh ustava SAD-a je takav da on postavlja barijere uplitanju drzave u ekonomiju. to je i razlog ekonomske moci SAD-a. takodjer se te brane nagrizaju vremenom, pa cemo posljedicno i vidjeti pad ekonomske moci. vjerojatno.

[somied]

stegaNo1 kaže:

kamata je kakva jest u danom trenutnu, a ortogonalsnost bi kao pojam pustio za nacrtnu geometriju ipak
banka = dozvola za stampanje novca...ne mozes dobiti takvu dozvolu pa biti autonoman od onoga tko ti je dozvolu dao...treba se svesti u siri kontekst, a ne fragmentirati stvari i birati pojedine aktere...to je sistem koji radi kako radi samo u cjelini, pustimo mi neciju volju na stranu

cudi me da ne znas sto znaci ortogonalnost koncepta. banke ne stampaju novac, jedino cb to moze. treba biti precizan sto je sto, u ovom slucaju je to bitno, mada nama u praksi cesto nije.
bnake sigurno nisu autonomne, tu nema spora.
uglavnom, da FED nije provodio politiku kakvu je, ovaj javni dug najvjerojatnije ne bi bio moguc.

[Antikapitalist]

stegaNo1 kaže:

ti se bas trudis, (a dugo nisi) od pogubljene Keltonice do losih viceva

Ne vidim iz onog videa ni da ta Kelton zna točan odgovor, kao ni predsjednikov savjetnik za ekonomiju.

Zar nije onaj citat od Maria Draghia dovoljan da bude jasno koji je razlog?

Treba još pojednostaviti?

[Antikapitalist]

somied kaže:

banke ne stampaju novac, jedino cb to moze. treba biti precizan sto je sto

CB štampa tzv. bankovne rezerve
država štampa "državne obveznice"
kreditne banke štampaju "knjižni novac", elektronski novac

[somied]

Antikapitalist kaže:

CB štampa tzv. bankovne rezerve

država štampa "državne obveznice"

kreditne banke štampaju "knjižni novac", elektronski novac

ne samo bnakovne rezerve, nego i papirnati i kovani novac. to zovemo "money proper" i to je medij za razmjenu. ono sto ti imas u banci nije novac, to je jako dobar novcani supstitut, depozit. uglavnom je dobar, osim kad shvatis da nije pa ostanes bez njega.
slicno kako Newtonova teorija gravitacije... nije zapravo tocna, ali je dovoljno tocna za vecinu primjene. ali kad dojes do nekih granica, onda to igra ulogu.

[stegaNo1]

somied kaže:

cudi me da ne znas sto znaci ortogonalnost koncepta. banke ne stampaju novac, jedino cb to moze. treba biti precizan sto je sto, u ovom slucaju je to bitno, mada nama u praksi cesto nije.
bnake sigurno nisu autonomne, tu nema spora.
uglavnom, da FED nije provodio politiku kakvu je, ovaj javni dug najvjerojatnije ne bi bio moguc.

banke stapamju novac...ili supstitut za novac posto taj novac mozes zamijeniti za papirniti novac (ako je to novac za tebe)...primjerice: dobijes kredu 100k eura...iz nicega se stvori na racunu...nije novac? ok...zelis podignuti novac, nema novca kaze banka...pricekaj...ajmo reci da sav papirnati novac pokriva sav onaj na racunima i da fali bas tih tvojih 100k...banka naruci od CB da nastampa 100k jer naravno ima pokrice za to u bilanci..i eto nam "pravog novca" koji je btw poptuno nebitan koliko ga ima
banke apsolutno stapaju novac i banke su stampaci preko 90% novca, za ostatak su odgovorne centralne banke

bankovne rezerve su nebitne, to nije novac, ovaj kapitalist je vec dosadan sa time...bankovne rezerve mozemo shvatiti kao vid odobrenja bankama sto mogu raditi i pod kojim uvjetima sve u svrhu provodjenja monetarne politike CB-a...ne mogu se bankovne rezerve izvaditi van iz sustava i supstituirati za novac
ovisno o tome koliko bankovnih rezervi je na raspolaganju banka moze biti restirktivna ili opustena u davanju kredita (pojednostavljeno receno, ali je tako u sustini)

imamo bateriju kao izvor u stujnom krugu i onda cijeli strujni krug koji je tu sa nekim razlogom, da radi nesto...nitko u analizi stujnog kruga ne gleda pojave u baterijskim clancima niti opterecenje generatora...isto tako je smijesno uvoditi unutarnje mehanizme banaka i cb-a u pricu o NOVCU...antikapitalist to konstatno radi sa tim bankovnim rezervama, meni se sve vise cini da on uopce ne razumije niti koncept stvari o kojima pise

[stegaNo1]

Antikapitalist kaže:

CB štampa tzv. bankovne rezerve
država štampa "državne obveznice"
kreditne banke štampaju "knjižni novac", elektronski novac

nasatvi niz sa:

4. mi stampamo postove na forumu
5. pisci stampaju romane (ili izdavaci, kako god)

dakle svi nesto stampaju...poanta je da pricamo o novcu, a njega stampaju banke pritiskom tipke na tipkovnici...to sto je drzava doslovce narucila novac stampanjem obveznice je bitno, ali nije stampanje novca

ako drzava "naruci" novac kao sada, izdavanjem obvzenica prema gradjanstvu (jer zna da ce se ljudi dobrovoljno javljati, otuda naziv "naruci") onda NEMA stampanja novca posto novac u opticaju (cash ili sa racuna, nebitno) mijenja ruke za obveznice

dakle vidimo da nema stampanja novca jer banka nije bila upletena

[amadeus65]

somied kaže:

kamata koju fed diktira nije ortogonalna na zelju drzave za zaduzenjem. a i voljom banaka da posude novce. ali dobro.

Neznam na ciju zelju.
Al nema toga koji zeli da posudi novac nekom, a da mu za godinu dana moze vratit i manje.
Posudi mi 100€ ja cu ti vratit 99€.
Ako moze, jel moze odmah 1 000 000 000€?
Sutra ti vartim.

[amadeus65]

Problem je da danas novca i nema. Barem ne onog iz prije 100 godina.
Danas je novac neciji dug, jer novac nema pokrica.
Reko vec. Cijena zlata ne raste jer potrebe za zlatom rastu.
Nego neko ko se nakupio novaca(tudjih dugova), zna da to nije sigurno i zeli da jedan dio prebaci u nes kaj nemre propast ili gubit vrijednost.
Zato skacu sigurnije vrijednosti ko zlato imobilije, akcije.
Zna da mu je bolje i duplo platit. Nego sutra ostat bez svega.
Al za prosjecnog smtrnika se zapravo nis primjerno ni ne dogadja.
Taj ionak zivi od danas do sutra.

Da ekonomija stane(recesija), ljudi ostanu bez posla, drzava bez dio prinosa.
Jedan dio nece svoj dug vise moc podmirit. I nastaje kaos.
I dok god se pumpa friski novac kroz nova zaduzivanja, je zapravo odrzavanje Fiat slona kojeg su napumpali.
I funkcionira.

Pitanje je koji su scenariji za izlaz moguci
To neznamo. Al za mnoge ce bit financijski bolni, kak god okrenes.

[Marijan]

stegaNo1 kaže:

ako drzava "naruci" novac kao sada, izdavanjem obvzenica prema gradjanstvu (jer zna da ce se ljudi dobrovoljno javljati, otuda naziv "naruci") onda NEMA stampanja novca posto novac u opticaju (cash ili sa racuna, nebitno) mijenja ruke za obveznice

dakle vidimo da nema stampanja novca jer banka nije bila upletena

A prinos na obveznicu se stvori kako? Jel isto iz valute u opticaju?

Što se tiče rezervi:
https://www.fondovi.hr/clanak/bankovne-rezerve

"Dio depozita koji banke ostavljaju na stranu u obliku gotovine u trezoru ili depozita u centralnoj banci za koje se ne dobiva kamata."

Ako rezerve nisu valuta, što su?

[Marijan]

amadeus65 kaže:

Neznam na ciju zelju.
Al nema toga koji zeli da posudi novac nekom, a da mu za godinu dana moze vratit i manje.
Posudi mi 100€ ja cu ti vratit 99€.
Ako moze, jel moze odmah 1 000 000 000€?
Sutra ti vartim.

Negative interest rate...

[Marijan]

amadeus65 kaže:

Reko vec. Cijena zlata ne raste jer potrebe za zlatom rastu.
Nego neko ko se nakupio novaca(tudjih dugova), zna da to nije sigurno i zeli da jedan dio prebaci u nes kaj nemre propast ili gubit vrijednost.
Zato skacu sigurnije vrijednosti ko zlato imobilije, akcije.
Zna da mu je bolje i duplo platit. Nego sutra ostat bez svega.

Kako ne rastu potrebe kad netko ima potrebu za istim?
Čekaj da veliki igrači osjete potrebu. Trenutno se vrednuju kao commodities i u skladu s tim cijena se kreće. Kad se upale lampice onda će to biti neka druga igra.

[somied]

stegaNo1 kaže:

banke stapamju novac...ili supstitut za novac posto taj novac mozes zamijeniti za papirniti novac (ako je to novac za tebe)...primjerice: dobijes kredu 100k eura...iz nicega se stvori na racunu...nije novac? ok...zelis podignuti novac, nema novca kaze banka...pricekaj...ajmo reci da sav papirnati novac pokriva sav onaj na racunima i da fali bas tih tvojih 100k...banka naruci od CB da nastampa 100k jer naravno ima pokrice za to u bilanci..i eto nam "pravog novca" koji je btw poptuno nebitan koliko ga ima
banke apsolutno stapaju novac i banke su stampaci preko 90% novca, za ostatak su odgovorne centralne banke

bankovne rezerve su nebitne, to nije novac, ovaj kapitalist je vec dosadan sa time...bankovne rezerve mozemo shvatiti kao vid odobrenja bankama sto mogu raditi i pod kojim uvjetima sve u svrhu provodjenja monetarne politike CB-a...ne mogu se bankovne rezerve izvaditi van iz sustava i supstituirati za novac
ovisno o tome koliko bankovnih rezervi je na raspolaganju banka moze biti restirktivna ili opustena u davanju kredita (pojednostavljeno receno, ali je tako u sustini)

imamo bateriju kao izvor u stujnom krugu i onda cijeli strujni krug koji je tu sa nekim razlogom, da radi nesto...nitko u analizi stujnog kruga ne gleda pojave u baterijskim clancima niti opterecenje generatora...isto tako je smijesno uvoditi unutarnje mehanizme banaka i cb-a u pricu o NOVCU...antikapitalist to konstatno radi sa tim bankovnim rezervama, meni se sve vise cini da on uopce ne razumije niti koncept stvari o kojima pise

nisi ni blizu.

banke ne mogu isplatiti samo tako depozite, niti ce im cb nastampati pravi novac ukoliko dodje do potrebe. odnosno hoce, ali ce banka pod prinudnu upravu cb i platiti ce prilicne penale. ako je solventna izvuci ce se, ako je na rubu... e onda ce u stecaj. dakle tvoj simpletonski pogled je... no dobro.

banke ne stampaju novac. banke drze imovinu sa jedne strane (dane kredite) i obveze (primljene depozite). one posudju od jednih, da bi plasirale kredite drugima. nema zapravo ogranicenja po tom pitanju zakonskih, ali tehnicko uvijek tako ispadne, da sad nejdemo u detalje. kolicina tako transferiranog bogatstva nije strogo odredjena kolicinom novca. to je lako dokazati misaonim eksperimentom i generalno taj rast depozita nije inflatoran. da bi dobili inflaciju, moramo imati posudjivanje ispod trzisnih kamatnih stopa, odnosno bez pokrica u stednji. to zapravo nije ni jednostavno izvesti i cb cesto mora poprilicnu kolicinu instrumenata pokrenuti da bi se to desilo. i cesti i ne uspijeva, kao sto smo mogli vidjeti. to smo dobili tek kad je dosao kovid i drzave se zaduzivale ex nihilo da bi poklanjala novce ljudima da sjede doma. cb se uvodi naime upravo sto se nikako nije moglo natjerati banke na inflatorno ponasanje, tocnije docim su one to i zeljele tehnicki nije izvedivo ukoliko se trziste ne kartelizira. takvi pokusaji su redovito propadali i jedino drzava sa svojom prisilom moze osigurati bankarski kartel.

postoji cijeli svijet medjubankarskih transakcija koje se moraju obaviti u novcu i zato novac je bitan na tom nivou. ali dobro.

[amadeus65]

somied kaže:

nisi ni blizu.

banke ne mogu isplatiti samo tako depozite, niti ce im cb nastampati pravi novac ukoliko dodje do potrebe. odnosno hoce, ali ce banka pod prinudnu upravu cb i platiti ce prilicne penale. ako je solventna izvuci ce se, ako je na rubu... e onda ce u stecaj. dakle tvoj simpletonski pogled je... no dobro.

I gdje je sad tu problem
To je poslovni model koji ti nude.
Menadjeri banke ce sve radit da prikazu na papiru trenutnu dobru bilacu i pokupe ugovorom sklopljene bonuse.
Pogotovo ako CB kaze, kamate su 0%, kod 2% inflacije, motivacija za stednju je 0%.
Nakraju porezni obveznici spasavaju banke, ili drzava spasava porezne obveznike sa novcem poreznih obveznika.
Uglavnom nis, kaj se 2008 vec nije dogodilo. Al malo u drugacijoj ambalazi.

[Marijan]

somied kaže:

nisi ni blizu.

banke ne mogu isplatiti samo tako depozite, niti ce im cb nastampati pravi novac ukoliko dodje do potrebe. odnosno hoce, ali ce banka pod prinudnu upravu cb i platiti ce prilicne penale. ako je solventna izvuci ce se, ako je na rubu... e onda ce u stecaj. dakle tvoj simpletonski pogled je... no dobro.

banke ne stampaju novac. banke drze imovinu sa jedne strane (dane kredite) i obveze (primljene depozite). one posudju od jednih, da bi plasirale kredite drugima. nema zapravo ogranicenja po tom pitanju zakonskih, ali tehnicko uvijek tako ispadne, da sad nejdemo u detalje. kolicina tako transferiranog bogatstva nije strogo odredjena kolicinom novca. to je lako dokazati misaonim eksperimentom i generalno taj rast depozita nije inflatoran. da bi dobili inflaciju, moramo imati posudjivanje ispod trzisnih kamatnih stopa, odnosno bez pokrica u stednji. to zapravo nije ni jednostavno izvesti i cb cesto mora poprilicnu kolicinu instrumenata pokrenuti da bi se to desilo. i cesti i ne uspijeva, kao sto smo mogli vidjeti. to smo dobili tek kad je dosao kovid i drzave se zaduzivale ex nihilo da bi poklanjala novce ljudima da sjede doma. cb se uvodi naime upravo sto se nikako nije moglo natjerati banke na inflatorno ponasanje, tocnije docim su one to i zeljele tehnicki nije izvedivo ukoliko se trziste ne kartelizira. takvi pokusaji su redovito propadali i jedino drzava sa svojom prisilom moze osigurati bankarski kartel.

postoji cijeli svijet medjubankarskih transakcija koje se moraju obaviti u novcu i zato novac je bitan na tom nivou. ali dobro.

Frakcionalno bankarstvo?
Od 100 depozita 90 daje kao kredit. 10 je "pričuva".
Rezultat ove operacije je da ovaj čijih je 100 ima na računu 100 a ovaj koji je digao kredit 90. Od 100 depozita na računu dobili smo 190 na računima.

[addx]

ma kakvo frakcionalno bankarstvo. da je to tako u praksi ne bi kamate na stednju bile nikakve.

banke kreiraju novac kao vitualne cestice u fizici, iz niceg, nastaju u paru, tebi da jednu (dug) , kod sebe drzi drugu (potrazivanje) . kako vracas kredit tako se ponistava glavnica nazad u nista a banci ostaje kamata.

banke su odgovorne iz svog dzepa nadoknadit ako ne vratis tj ako ne poniste virtualne cestice. to je ono glavno. banka tu, dakle, riskira s novcem koji nema, koji se manifestira njenom voljom da pred CB preuzme rizik da ga vrati, a kamata joj je nagrada. banka primarno mora imati sposobnost pokriti taj rizik tj. baratati tim rizikom.

stogod teorija pricala o bankama, njihovo djelovanje je primjer inflacije. mi smo to dozivjeli nakon rata kako su stambeni krediti u valovima postali dostupniji tako su i cijene nekretnina skakale.
ili recimo ameri su izveli vrlo recentnu debilanu omogucavanja studentskih kredita koji su isto tako napuhali cijene skolarina abnormalno u roku keks. kvaliteta se arguably srozala. sad ih hoce jos i ponistiti, sto je definitivno 100% inflatorno.

teoreticari se upiru u to da je kreditna ekspanzija bitna za ekonomski razvoj. mozda neki ograniceni dio kredita koji idu u industriju i tvrtke koji ce se konzumirati kao investicije, ali oni koji idu krajnjim potrosacima nemaju sta bit drugo nego prosto inflatorni i naprosto stetni.

sto se stednje tice. ionako lovu drzimo u bankama. sto bi nam davali kamatu.

[somied]

Marijan kaže:

Frakcionalno bankarstvo?

Od 100 depozita 90 daje kao kredit. 10 je "pričuva".

Rezultat ove operacije je da ovaj čijih je 100 ima na računu 100 a ovaj koji je digao kredit 90. Od 100 depozita na računu dobili smo 190 na računima.

to je izuzetno pojednostavljen pogled i nista nam ne znaci. ako pogledas stvarne podatke vidjet ces da to ne odgovara istini, odnosno kolicina rezervi ima mali, ako ikakav utjecaj na kreditnu ekspanziju. kanada mislim ni nema propisane obvezne rezerve, a ni SAD manje vise jer banke rade account sweeping preko noci.
banke ne stampaju novac. depoziti nisu novac, oni su duznicki instrumenti, koji su doduse vrlo dobar supstitut za novac vecinu vremena. stoga ih kolokvijalno nazivamo novcem, ali takvo shvacanje ce mas dovesti u slijepu ulicu u odredjenim situacijama. nema nista lose u poslovanju banaka. ono nije inflatorno po sebi, dapace jako je tesko u praksi to postici.

jednostavan primjer... pero donese 100 eur i banku. banka stefu sa 90 eur kredita, koje stef podigne i plati kurvu. gdje je nastampani "novac"? kao rezultat deponiranja i posudbe, banka ima 10 eur novca u blagajni, obvezu od 100 eur (depozit od pere, iow peri), i 90 eur imovine, kredit pkasiran stefu (iow od stefa). gdje je nastanpani novac? gdje je inflatorno djelovanje?

[Marijan]

somied kaže:

to je izuzetno pojednostavljen pogled i nista nam ne znaci. ako pogledas stvarne podatke vidjet ces da to ne odgovara istini, odnosno kolicina rezervi ima mali, ako ikakav utjecaj na kreditnu ekspanziju. kanada mislim ni nema propisane obvezne rezerve, a ni SAD manje vise jer banke rade account sweeping preko noci.
banke ne stampaju novac. depoziti nisu novac, oni su duznicki instrumenti, koji su doduse vrlo dobar supstitut za novac vecinu vremena. stoga ih kolokvijalno nazivamo novcem, ali takvo shvacanje ce mas dovesti u slijepu ulicu u odredjenim situacijama. nema nista lose u poslovanju banaka. ono nije inflatorno po sebi, dapace jako je tesko u praksi to postici.

jednostavan primjer... pero donese 100 eur i banku. banka stefu sa 90 eur kredita, koje stef podigne i plati kurvu. gdje je nastampani "novac"? kao rezultat deponiranja i posudbe, banka ima 10 eur novca u blagajni, obvezu od 100 eur (depozit od pere, iow peri), i 90 eur imovine, kredit pkasiran stefu (iow od stefa). gdje je nastanpani novac? gdje je inflatorno djelovanje?

kod kurve.

prije kurve si imao 100 od pere. nakon kurve i dalje pero ima 100, a štef je bio financijski instrument prijenosa 90 na kurvu. sada ukupno imamo 190.

[amadeus65]

somied kaže:

jednostavan primjer... pero donese 100 eur i banku. banka stefu sa 90 eur kredita, koje stef podigne i plati kurvu. gdje je nastampani "novac"? kao rezultat deponiranja i posudbe, banka ima 10 eur novca u blagajni, obvezu od 100 eur (depozit od pere, iow peri), i 90 eur imovine, kredit pkasiran stefu (iow od stefa). gdje je nastanpani novac? gdje je inflatorno djelovanje?

Vrag lezi u detalju.
Sjetimo se kredita u svicarcima.
Gdje su odjednom kreditno sposobne osobe, postale najednom nesposobne.
Mnogi za vrijeme dijeljenja kredita od kreditno nesposobnih osoba, postali su kreditno sposobni.
Kaj se direkno odrazilo iflatorno na cijene nekretnina.

Kreditiranje sa 0% kamata.
To jos nije doslo na naplatu poreznim obveznicima.
Za sad imaju drugih briga.
Ratuju sa inflacijom

Ne zele vam sve odjednom na ledja natovarit.
Trebaju oni vas. Neko treba dalje i radit.

Bas gledo jedan dokumentarac o robovima.
Svecenicka duzno je bila, da ih obrate od pomisli samoubijstva.
Govoreci im da je to veliki grijeh.
A i dodatni troskovi za vlasnika.

[somied]

Marijan kaže:

kod kurve.



prije kurve si imao 100 od pere. nakon kurve i dalje pero ima 100, a štef je bio financijski instrument prijenosa 90 na kurvu. sada ukupno imamo 190.

od kud 190? u koga je koliko novca?
pero ima prazne dzepove, i depozit od 100 eur. banka ima 10 eur u blagajni. kurva ima 90 eur. stef mozebitno jos ima kakvu spolnu bolest.

i sad se pero predomisli, dodje u banku i kaze dajte mi isplatire mojih 100 eur. i sto se desi? nemora cak ni traziti isplatu u gotovini, dovoljno je da posalje novac nekome u drugu banku.