Astronomija i astrofizika 4 dummies - mala škola za velike interese

[Sigmund]

C. F. Gauss kaže:

U Italiji i Austriji (stanje 2006), za dalje neznam (Martinez-Frias, J., & Delgado Huertas, A.: Megacryometeors: Distribution on Earth and Current Research, imas PM). Ili imas tu kraci paper.

Super, hvala. To ću kasnije u miru pročitati. Ali vidim da je jedan od autora José Antonio Rodríguez-Losada, također i autor poglavlja o megakriometeoritima u spomenutoj knjizi (Jesús Martínez-Frías, José Antonio Rodríguez-Losada: Atmospheric Megacryometeor Events versus Small Meteorite Impacts: Scientific and Human Perspective of a Potential Natural Hazard (str. 351-361)

C. F. Gauss kaže:

Jer u toj knjizi pisu o kronici redovnika i kronista Gervase of Canterbury godine 1178, gdje mozda opisuje veci impact na mjesecu? (neko vrijeme se spekuliralo da su vidli live nastanak kratera Giordana Bruna (posto je okom vidljivo jako mlad), ali danas se zna da ipak nisu)

Spominju to u vezi s astronomskim događajima koji su opisani u havajskoj usmenoj predaji kroz vrlo dugo vrijeme (mislim da se radi o razdoblju od preko 90 generacija):

Hawaiian oral tradition may support the validity of the hypothesized lunar impact witnessed on June 18, 1178 by monks in Canterbury, England, which may relate to the formation of the 20 km diameter Giordano Bruno crater on the Moon (e.g. Lewis 1996, p 50). Several Hawaiian genealogical chiefs dating to this time period (by birth or rule) have unique literal names seemingly evocative of the dusty aftermath of the lunar impact, such as Hina-ka-i-ma-uli-awa “Having discolored the Moon with a dark mist” and pô‘ele-i-ke-kihio-ka-Malama “darkened in the corner of the Moon” (Masse 1995; Masse et al., in prep.). Hawaiian myth even alludes to a major meteor storm at about this time. Despite considerable scepticism from the NEO community for the lunar impact hypothesis, the Hawaiian data suggest that it may be premature to rule out the AD 1178 impact scenario for Giordano Bruno crater.

W. Bruce Masse: The Archaeology and Anthropology of Quaternary Period Cosmic Impact (str. 40-41)

C. F. Gauss kaže:

A o mitu kelta o vatri sa neba i hipot. Chiemgau-impactu? Vec opovrgnuto (Chiemgau-impact) no opet interesantan mit.

Chiemgau događaj spominje se u istom, gore citiranom članku, ali vrlo kratko, i ne kaže tamo ništa o keltima, nego samo kratko:

The Chiemgau Group has collected additional recent physical and oral tradition data supporting the impact and its cometary origin and has plans for future peer-reviewed publication.

(str. 37-38). Naime, koliko sam shvatio, autor zamjera autorima tog članka što svoje nalaze nisu objavili u znanstvenoj literaturi, nego u popularnom tisku.

Uglavnom knjiga je vrlo zanimljiva, pa ako te zanima ta tematika, svakako ju preporučujem. Mene su se osobito dojmili članci (više njih, od više autora) o Tunguska-događaju. Nisam imao pojma koliko nepoznanica ima oko toga i koliko je to sve komplicirano. Intrigantne su i hipoteze da se radilo o havariji izvanzemaljske letjelice, ili pak o eksploziji metana, a ima i drugih hipoteza.

C. F. Gauss kaže:

Inace, prvi zeljezni meteorit, koji je ozbiljno dokumentiran posto je postojao velik broj ocevidaca i koji je i pronadjen, pao je u Zagorju 1751 (pronadjeno dva komada 40 i 9 kg, veci danas u muzeji u Becu, sa ovog manjeg su lokalci kovali cavle ). To je bio prvi dokaz, da stvarno moze "pasti kamen sa neba samo tako" - i da od toga moze biti i koristi .

Da, znam za taj meteorit. Mislim da je Kišpatić pisao o tome u jednoj knjizi koju sam sigurno čitao, a gotovo sam siguran da ju negdje i imam ali ju trenutno ne mogu naći. Inače to je bilo dosta prije nego što je Chladni ustvrdio da je moguće da kamenje pada s neba, kao što kažu opet u spomenutoj knjizi:

Meteorites have been clearly recognized as real natural events for more than 200 years thanks to the efforts of Ernst Florens Chladni in 1794, who proposed his audacious thesis indicating that they actually represent genuine rocks from space. Of course his view received immediate resistance and mockery by the scientific community. It is science that decides what is real and what is not, what exists and what does not exist, and the meteorite falls passed through three stages: a stage of uncorrelated observations, a stage of intense controversy, and finally the stage of scientific acceptance
(Westrum 2004).

(str. 346-347)

[C. F. Gauss]

Jako interesantno. Naso sam ovaj paper sto spominjes, thx.

[sandgeorge]

Je li netko zna koji astrofizičari i matematičari mogu napraviti recenzije amaterskih radova na području astronomije i numeričke matematike ?
Pisao sam o tome ovdje link https://www.forum.hr/showthread.php?t=1067509
Tražio sam pomoć i od jedne televizije da bi svarno bilo čudno da od toliko diplomiranih osoba s posdiplomskim studijima nema recnzionista

[Beljki]

Nije ti cini se jasno niti kako funkcioniraju recenzije, kamoli kako se pisu znanstveni radovi, mislis da je polozena matematika 1 neka ozbiljna referenca itd, a ocekujes da te neko shvati ozbiljno

Malo cini mi se tu fali perspektive i realnosti.

Znanstvene recenzije su profesionalni institucionalizirani administrativni poslovi koji idu svojim kanalima pri čemu sve mora biti anonimno i uglavnom posredstvom uredništva znanstvene publikacije koja nesto zeli objaviti i koja onda traziti recenzente iz relevantnih područja, a pri čemu autor i recenzenti nesmiju znati jedni za druge (imenom i prezimenom).

Stoga je privatno povlačenje za rukav ne samo gnjavljenje ljudi koji imaju pametnijeg posla nego i besmisleno i bez neke formalne vrijednosti, eventualno privatno misljenje i podrška.

Ako misliš da je vrijedno objavljivanja salji u adekvatne casopise, recenzija je njihov posao. Nemas sto osobno slat okolo znanstvenicima i ne moze ti pomoć nikakav političar niti novinar.

[sandgeorge]

Beljki kaže:

Nije ti cini se jasno niti kako funkcioniraju recenzije, kamoli kako se pisu znanstveni radovi, mislis da je polozena matematika 1 neka ozbiljna referenca itd, a ocekujes da te neko shvati ozbiljno

Malo cini mi se tu fali perspektive i realnosti.

Znanstvene recenzije su profesionalni institucionalizirani administrativni poslovi koji idu svojim kanalima pri čemu sve mora biti anonimno i uglavnom posredstvom uredništva znanstvene publikacije koja nesto zeli objaviti i koja onda traziti recenzente iz relevantnih područja, a pri čemu autor i recenzenti nesmiju znati jedni za druge (imenom i prezimenom).

Stoga je privatno povlačenje za rukav ne samo gnjavljenje ljudi koji imaju pametnijeg posla nego i besmisleno i bez neke formalne vrijednosti, eventualno privatno misljenje i podrška.

Ako misliš da je vrijedno objavljivanja salji u adekvatne casopise, recenzija je njihov posao. Nemas sto osobno slat okolo znanstvenicima i ne moze ti pomoć nikakav političar niti novinar.

Ja nisam znanstvenik nego amater i nemogu pisati znanstvene radove nego mogu pisati amaterske radove .
Dakle ja se ne žalim da nema recenzionista za znanstvene radove nego da nema recenzionista za amaterske radove .
Zbog čega formaliziraš i ignoriraš da li je neki izračun točan ili nije toćan ?
Zar samo iz razloga što je amaterske primjetio kako račun može biti matematički definiran astronome ne zanima da mogu bar približbo izraćunati masu na pinjer nekog TNO koji nema svoj-e stelit-e poznavajući masu Sunca i potrebne orbitalne elemente ili
izračunati masu planete u nekom drugom zvijezdanom sustavu poznavaći masu dotične znjezde i potrebne orbitalne elemente ?
Šta znaći astronomi i radije ne znaju masu neke planete nego da provjere je li točan matematički izraz nekog amatera i daju svoju ocijenu tom amateru ?

Šta se tiće mojih extra-intterpolacijskih polinoma to još nisam našao kako bi se mogli primjeniti u astrofizici , pa možda budem ponudio ekonomistima za približno računanje financijskog stanja za sljedeću godinu

Možda je to taktika da se odbije recenzija amaterskog rada na naćin da se od amatera zahtjeva da piše zanstveni rad i ne može se dati ocijena je li neki amater nešto točno primjetio ili nije točno ?
Meni bi bilo draže da mi nedaju prolaznu ocijenu i odgovore da moj rad spada u kategoriju zabave nego da odbijaju provjeriti moj rad jer sam amater

[sandgeorge]

Još nešto me zanima ;
ako neki astronom amater teleskopom otkrije neki novi TNO objekt da li diplomirani astronomi ne budu provjeravali postojanje tog objetka iz razloga što je on amater koji nije napisao znanstveni rad ?

[Beljki]

Uopce nije ptanje jesi li profesionalac ili amater. Ramanujan je bio amater pa je bio vrhunski matematicar, ekipa u visnjanu uredno otkriva asteroide, nije neko cudo da studenti koji su jos daleko od doktorata objave neki znanstveni rad (doduse najcesce u suradnji sa mentorom na faksu) itd.

Pitanje je samo znas li napraviti takav rad ili ne, to sto ti ocekujes da netko nesto treba vrednovati jer ti se takvim cini ili jer tako sam sebe ocjenjujes objesi macku o rep. Postoje metodologije, postoje nacini pisanja radova i rijetko ce netko gubiti vrijeme ako vidi da nisu savladane niti osnove.

Postoje razlozi zasto se npr na faksu matematike jako inzistira na preciznoj matematickoj komunikaciji i njenom razvoju (bitno vise nego je to slucaj kod matematickih kolegija na inzenjerskim smjerovima poput onog kojeg si polagao, a gdje su isti samo sredstvo, barem u mom iskustvu na oba faksa - zadatke mozes jednako tocno rijesiti, ali za nedovoljno cistu komunikaciju mozes igubiti hrpetine bodova, to je sastavni dio struke).
Isto kao sto pstoje razlozi za to sto se od male gomilice fizicara, matematicara i ostalih STEMovaca na forumu, ukljucujuci i aktivne znanstvenike, nitko nije bavio tvojim temama.

Ako zelis pisati radove koje ce netko citati moras nauciti koristiti znanstvenu metodologiju i pristup - kako generalno tako i specificno pojedine struke i pojedinog uzeg podrucja u struci. U protivnom to je kao da tvrdis da imas odlicnu ideju i pricu u glavi za filmski scenario, samo ga ne znas napisat. Nikoga u filmskoj industriji nece biti briga za tvoju ideju, svijet je pun ljudi sa idejama koji ih ne znaju prezentirat i realizirat.
Takodjer moras imati puno veci fond znanja od onoga kojeg vjerojano imas, redovno pratit sto se radi i objavljuje novoga u znanosti - opet se nitko nece bavit radovima kojima manjka temeljnih znanja, koji su redundantni i bave necime sto je netko u Kairu napisao prije 50 god ili sl., trebas biti aktivno u toku sa podrucjem.

Ako se hoces baviti znanoscu i zelis da se nesto znanstveno vrednuje tvoje je da zadovoljis kriterije za isto, bio amater ili profesionalac. Ne moras imati doktorat i raditi na faksu ili instittu, ali tvoje realno znanje kako struke tako i metodologije tesko da moze biti previse razlicito od onoga sa doktoratom, a da se i dalje bavis znanstvenim inovacijama. To je medjutim iznimno rijetko bez formalnog obrazovanja, vrlo je malo takvih genijalaca.

Amaterski klub 5. lige zaposlenika neke lokalne tvornice igra nogomet po istim pravilima po kojima se igra finale svjetskog prvenstva, znansvena metodologija se ne mijenja s obzirom na tvoj stupanj obrazovanja i formalno radno mjesto - ili si napravio prihvatjiv rad ili nisi, sa doktoratom ili bez njega. Nitko nece doci gledati i suditi nekoga da stihijski trci po travnjaku zonglirajuci sa teniskim lopticama, misleci da time igra nogomet.

[sandgeorge]

Beljki kaže:

Uopce nije ptanje jesi li profesionalac ili amater. Ramanujan je bio amater pa je bio vrhunski matematicar, ekipa u visnjanu uredno otkriva asteroide, nije neko cudo da studenti koji su jos daleko od doktorata objave neki znanstveni rad (doduse najcesce u suradnji sa mentorom na faksu) itd.

Pitanje je samo znas li napraviti takav rad ili ne, to sto ti ocekujes da netko nesto treba vrednovati jer ti se takvim cini ili jer tako sam sebe ocjenjujes objesi macku o rep. Postoje metodologije, postoje nacini pisanja radova i rijetko ce netko gubiti vrijeme ako vidi da nisu savladane niti osnove.

Postoje razlozi zasto se npr na faksu matematike jako inzistira na preciznoj matematickoj komunikaciji i njenom razvoju (bitno vise nego je to slucaj kod matematickih kolegija na inzenjerskim smjerovima poput onog kojeg si polagao, a gdje su isti samo sredstvo, barem u mom iskustvu na oba faksa - zadatke mozes jednako tocno rijesiti, ali za nedovoljno cistu komunikaciju mozes igubiti hrpetine bodova, to je sastavni dio struke).
Isto kao sto pstoje razlozi za to sto se od male gomilice fizicara, matematicara i ostalih STEMovaca na forumu, ukljucujuci i aktivne znanstvenike, nitko nije bavio tvojim temama.

Ako zelis pisati radove koje ce netko citati moras nauciti koristiti znanstvenu metodologiju i pristup - kako generalno tako i specificno pojedine struke i pojedinog uzeg podrucja u struci. U protivnom to je kao da tvrdis da imas odlicnu ideju i pricu u glavi za filmski scenario, samo ga ne znas napisat. Nikoga u filmskoj industriji nece biti briga za tvoju ideju, svijet je pun ljudi sa idejama koji ih ne znaju prezentirat i realizirat.
Takodjer moras imati puno veci fond znanja od onoga kojeg vjerojano imas, redovno pratit sto se radi i objavljuje novoga u znanosti - opet se nitko nece bavit radovima kojima manjka temeljnih znanja, koji su redundantni i bave necime sto je netko u Kairu napisao prije 50 god ili sl., trebas biti aktivno u toku sa podrucjem.

Ako se hoces baviti znanoscu i zelis da se nesto znanstveno vrednuje tvoje je da zadovoljis kriterije za isto, bio amater ili profesionalac. Ne moras imati doktorat i raditi na faksu ili instittu, ali tvoje realno znanje kako struke tako i metodologije tesko da moze biti previse razlicito od onoga sa doktoratom, a da se i dalje bavis znanstvenim inovacijama. To je medjutim iznimno rijetko bez formalnog obrazovanja, vrlo je malo takvih genijalaca.

Amaterski klub 5. lige zaposlenika neke lokalne tvornice igra nogomet po istim pravilima po kojima se igra finale svjetskog prvenstva, znansvena metodologija se ne mijenja s obzirom na tvoj stupanj obrazovanja i formalno radno mjesto - ili si napravio prihvatjiv rad ili nisi, sa doktoratom ili bez njega. Nitko nece doci gledati i suditi nekoga da stihijski trci po travnjaku zonglirajuci sa teniskim lopticama, misleci da time igra nogomet.

Onda nije ćudno da je golobalna kriza došla jer su bitnje neke prezentacijske formalnosti nego što je bitno znanje i točnost računa , kozna koliko toga za dobrobit društva je propušteno ako je samo bitan pristup , a ne znanje u nekoj domeni . Onda nije čudno da je politika odlućila reforme znanosti jer su međuostalom stara pravila kada nije bilo mogučnosti ućiti kroz internet .
Ovo što pišeš komunikaciju i znanstvenu metodologiju i pristup zar to ne bi bio posao mentora , a ne amatera koji treba dobiti ocijenu znanja njegovog rada , zar ti oćekuješ od muzičara da bude i menađer ?

[Beljki]

sandgeorge kaže:

Onda nije ćudno da je golobalna kriza došla jer su bitnje neke prezentacijske formalnosti nego što je bitno znanje i točnost računa , kozna koliko toga za dobrobit društva je propušteno ako je samo bitan pristup , a ne znanje u nekoj domeni . Onda nije čudno da je politika odlućila reforme znanosti jer su međuostalom stara pravila kada nije bilo mogučnosti ućiri na internetu .
Ovo što pišeš komunikaciju i znanstvenu metodologiju i pristup zar to ne bi bio posao mentora , a ne amatera koji treba dobiti ocijenu znanja njegovog rada , zar ti oćekuješ od muzičara da bude i menađer ?

Uvijek su bile vazne prezentacijske vjestine, uvijek ce biti i nema nikakve posebne krize.

Ako netko recimo koristi neke savim drugacije matematicke simbole i metode nitko drugi ga nece razumjeti, a nemaju se ljudi vremena presaltavati na njegov vlastiti interni sustav.
Isto kao sto nitko nece razumjeti nekoga tko govori svojim internim samostalnim jezikom vec on mora nauciti jezik tih drugih ljudi da bi se sporazumio.

Ako zelis da netko promotri neku tvoju ideju najnormalnije je da je kljucno tu ideju moci prezentirati na jasan i razumljiv nacin prema standardima struke. Ako ti to nije bitno znaci da ti nije bitno prenosenje i vrednovanje, a da ti to nije bitno ne bi se ovdje zalio.

Mentor nije menadjer, menor nije cak niti producent, mentor je stariji glazbenik koji ti privremeno pomaze bolje upakriati, izaranzirati itd ideju koju imas, sa ciljem da sa iskustvom to uskoro budes u stanju raditi i sam. Nece on radit tvoj posao niti ti vjecno pomagati, a nece te ni mentorirati ako ti znanje nije na razni max par koraka od njegovog, ako nemas blage veze o metodologiji, ako ti rad nije na razini niti prve godine studija itd. Mentorirat ce nekoga tko je na prelasku iz strucne u znanstvenu fazu, nece nekoga tko ima znanje na nivou srednjeskolca daleko ispod strucnjaka, koji je previse daleko od znanstvene razine da bi imalo smisla u to ulagati bez da prodje jos puno prethodnih stepenica. Isto kao sto sinfonijski solista i profesor na glazbenoj akademiji nece mentorirati nekoga u osnovnoj muzickoj vec tek nekoga tko je vec na vrlo visokom nivou tehnickog i teorijskog znanja i umijeca.

[sandgeorge]

Beljki kaže:

Uvijek su bile vazne prezentacijske vjestine, uvijek ce biti i nema nikakve posebne krize.

Ako netko recimo koristi neke savim drugacije matematicke simbole i metode nitko drugi ga nece razumjeti, a nemaju se ljudi vremena presaltavati na njegov vlastiti interni sustav.
Isto kao sto nitko nece razumjeti nekoga tko govori svojim internim samostalnim jezikom vec on mora nauciti jezik tih drugih ljudi da bi se sporazumio.

Ako zelis da netko promotri neku tvoju ideju najnormalnije je da je kljucno tu ideju moci prezentirati na jasan i razumljiv nacin prema standardima struke. Ako ti to nije bitno znaci da ti nije bitno prenosenje i vrednovanje, a da ti to nije bitno ne bi se ovdje zalio.

Mentor nije menadjer, menor nije cak niti producent, mentor je stariji glazbenik koji ti privremeno pomaze bolje upakriati, izaranzirati itd ideju koju imas, sa ciljem da sa iskustvom to uskoro budes u stanju raditi i sam. Nece on radit tvoj posao niti ti vjecno pomagati, a nece te ni mentorirati ako ti znanje nije na razni max par koraka od njegovog, ako nemas blage veze o metodologiji, ako ti rad nije na razini niti prve godine studija itd. Mentorirat ce nekoga tko je na prelasku iz strucne u znanstvenu fazu, nece nekoga tko ima znanje na nivou srednjeskolca daleko ispod strucnjaka, koji je previse daleko od znanstvene razine da bi imalo smisla u to ulagati bez da prodje jos puno prethodnih stepenica. Isto kao sto sinfonijski solista i profesor na glazbenoj akademiji nece mentorirati nekoga u osnovnoj muzickoj vec tek nekoga tko je vec na vrlo visokom nivou tehnickog i teorijskog znanja i umijeca.

Znaći ja bi trebao naći mentora opširno mu objasniti kako sam došao do tih matematičkih izraza da bi on preveo na jezik tih drugih ljudi da bi oni to razumjeli
Međutim onda bi ja trebao na društvenim mrežama zbog datuma objave uploadirati još te druge moje matematičke izraze i tek nakon toga objasniti mentoru kako sam do toga došao .
Znaći trebam tražiti mentora , a kako su te neke osobe ljene da se bave ispitvanje točnosti računa mislim da mi ne bude lako naći mentora
Slažem se sa tobom da profesor na glazbenoj akademiji može napraviti puno vrhunskih skladbi , ali to ne znaći da se nekom mladom muzičaru ne može slučajno desiti da mu jedna skladba bude dobra .
Svaka rijetkost je da amater napravi dobru pjesmu , ali ponekad se i to dogodi
Poznato je koji su vrhunski muzičari i oni imaju puno uspjepnih pjesma , međutim ima muzičara koji naprave samo jednu dobru pjesmu i poslje izgube popularnost ,
tako i kod astronoma , kvalitetni astronomi otkriju puno asteroida , a neki astronomi otkriju tek koji asteroid .
Znaći jasno je masi ljudi da jedan amater može imati neko ogranićeno znanje u kojem je slučajno do neke spoznaje došao , dok znanstvenik ima veliko i opširno znanje svoje struke , te upravo je taj vhunski obrazovani znanstvenik onaj koji daje svoju stručnu ocjenu dotičnom radu tako da znanstvenik sigurno ne bude gubio svoj ugled zbog uspjeha nekog amatera tim više može biti još više cijenjen ako prepozna kvalitetan amaterski rad

[Beljki]

sandgeorge kaže:

Znaći ja bi trebao naći mentora opširno mu

Trebao bi poloziti iducih 20 matematika na faksu matematike sa 5 nakon te prve na tehnickom sa 3, nauciti hrvatski i engleski, prouciti 20-ak ogledno kvalitetnih znanstevnih radova pa se onda javiti mentoru.

Naravno da nece gubiti vrijeme. Kvalitetni i produktivni ljudi prilicno rade. Znam znanstvenike koji u krizi potegnu po 20-osatne radne dane zaboravljajuci jest i spavat, redovno po bar 16, di ce se jos baviti sa nedopecenim pocetnicima. Naravno ima i tu mase lijencina, ali oni se tek nece opterecivati suvisnim poslovima. Tu i tamo uzmes nekog kvalitetnog doktoranda kome treba samo malo peglanja i to je to.

Svijet nije tu radi tebe, ako mislis da nesto znas i zelis time nesto postic tvoj je posao da se popnes 20 stepenica prije nego sto pocnes ocekivati da se netko spusti 5 radi tebe. Nece nitko na nekog upitnih matematickih sposobnost na lijepe oci potrositi 100x vise (ionako nepostojeceg) vremena od onoga kojeg potrose za visoke naknade na gotove ljude po doktorskim studijima - i sto im uz to ide u napredovanje.
Jer se tebi hoce... bojim se da stvari tako ne funkcioniraju.

[sandgeorge]

Beljki kaže:

Trebao bi poloziti iducih 20 matematika na faksu matematike sa 5 nakon te prve na tehnickom sa 3, nauciti hrvatski i engleski, prouciti 20-ak ogledno kvalitetnih znanstevnih radova pa se onda javiti mentoru.

Naravno da nece gubiti vrijeme. Kvalitetni i produktivni ljudi prilicno rade. Znam znanstvenike koji u krizi potegnu po 20-osatne radne dane zaboravljajuci jest i spavat, redovno po bar 16, di ce se jos baviti sa nedopecenim pocetnicima. Naravno ima i tu mase lijencina, ali oni se tek nece opterecivati suvisnim poslovima. Tu i tamo uzmes nekog kvalitetnog doktoranda kome treba samo malo peglanja i to je to.

Svijet nije tu radi tebe, ako mislis da nesto znas i zelis time nesto postic tvoj je posao da se popnes 20 stepenica prije nego sto pocnes ocekivati da se netko spusti 5 radi tebe. Nece nitko na nekog upitnih matematickih sposobnost na lijepe oci potrositi 100x vise (ionako nepostojeceg) vremena od onoga kojeg potrose za visoke naknade na gotove ljude po doktorskim studijima - i sto im uz to ide u napredovanje.
Jer se tebi hoce... bojim se da stvari tako ne funkcioniraju.

Podrućje numeričke matematike s kojom se ja amaterski bavim 30 godina nisam na 5-oj stepenici nego puno više . Odakle ti znaš koliko imam ja znanja numeričke matematike ? Samim time što sam napravio nešto što ti nisi te to mogu ućiti
Ovo šta pišeš da trebam polagati 20 matematika na faksu matematike to stvarno nalikuje na prepotentno odbijanje recenzije amateru koji se itekako dobro razumje u područje numeričke matematike s kojim se bavi 30 godina

[Astrobobo]

Sad budete otišli u solidni off-topic, ovo baš i nema veze s astronomijom.

[vamvam]

sandgeorge kaže:

Ovo što pišeš komunikaciju i znanstvenu metodologiju i pristup zar to ne bi bio posao mentora , a ne amatera koji treba dobiti ocijenu znanja njegovog rada , zar ti oćekuješ od muzičara da bude i menađer ?

Svi muzičari su sami sebi menađeri dok ne postanu dovoljno uspješni. Uspješni postanu onda kada druge uvjere da su dobri. Da bi nekoga uvjerili da su dobri moraju prvo postati dobri, a nakon toga moraju svoju kvalitetu prezentirati mnogima i nadati se da će od svih njih barem jedna osoba prepoznati neki potencijal u njima.

Ista priča vrijedi i za menađere tih muzičara. Da bi postao menađer nekom muzičaru moraš tog muzičara uvjeriti da si dobar muzički menađer.

Isto vrijedi i za tebe. Ako imaš neku ideju za koju misliš da je dobra i želiš da ljudi shvate da je to dobra ideja, moraš tu ideju prezentirati tim ljudima i uvjeriti ih da je ta ideja dobra. To nije jednostavno jer ljudi i najbolje ideje popljuju, a za najgluplje misle da su dobre.

[sandgeorge]

Astrobobo kaže:

Sad budete otišli u solidni off-topic, ovo baš i nema veze s astronomijom.

U pravu si , prekidam sa off topic-om i pozivam ostale da ukoliko žele da nadadaju na moje komentare da se prebace na alternativu ovdje
https://www.forum.hr/showthread.php?p...5#post74405205
ako si moderator možeš prebaciti cijelu ovu moju diskusiju na taj moj topic

[Tze]

Ako mi netko moze preporucit neko stivo za potpune neznalice, popularno, basic, vrlo opcenito, od kojeg bi mogla krenut, bila bi jako zahvalna!


Edit: sori evo nasla temu bas o tome.

[sandgeorge]

Tze kaže:

Ako mi netko moze preporucit neko stivo za potpune neznalice, popularno, basic, vrlo opcenito, od kojeg bi mogla krenut, bila bi jako zahvalna!


Edit: sori evo nasla temu bas o tome.

iako ćini se da ovi iz zvjezdarnice umalovažavaju moj amaterski rad bez da su provjeravali ipak ja nisam zbog toga iskompleksiran , pa stavljam njihov link škole astronomije za početnike evo http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/

[sandgeorge]

sandgeorge kaže:

Ja nisam znanstvenik nego amater i nemogu pisati znanstvene radove nego mogu pisati amaterske radove .
Dakle ja se ne žalim da nema recenzionista za znanstvene radove nego da nema recenzionista za amaterske radove .
Zbog čega formaliziraš i ignoriraš da li je neki izračun točan ili nije toćan ?
Zar samo iz razloga što je amaterske primjetio kako račun može biti matematički definiran astronome ne zanima da mogu bar približbo izraćunati masu na pinjer nekog TNO koji nema svoj-e stelit-e poznavajući masu Sunca i potrebne orbitalne elemente ili
izračunati masu planete u nekom drugom zvijezdanom sustavu poznavaći masu dotične znjezde i potrebne orbitalne elemente ?
Šta znaći astronomi i radije ne znaju masu neke planete nego da provjere je li točan matematički izraz nekog amatera i daju svoju ocijenu tom amateru ?

Šta se tiće mojih extra-intterpolacijskih polinoma to još nisam našao kako bi se mogli primjeniti u astrofizici , pa možda budem ponudio ekonomistima za približno računanje financijskog stanja za sljedeću godinu

Možda je to taktika da se odbije recenzija amaterskog rada na naćin da se od amatera zahtjeva da piše zanstveni rad i ne može se dati ocijena je li neki amater nešto točno primjetio ili nije točno ?
Meni bi bilo draže da mi nedaju prolaznu ocijenu i odgovore da moj rad spada u kategoriju zabave nego da odbijaju provjeriti moj rad jer sam amater

P: S:
Da vas obavjestim da se više ne žalim jer sam dobio priliku da jednom časopisu pošaljem na recenziju matematičke izraze koje sam izveo

Iako jedan ugledni astronom me savatovao da ne šaljem na recenziju HR znanstvenim časopisima jer da malo tko bude to čitao pošto je HR mala u svijetu .

Ipak moje je mišljenje da je dobro objaviti u HR znanstveni časopis iz razloga da ako prođe recenzija matematičkih izvoda i objašnjenja empiriskih sastavljanja matematičkih izraza , onda kada HR astronomi počnu koristiti matematičke izraze koje sam izveo , dok se ostali astronomi u svjetu koriste drugim matemazočkim izrazima , u razmjeni informacija HR astronoma i ostalih astronoma vjerovatnost je da ostali astronomi u svijetu provjere točnost izračuna kojima bi se koristili hrvatski astronomi
https://www.forum.hr/showthread.php?t=1175091

[Astrobobo]

Ne zanima nas. Javi se kad krene matematička revolucija.

[sandgeorge]

NMT kaže:

Postoji li program, tj softver, koji nudi mogućnost pregledavanja neba na točno određenim i geografski točnim tj ispravnim lokacijama, u bilo kojem vremenu, prošlost, sadašnjost, budućnost?

Kao kombinacija stellariuma i google eartha? Ključno je da ima obje komponente, da se može ispravno provjeravati lokacija sa svim postojećim građevinama (npr piramide) i promjena nebesa u prošlosti, kao i u budućnosti.

Tu sam našao nešto http://www.worldwidetelescope.org/webclient/
međutim ne znam kako se koristi . Je li zna netko objasniti ?