Inflacija?

[McAucliffe]

voajer kaže:

Što se točno u tvojim rashodima povećalo? Spominješ strojeve i tehnologiju, pretpostavljam sirovine/materijal za rad?

Energija, sirovina, alati za obradu, sitni potrošni materijal, emulzija i ulja, servisi strojeva, osiguranje strojeva, rezervni dijelovi, transport...

I sam trošak radnika...

Najblesaviji primjer...osnovni servis službenog osobnog vozila je u 6 mjeseci poskupio s 369 na 589 €...a imamo ih 5...servis 2-3 puta godišnje...

Plus, teretna vozila...

[voajer]

Čisto iz znatiželje, koliko misliš da su ta poskupljenja opravdana a koliko je to do pohlepe tvojih poslovnih partnera?

[feenian]

voajer kaže:

Čisto iz znatiželje, koliko misliš da su ta poskupljenja opravdana a koliko je to do pohlepe tvojih poslovnih partnera?

Sve to ti je inflatorna spirala. Neću ulaziti sad u mišljenje McAucliffe-a, ali ću dati svoje mišljenje. Većinski suficit koji se ostvario po pitanju javnih financija se prelio u državni sektor gdje su plaće rasle po stopi daleko većoj od ciljane stope inflacije i rasta produktivnosti, što je dugoročno neodrživo, odnosno prelilo se na tržište.

Kad kod nas zaposlenici vide u kojem smjeru to ide, logično je da će i oni tražiti povećanje plaća. Jednostavno privatni sektor ima daleko veći rizik defaulta, manje plaće i posljedično je manje kreditno sposoban te se zadužuje po većoj kamatnoj stopi, što je oksimoron.

Kada se takvi poremećaji dogode na tržištu rada, ja i pretpostavljam McAucliffe moramo dizati plaće iznad ostvarene dodane vrijednosti za društvo i ako ti to ne možeš ispratiti, te ti padaju neto profitne marže jer su ti operativni troškovi veći, dizati ćeš cijenu usluge, a to će ti svi raditi u sustavu.

Kažem, upadamo u inflatornu spiralu jer se u kratkom roku dogodilo dizanje plaća iznad stope inflacije i rasta produktivnosti te je potrošnja počela biti daleko veća, plus smo takvo tržište gdje se takvo efekti vrlo brzo prelijevaju na tržište potrošnje i dobiješ to što imamo.

Kako je McAucliffe još i proizvodnja, ona je jako kapitalno intenzivna, zaduživanje je skuplje, porezni klin mu je ionako ogroman u svakom smislu, jednostavno dugoročno će teško na ovakav način biti konkurentan, što bi se posebno moglo odraziti na izvozno orijentirana društva, koja jedina imaju kakav-takav hedge u volatilnim ekonomskim vremenima. Da ne pričam do kojih problema su doveli migracijski trendovi u zadnjih desetak godina.

Sad jel tu ima pohlepe, mislim sigurno ima. Ali to nije intrizična pohlepa, kako se to često karakterizira u javnosti, nego je čista ekonomska logika da ako imaš povećani pritisak na strani potražnje u odnosu na ponudu, dizati ćeš bruto dobit. Da bi ti zadovoljio tržište , a moguće da sadašnjim kapacitetima to ne možeš, moraš ulaziti u nove capexe i preuzimati dodatni rizik te želiš imati što veći povrat od investicije, to je logično. A ta potražnja ne raste po normalnoj ekonomskoj stopi i ne znaš kada će se poravnati.

No kao što vidiš i kod njega, većina neće ulaziti u tu priču baš zbog neizvjesnosti nego će odgoditi nove investicije, što mi ima logike. Premalo smo tržište za tako nešto i promjena trenda bi mogla jako pogoditi društva koja će uzimati dug za financiranje novih investicija.

I eto, dobiješ tu inflatornu spiralu. Ja ne mogu na tržištu magično naći nove poslove, plus imam ozbiljnu konkurenciju. Zaposlenici će svejedno tražiti svoje jer vide trendove po pitanju povećanja plaća državnog sektora i ne žele raditi za manje, jasno. S obzirom da rast ne možeš samo tako generirati kroz broj ili volumen iznosa posla, logično se događa povećanje cijena proizvoda/usluga. I vrtimo se u krug što se finalno odražava na inflaciji.

I još jedna stvar koja mene osobno smeta. Ta porezna presija se kod nas u jednom dijelu realizira kroz porez na dobit, koji se gleda u odnosu na prihode. Ako imaš društvo iznad tih famoznih milijun eura, upada u veći porezni razred bez obzira što mu je možda dobit prije oporezivanja manja u odnosu na društva koja nisu u tom prihodovnom razredu. Mislim meni je to nonsens jer neke djelatnosti jednostavno imaju enormne direktne troškove - COGS/COSS, kao i OPEX /, dok je kod drugih on značajno manji.

Ta stopa poreza na dobit bi se morala nekako drugačije određivati jer ovo sada je u svakom smislu poremećno.

[diabolica]

sad kad sam bil dole videl sam da hrvati isto vole sardine, frajer ispred mene je imal nekih 5 komada onih eva jadranske sardine ( 70 gr), 1,69 €, mora da su ukusne jer su iz najčišćeg mora na svijetu.

zanimljivo kak je cijena u nemačku još uvek 0.99 € ( 125 gr), a i kruh od pol kile je isto već duže vrijeme, nekih 2 godine, 0,99 €.

jedino kaj nam je mleko poskupilo prek nove godine za 4,21 %, tu vam je vaša cijena ipak povoljnija, naravno uvozno mljeko, jer domaća proizvodnja je u padu, po običaju

hvala hrvatima na bengi, 1,47€ došel sam na zadnju pumpu u kroacien sa 1,5 litre u tanku, natankal se do vrha povoljno, i sam sam se nadopunil u austriji po 1,489 €, da ne plaćam njemcima 0,15 € skuplje

ipak oni moraju financirati godišnje obnavljanje asfalta na prometnicama, kao i hrvati, di već 3 godine nisu u stanju sredit obilaznicu oko metropole, nego je u sve lošijem i lošijem stanju sa ograničenjem brzine na 80 kmh, zbog lošeg stanja voznih traka

[amadeus65]

Kak sam uspio pokupit iz interneta.
Ova godina nebi trebala bit losa kaj se inflacije tice. Mozda tu negdje ili 1% visa.
2026.g. bi se opet mogla zagrijavat.
Poslje bi mogla skocit na preko 10%.
Znaci u tri godine bi bio gubitak kod poreznog obveznika preko 30%.
Barem onako kako oni mjere.
Za neke i vise, ovisi o sastavu potrosnje u kosarici.

[Broxigar]

McAucliffe kaže:

Energija, sirovina, alati za obradu, sitni potrošni materijal, emulzija i ulja, servisi strojeva, osiguranje strojeva, rezervni dijelovi, transport...

I sam trošak radnika...

Najblesaviji primjer...osnovni servis službenog osobnog vozila je u 6 mjeseci poskupio s 369 na 589 €...a imamo ih 5...servis 2-3 puta godišnje...

Plus, teretna vozila...

U 6 mjeseci poskupilo za 60%? Koji k? Mogli su odmah za 100% dignuti i mirna Bosna kak se kaže

[ekonomist715]

My, my, my
My, my, my
(Whoa)
Whoa
How'd we ever get this way?
Where's it gonna go?
My, my, my
My, my, my
(Ooh, ooh wee)
Ooh
How we gonna make it do it?
What's it gonna take to do it?

Strah se širi na Europu. Jer poznato je da oluja dolazi s desna

[amadeus65]

To mi znamo da dolazi s desna.
Mi vec davno nismo imali oluju, da malo zrak procisti

[Strepite]

Postoji li kakva građanska inicijativa za bojkot trgovačkih lanaca i trgovina općenito. Npr. tjedan, dva, tri koliko god... kupovati samo i isključivo najesencijalnije stvari? Rado bi se uključio u rad...

Ova poskupljenja više nemaju smisla s obzirom na standard ljudi... Vrijeme je da narod organizirano pošalje veliki srednjak "trgovcima"

[diabolica]

prvo kreni sam, kreni kupovat smišljeno, dat ću ti jedan primjer.

ja pijem jedan nescafe na mjesec, i znam točno kada trebam kupiti sljedeću kavu, kad je na akciji. sa 10,99 € na 5,99€, razlika u cijeni je 5 €, u godinu dana uštedim 60 € samo na toj jebenoj kavi. a to je tank goriva, cca, meni dobro.

e sad moja punica, kad ju pitaš koliko košta to i to, veli, neznam, ne pamtim, ja kupim jer nam treba sutra za ručak, i sad mogu ja njoj pjevat borbene, al nju to ne jebe, al je sva glasna kad veli, prije sam za 50 € kupila sve a sad ne izlazim ispod 100 € iz dućana.

ja si mislim, ko te jebe, kad si glupa.a osim toga nije moja lova. njen novčanik, njen život. šta ću ja trošit vrijeme objašnjavat nekom osnovne stvari. bmk.

kak da ti nekome objasniš takve stvari, kad ih boli ona stvar. a takvih je puna hrvatska.

ljudi su jednostavno s vremeno izgubili omjere, uloženo - dobiveno

a opet s druge strane gledam ove neke cijene, danas naprimjer, ona tuba paradajza od 200 grama koncentrirani( tomatenmark), prije 1-2 godine je bila čak 1,29 €, pa 1,19 €, da bi danas bio 0,89 € ( sniženo), ista stvar sa 500 gr sos od rajčice, akcijska cijena je bila prije 0,49, sad je 0,69€ i to sniženo. a bila je i 0,89 €

koja je poanta ovog ranta ?
u de, kupci su rekli, ok dosta ste nas zajebavali sa cijenama, nećemo više kupovati, nego sam ono kaj nam treba, a vi se snalazite kak znate.
čitao sam da je u de u 2024 g smanjen priljev od pdv-a u iznosu od 4 % ( nemam izvor), zadnji koji imam je -8 % u srpnju 2024 u odnosu na 07,2023, tako da se može odraditi pritisak na trgovce, ako ima volje

[Amater]

diabolica kaže:

kak da ti nekome objasniš takve stvari, kad ih boli ona stvar. a takvih je puna hrvatska.

ljudi su jednostavno s vremeno izgubili omjere, uloženo - dobiveno

a opet s druge strane gledam ove neke cijene, danas naprimjer, ona tuba paradajza od 200 grama koncentrirani( tomatenmark),
u de, kupci su rekli, ok dosta ste nas zajebavali sa cijenama, nećemo više kupovati, nego sam ono kaj nam treba, a vi se snalazite kak znate.
čitao sam da je u de u 2024 g smanjen priljev od pdv-a u iznosu od 4 % ( nemam izvor), zadnji koji imam je -8 % u srpnju 2024 u odnosu na 07,2023, tako da se može odraditi pritisak na trgovce, ako ima volje

Lako je Nijemcima manje kupovati kada imaju sve manje love, aj ti objasni hrvatima da s više love trebaju manje trošiti.

Btw njemački ponajveći problem je premala domaća potrošnja i prevelika ovisnost o izvozu. Iz ovih podataka vidimo da su jučer bili na rubu ponora, a danas su korak dalje.

[diabolica]

da sranje je, istina, u 2023 g su izvezli 1562 miljarde ojra, a u 2024, 2 % manje

a jesi li ikad razmišljao da pošto nijedna država nema statističke podatke o količinama prodane robe, nego samo o cijenama iste, da je do smanjenja potrošnje došlo zbog pada cijena, pa tako i do pada potrošnje u statističkim podacima?

inače plaća nam je rasla 6 %, barem meni u odnosu na 2023 g, naravno na 1500 € što zarađujem to je mizerno, ali zato vidim da hrvatima rastu plaće u super iznosima, što je za pohvaliti jer kada pada proizvodnja, izvoz raste u % da nije nadomjestio pad iz 2023, prva mjera koju treba napraviti je podizanje plaća.

[amadeus65]

2% manje je jako puno.
Ako moras preko 90% da poplacas sve racune.
A jos te hebe inflacija i povisene kamate.

[dario15]

diabolica kaže:

prvo kreni sam, kreni kupovat smišljeno, dat ću ti jedan primjer.

ja pijem jedan nescafe na mjesec, i znam točno kada trebam kupiti sljedeću kavu, kad je na akciji. sa 10,99 € na 5,99€, razlika u cijeni je 5 €, u godinu dana uštedim 60 € samo na toj jebenoj kavi. a to je tank goriva, cca, meni dobro.

e sad moja punica, kad ju pitaš koliko košta to i to, veli, neznam, ne pamtim, ja kupim jer nam treba sutra za ručak, i sad mogu ja njoj pjevat borbene, al nju to ne jebe, al je sva glasna kad veli, prije sam za 50 € kupila sve a sad ne izlazim ispod 100 € iz dućana.

ja si mislim, ko te jebe, kad si glupa.a osim toga nije moja lova. njen novčanik, njen život. šta ću ja trošit vrijeme objašnjavat nekom osnovne stvari. bmk.

kak da ti nekome objasniš takve stvari, kad ih boli ona stvar. a takvih je puna hrvatska.

ljudi su jednostavno s vremeno izgubili omjere, uloženo - dobiveno

a opet s druge strane gledam ove neke cijene, danas naprimjer, ona tuba paradajza od 200 grama koncentrirani( tomatenmark), prije 1-2 godine je bila čak 1,29 €, pa 1,19 €, da bi danas bio 0,89 € ( sniženo), ista stvar sa 500 gr sos od rajčice, akcijska cijena je bila prije 0,49, sad je 0,69€ i to sniženo. a bila je i 0,89 €

koja je poanta ovog ranta ?
u de, kupci su rekli, ok dosta ste nas zajebavali sa cijenama, nećemo više kupovati, nego sam ono kaj nam treba, a vi se snalazite kak znate.
čitao sam da je u de u 2024 g smanjen priljev od pdv-a u iznosu od 4 % ( nemam izvor), zadnji koji imam je -8 % u srpnju 2024 u odnosu na 07,2023, tako da se može odraditi pritisak na trgovce, ako ima volje

Otprilike tako i ja radim zadnjih par godina. Kad su stvari koje mogu stajati na akciji (kava, riža, pašta, ulje, kozmetika i sl.) uzmem 3-4 kutije i za par tjedana ponovo i zanimljivo manje trošim u apsolutnom iznosu na iste stvari nego prije dok su bile jeftinije
Ali šta vrijedi teladi objašnjavati kad je njima logićno da 23.01. kupe sve duplo i jedu kruh star 2 dana (usput će ubit blagajnice koje će imati duplo više posla taj dan) i onda će na fejsu biti; jesmo im pokazali

[emanuel shiver]

Razumije li se netko ozbiljnije u tematiku gostovanja Slobodana Školnika? Jel istina sve kaj čovjek priča?

[dotur tonci]

emanuel shiver kaže:

Razumije li se netko ozbiljnije u tematiku gostovanja Slobodana Školnika? Jel istina sve kaj čovjek priča?

evo ovdje izvučene bitne stavke koje je rekao u intervju na n1, dobro zbori po meni

https://liberal.hr/video-gost-sokira...ier-milei--196

[stegaNo1]

dotur tonci kaže:

evo ovdje izvučene bitne stavke koje je rekao u intervju na n1, dobro zbori po meni

https://liberal.hr/video-gost-sokira...ier-milei--196

Lijepo da Skolnik cita forum.hr pa je ponovio ono sto sam u nekoliko navrata pisao...rast drzavnog aparata u udjelu u ekonomiji, deficit sredisnje drzave, produktivnost, nominalni rast placa iznad rasta bdp-a/capita....

[joestrummer]

emanuel shiver kaže:

Razumije li se netko ozbiljnije u tematiku gostovanja Slobodana Školnika? Jel istina sve kaj čovjek priča?

Apsolutno je sve točno. Zaboravio je spomenuti još jednu bitnu stvar vezano za prozivanje trgovaca da se dogovoraju o MPC. Političari općeg smjera i sindikalne neznalice kao argument za dogovor navode proizvode koji kod većine lanaca imaju istu MPC, a ne znaju ta takve cijene diktiraju dobavljači sa takozvanim 'preporučenim neobvezujućim cijenama' i unaprijed određenom malom maržom gdje nema baš prostora za korekciju na niže.
Najveći apsurd je da je država donijela Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama kako bi spriječila dumping sa cijenama u trgovačkim lancima. Dumping je sušta suprotnost kartelu i vrlo skup način borbe sa konkurencijom u cilju povećanja broja kupaca i prometa.
Medijski prostor je trenutno zatrpan nevjerovatnom količinom gluposti i neznanja u cilju očuvanja političke stabilnosti i sklanjanja fokusa sa stvarnog krivca za inflaciju koji ga uzrokuje krivim potezima.

Poslano sa mog SM-S918B koristeći Tapatalk

[wand_1]

emanuel shiver kaže:

Razumije li se netko ozbiljnije u tematiku gostovanja Slobodana Školnika? Jel istina sve kaj čovjek priča?

stegaNo1 kaže:

Lijepo da Skolnik cita forum.hr pa je ponovio ono sto sam u nekoliko navrata pisao...rast drzavnog aparata u udjelu u ekonomiji, deficit sredisnje drzave, produktivnost, nominalni rast placa iznad rasta bdp-a/capita....

joestrummer kaže:

Apsolutno je sve točno.

dotur tonci kaže:

evo ovdje izvučene bitne stavke koje je rekao u intervju na n1, dobro zbori po meni

https://liberal.hr/video-gost-sokira...ier-milei--196

emanuel shiver kaže:

Razumije li se netko ozbiljnije u tematiku gostovanja Slobodana Školnika? Jel istina sve kaj čovjek priča?

stegaNo1 kaže:

Lijepo da Skolnik cita forum.hr pa je ponovio ono sto sam u nekoliko navrata pisao...rast drzavnog aparata u udjelu u ekonomiji, deficit sredisnje drzave, produktivnost, nominalni rast placa iznad rasta bdp-a/capita....

joestrummer kaže:

Apsolutno je sve točno.

Da, sve je točno što je rekao.

Samo što to nema veze s temom njegovog gostovanja.

Lukavo je iskoristio što voditeljica nema pojma, pa je pričao nešto što ga se ne pita.

1. Kaže da se nisu pojavili novi trgovci iz svemira koji su odjednom postali pohlepni.

Netočno. Trgovci (i ostali sudionici u razmjeni) su uvijek pohlepni i tu nema ništa sporno. Formirat će najveću moguću cijenu koju su kupci spremni platiti. I to je u redu.

2. Kaže da je država svojom potrošnjom (deficitom) uzrokovala ovu inflaciju i da su zbog toga skupi proizvodi u trgovinama.

Netočno. Točno je da su najvećim dijelom Vlade glavnih država na svijetu odgovorne za krizu, ali to nema veze s deficitom i potrošnjom, pa čak niti pretjeranim oporezivanjem.

Ovo je strukturna inflacija i kao takva se ne može jednostavno riješiti monetarnom i fiskalnom politikom, jer nije ni nastala na taj način.

Mahom sve države su uvijek u proračunskom deficitu, bila inflacije niska ili visoka ili bila deflacija. Svejedno.

3. Kaže da su cijene visoke jer se u štruci kruha i tegli krastavaca nalaze spomenička renta i janjetina koju jedu župani.

Zgodno i točno, ali ne ide mu u korist. Naime, pretjeranim oporezivanjem su daleko više pogođeni obični kupci, građani, nego trgovački lanci. Kupci su ti na čija leđa pada teret PDV-a. Porez na dobit je 10% i 18%, na dohodak 20% i 30%.

U tom državnom haraču potrošači gube više od njih.

4. Kaže da je trgovina nisko profitna djelatnost i da su marže niže nego u inozemstvu, te tvrdi da su zato propali Konzum i Pevec.

Laže. Konzum i Pevec nisu propali zbog niskih neto marži. Razlog propasti u oba slučaja su previše agresivne akvizicije.

Trgovine jesu nisko profitna djelatnost, ali primjerice Lidl u Hrvatskoj ima nešto više od 5% profitne marže, a u Njemačkoj pola od toga. S tim niskim maržama neto dobit nakon oporezivanja je stabilnih 50-ak milijuna EUR, bez obzira na makroekonomsku situaciju.

Trgovački lanci u RH imaju oligopolski položaj i koriste mehanizme oligopolske diskriminacije cijena.

Nije nitko rekao da je to protuzakonito. Ali eto neka ne sere.

5. Slušajući Školnika, ispada da su cijene takve kakve jesu. Bogomdane. Kako ispadne iz kalkulacije MPC.

Netočno. Trgovina formira MPC prema kalkulaciji, ali cijena se određuje susretom ponude i potražnje.

Potražnja za hranom je izrazito neelastična i iracionalna na sreću trgovačkih lanaca.

U Hrvatskoj (i u većini zapadnih država) se baci u smeće između 30 i 40% kupljene hrane. Da su potrošači imalo racionalni, cijene bi bile niže. Kalkulacije bi se opet radile. Na niže.

Ovako ne mogu biti niže. Nisu krivi trgovački lanci, nego potrošači. Još su Daniel Kahneman i Amos Tversky davne 2000. godine dobili Nobelovu nagradu za dokaz da su potrošači iracionalni (a u svim ekonomskim modelima su racionalni).

Može opet pasti Nobel, ovaj put uz tvrdnju da su potrošači zapravo debili.

I da je ovaj jedan dan bojkota za nas na razini GameStopa.

[wand_1]

joestrummer kaže:

Zaboravio je spomenuti još jednu bitnu stvar vezano za prozivanje trgovaca da se dogovoraju o MPC. Političari općeg smjera i sindikalne neznalice kao argument za dogovor navode proizvode koji kod većine lanaca imaju istu MPC, a ne znaju ta takve cijene diktiraju dobavljači sa takozvanim 'preporučenim neobvezujućim cijenama' i unaprijed određenom malom maržom gdje nema baš prostora za korekciju na niže.

Inače da ima prostora, oni bi smanjili cijenu, eto tako za dobrobit građana?

Ne. Pogledaj ovo:



Ovo je školski primjer oligopola. Za udžbenike. Za djecu.

Dogovaraju li oni cijene? Naravno da da.

Moraju li dogovarati? Ne. Jednako je loše i ako ne dogovaraju.

Postoji uvijek implicitna koluzija. Zna se kako se igra ta igra i koji su potezi u odnosu na price lidera...

Medijski prostor je trenutno zatrpan nevjerovatnom količinom gluposti i neznanja u cilju očuvanja političke stabilnosti i sklanjanja fokusa sa stvarnog krivca za inflaciju koji ga uzrokuje krivim potezima.

A tko je stvarni krivac za inflaciju?


Edit: da ne zaboravim. G Školnik je rekao da ima 15 trgovačkih lanaca i da je među njima strašna konkurencija. Isto tako je točno rekao da Konzum ima neto maržu 0.98%, ali nije spomenuo da je to pišljivih 18.5 mil EUR neto dobiti, a zaboravio je spomenuti i Lild koji ima 5.5%...Da ne nabrajam sad sve.