Josif Visarionovič Džugašvili-Koba-Staljin/ponosni sin Gruzije,sociopat ili oholi Sovjet

[Daldo]

Zoran Oštrić kaže:

Hm. Možda je prikladnije "okrutni Gruzijac romantičnog srca"? Jer velika većina ljudi je svjedočila njegovoj okrutnosti, a ne romantici.

Slažem se Zorane i sretna ti Nova iako si moderator

[Daldo]

Upozoren sam od strane dragog nam moderatoru u vezi odnosa Lenjin- Sraljin. Naravno da je Lenjin bio Staljinov zaštitnik i mentor, treba mu je radi praktičnih razloga ali i zbog toga jer je bio pripadnik neslavenskog naroda koji se još bavio uređenjem nove države, nacionalnim pravima i sl. Što je bilo na kraju Lenjinovog života, nisam siguran ali meni je taj Lenjinov testament vrlo sumnjiv. Ako ništa drugo zbog toga jer bi to otvorilo put Trockom na vrh a Lenjin ga nije volio.

[Daldo]

Kolega forumaš je upotrijebio pojam paradoks za Staljina, tj da je Staljin, čelični vladar bio romantik. Mogli bi i Trockog nazvati čovjekom paradoksom. Kad je došao u Petrograd glumio je klauna i komedijaša, stalno bio u nekim događanjima. Malo poslije čovjek organizirao Crvenu armiju i pobijedio u ratu

[Zoran Oštrić]

Daldo kaže:

Upozoren sam od strane dragog nam moderatoru u vezi odnosa Lenjin- Sraljin.

Upozorenje je bilo zato jer si na navod Kiselog »Lenjin je bio jako protiv Staljina, i nije ga htio za nasljednika. Pogledaj Lenjinov testament«, odgovorio »Gluposti, Lenjin je progurao u vladu Staljina, njegov mentor. Sve tvoje tvrdnje su onako baš što selo priča.« To je nekorektno. Nije govorio na osnovu "selo priča", nego na osnovu dobro poznatog dokumenta. E sad, može se diskutirati je li taj dokument falsifikat.

A na osnovu čega ti pričaš? Je li stvarno Lenjin progurao Staljina u vladu? Protiv volje drugih vođa boljševika? Ne znam dovoljno o tome, pa možda i jest, ali koji ti je izvor za to?

Treba imati u obzir da Lenjin nije partiju vodio čeličnom rukom, što je kasnije Staljin postigao. Nije on sam mogao odrediti tko če gdje ići. Događalo se da u glasanju u Politbirou ostane u manjini.

Naravno da je Lenjin bio Staljinov zaštitnik i mentor, treba mu je radi praktičnih razloga ali i zbog toga jer je bio pripadnik neslavenskog naroda koji se još bavio uređenjem nove države, nacionalnim pravima i sl.

Opet, koji je izvor za to? Neki dokument gdje Lenjin kaže "trebamo Staljina u Vladi jer nije slaven"?

Što je bilo na kraju Lenjinovog života, nisam siguran ali meni je taj Lenjinov testament vrlo sumnjiv. Ako ništa drugo zbog toga jer bi to otvorilo put Trockom na vrh a Lenjin ga nije volio.

Ta se sumnja pojavila 80 godina kasnije pa je meni ta sumnja vrlo sumnjiva. To je baš u stilu "selo priča". Možda je točno, ali ne možeš onima koji to ne prihvaćaju reći "glupost2.

[lavore]

Daldo kaže:

Što je bilo na kraju Lenjinovog života, nisam siguran ali meni je taj Lenjinov testament vrlo sumnjiv. Ako ništa drugo zbog toga jer bi to otvorilo put Trockom na vrh a Lenjin ga nije volio.

Nije, kao što piše u već postavljenom linku:

"" Prema sjećanjima Lenjinove nećakinje Olge Dmitrijevne Uljanove, u prosincu 1922. bolest Vladimira Iljiča se pogoršala. Dana 23. prosinca dobio je paralizu desne ruke i noge te više nije mogao samostalno pisati. On je to shvatio ozbiljno i zamolio liječnike da mu dopuste da stenografkinji izdiktira pismo koje mu je bilo važno za stranački kongres. Liječnici su dali dopuštenje, a sljedeći dan Lenjin je nastavio svoj diktat.

U protokolu o primopredaji ovih dokumenata , Krupskaja je napisala : “Predala sam zapise koje je Vladimir Iljič diktirao tijekom svoje bolesti od 23. prosinca do 23. siječnja - 13 zasebnih zapisa... Neki od tih zapisa već su objavljeni.. .. Vladimir Iljič izrazio je snažnu želju da se ova njegova razmišljanja nakon njegove smrti iznese na sljedeći partijski kongres."

Lenjin je do kraja života bio uvjeren da će njegovo pismo ostati zapečaćeno do partijskog kongresa. To je bilo vrlo važno, budući da je pismo davalo čisto osobne karakteristike članovima Politbiroa i Centralnog komiteta Komunističke partije. Međutim, kako se kasnije pokazalo, tajnica Vladimira Iljiča Lidija Fotieva prekršila je Lenjinovu oporuku obavijestivši Staljina o sadržaju ove tajne poruke. U objašnjenju koje je napisala Kamenevu 29. prosinca 1922. Fotijeva se pravdala da navodno nije znala za tajnost pisma i da je stenografkinja navodno nije upozorila.

U ovom pismu Lenjin je naglasio potrebu održavanja jedinstva partije i jačanja njezine vodeće uloge. Najvažnijim uvjetom za očuvanje partijskog jedinstva i osiguranje kolektivnosti rukovodstva Lenjin je smatrao koheziju i čvrstoću Centralnog komiteta, podizanje njegova autoriteta, te je u te svrhe predložio povećanje broja članova Centralnog komiteta na 100 ljudi. Postavljajući pitanje rukovođenja partijom u slučaju njegove smrti, teško bolesni vođa partije je u svojoj oporuci dao karakteristike vođama KPSS(b) - Staljinu, Trockom, Zinovjevu, Kamenjevu, Buharinu i Pjatakovu, ocjenjujući ne samo političke aktivnosti, već i neke osobne kvalitete.

U svojoj karakterizaciji Staljina Lenjin je posebno istaknuo ono što ga je ozbiljno zabrinulo. Izrazio je sumnju da će Staljin, budući da je postao generalni sekretar Centralnog komiteta i koncentrirao veliku moć u svojim rukama, biti u stanju to ispravno koristiti, te je predložio da se razmotri pitanje imenovanja druge osobe za generalnog sekretara, “koja u svim drugim osobinama razlikuje se od druga Staljina samo u jednoj prednosti, naime, tolerantniji, lojalniji, pristojniji i pažljiviji prema drugovima, manje kapricioznosti itd. ( Cjelovita sabrana djela, 5. izd., sv. 45, str. 346 ).

U svom pismu oporuci, Lenjin je podsjetio na “neboljševizam” Trockog, upozoravajući time partiju na mogućnost njegovih menjševičkih recidiva; istaknuo da štrajkbreherstvo Zinovjeva i Kamenjeva uoči Oktobarske revolucije 1917. nije bilo slučajno; Lenjin je za Buharina napisao da se njegova teorijska stajališta s velikom sumnjom mogu klasificirati kao potpuno marksistička, on nikada nije proučavao i nije u potpunosti razumio dijalektiku; Pjatakova je okarakterizirao kao sposobnu osobu, ali previše željnu administracije, na koju se nije moglo osloniti u ozbiljnoj političkoj stvari.

Na XIII kongresu RKP(b), održanom u Moskvi u svibnju 1924., delegacijama je pročitano Lenjinovo "Pismo kongresu".

Godine 1927. "Pismo" je objavljeno u "Biltenima XV. kongresa CPSU (b)", distribuiranim među delegatima kongresa, ali "Pismo" nije uključeno u stenografski izvještaj objavljen nakon kongresa.

Od početka 1930-ih do 1956. ovaj je dokument proglašen lažnim i tijekom uhićenja poslužio je kao ozbiljan dokaz u antisovjetskim kontrarevolucionarnim aktivnostima....""

[rustaveli]

Zoran Oštrić kaže:

Upozorenje je bilo zato jer si na navod Kiselog »Lenjin je bio jako protiv Staljina, i nije ga htio za nasljednika. Pogledaj Lenjinov testament«, odgovorio »Gluposti, Lenjin je progurao u vladu Staljina, njegov mentor. Sve tvoje tvrdnje su onako baš što selo priča.« To je nekorektno. Nije govorio na osnovu "selo priča", nego na osnovu dobro poznatog dokumenta. E sad, može se diskutirati je li taj dokument falsifikat.



A na osnovu čega ti pričaš? Je li stvarno Lenjin progurao Staljina u vladu? Protiv volje drugih vođa boljševika? Ne znam dovoljno o tome, pa možda i jest, ali koji ti je izvor za to?



Treba imati u obzir da Lenjin nije partiju vodio čeličnom rukom, što je kasnije Staljin postigao. Nije on sam mogao odrediti tko če gdje ići. Događalo se da u glasanju u Politbirou ostane u manjini.





Opet, koji je izvor za to? Neki dokument gdje Lenjin kaže "trebamo Staljina u Vladi jer nije slaven"?





Ta se sumnja pojavila 80 godina kasnije pa je meni ta sumnja vrlo sumnjiva. To je baš u stilu "selo priča". Možda je točno, ali ne možeš onima koji to ne prihvaćaju reći "glupost2.

Ne znam čemu to tvrdoglavo ustrajanje na narativu kako je Staljin valjda s nebesa pao u Partiju, oteo ju i napravio kurcšlus, inače bi valjda sve bilo u redu. Na koncu konca, na XI. kongresu Partije 1922. tko je Staljina nominirao za generalnog sekretara? Pa Lenjin.

[kiseli1]

rustaveli kaže:

Ne znam čemu to tvrdoglavo ustrajanje na narativu kako je Staljin valjda s nebesa pao u Partiju, oteo ju i napravio kurcšlus, inače bi valjda sve bilo u redu. Na koncu konca, na XI. kongresu Partije 1922. tko je Staljina nominirao za generalnog sekretara? Pa Lenjin.

Funkcija "generalnog sekretara" je bila cisto birokratska 1922 godine.Nije podrazumijevala kontrolu nad kompletnom drzavom.

Nakon pobjede boljševika u Ruskom građanskom ratu, Vladimir Lenjin je 1922. stvorio Kancelariju generalnog sekretara sa namjerom da služi isključivo u administrativne i disciplinske svrhe. Njen primarni zadatak bio je utvrđivanje sastava partijskog članstva i raspoređivanje pozicija unutar stranke. Generalni sekretar je takođe nadgledao odigravanje partijskih događanja, a povjereno mu je i informiranje lidera i članova stranke o aktivnostima stranke.
Kada je sastavljao svoj kabinet, Lenjin je imenovao Josifa Staljina za generalnog sekretara

[rustaveli]

kiseli1 kaže:

Funkcija "generalnog sekretara" je bila cisto birokratska 1922 godine.Nije podrazumijevala kontrolu nad kompletnom drzavom.



Nakon pobjede boljševika u Ruskom građanskom ratu, Vladimir Lenjin je 1922. stvorio Kancelariju generalnog sekretara sa namjerom da služi isključivo u administrativne i disciplinske svrhe. Njen primarni zadatak bio je utvrđivanje sastava partijskog članstva i raspoređivanje pozicija unutar stranke. Generalni sekretar je takođe nadgledao odigravanje partijskih događanja, a povjereno mu je i informiranje lidera i članova stranke o aktivnostima stranke.

Kada je sastavljao svoj kabinet, Lenjin je imenovao Josifa Staljina za generalnog sekretara

Da, gensek još nije bio bog i batina. No upadljivo je da Staljin na tu funkciju nije došao ni mimo ni protiv Lenjina, nego baš po njemu. Da, kasniji događaji su tek Staljinu donijeli svemoć - kao i Hitleru. Pa hoćemo li zbog toga reći da to što mu je Hindenburg dao mandat za kancelara, nije ništa bitno jer "to je samo premijerski položaj, to još uvijek nije položaj Fuhrera"?

Je li Oštrić pitao gdje je to Lenjin pogurao Staljina? Jest. Pa eto gdje.

Isto tako Staljin nije bio trećerazredni bezveznjak u Partiji. Bio je komesar za narodnosti (zasluženo - ipak je napisao Marksizam i nacionalno pitanje), dok se u ljeto 1917. Lenjin od hapšenja skrivao u Finskoj, baš on je rukovodio Partijom.

Najvažnije, kad je Lenjin krenuo graditi sistem terora, Čeke i radnih logora (kako je lijepo Solženjicin to rekao za Solovjecke otoke - to je bila izvorna kancerozna stanica koja će kasnije metastazirati po čitavom SSSR), bilo je boljševika koji su izražavali neslaganje. Na primjer Kamenjev. No Staljin je bio za.

[Dilberth]

rustaveli kaže:

Najvažnije, kad je Lenjin krenuo graditi sistem terora, Čeke i radnih logora (kako je lijepo Solženjicin to rekao za Solovjecke otoke - to je bila izvorna kancerozna stanica koja će kasnije metastazirati po čitavom SSSR), bilo je boljševika koji su izražavali neslaganje. Na primjer Kamenjev. No Staljin je bio za.

Znaci kalmički Mongol Ulanov je preuzeo vlast, poceo u Rusiji teroror i pobio vise ruskog naroda nego njegov predak Batu Kan 700 godina ranije.

[kiseli1]

rustaveli kaže:

Da, gensek još nije bio bog i batina. No upadljivo je da Staljin na tu funkciju nije došao ni mimo ni protiv Lenjina, nego baš po njemu. Da, kasniji događaji su tek Staljinu donijeli svemoć - kao i Hitleru. Pa hoćemo li zbog toga reći da to što mu je Hindenburg dao mandat za kancelara, nije ništa bitno jer "to je samo premijerski položaj, to još uvijek nije položaj Fuhrera"?

buducnost ne objasnjava proslost
Ni Staljin, ni Hitler nisu odmah bili finalni produkti, nego su polako evoluirali, zahvaljujuci situacijama,prilagodjavanju istima, ili kreiranju dogadjaja

Lenjinova "levicarska" opozicija je skretala paznju na probleme upravljanja privredom, te na sve jacu birokraciju, Rikov npr.;

Postoji mogućnost da se država izgradi tako da u njoj postoji jedna vodeća kasta koja bi se uglavnom sastojala od upravnih inženjera, stručnjaka itd; naime, postoji mogućnost da dobijemo državnu ekonomiju koja bi počivala na maloj skupini upravljačke kaste koja bi u ovom slučaju bila ovlašćena da upravlja radnicima i seljacima

"Lenjinov zivot", knjiga druga - Louis Fischer

Lenjin nije dijelio strah Rikova da bi mogla izrasti neka rukovodeća kasta, kao ni viziju koju je iskazivala opozicija u vezi s raspojasanošću birokracije koja zajahuje na grbaču radničke klase. On je doista osuđivao birokraciju. Sovjetska je vlada, pod Lenjinovim vodstvom, u ožujku 1919. stvorila Radničku i seljačku inspekciju (na ruskome: »Rabkrin« - kratica od »Rabočaja i krestjanskaja inspekcija« - RKI), upravo radi toga da«bi se spriječile birokratske zloupotrebe. Na čelo »Rabkrina«, u svojstvu komesara, imenovan je Staljin, koji je ujedno bio komesar za nacionalnosti. Novi je komesarijat osigurao za svoju djelatnost usluge mnogih privrženih komunista koji su bili voljni boriti se protiv protekcija i veza, protiv formalističkog, doslovnog i krutog službenog ponašanja prema ljudskim stvorenjima, a također za polet u djelovanju i za odgovornosti, što je svojstveno javnim službenicima. No, najveći je faktor u Rabkrinu bio Staljin. Položaj koji je zauzimao zahtijevao je od njega da iskorjenjuje nepravilnosti, korupciju, nepotizam, bezvoljnost i birokratsku bezdušnost u državnoj i partijskoj mašineriji. Prikupljao je i odabirao i procjenjivao podatke o svim važnim funkcionarima. Odlučivao je o ljudskim sudbinama. Mogao je dokrajčiti nečiju karijeru. Rabkrin je, kao pas čuvar sistema, imao smrtonosan ugriz. A na Staljinovoj uzici širio je strah i udvornost. Pojačao je njegovu snagu koju je upotrebljavao da bi okupio svoje skutonoše.
Staljin je posjedovao prvu pretpostavku za posao u Rabkrinu: surovu grubost. Možda je upravo to i navelo Lenjina da ga postavi na to mjesto. Nitko ne zna zašto je Lenjin odabrao baš Staljina za taj posao. Možda je težnja za osobnom moći radi same osobne moći Lenjinu bila tako strana da nije ni zapazio da je svojstvena upravo Staljinu. Možda su svi drugi izbjegavali da budu uključeni u čistke i njuškanja. A možda Lenjin tako rano nije ni mogao prepoznati pravog Staljina. Lenjin je upoznao Staljinovu sposobnost upravljanja u onim pljačkama banaka koje su punile partijske blagajne davno prije oktobarske revolucije te njegovu sposobnost nikovođenja najsurovijim obračunima protiv menjševika. Prema onome što je Krupskaja zabilježila u drugoj knjizi svojih Uspomena, Lenjin je, u veljači 1913. povodom dolaska Staljina u Krakow, »napisao Gorkom o Staljinu ove riječi: 'Stigao nam je ovamo sjajni Gruzin’.« Poslije revolucije Staljinova su pisma Lenjinu najčešće prosta i surova. Možda je Lenjin to smatrao nečim posve normalnim, što proizlazi iz prirode jednog neobrazovanog gruzijskog gorštaka, kojega evropska kultura nije ni dodirnula i koji je navikao na žestoke zavade svojstvene divljim brđanima. Sve do Lenjinove smrti (kao i nekoliko slijedećih godina) Staljin se ponašao kao povučen drug koji ne traži ni popularnost ni publicitet, i koji sve to žrtvuje na oltar svoje opore dužnosti. Ova prividna samozataja prikrivala je megalomaniju koja je na koncu poprimila psihotičke razmjere i koja je koštala milijune ljudskih života. No, oni koji uživaju u naknadnome rasuđivanju o tome što se prethodno moralo i moglo učiniti, moraju biti oprezni kad odmjeravaju optužbe ili prigovore drugome zbog pomanjkanja vidovitosti. Neispravno je suditi prošlosti kao budućnosti. Teško da bi Lenjin bio mogao predvidjeti Staljinove pokolje u 1930-im, 1940-im i 1950-im godinama.

[rustaveli]

kiseli1 kaže:

buducnost ne objasnjava proslost
Ni Staljin, ni Hitler nisu odmah bili finalni produkti, nego su polako evoluirali, zahvaljujuci situacijama,prilagodjavanju istima, ili kreiranju dogadjaja

Lenjinova "levicarska" opozicija je skretala paznju na probleme upravljanja privredom, te na sve jacu birokraciju, Rikov npr.;



"Lenjinov zivot", knjiga druga - Louis Fischer

Postoji pitanje kontinuiteta u strukturama. Odnosno: kako to da se Hitler nakačio na Hindenburga a ne na Stresemanna, kako to da se Staljin nakačio na Lenjina a ne Kerenskog. To dakako nije slučajnost.

Čuj, Lenjin nije mogao predvidjeti Staljinov teror. Pa Kolakowski je u Glavnim tokovima marksizma piše kako je ovaj još u revoluciji 1905. došao do zaključka da revolucionarna vlast treba biti utemeljena na sili, a ne na pravu i da treba biti potpuno neograničena i utemeljena izravno na nasilju. Nije teror počeo 1937. Počeo je 1917!

[rustaveli]

Dilberth kaže:

Znaci kalmički Mongol Ulanov je preuzeo vlast, poceo u Rusiji teroror i pobio vise ruskog naroda nego njegov predak Batu Kan 700 godina ranije.

Ako je Lenjin Kalmik, onda je i ruski tatarski jezik. Dakle ne.

Inače, omiljena je teza ruskog naciz... ovaj, nacionalizma kako su neruski boljševici Židovi (Trocki, Zinovjev, Kaganovič, Litvinov...), Latvijci (sačinjavali su Lenjinov "tjelesni zdrug") i Gruzijci (Staljin, Ordžonikidze, Jenukidze - no, Gruzijci su daleko više zaprqvo bili menjševici) nametnuli napaćenom i svetom ruskom narodu teror boljševizma. No dokle je očigledno da su manjine bile iznadprosječno zastupljene među boljševicima, to ipak ima neke racionalne pričine.

Kao prvo, logično je da u uvjetima nacionalnog ugnjetavanja i neravnopravnosti manjine traže izlaz u radikalnim političkim opcijama.

Kao drugo, pitanje za same Ruse je, eto, zašto je baš kod njih marksizam evoluirao u izrazito teroristički i zločinački režim, a drugdje u blagu i humanu socijaldemokraciju. To add insult to injury, taj civilizirani oblik socijaldemokracije nije trebalo tražiti u Njemačkoj, Francuskoj ili Velikoj Britaniji, postojao je već kod "azijatskih seljačina i crnčuga" u Gruziji. Tamo su Noj Žordanija i njegovi menjševici provodili agrarnu reformu, osmosatni radni dan i žensko pravo glasa, delegacije eurosocijalista su dolazile u Tbilisi da im se dive, dok su se eto u Rusiji gradili sistemi logora i Čeke.

[Dilberth]

rustaveli kaže:

Ako je Lenjin Kalmik, onda je i ruski tatarski jezik. Dakle ne.

Inače, omiljena je teza ruskog naciz... ovaj, nacionalizma kako su neruski boljševici Židovi (Trocki, Zinovjev, Kaganovič, Litvinov...), Latvijci (sačinjavali su Lenjinov "tjelesni zdrug") i Gruzijci (Staljin, Ordžonikidze, Jenukidze - no, Gruzijci su daleko više zaprqvo bili menjševici) nametnuli napaćenom i svetom ruskom narodu teror boljševizma. No dokle je očigledno da su manjine bile iznadprosječno zastupljene među boljševicima, to ipak ima neke racionalne pričine.

Kao prvo, logično je da u uvjetima nacionalnog ugnjetavanja i neravnopravnosti manjine traže izlaz u radikalnim političkim opcijama.

Kao drugo, pitanje za same Ruse je, eto, zašto je baš kod njih marksizam evoluirao u izrazito teroristički i zločinački režim, a drugdje u blagu i humanu socijaldemokraciju. To add insult to injury, taj civilizirani oblik socijaldemokracije nije trebalo tražiti u Njemačkoj, Francuskoj ili Velikoj Britaniji, postojao je već kod "azijatskih seljačina i crnčuga" u Gruziji. Tamo su Noj Žordanija i njegovi menjševici provodili agrarnu reformu, osmosatni radni dan i žensko pravo glasa, delegacije eurosocijalista su dolazile u Tbilisi da im se dive, dok su se eto u Rusiji gradili sistemi logora i Čeke.

Oprosti, nemam pojma o cemu pricas.
Za pocetak, sto ti to znaci: "Ako je Lenjin Kalmik, onda je i ruski tatarski jezik"?

[Daldo]

Dilberth kaže:

Oprosti, nemam pojma o cemu pricas.
Za pocetak, sto ti to znaci: "Ako je Lenjin Kalmik, onda je i ruski tatarski jezik"?

Pa valjda da se djelomično tatarsko porijeklo rasistički zlorabi Mada to samo po sebi nije ništa loše.( porijeklo naravno).

[rustaveli]

Dilberth kaže:

Oprosti, nemam pojma o cemu pricas.

Za pocetak, sto ti to znaci: "Ako je Lenjin Kalmik, onda je i ruski tatarski jezik"?

Da je udio tatarskih riječi u ruskom jeziku otprilike jednak udjelu kalmičke krvi u Lenjinovom rodoslovlju. Ukratko da pokazuješ nevjerojatnu sposobnost primanja rašizma i njegovih ideoloških floskula.

Baš me zanima da li bi se, štajaznam, knezu Jusupovu isto tako vadilo tatarsko podrijetlo.

[Dilberth]

rustaveli kaže:

Da je udio tatarskih riječi u ruskom jeziku otprilike jednak udjelu kalmičke krvi u Lenjinovom rodoslovlju. Ukratko da pokazuješ nevjerojatnu sposobnost primanja rašizma i njegovih ideoloških floskula.

Baš me zanima da li bi se, štajaznam, knezu Jusupovu isto tako vadilo tatarsko podrijetlo.

OK, dakle nekakav pokusaj humora i ad hominem napad. Hvala na objasnjenju, btw Tatar i Kalmik Mongol nije isto, tu se me zbunio.

Ovo su moji dokazi za moju "nevjerojatnu sposobnost primanja rašizma", kako ti kazes.

1. Prezime Uljanin ili Uljanov dolazi iz uobicajene rusifizacije (i palatalizacije) azijatskih i muslimanskih prezimena. Vrlo cesto je i prezime Ulanov.
Na mongolskom ulaan=red.

2. Dao sam ti link Lenjinovog porodicnog stabla iz ruske Wiki.

3. Dao sam ti link fotografije mladog Lenjina. Da li treba daljnje objasnjenje?

4. Ovo je crtez starijeg Kalmika is Wiki. Da li treba daljnje objasnjenje?

To su moji dokazi. Moj zakljucak je da se Lenjin s takvim pedigreom i facom nije osjecao kao Rus, niti se je mogao osjecati kao Rus.

Sto su tvoji dokazi da mozes reci da "pokazujem nevjerojatnu sposobnost primanja rašizma i njegovih ideoloških floskula."?

[rustaveli]

Dilberth kaže:

OK, dakle nekakav pokusaj humora i ad hominem napad. Hvala na objasnjenju, btw Tatar i Kalmik Mongol nije isto, tu se me zbunio.



Ovo su moji dokazi za moju "nevjerojatnu sposobnost primanja rašizma", kako ti kazes.



1. Prezime Uljanin ili Uljanov dolazi iz uobicajene rusifizacije (i palatalizacije) azijatskih i muslimanskih prezimena. Vrlo cesto je i prezime Ulanov.

Na mongolskom ulaan=red.



2. Dao sam ti link Lenjinovog porodicnog stabla iz ruske Wiki.



3. Dao sam ti link fotografije mladog Lenjina. Da li treba daljnje objasnjenje?



4. Ovo je crtez starijeg Kalmika is Wiki. Da li treba daljnje objasnjenje?



To su moji dokazi. Moj zakljucak je da se Lenjin s takvim pedigreom i facom nije osjecao kao Rus, niti se je mogao osjecati kao Rus.



Sto su tvoji dokazi da mozes reci da "pokazujem nevjerojatnu sposobnost primanja rašizma i njegovih ideoloških floskula."?

Gro ruskih prezimena i uopće riječi u ruskom leksiku dolazi od Tatara/Mongola/Kalmika etc etc. Kao što i gro Rusa ima takav azijatski fenotip (poprilično daleko od arijevske slavjanske plaveti na koju se rašisti lože). Ukratko - Lenjin uopće ne odskače od prosjeka onoga što Rusi jesu. I da, Lenjin se jest pisao Rusom.

Tako si svojedobno i staljinizam bio išao tumačiti rašističkim teorijama kako je za njegov teror krivo njegovo gruzijsko podrijetlo. Kad čitam takve pljuvotine, jednostavno mi skoči živac. Za utjehu, tako reagiram i na antisemite i velikosrbe.

[Zoran Oštrić]

Rasizam ovdje neće proći.

[lavore]

Staljin je bio turbo Rus
""U svojim memoarima, kći "oca naroda" napisala je da se Josephu Vissarionovichu nije sviđalo kada je netko iz Gruzije došao u njihovu kuću. Svetlana je također rekla da kada su gosti došli u daču u Zubalovu, među kojima su bili Semyon Budyonny i Kliment Voroshilov, kuća je bila ispunjena glazbom. Puštale su se uglavnom ruske pjesme. Štoviše, Staljin je pjevao zajedno s vojskom. Šef države imao je odličan sluh i dobar glas."" russian7.ru/Zašto su Staljinova djeca vjerovala da im je otac Rus?""

rodina-history.ru/Kako se dočekala Nova 1945. godina u Staljinovoj dači u Kuncevu

""Na prijemu u čast pobjede Staljin je nazdravio velikom ruskom narodu i njegovom strpljenju. Prišao mu je dirnuti maršal oklopnih snaga Pavel Rybalko: “Ono što ste, druže Staljine, divno rekli o ruskom narodu! Kako vi, Gruzijci, tako duboko poznajete ruski narod?'' Staljin je ljutito odgovorio: ''Ja nisam Gruzijac – ja sam Rus gruzijskog podrijetla!''"

Источник: https://ru.citaty.net/tsitaty/650723...iskhozhdeniia/

[Dilberth]

lavore kaže:

Staljin je bio turbo Rus
""U svojim memoarima, kći "oca naroda" napisala je da se Josephu Vissarionovichu nije sviđalo kada je netko iz Gruzije došao u njihovu kuću. Svetlana je također rekla da kada su gosti došli u daču u Zubalovu, među kojima su bili Semyon Budyonny i Kliment Voroshilov, kuća je bila ispunjena glazbom. Puštale su se uglavnom ruske pjesme. Štoviše, Staljin je pjevao zajedno s vojskom. Šef države imao je odličan sluh i dobar glas."" russian7.ru/Zašto su Staljinova djeca vjerovala da im je otac Rus?""

rodina-history.ru/Kako se dočekala Nova 1945. godina u Staljinovoj dači u Kuncevu

""Na prijemu u čast pobjede Staljin je nazdravio velikom ruskom narodu i njegovom strpljenju. Prišao mu je dirnuti maršal oklopnih snaga Pavel Rybalko: “Ono što ste, druže Staljine, divno rekli o ruskom narodu! Kako vi, Gruzijci, tako duboko poznajete ruski narod?'' Staljin je ljutito odgovorio: ''Ja nisam Gruzijac – ja sam Rus gruzijskog podrijetla!''"

Источник: https://ru.citaty.net/tsitaty/650723...iskhozhdeniia/

Pa kazem ti, zato je pio i nazdravljao samo s votkom. Gruzijci piju vino i ponosni su na svoja vina. Oni cak tvrde da su oni "izumili" vino.